Zemljopisni polozaj

RATNI ZLOINI MUSLIMANSKIH SNAGA NAD HRVATIMA BOSNE I HERCEGOVINE

ZEMLJOPISNI POLOAJ, RELJEF I KLIMA

Podruje na kojem su se od 1992. do 1994. oruano sukobljavali bosanskohercegovaki Muslimani i Hrvati, obuhvaa prostor 20 opina: Bugojno, Busovaa, Fojnica, Uskoplje (do 1993. Gornji Vakuf), Jablanica, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kreevo, Maglaj, Mostar, Novi Travnik, Rama (do 1993. Prozor), Travnik, Vare, Visoko, Vitez, Zavidovii, Zenica i epe.

Pri pokuaju da prostor navedenih opina pokuamo sagledati kao regionalnu cjelinu nailazimo na nemali problem. Regija je teritorijalna cjelina koja je pod djelovanjem prirodnih i drutvenih faktora dobila specifian izgled. Ona je odraz prostora i vremena, ali i socio-ekonomskih prilika. Otre granice, u prirodi, izmeu pojedinih regija ne postoje. Geografski sadraj regije odreuje fizionominost i funkcionalnost, homogenost ili heterogenost regije. Izdvajanjem geografske regije na prostoru Bosne i Hercegovine bavilo se je vie autora, ali jedinstvena regionalizacija nije uraena. Kompleksna geografska regionalizacija zasniva se na sintezi fizikogeografskih i drutvenogeografskih karakteristika. Ivo Rubi 1956. istie da je geografska regija dio zemljine povrine, koji ima specifine fizikogeografske i kulturnogeografske karakteristike. S.Ilei 1959. izdvaja regije po nekoliko naela:

a) naelo upotrebljivosti tj. slinosti prirodnih uvjeta, b) naelo homogenosti prirode i c) funkcionalnost tj. teritorijalna kombinacija razliitih proizvodnih aktivnosti u njihovoj meuovisnosti. To je teritorijalni kompleks izdvojen na temelju veeg broja faktora.

Novije regionalizacije uglavnom se temelje na kompleksnom izdvajanju regije po homogenom ili fizionominom i proizvodno - funkcionalnom naelu. J.Markovi dijeli Bosnu i Hercegovinu na tri velike regije, a u okviru njih izdvaja devet subregija:

A) Panonski obod: 1. Panonsko Pounje, 2. Donjovrbasko - donjobosnski kraj, 3. Spreko - majeviki kraj, 4. Posavska Bosna; B) Planinsko - kotlinska regija: 1. Planinska Hercegovina, 2. Istona Bosna, 3.

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/index.htm (1 of 4) [24.5.2008 17:56:35]

Zemljopisni polozaj

Srednja Bosna, 4. Zapadna Bosna; C) Jadranska regija: 1. Jadranska Hercegovina.

Uvaavajui sve dosadanje regionalizacije Bosne i Hercegovine, kao i sve initelje prostora, a u cilju to efektnije valorizacije prostora ratnog sukobljavanja bosanskohercegovakih Hrvata i Muslimana od 1992. do 1994., nainjena je mala korekcija dosadanjih regionalizacija te smo prostor Bosne i Hercegovine podjelili na tri makroregionalne cjeline, a u okvir njih 10 dijelova:

A) Peripanonska Bosna: 1. Unska krajina, 2. Banjaluko - dobojski kraj, 3. Posavska Bosna i 4. Sjeveroistona Bosna; B) Sredinji planinski sklop: 1. Gornje Povrbasje, 2. Sredinja Bosna, 3. Istona Bosna i 4. Visoki kr; C) Hercegovina: 1. Sjeverna Hercegovina, 2. Niska Hercegovina.

Moemo rei da je do muslimansko - hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini dolo na podruju Sredinjeg planinskog sklopa i u dijelu Hercegovine tj. na prostoru dijelova Sredinje Bosne i Sjeverne (planinske) Hercegovine. Upravo ovaj prostor, promatran s vojno stratekog gledita, ima kljuni poloaj i znaaj u Bosni i Hercegovini. Sagledavajui sredinji i ostale geoprometne koridore, uoava se da rijeke Bosna i Neretva predstavljaju ilu kucavicu Bosne i Hercegovine, odnosno, da su upravo na tom prostoru smjetena politiko administrativna sredita, sa znaajnim demografskim i ekonomskim potencijalom, valoriziranim kroz prometnu funkciju tih istih koridora. Kljuni pravci sa znatnim demografskim, ekonomskim, prometnim i kulturnim potencialom, na ovom prostoru su:

a) Maglaj - epe - Zenica - Visoko i dalje prema Sarajevu, b) Zenica - Travnik i dalje prema zapadu, c) Jablanica - Rama - Bugojno i dalje prema sjeveru, d) Vare - Kiseljak - Konjic - Mostar i dalje na jug

Predstavljanjem ovih pravaca na zemljovidu, na kojem je prikazana prostorna disperzija hrvatskog puanstva po opinama, postaje jasnije da je vojno strateko teite upravo sredinji geoprometni koridir dolinama rijeka Neretve i Bosne, odnosno prostor u kojem je naseljen preteit dio bosanskohercegovakih Hrvata. Ovo pitanje moe biti interesantno i za neke druge prikaze, napose iz razloga to se razmatranjem postojeih uvjeta i njihovog utjecaja moe pronai odgovor je li cilj muslimansko - hrvatskog sukoba (rata) bio potpuno protjerivanje hrvatskog puanstva s prostora na kojima su stoljeima ivjeli.

U grai reljefa Srednje Bosne prevladavaju neisti trijarski, kredni i jurski vapnenci pomijeani s dolomitima. Prevladava nadzemno otjecanje rijeka. Osim neistih trijarskih vapnenaca i dolomita, koji su gotovo svugdje pokriveni slojem rastresita tla, istiu se izdvojene prostrane zone izgraene od starih kriljastih i nepropusnih stijena. U sreditu se izdie masivna planinska skupina Vranice, izgraena od starih paleozojskih kriljaca sa

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/index.htm (2 of 4) [24.5.2008 17:56:35]

Zemljopisni polozaj

zonama eruptivnih stijena. U eruptivnim stijenama javljaju se termalne vode i raznovrsne rudne ile.

U reljefu Srednje Bosne istiu se zaobljena i uravnjena planinska bila na prosjenoj visini od 1000 - 1500 metara. Samo izdvojeni dijelovi otpornijih stijena diu se u obliku istaknutih vrhova preko 1500 metara. U tom planinskom zemljitu rasjeene su duboke doline gornjih tokova Vrbasa i Bosne. Doline donjeg Vrbasa i donje Bosne veu se za starije zavale koje su u tercijaru bile ispunjene jezerskim naslagama (lapori i pjeenjaci).

Najprostranije je dolinsko proirenje uz gornju Bosnu. To je poznata sarajevsko-zenika zavala. Iz ove kotline na zapad prirodni put vodi dolinom rijeke Lave na prijevoj Komar (927 m) i u dolinu Vrbasa. Od Novog Travnika, preko prijevoja Makljen (1123 m) prirodni je izlaz Sredinje Bosne u dolinu Rame i Neretve.

Kako se njoj s jugozapadne strane uzdie kriljasti masiv Vranice, to su erozijom rijeka u nepropusnoj podlozi otvorena znatna bona proirenja: travniko u dolini Lave i fojniko-kreevsko u dolini Fojnice, te sredinja zavala. Zbog nepropusne podloge dna su vlana. Doline su okruene sa svih strana visokim planinama, pa su u njima este temperaturne inverzije, tj. kotlinska dna su hladnija od okolnih planina. Poznate su po estim maglama koje su gotovo svakodnevna pojava. Iznad dolinskog dna uzdie se breuljkasto zemljite starih rijenih terasa. Planinska bila imaju niskoplaninsku klimu. Zime su vrlo duge i hladne, s puno snijega, koji se ponegdje ne otopi tijekom cijele godine. Najmanje est mjeseci temperature zraka su ispod 0C. Padaline su neravnomjerno rasporeene, vjetrovi esti i jaki, ponekad orkanski. U dolinama su srednje temperature u sijenju ispod 0C, a ljeti u srpnju iznad 20C.

Zbog veih koliina vlage vegetacijski pokrov posvuda je bujan. Od vlanih uma i travnjaka na dnu rijenih dolina do bjelogorinih, odnosno crnogorinih uma i zelenih panjaka u visokim planinama, svuda se osjea vlaga.

Najstarija naselja podruja Srednje Bosne bile su stare rjene terase. Ta zona, za naseljavanje najpogodnija, iskrena je i naseljena ve u prapovjesno doba. Zbog koritenja planinskih panjaka naseljenost se tamo proirila i u zonu planinskih bila i zaravni.

Vaan prometni poloaj izmeu tzv. visokog kra i Primorja na jugozapadu, a Panonskog prostora na sjeveru utjecao je na stvaranje srednjovjekovne bosanske drave. Ona je formirana u najveoj, prometno najpogodnijoj sredinjoj Sarajevskoj-zenikoj zavali (srednjovjekovna upa Vrhbosna). Zemljoradnji i stoarstvu pridruuju se u srednjem vijeku rudarstvo, te vaan karavanski promet i trgovina. Regionalna republika prometnica Sarajevo - Banja Luka. Podruje Lavanske doline, sa veinskim - povjesno - hrvatskim puanstvom.

http://hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/index.htm (3 of 4) [24.5.2008 17:56:35]

Zemljopisni polozaj

Podruje posjeduje znatan broj proizvodnih kapaciteta - prerada drveta, tekstila, ... a posebno vojne proizvodnje (Bugojno, Vitez).

Podruje sjevernog dijela Hercegovine je smjeteno u junom produetku tzv. Sredinjeg planinskog sklopa BiH, koji se odlikuje mnogobrojnim krakim podzemnim oblicima - jame i peine.

Izuzetno visoka energija reljefa Sredinjeg planinskog sklopa BiH, koji se odlikuje dolinskim i kotlinskim proirenjima, predstavlja iznimno bitno strategijsko znaenje ovog prostora na ukupni prostor juno od rijeke Save i istono od rijeke Kupe. Ovo podruje, kao sastavni dio Sredinjeg planinskog sklopa BiH ima prirodni prolaz preko prijevoja Ivan Sedlo u tzv. Sarajevsko - Zeniku kotlinu i dolinom rijeke Bosne sa izuzetno tranzitno znaajnom Peripanonskom Bosnom na sjeveru a dolinom rijeke Neretve otvoren je prolaz na jug prema Jadranskom moru (kroz Nisku Hercegovinu).

Ovo je izrazito planinsko podruje a geoloi sastav tla podruja Sjeverne Hercegovine je od verfenskih riljevaca, djelomino od pjeanika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira.

Povrinske vode ovog prostora (rijeke Doljanka, Bijela, Neretvica, Rama, Rakitnica) pripadaju Jadranskom slivu kamo ih odvodi rijeka Neretva. Na rijeci Neretvi se, na podruju opine Jablanica, nalazi hidrocentrala sa umjetnim akumulacijskim jezerom koje se prostire u dva kraka, uzvodno rijekama Neretva i Rama.

Na podruju sjevernog dijela Hercegovine vladaju ublaena kontinentalna, planinska i planinsko - kotlinska a na planinskim vrhovima tipina alpska klima. S obzirom na nadmorsku visinu klima je izrazito otra, sa kratkim i svjeim ljetima te dugim i hladnim zimama koje traju i do 6 mjeseci. Na ovaj prostor, tijekom zimskih mjeseci prodiru hladni vjetrovi sa okolnih planina i stvaraju snjene nanose na prometnicama te tako ometaju promet na svim pravcima.

Planinske kotline su poznate po temperaturnim inverzijama, tj. pojavama da su kotlinska dna hladnija od okolnih planina. Uzrok ovoj pojavi je istiskivanje toplog