Rasterski sustavi

dr.sc. Maja Strgar Kurečić

RASTERSKI SUSTAVI

SADRŽAJ PREDAVANJA

• Princip višebojne reprodukcije

• Vrste rastera ‐ Konvencionalni raster (AM)

‐ Stohastički raster (FM)‐ Hibridni raster

• Linijatura rastera

• Kutevi rastera

• Moiré

Princip višebojne reprodukcije

Višebojna višetonska slika sastoji se od milijuna različitih boja i tonova. Kako ju reproducirati u tisku?

U kolor fotografiji boje su dobivene fotokemijskim procesima (kontinuirani ton).

Različiti tonovi i boje u tisku se simuliraju uz pomoć rasterskih elemenata.


Teoretski, sve se boje mogu postići korištenjem tri procesne boje: C, M i Y (suptraktivna sinteza).


No praktično, u tisku se dodaje crna boja da se poveća kontrast.


... još jedan primjer.


Veličina rasterskog elementa može se izraziti kao:

• postotak pokrivenosti površine ‐ RTV (raster tonska vrijednost), ili preko• integralne gustoće zacrnjenja ‐ Di

Di = log [S/(S‐Sa)]

S ‐ ukupna površinaSa ‐ pokrivena površina

Raster tonska vrijednost


Tamniji tonovi na otisku postižu se većom pokrivenošću površine rasterskim elementima.


Različite boje na otisku postižu se miješanjem rasterskih elemenata u određenim postotcima procesnih boja.


Vrste rastera

Osnovne dvije vrste rastera:

1. KONVENCIONALNI RASTERI (AM ‐ amplitudno modulirani)

2. STOHASTIČKI RASTERI (FM ‐ frekventno modulirani)

Danas je u porastu i upotreba tkz. HIBRIDNIH RASTERA.

Primjer: Večernji list se tiska sa AM rasterom , a Jutarnji list sa FM rasterom!

Zadatak: Pogledajte sa povečalom neki isti oglas u jednim i drugim novinama i usporedite otiske!

Vrste rastera

Konvencionalni raster (AM)

Stohastički raster (FM)

Hibridni raster (AM‐FM)

Vrste rastera

Modulira se veličina rasterskih elemenata, dok je razmak između njih uvijek konstantan (ovisi o linijaturi).

Veličina rasterskih elemenata je jednaka (cca 20 mikrona), a modulira se njihova frekvencija.

Kombinacija AM i FM rastera. FM se koristi za 0‐10% i 90‐100% rastertonskih vrijednosti, a za ostatak se koristi AM raster.

Vrste rastera ‐ Konvencionalni raster (AM)

Moiré ‐ problem!

Rozeta

Pokrivenost površine ‐ RTV

Konvencionalni raster (AM) vs. stohastički raster (FM)

AM FM

AM FM



FM AM

Stohastički raster ‐ prednosti i mane

Prednosti:‐ dobra reprodukcija finih detalja, linija i sitnije tipografije,‐ nema problema sa rasterskim kutevima i pojavom moaré uzorka,‐manji utrošak bojila ‐ brže sušenje,‐može se postići veći opseg boja na otisku,‐ konzistentnija reprodukcija boja.

Mane:‐ problem prirasta rastertonskih vrijednosti (najveći je u području srednjih tonova kod rastertonskih vrijednosti između 40‐60%) što uzrokuje lošiju reprodukciju tonskih prijelaza u srednjim tonovima,

‐ zahtjeva kvalitetan papir (premazani),

‐ tehnički zahtjevna tehnika ‐ tisak sa FM rasterom ne tolerira greške! (zahtjeva se velika preciznost pripreme i osvjetljavanja ploča ‐ radi male točke cca 10‐20 mikrona potrebni su termalni osvjetljivaći ploča).

• Finoća amplitudno moduliranog rastera ovisi o linijaturi rastera.

• Linijatura je definirana gustoćom rasterskih linija, odnosno brojem linijapo inču (lpi) ili centimetru (l/cm).

• Linijatura AM rastera ili finoća rastriranja ovisi o namjeni reprodukcije,tehnici tiska te o papiru i boji koja će se koristiti.

o Grubi raster – do 30 l/cm

o Srednje fini – 30‐60 l/cm

o Fini raster – iznad 60 l/cm

Linijatura AM rastera

Linijatura AM rastera

Linijatura FM rastera (?)

Kod FM rastera nema linijature kao kod AM rastera, jer je razmak između rasterskih elemenata različit, stoga finoća FM rastera ne ovisi o linijaturi, već ovisi o veličini rasterskog elementa.

Ako je rasterski element okruglog oblika, što je najčešći primjer, linijatura se definira promjerom rasterskog elementa u mikrometrima (μm).

Kutevi rastera i moiré

Jedan od najvećih problema kod amplitudnog rastriranja je vidljiviuzorak koji može nastati na reprodukciji i predstavlja tehničkoograničenje procesa a naziva se moiré.

Do moiré‐a dolazi ukoliko nisu pravilno podešeni kutevi rastera na pojedinim separacijama. Zato se svaka boja podešava pod određenikut da bi smanjili negativni učinakmoiré‐a.


Za jednobojne slike rasterska struktura ima najmanju vidljivost ako se rotira za 45°. Oko je istrenirano da vidi horizontalne i vertikalne linije i ima manju osjetljivost za dijagonale. Zato se izvadak za crnu boju stavlja pod 45°

Nepravilno postavljanje kuteva rastera na izvadcima (separacijama) uzrokuje interferenciju, tzv. Moiré.


moiré


Pravilno podešeni kutevi rastera

Documents

Rasterski sustavi