RATNI ZLOCINI U BIH

REPUBLIKA SRPSKAV L A D A

DOKUMENTACIONI CENTARBAWA LUKA

RATNI ZLOÎNI U BIH POÎWENI PREMA SRBIMA I JNA

PRIJE ORU@ANIH SUKOBA ITOKOM 1992. GODINE

Bawa Luka, avgust 2001. godine

Flash

RATNI ZLOÎNI U BIH POÎWENI PREMA SRBIMA I JNA PRIJEORU@ANIH SUKOBA I TOKOM 1992. GODINE

IZDAVA^:DOKUMENTACIONI CENTAR REPUBLIKE SRPSKE ZA ISTRA@IVAWE RATNIH ZLOÎNABAWA LUKA

ZA IZDAVAÂ:Dr Pejo \ura{inovi}

KOMPJUTERSKA PRIPREMA:Janko Velimirovi}

[TAMPARIJA:"GRAFID" Bawa Luka"

TIRA@: 1.000

Dokumentacioni centar je osnovan u ciqu prikupqawa podataka o vr{ewu zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog ratnog prava za vrijeme unutra{wih oruànih sukoba i gra|anskog rata na podru~ju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Web page: http://www.dcrs.org

e-mail: [email protected]

3 Ratni zlo~ini u BiH po~iweni prema Srbima i JNA prije oruànih sukoba i tokom 1992. godine

SADR@AJ:

1. Prof. dr Perko Vojinovi}: Istina o Srbima u biv{oj Bosni i Hercegovini i o Republici Srpskoj ..........................................................5

2. Priprema Muslimana i Hrvata za organizovani napad na srpski narod u periodu dok je Republika Bosna i Hercegovina bila u sastavu SFR Jugoslavije .................................................................................................. 31

3. Napad hrvatskih snaga na op{tinu Brod u martu 1992. godine ........... 41

4. Genocid oruànih snaga Republike Hrvatske nad srpskim stanovni{tvom Kupresa u aprilu i maju 1992. godine ........................... 55

5. Napad na vojnu kolonu pripadnika JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine ...................................................................... 91

6. Napad na vojnu kolonu pripadnika JNA u Skojevskoj ulici u Tuzli 15. maja 1992. godine .........................................................................109

7. Napad na kolonu Vojske Republike Srpske u kawonu rijeke @epe 4. juna 1992. godine ............................................................... 119

8. Genocid po~iwen nad srpskim narodom na podru~ju subregijeSrebrenica 1992. godine ............................................................................ 141

9. Prilozi:

Hronolo{ki popis `rtava srebreni~ke regije ................................205

Sastav stanovni{tva 1991. godine u naseqima u kojima su ìvjeli Srbi u op{tinama Bratunac, Vlasenica, Mili}i i Srebernica ........................................................................ 223

Izvod iz krivi~ne prijave protiv Alije Izetbegovi}a - opiskrivi~nog djela ................................................................................... 225

Ratni zlo~ini u BiH po~iweni prema Srbima i JNA prije oruànih sukoba i tokom 1992. godine 4


Prof. dr Perko Vojinovi}:

ISTINA O SRBIMA U BIV[OJ BOSNI I HERCEGOVINI I O REPUBLICI SRPSKOJ



Prof. dr Perko Vojinovi}:

ISTINA O SRBIMA U BIV[OJ BOSNI I HERCEGOVINII O REPUBLICI SRPSKOJ

Postoje mnogobrojni izvori i obimna literatura o Bosni i Hercegovini u na{oj istranoj istoriografiji, ali se ~esto mogu na}i nenau~ni i povr{ni, kao i zlonamjernipogledi na pro{lost srpskog naroda u biv{oj Bosni i Hercegovini (u daqem tekstuBiH). Ovaj moj napor je poku{aj da se bez strasti i mr`we, nau~no prikaè istorijasrpskog naroda od najstarijih vremena do dana{wih dana, u burnoj istoriji BiH, kaomogu}a istorijska sinteza. Ovaj moj napor se temeqi na mojim dugogodi{wimistraìvawima istorije Bosne i Hercegovine i Jugoslavije objavqenim u desetak kwigai stotiwak nau~nih radova. Niko do sada u na{oj i stranoj istoriografiji nije osporio moje poglede i sudove iz ove problematike, pa ih treba prihvatiti kao nau~noverifikovane. Istoriografija ne smije biti sudija, ve} objektivno posmatra~.

U ovako zami{qenom radu mogu}e je najkra}e prikazati sredwovjekovni slovenskiperiod BiH, period turske okupacije, austrougarsku okupaciju, period stare Jugoslavije, NOB (1941-1945), period socijalizma, raspad Jugoslavije i stvarawe Republike Srpske.

1. Slovenski period sredwovjekovne Bosne

Za sve ozbiqne istraìva~e - nau~nike, Bosna i Hercegovina predstavqanajsloèniju slovensku oblast na Balkanskom poluostrvu. U etni~kom pogledu, sem malog broja do{qaka, stanovni{tvo su zadugo ~inili ve}inski pravoslavni Srbi, a ne{tokatolici, kasnije konstituisani kao Hrvati.

Prve vijesti o Bosni poti~u iz 10. vijeka, pomiwe je vizantijski car Porfirogenit949. godine u svom djelu "De administrando imperiv". Formirala se na slovenskoj etni~kojosnovi kao mala oblast u sredwem i gorwem toku rijeke Bosne, najprije u sastavu ja~ihsusjednih dràva, a zatim kao poluzavisna i na kraju samostalna dràva.

Istorija srewovjekovne samostalne dràve Bosne bila je predmet pa`we mnogihistori~ara, ali je uvijek ostajalo nerije{eno pitawe ~ija je Bosna, a kasnije iHercegovina. Strani izvori, poveqe i pisma bosanskih banova i kraqeva, kao i drugirazni spisi i djela nedvosmisleno pokazuju da je u novoj postojbini Srba bila i Bosna.


Stari Bosanci i Hercegovci nazivaju sebe i svoje Srbima, bez obzira na vjeru. Srbi sujedini imali etni~ki identitet. Iz politi~kih razloga ova ~iwenica je izbjegavana ilise teìlo vje{ta~kim simetrijama.

Kao predstavnici doma}e vlastele u 12. vijeku se javqaju banovi, kao nasqednigospodari. Prvi se pomiwe ban Bori}, a kasnije ban Kulin (1180-1204.) Prve vijesti obogumilima kao hri{}anskoj sekti javqaju se oko 1200. godine. Uspon dràve naro~ito je do{ao do izraàja u vrijeme bosanskog bana Stjepana Kotromani}a. Wegov nasqednik,sinovac Tvrtko krunisao se, 1377. godine sa titulom: "Stefan kraq Srbima u Bosni iHercegovini i Primorju i Zapadnim Stranama". U vrijeme najve}eg uspona 1390. godinenosi titulu kraqa Ra{ke, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.

Kao Srbija poslije cara Du{ana, tako i Bosna poslije kraqa Tvrtka naglo opada.Poslije kraqa Tvrtka, Bosna se na{la izme|u dvije neprijateqske sile: Turske iMa|arske. U Bosni se pojavquje politi~ka anarhija i nesloga, pa se javqaju istovremenodva kraqa (Stjepan Ostoja i Tvrtko II). Otpo~eli su unutra{wi sukobi u kojima sejavqaju posrednici Turci ili Ma|ari. Bosanska vlastela, quto zava|ena, sluìla im jekao oru|e za wihove politi~ke interese. Li~ni interesi po~iwu da dominiraju uprosta~koj jagmi za vlast. Isto tako, izme|u Srbije i Bosne vo|ena je politika sitnihinteresa, vi{e sukobima nego saradwi u vrijeme kada se turska opasnost nadvila nadsrpskim zemqama. Srpski narod }e u svojoj istoriji skupo platiti te politi~ke neslogei sukobe koji }e ostaviti traga do dana{wih dana. Kraq Stjepan Toma{evi} (1461-1463.)nije poku{ao da pruì otpor Turcima, pa ipak je platio glavom kao i brojna bosanskavlastela. Tako je Bosna 1463. godine izgubila dràvnu samostalnost, a Hercegovina jepala pod tursku vlast dvadesetak godina kasnije.

Hercegovina se pod tim imenom javila poslije Bosne, a ime je dobila po HerceguStjepanu. U ranijem razdobqu dijelila se na oblasti: Neretva, Zahumqe i Trebiwe.Nekada{wi gospodar Herceg Stjepan i wegov sin Vladislav nazivali su svoje podanikeSrbima. Stjepan Kosa~a je do{ao u sukob sa sinom i pozivao je Turke da mu pomaù.Uzalud su oni kasnije ustali zajedno za odbranu zemqe, jer su Turci ve} bili dobrozakora~ili u Hercegovinu. Poslije smrti Hercega Stjepana 1466. godine, wegova tri sina zastupala su razli~ite koncepcije i nijesu znali zastupati interese otaxbine. U zavadisa bra}om jedan od wih, Stevan, primio je Islam i kao Ahmet Hercegovi} dokon~aonezavisnost Hercegovine 1482. godine.

Stara Hercegovina zahvatala je teritoriju do Drine, obuhvataju}i Fo~u, Gora`de iâjni~e, kao i Pivu, Drobwak, Nik{i} i Bawane. Dok je Bosna kroz ~itav 19. vijekzadràvala neizmjewene granice, Hercegovina je na Berlinskom kongresu 1878. godineizgubila jednu tre}inu teritorije.

Poku{aji Ma|ara da preotmu Bosnu od Turaka zavr{avali su se neuspjehom.Poneseni uspjesima, odli~no organizovani i sigurno vo|eni Turci, u naponu snage,


nijesu mogli biti suzbijeni. Pod wihovim udarima pala je Srebreni~ka banovina 1512, a Jajce 1528. godine. Pri tome treba imati u vidu da su tursku vlast rado do~ekali i nekidoma}i elementi, jer su o~ekivali da }e biti oslobo|eni katoli~ko-ma|arskog pritiska.

Pored pravoslavnih i katolika, postojalo je bogumilstvo, a tek od 15. vijekapojavquju se muslimani. Te su vjere me|usobno suprotstavqene i neprijateqske, a vodilesu nerijetko i prave "krsta{ke ratove". Sve tri vjere stvarale su svoje kulturne krugove,bez sagledavawa slovenske narodonosne cjeline. O{tre vjerske podjele onemogu}avale subilo kakavo ozbiqnije politi~ko i nacionalno povezivawe. Srbi su se identifikovalisa pravoslavqem, Hrvati sa katolicizmom, a muslimani sa islamom i, za~udo Turcimaiako su ~isto slovenskog porijekla, vi{e srpskog, a mawe hrvatskog. Wihov jezik je biosamo srpski. U vrijeme nacionalno-oslobodila~ke borbe u 19. vijeku muslimani su bezizuzetka gledali u hri{}anskim ustanicima ne svoju bra}u po krvi i jeziku, nego mrskekaure koji su se digli protiv islama i sultana u Carigradu. Iako su mrzeli Osmanlije(Turke{e) i od wih doìvqavali te{ke pogrome, nikada se nijesu pokolebali u svomproturskom opredjeqewu. Svi "bratski" pozivi da se prikqu~e ustanicima ostajali suuzaludni.

2. Period turske okupacije

Turskim osvajawem u Bosni i Hercegovini instaliran je Bosanski pa{aluk i islam,a od 1565. godine pojavquju se i {panski jevreji (Sefardi). Stanovni{tvo se postepenodijeli na tri religiozne zajednice: pravoslavnu, katoli~ku i islamsku. Vjerski ìvotpostaje dominantan. Mislimani (islamizirani Srbi, a mawe Hrvati) su kanalemilislovenski mentalitet, karakteristike orjentalne kulture i civilizacije kao java{luk,bahatost, osionost, samohvalisavost i sakoqubqe. Oni su sve do 1918. godine, uglavnomposjednici feudalnih imawa, ali islamsko dru{tvo ne poznaje nasqednu aristokratiju.Tek od 1858. godine muslimani dobijaju pravo posjeda. Danas je te{ko na}i objektivneistori~are, od wihovih potomaka, koji objektivno istraùju porijeklo muslimana uBosni i Hercegovini, iako su sve do skora zvani~no upotrebqavali srpsko-hrvatskijezik.

Ko su, zapravo, muslimani, u Bosni i Hercegovini?*

* Po svim habsbur{kim popisima stanovni{tva u BiH, sve do 1913. godine sva etni~ka imena nazivana su "srpska", "latinska", "turska" (a tek od 1918. godine, katolici usvajaju naziv"hrvatski"). Osmanlijska imperija je poku{ala da proglasi "Osmanlijsku" naciju 1868. godine, ali neuspje{no. U drugoj polovini 19. vijeka bosanski muslimani su devet puta silom zakonamijewali svoje ime. Nazvani su muhamedancima i muslimanima, a od 1882-1903. godine nazivani su Bosancima.


Srpska istoriografija nije, iz meni nepoznatih razloga, uloìla dovoqno naporada se detaqnije istraì porijeklo na{ih muslimana iako je nauka saglasna da su ve}inawih Srbi koji su primili islam, a mawi dio su hrvatskog porijekla. Tu u nauci nemani{ta sporno. Taj proces islamizacije i{ao je dosta sporo i vi{e vijekova. U CrnojGori je sprije~en duhovnim i borbenim otporom i tzv. "istragom poturica" koja jeopjevana u spjevu Petra Petrovi}a - Wego{a Gorskom vijencu. O svemu tome postojiobimna literatura i izvori.

Bosanski pa{aluk je duè vrijeme zauzimao prostrani sklop teritorija od [apcado Jadranskog mora i od Zve~ana do Virovitice. Kao sredi{te predstavqao je neku vrstu matice, koja je imala poseban zna~aj, a taj zna~aj se nije umawio ni kada je Bosna postalaperiferni pa{aluk Turskog carstva. Turskim osvajawem u Bosni i Hercegovini jezaveden turski administrativno-upravni sistem, sa vrlo malim procentom turskogstanovni{tva. Moglo se re}i da je doma}e stanovni{tvo bilo glavni oslonac turskevlasti.

U nastojawu da o~uvaju posjede, privilegije i da se obezbijede od progona, mnogibosanski velika{i su pre{li na islam. Islamizacija je bila dugotrajni i dosta

Kada je stvoreno Kraqevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, muslimani su smatrani, a to su i oni prihvatili, kao vjerska grupa-konfesija, koja se iskazala kao Srbi islamske, a mawi dio kao Hrvati islamske vjeroispovjesti. Imali su svoju politi~ku stranku koja se zvalaJugoslovenska muslimanska organizacija. Priznali su novu dràvu, dinastiju, srpski jezik i svojeslovensko porijeklo, a vjerski su bili ravnopravni. Ovo stawe iz temeqa }e se izmijeniti uDrugom svjetskom ratu. Ve}i dio muslimana }e stupiti u kvinslin{ke vojne formacije, posebnousta{ke, a jedan mawi dio }e stupiti u partizanske jedinice. Oni su zvani~no prihvatilihrvatsku dràvu i hrvatsko ime.

Stvarawem socijalisti~ke Jugoslavije 1945. godine progla{eno je bratstvo i jedinstvo, dabi se zaboravio genocid nad Srbima, a u novoj federativnoj dràvi stvoreno je, umjesto tri petnacija: Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci. Muslimani su smatrani, kao i ranije,kao vjerska grupa koja se mogla izja{wavati kao Srbi i Hrvati, ili kao "neopredejeqeni". Tako je bilo do 1971. godine kada su muslimani dekretom progla{eni za novu naciju u Jugoslaviji. Zarazliku od drugih muslimana u svijetu oni su ozna~eni u jezi~koj praksi, kao Musliman (obavezno sa po~etnim velikim slovom). To je izgleda vaìlo samo za bosansko-hercegova~ke muslimane, jersu se muslimani u Makedoniji izjasnili kao Makedonci.

Zbrka je nastala, ne samo jezi~ka, nego i politi~ka, kada je od te nove muslimanske nacije,koja je bila izum Brozove diktature, trebalo u tada{wem antisemitskom socijalizmu stvoritinovu socijalisti~ku naciju na vjerskoj osnovi. Kod tada{wih "komunista" sve je bilo dozvoqenoda se toboè suzbije "velikosrpski hegemonizam". To je, izme|u ostalog, "porodilo" ekstremnenacionalizme na jugoslovenskog prostoru, pa i kod muslimana. Pri svemu ovome treba voditira~una i razlikovati islamsku vjeroispovjest od islamskog ekstremizma.


komplikovan dru{tveni proces. Svi oni Srbi koji su primili islam sa~uvali su srpski jezik kao materwi, a pismo im je bilo sve do austro-ugarske okupacije }irilica.Prelaskom na islam, bosanska vlastela je dobrim dijelom spasila svoje posjede, i od wihsu, uglavnom, postali begovi. Obra|iva~i zemqe bili su kmetovi, uglavnom pravoslavniSrbi, ne{to katolika - Hrvata i neznatan broj muslimana. Postojalo je i ne{toslobodnih kmetova-zakupaca. Pored muslimanskih, postojale su i hri{}anske spahije.

Turska vlast je u po~etku bila podno{qiva, ali ona po~iwe da slabi pa je i poloàj najbrojnijeg stanovni{tva po~eo da slabi. Kod pravoslavnih Srba javila se mr`wa iotpor prema turskoj vlasti. To su od 16. vijeka o~ajani~ki vapaji bespomo}ne "raje".Stawe se jo{ vi{e pogor{ava kada je do{lo do sukoba izme|u doma}ih muslimana idoseqenih Osmanlija "Turke{a", koji su vr{ili razne vojne i administrativne poslove.Oni su potcjewivawem gledali na poluobrazovanu doma}u elitu.

Ekonomski pritisak, socijalna nejednakost, pravna nesigurnost, vje~iti sukobi ivlast inovjeraca, nagonili su Srbe da ulaze u sve kombinacije protiv opstanka turskevlasti na Balkanu. Skoro da nema hri{}anskog pokreta na Zapadu protiv Turaka, kojinije na{ao odjeka kod Srba u Bosni i Hercegovini. Od 17. vijeka Bosna i Hercegovinapostaje periferijska oblast turskog carstva. Muslimani se u wu sklawaju sa sjevera i sazapada. Muslimani iz Like, Dalmacije i Slavonije bjeè u Bosnu na {tetu pravoslavnesrpske raje. U vrijeme Prvog srpskog ustanka mnogobrojni muslimani se naseqavaju uBosnu, i ~esto su organizovali bezuspje{ne napade na Srbiju. Uzrok svih ustanaka Srba u BiH bila je te`wa da se ujedine sa svojom bra}om u slobodnoj Srbiji i Crnoj Gori.

Devetnaesti vijek istorije Bosne i Hercegovine pod turskom vla{}u karakteri{eborba bosanskog begovata za autonomiju Bosne i Hercegovine i protiv sultanovihreformi. Taj pokret je doìvio poraz i krvavo ugu{en od Omer-pa{e Latasa 1851.godine. Ovdje napomiwem jednu zanimqivu ~iwenicu, da su neki istraìva~i togaperioda tuma~ili taj pokret, a neki u svojim djelima i ne spomiwu Srbe, negoupotrebqavaju neadekvatne izraze kao hri{}ani, pravoslavci, raja i kauri.

Od druge polovine 19. vijeka u~estali su ustanci pravoslavne raje, naro~ito uHercegovini, jer su podsticani iz Crne Gore. Samouvjerenost kmetova podigle su znatnoi posqedwe begovske bune, jer su obje strane naoruàvale "raju" i pridobijali ih za svoje ciqeve. Nada za oslobo|ewe dolazila je iz Srbije, kada je knez Mihailo Obrenovi}razvio {iroki nacionalni plan za oslobo|ewe svih srpskih pokrajina. U toku bosansko-hercegova~kog ustanka 1875. godine Srbi iz Bosne su se nedvosmisleno izjasnili da èleujediwene sa Srbijom, a Srbi iz Hercegovine su teìli ujediwewu sa Crnom Gorom. Tajistorijski zadatak nije ostvaren.

Pred sam kraj turske vladavine izvr{eno je nekoliko poku{aja da se osavremenipoliti~ko-teritorijalna organizacija. Tako je 1865. godine od dva vezirluka (bosanski i hercegova~ki) formiran jedan - Bosna vilajet, sa sedam sanxaka. Berlinskim kongresom


1878. godine, kojim je zavr{ena isto~na kriza, Austro-Ugarska je dobila pravo daokupira Bosnu i Hercegovinu.

Stalna doseqavawa, iseqavawa i unutra{we migracije, {to su se vjekovima vr{ile u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske uprave, bile su uzrok {to se broj stanovnika uoim krajevima stalno mijewao. Pa i pored svih neda}a Srbi su ostali najbrojniji narodu Bosni i Hercegovini u vrijeme Turske vladavine. Prema zvani~nom prora~unu iz 1865. godine, pravoslavni (Srbi) su bili neuporedivo najbrojniji - 46,3%, a u katolike su seubrajali i drugi narodi: Ma|ari, Nijemci i druge katoli~ke skupine, pa bi se moglozakqu~iti da je broj Srba u Bosni i Hercegovini tada bi jednak broju Hrvata imuslimana.

3. Bosna u vrijeme Austro-Ugarske okupacije

Okupacija Bosne i Hercegovine 1878. godine imala je sudbonosni uticaj na srpskostanovni{tvo. Austro-Ugarska katoli~ka monarhija potisnuta sa zapada traìla je svojìvotni prostor na Balkanu. O tome postoje brojni izvori i obimna literatura.

Austro-ugarska vlast u Bosni i Hercegovini trajala je ~etrdeset godina (1878-1918).Za to vrijeme desile su se krupne dru{tveno-ekonomske promjene koje }e bitno odreditisudbinu srpskog naroda. Glavna namjera okupacione vlasti, naro~ito u vijeme vladavineBewamina Kalaja (1883-1903) bila je da ugu{i srpsku nacionalnu svijest i ugasi svakupomisao o wihovom ujediwavawu sa Srbijom. Zvani~na vlast èli da ostvari nekakvu"bosansku naciju", pa weguje "bosanski patriotizam", zabrawuje naziv srpski jezik, auvodi bosanski, uvodi bosansku zastavu, zabrawuje kwige, novine i ~asopise koji imajusrpsko nacionalno obiqe`je, a u {kolama uvodi planove i programe sa antisrpskimidejnim usmjerewem. Nasuprot tome forsiraju se listovi i ~asopisi katolika imuslimana. Kada je zvani~na vlast uvidjela da je nacionalna i vjerska svijest kod Srbaduboko ukorijewena, tada je krenula u povezivawe mawinskih muslimana i Hrvata protiv Srba. Veliki jaz netrpeqivosti muslimana i Srba bio je istorijski zasnovan, a kaooru|e sukoba Srba i Hrvata posluìli su im jezuiti koji su poznato po moralnom na~elu da ciq opravdava sredstva. Ovda je prirodno {to je kod Srba do{lo do o{trih protesta protiv takve politike.

Agrarni tereni su kroz ~itav 19. vijek bili glavni uzroci mnogih buna i ustanaka.Austrougarska vlast nije bitnije promijenila agrarne odnose. Prema statistici iz 1910. godine u Bosni i Hercegovini je jo{ uvjek bilo 111.093 kmetova sa 650.664 ~lanovaporodice, {to je ~inilo 46% stanovni{tva. Od ~istih kmetova su 74% pravoslavni, 21% katolici i 5% muslimani. Istovremeno je bilo 10.463 age sa kmetlucima i sa 40.460


~lanova, a od toga age su bili 91% muslimani. Srbi-kmetovi su tek 1918. godine dobiliekonomsku slobodu, nacionalno i vjersko ujediwewe sa Srbijom.

Poslije aneksije Bosne i Hercegovine, carevim patetnom sankcionisan je Ustav1910. godine. Prema tom Ustavu Bosna i Hercegovina postala je posebno upravnopodru~je, kojim upravqa zajedni~ki austrougarski ministar finansija preko bosansko-hercegova~ke vlade, ~iji su svi zakonski projekti morali imati prethodni pristanakaustrijske i ugarske vlade i carevu sankciju poslije izglasavawa. Najja~a opozicionapoliti~ka grupa, u ovom periodu, bila je grupa oko Petra Ko~i}a, sa agrarnimprogramom oslobo|ewa kmetova bez ikakve naknade.

Uo~i Prvog svjetskog rata javio se politi~ki i kwièvni pokret "Mlada Bosna"koja je zastupala radikalni otpor tu|inskoj vlasti i ujediwewe Bosne i Hercegovine saSrbijom. Rodona~elnik tog pokreta bio je Dimitrije Mitrinovi}, a glavni teoreti~arVladimir Ga}inovi}. Kod te srpske omladine umjesto naricawa nad te{kom sudbinomsrpstva, javqa se protest i individulana akcija koja se zavr{ava atentatom GavrilaPrincipa, na austro-ugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda.

Poslije sarajevskog atentata i po~etka rata protiv Srbije, u ~itavoj Bosni iHercegovini nastaju te{ke prilike za srpsko stanovni{tvo. General Po}orek jeorganizovao po zlu poznatu pomo}nu miliciju Schutzkorpus, u koju je mobilisao hrvatskii muslimanski gradski i seoski olo{, koji se sa odobrewem vlasti najsurovijeobra~unavao sa neza{ti}enim srpskim narodom. Najmasovnije uni{tewe srpskog narodaizvr{eno je u zatvorima i koncentracionim logorima, kao i prisilnim preseqavawemstanovni{tva. Radi zastra{ivawa i demoralisawa srpskog naroda izvr{en je politi~ki i kulturni genocid nad srpskim stanovni{tvom.

Poslije ujediwewa 1918. godine nije dovoqno ura|eno na istraìvawu genocida nadSrbima u Bosni i Hercegovini. U novoformiranoj dràvi srpske `rtve su zaboravqene,a borci i solunski dobrovoqci ostali su neadekvatno nagra|eni. U genocidu nadsrpskim stanovni{tvom u~estvovao je jedan broj Hrvata i muslimana, ali su im Srbi tooprostili za zarad zajedni~kog ìvota u novoformiranoj dràvi.

Na kraju Prvog svjetskog rata razvila se {ira agitacija za ujediwewe Bosne iHercegovine sa Srbijom. Od 52 sreza 42 su se izjasnili za bezuslovno ujediwewe saSrbijom. U proklamaciji su izrazili svoju politi~ku voqu 27. novembra 1918. godine dase srpski narod "smatra sastavnim i nerazdruìvim dijelom Kraqevine Srbije". Daqidoga|aji su doveli do ujediwewa na drugi na~in, 1. decembra 1918. godine.

Srbi su pod austrougarskom okupacijom, nezsvisno od wihove antisrpske politike,znatno unaprijedili prosvjetni, kulturni, umjetni~ki i nau~ni ìvot. Broj osnovnih isredwih {kola znatno se pove}ao i tako su stvoreni uslovi za brojnu - srpskuinteligenciju. Posebno je zna~ajno osnivawe dru{tva "Prosvjeta" 1902. godine, koja jeodigrala veoma zna~ajnu ulogu u stvarawu srpskih prosvjetnih kadrova. Ona je bila


matica cjelokupnog kulturno-prosvjetnog ìvota i rada. Iz tih redova izrastajuJeremi}, Uro{ Kruq i drugi.

Prva kwièvnost se javila poslije okupacije, a posebno u centrima Sarajevu,Mostaru i Bawaluci. Brojni listovi i ~asopisi bili su znak duhovnog i nacionalnogbu|ewa kao [anti}, Du~i}, ]orovi}, Ko~i} i wihovi drugovi i saradnici, koji suudarili temeqe kwièvnom i kulturnom ìvotu sa izrazitim nacionalnimosobenostima.

Za vrijeme austro-ugarske okupacije po~elo je plansko doseqavawe stanovni{tva izdrugih dijelova Monarhije, a naro~ito u krajeve gdje je ìvjelo kompaktno doma}e srpsko stanovni{tvo. Doseqavane su razli~ite vjere, ali najvi{e katolici, a najmawepravoslavni. Bilo je i iseqavawa, naj~e{}e muslimana i Srba. Prema prvom popisu iz1879. godine u Bosni i Hercegovini je ìvjelo 1.158.164 stanovnika. Tre}i popis izvr{en je 1895. godine i vidqivo je da se procenat stanovni{tva znatno pove}ao na 1.568.092stanovnika, od ~ega 42,9% pravoslavnih, 21,3% katolika i 35% muhamedanaca. U odnosuna prethodni popis, po popisu iz 1910. godine pove}ano je u~e{}e pravoslavnogstanovni{tva i iznosilo je 43,4%, tako da je pravoslavno stanovni{tvo ~inilo ve}insko stanovni{tvo, a u nekim krajevima, kao u Bosanskoj Krajini, imalo apsolutnu ve}inu.Procjewuje se da je u Prvom svjetskom ratu stradalo oko 200.000 Srba.

4. Bosna i Hercegovina u sastavu Kraqevine Srba, Hrvata i Slovenaca i KraqevineJugoslavije

U toku Prvog svjetskog rata dominirala je ideja da su Srbi, Hrvati i Slovencijedan narod, a tri plemena. Na toj pretpostavci gra|eni su ratni ciqevi Srbije i dostakolebqiva politika Nikole Pa{i}a koji je znao za predloge Rusije da se stvore dvijejugoslovenske dràve i to jedna katoli~ka od hrvatskih i slovenskih oblasti, a drugapravoslavna od Srbije, Crne Gore, pro{irene Bosnom i Hercegovinom. Poslije probojaSolunskog fronta Pa{i} je kazao da je Srbija u{la u rat da oslobodi Srbe, Hrvate iSlovence, da je zbog toga podnijela `rtve i da je zadatak Srbije da oslobodi "Srbenajprije, oni ho}e s nama, Hrvati i Slovenci neka se opredijele ako ho}e s nama, ako neni{ta". Me|utim, srpski zvani~ni faktori nijesu ni tada, a ni kasnije odredili srpskietni~ki prostor, {to }e skupo stajati srpski narod. Tako je bez razra|ene i jasnekoncepcije vlasti, Aleksandar proglasio 1918. godine jedinstveno Kraqevstvo Srba,Hrvata i Slovenaca.

Razdobqe od dono{ewa ovog akta do izglasavawa Vidovdanskog ustava pravnaliteratura tretira kao prelaznu fazu dràvnog provizorijuma. Od tog akta pa doizglasavawa Vidovdanskog ustava ispoqena je {iroka politi~ka djelatnost u kojoj su


politi~ke partije, grupe i pojedinci izrazili svoje stavove o pitawu dràvnog ure|ewai poloàja Bosne i Hercegovine. Ve}ina politi~kih stranaka izjasnila se da Bosna iHercegovina u|e kao cjelovita u novoformiranu dràvu, izuzev Josipa Smodlake koji jepodijelio na oblasti Krajine sa Bawalukom, Bosna sa Sarajevom i Primorje (gdje spada i Hercegovina) sa Splitom. Me|utim, Bosnu i Hercegovinu, kao autonomnu ili federalnujedinicu nijesu prihvatile vode}e srpske stranke i neke mawe grupacije potkrepquju}ito ~iwenicom da i pod turskom upravom nije bila ni{ta drugo nego vilajet, u ~emu nijebilo ni~ega dràvnopravnog. Smatralo se da se iza zahtjeva za autonomijom Bosne iHercegovine u zajedni~koj dràvi obavezno kriju hrvatski nacionalisti, koji su u tomeobavezno vidjeli mogu}nost da ujediwewi sa muslimanima minoriziraju Srbe.Politi~ari svih srpskih gra|anskih stranaka bili su jedinstveni u tome da interesiSrba u Bosni i Hercegovini nijednog trenutka ne smiju biti dovedeni u pitawe i da ubilo kakvim reorganizacijama, Bosna i Hercegovina, kao srpska zemqa, mora biti usastavu Srbije.

Pod vanrednim okolnostima, 28. juna 1921. godine, sa ve}inom od 13 glasovaprimqen je Konstitutivni ustav Kraqevine SHS. U tom ustavu Bosna i Hercegovina sepomiwe na jednom mjestu, u odeqku Prelazna nare|ewa ~lan 135. koji obavezuje budu}izakon o oblastima da wihovu podjelu izvr{i tako da Bosna i Hercegovina ostane usvojim istorijskim granicama. Kasnije, prema Uredbi o podjeli zemqe na oblasti, ~itava teritorija dràve bila je podijeqena na 33 oblasti, iako ih je ustav predvi|ao 36. Odovih oblasti samo je sedam prema{ivalo pola miliona stanovnika, a neke oblasti nijesubrojale ni 200 hiqada. Bosna i Hercegovina podijeqena je na okruge: Tuzla (28), Sarajevo(29), Mostar (30), Travnik (31), Bawaluka (32) i Biha} (33).

Zavo|ewem {estojanuarske diktature, transformisana je Kraqevina SHS uKraqevinu Jugoslaviju, a dràva podijeqena na devet banovina i grad Beograd saposebnom upravom. Na teritoriji Bosne i Hercegovine formirana je Vrbaska banovinasa centrom u Bawaluci, sa kompaktnim srpskim stanovni{tvom. Ostali dio Bosne iHercegovine bio je razdijeqen izme|u Drinske, Zetske i Primorske banovine. Drinskabanovina je formirana sa centrom u Sarajevu. Primorskoj banovini pripali su srezovi:bugojanski, kowi~ki, livawski, qubu{ki, mostarski, prozorski, tomislavgradski itravni~ki, kao i dvije ispostave: Kupres i Posu{je. Zetskoj banovini pripadali susrezovi: stola~ki, trebiwa~ki, nevesiwa~ki, bile}ki, gata~ki, qubiwski i fo~anski,kao i dvije ispostave: âpqina i Kalinovik.

Ovakva administrativno-tehni~ka podjela izazvala je kritike sa raznih strana.Istori~ar V. ]orovi} je najvi{e prigovarao {to je bosansko-hercegova~ka teritorijapripojena Primorskoj banovini. Podjela dràve na banovine nije bila samo zasnovanana ekonomsko-geografskim faktorima ve} i na nacionalnom. Dravska banovina sepoklapala sa etni~kom teritorijom Hrvata, a svih ostalih {est banovina je imalove}insko srpsko stanovni{tvo. Ono {to za~u|uje jeste ~iwenica da je ovom


teritorijalnom podjelom izostalo trajno i dugoro~no rje{ewe velikog dijelakompaktnog srpskog stanovni{tva u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Zapadnoj Slavoniji,koji je ostao u Savskoj i Primorskoj banovini.

Ubrzo su se pokazale pogubne posqedice ovakve podjele i razbijawa srpskog etni~kog korpusa, jer su hrvatski politi~ari uspjevali da se formira 1939. godine BanovinaHrvatska sporazumom Cvetkovi}-Ma~ek, kada su dijelovi sa etni~kim srpskiimstanovni{tvom ostali Banovni Hrvatskoj, a prikqu~ene su i oblasti: od Zetske banovine srez Dubrovnik, iz Vrbaske banovine Grada~ac i Derventa, iz Drinske banovineTravnik, Br~ko i Fojnica, a iz Dunavske banovine [id i Ilok. No, to nije bilodefinitivno rje{ewe teritorijalnog pitawa, jer je u sporazumu stajala i klauzula da }ese opet Banovina Hrvatska odrediti prilikom preure|ewa dràve. Od Bosne iHercegovine tada je oduzeto oko 6.120 km2 teritorije i oko 720.000 stanovnika.

U vrijeme sporazuma Cvetkovi}-Ma~ek formulisani su i zahtjevi za statusom Bosnei Hercegovine. Uglavnom su se svodile na a) svesrpska koncepcija, po kojoj je Bosna iHercegovina trebala biti prikqu~ena Srbiji, b) velikohrvatska koncepcija po kojoj jetrebalo veliki dio Bosne i Hercegovine pripojiti Hrvatskoj, c) koncepcija oautonomiji Bosne i Hercegovine i d) koncepcija o plebiscitu.

Srpska ideja, preko Srpskog kulturnog kluba, sastojala se u tome da se Bosna iHercegovina ne moè konstituisati kao samostalna ravnopravna autonomna jedinica.Izuzev pristalica Srpske samostalne stranke, sve srpske politi~ke stranke iorganizacije u budu}em preustrojstvu dràve, Bosnu i Hercegovinu su sagledave u sklopu Srbije, odnosno srpskih zemaqa. Nasuprot paroli "Srbi na okup", od strane hrvatskihnacionalista ~uli su se predlozi da se Bosna i Hercegovine pripoji Hrvatskoj i da sestvori jedinstven front "Hrvata islamske i katoli~ke vjere". Muslimani u Bosni iHercegovini, izuzev pojedinaca, bez obzira na partijsku opredjeqenost i nacionalnuorijentaciju, izjasnili su se za autonomiju Bosne i Hercegovine. Za autonomiju su seizjasnili i studenti, kao i Komunisti~ka partija iz svojih politi~kih razloga.Koncepcija o plebiscitu bila je stalno prisutna u politi~kim kombinacijama Hrvatskeseqa~ke stranke, jer je ona ra~unala s pridobijawem muslimanskog stanovni{tva, pa je utom smislu vr{ena agitacija i propaganda. Komunisti su lansirali svoju floskulu osimetrijama da je BiH jednako srpska, hrvatska i muslimanska.

Srpski politi~ki faktori i stranke nijesu imali jasan nacionalni program i ciq. Ideja o {est banovina, sa srpskim ve}inskim stanovni{tvom, kao ujediwenim budu}imSrpskim zemqama sa centrom u Skopqu, ostalo je smao kao ideja na papiru. Svinacionalni projekti srpskih politi~ara zavr{ili su tragi~no 1941. godine, kada jenametnuto pakleno usta{ko rje{ewe. To }e voditi u krvati rasplet, kada su usta{eizvr{ile genocid nad srpskim narodom u Bosni i Hercegovini.


5. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu

Po~etak rata 1941. godine bio je tragi~an za srpski narod. Pred naletomfa{isti~kih sila Jugoslavija se raspala kao kula od karata.

Srpski narod u Bosni i Hercegovini na{ao se u monstruoznoj fa{isti~kojtvorevini, Nezavisnoj dràvi Hrvata. Spasavaju}i se do genocida, srpski narod je digaoustanak, ali se Komunisti~ka partija èqela staviti kao glavna i rukovode}a snaga.Duè vrijeme ~etni~ke i partizanske jedinice sara|uju i zajedni~ki se bore na ~itavojteritoriji Bosne i Hercegovine. Od 1943. godine ~etnici su u NOP-u gledalinajopasnijeg neprijateqa i suparnika koji ugroàva su{tinske interese monarhije.Istovremeno je partizanski pokret smatrao ~etnike za najqu}e protivnike i politi~kerivale. êtnici prikazuju komuniste kao najve}e neprijateqe srpskih svetiwa,internacionalni olo{ i tu|ince kojima je jeftina srpska krv da bi se oni ustoli~ili na vlasti. Komunisti su sa razli~itim vokabularom vodili agitaciju i propagandu protiv~etnika. Tako se produbqivao jaz bratske mr`we, ideolo{ka i politi~ka iskqu~enost ibratoubila~ka borba. To je samo moglo koristiti neprijateqima srpskog naroda.

Draà Mihailovi} je u decembru 1941. godine dao osnovne instrukcije u kojima susadràni glavni ciqevi ~etni~kog pokreta. Kao glavni ciq ozna~eno je stvarawe"velike" Jugoslavije i u woj "velike" Srbije, koja bi zahvatala Srbiju, Crnu Goru, Bosnui Hercegovinu, Banat i Ba~ku. Neke krajeve kao Sanxak, Bosnu i Hercegovinu je trebaloetni~ki o~istiti od onih koji su bili krivi za slom dràve. Ideja o "velikoj" i"hogomenoj" Srbiji podrazumijevala je nacionalno i vjerski ~istu cjelinu, pa jeprogla{eno ujediwewe i okupqawe Srba u jednu cjelinu, u koju bi trebalo ukqu~ititeritorije Korduna, Banije, Slavonije i Vojvodine, s granicama do Karlovca i Ogulina,dozvoqavaju}i da ona takva bude federativno vezana sa Hrvatskom i Slovenijom.

Odlukama AVNOJ-a 1943. godine u Jajcu, komunisti su nametnuli temeqe novogposlijeratnog politi~ko-teritorijalnog ure|ewa dràve sa {est republika, me|u kojimai Bosna i Hercegovina. Bilo je predloga da se Bosna prikqu~i kao autonomna jedinicaSrbiji, a Hercegovina Crnoj Gori, ali to je ostalo kao privatna inicijativa nekihkomunista iz vrha Partije. Preovladala je ideja o jedinstvenoj Jugoslaviji nafederativnim principima. Ova ideja na{la je upori{te me|u seqa{tvom koje je ~inilomasovnu bazu partizanskog pokreta, jer je ideja jugoslovenstva imala dubqeromanti~arske i istorijske korijene.

Desio se istorijski paradoks da su Srbi bili na udaru fa{isti~kih okupatora isvih nesrba biv{e Jugoslavije, a Hrvati se bore zajedno sa fa{istima protiv Srba iwihovih saveznika. Novo Titovo jugoslovenstvo (Bratstvo i jedinstvo!) gra|eno je naideolo{koj i politi~koj osnovi. Zapadni saveznici (Englezi i Amerikanci) trebali supovjerovati da se preko ~etni~kog pokreta obnavqa "velikosrpska hegemonija". Ni


zapadni saveznici, a ni ugroèni Sovjetski Savez nijesu prozreli igru velikogmanipulatora.

Amerika dugo nije bila za obnovu Jugoslavije. Predsjednik Ruzvelt je u vi{e navrata1942. i 1943. godine ponavqao te stavove. Na sastanku sa Idnom 15. marta 1943. godineizjavquje da Srbi i Hrvati nemaju mnogo zajedni~kog i da je smije{no prisiliti tako dva opre~na naroda da ìve zajedno u dràvi. On je predlagao da se poslije rata obnoviSrbija kao samostalna dràva, a da se Hrvatska stavi pod starateqstvo Ujediwenihnacija. Idn je smatrao da treba stvoriti zajedni~ku dràvu Jugoslaviju, pod zajedni~kom dinastijom, ali na principima konfederacije.

Na kraju rata preovladala je ideja kompromisa poznata kao borba za priznawe NoveJugoslavije, kada je jugloslovenska stvarnost podre|ena komunisti~kim iluzijama.Ustoli~en je komunisti~ki sistem i ~ovjek bez ikakve tradicije u srpskom narodu, uzobilatu pomo} Sovjetskog Saveza. Taj istorijski kompromis ozna~io je i kraj jedneprirodne istorijske epohe, kada je iskori{ten federalni princip u kome je srpski narod ostao raskomadan u socijalisti~kim republikama. Srbi su bili podijeqeni u ratu 1941-1945. godine na ~etnike i partizane, da bi na kraju rata i jedni i drugi zavr{ili uBrozovoj diktaturi.

Nezavisna dràva Hrvatska bila je stvorena u funkciji dovr{etka obra~una saSrbima u Hrvatskoj i hrvatizacije Srba muhamedanaca, koje su nazivali "hrvatskocvije}e". Muslimani su u Bosni i Hercegovini postali plijen hrvatske nacionalnestrategije i u~estvovali u genocidu nad Srbima. Zlu sudbinu su poslije rata izbjeglizahvaquju}i srpskoj "golubijoj" }udi i pravoslavnom oprostu, a bogami i Titovojantisrpskoj politici. U toku NOB-e jedan broj muslimana se opredjelio za partizanskipokret.

Ra~una se da je u toku Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini stradalo oko700.000 qudi, od kojih neuporedivo najvi{e Srba. Ratni gubici u Krajini i Posavinicijene se na oko 430.000, u Semberiji i Bir~u oko 135.000 i isto~noj Hercegovini oko85.000. Dakle, smao u ova tri izrazito srpska podru~ja stradalo je 650.000 stanovnika.

6. Socijalisti~ka Republika Bosna i Hercegovina u socijalisti~koj Jugoslaviji

Zavr{etkom Drugog svjetskog rata 1945. godine, u okviru Federativne NarodneRepublike Jugoslavije uspostavqena je ponovo i politi~ko-administrativna jedinicaBosna i Hercegovina. Zakonom o teritorijalnoj podjeli NR BiH 1945. godine prostor ove republike je podijeqen na sedam okruga: Bawaluka, Biha}, Doboj, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Travnik. Ubrzo poslije toga bilo je vi{e teritorijalnih promjena s ciqem da se uvede


ve}i stepen teritorijalne centralizacije. Naro~ito je zapaèn razvoj republi~kogcentra oko Sarajeva na ra~un Bawaluke i ostalih regija sa prete`no srpskimstanovni{tvom. Takvu politiku vodila je Turska, Austro-Ugarska, stara Jugoslavija, anastavqena je i u vrijeme Brozove diktature. Politi~ki vrhovi su vodili takvuekonomsku politiku da se marginalizuju srpske oblasti kao ekonomski neperspektivne.Takvom politikom podsticano je iseqavavawe srpskog naroda iz "pasivnih krajeva" iako su iz wih crpili prirodna bogatstva. Stvarawem brojnih malih op{tina (109) vidqivaje tendencija da se u malim op{tinama Srbi stave u mawinski poloàj. Tako je iJugoslovenska narodna armija za svoje poligone izabrala srpska naseqa i potpuno ihiselila, a nasuprot tome ogromna sredstva su uloèna u vojne gigante u muslimansko-hrvatskim regionima: Vitez, Travnik, Bugojno, Kowic, Gora`de i druga mjesta.

Prvi poslijeratni popis stanovni{tva izvr{en je 1948. godine. Ve} u ovom popisuu~e{}e Srba (pravoslavnih) i Hrvata (katolika) u ukupnom stanovni{tvu zna~ajno sesmawuje u odnosu na prethodni popis (Srbi: sa 44,2 na 41,6% i Hrvati: sa 23,6 na 22,6%), a pove}ava u~e{}e muslimana (sa 30,9 ba 34,7%). Prema popisu stanovni{tva iz 1961.godine stanovni{tvo se prvi put izja{wavalo po nacionaolnoj pripadnosti, a ne pokonfesijama. Muslimani su imali pravo da se izja{wavaju kao Srbi, Hrvati ilineopredjeqeni, {to je zna~ajno uticalo i na nacionalnu strukturu. Procenat Srba sepove}ao na 42,9%, u~e{}e Hrvata je ne{to smaweno na 21,7%, a nivo muslimana je ne{tosmawen, na 34,1%. Te{ko je re}i koliko je procenat muslimana koji se opredjelio zasrpsku ili hrvatsku nacionalnost, ali se vidi da je taj procenat neznatan. Isto takotreba re}i da je ovaj period 1948-1961. godine vrijeme intenzivnih migracija srpskogstanovni{tva iz Bosne i Hercegovine, usmjerenim prema Srbiji (poznata kao osmaofanziva).

Prema popisu iz 1971. godine muslimani se prvi put izja{wavaju kao nacija i tadasu, prvi put u istoriji, postali brojniji od Srba. Muslimani imaju 39,6%, Srbi 37,2%, a Hrvati 20,6%. Pad u~e{}e Srba i Hrvata u odnosu na ranije popise, posqedica jemigracija, smawenog prirodnog prira{taja i povratka nekih naturalizovanihmuslimana u novu muslimansku naciju. U ovom popisu kategorija Jugosloven je pro{lalo{e sa svega 1,5% stanovni{tva. Treba re}i da je period 1961-1971. godine periodekonomske emigracije i u susjedne oblasti, ali i inostranstvo, a posebno srpskog ihrvatskog stanovni{tva.

Popis iz 1981. godine karakteristi~an je po tome {to je dozvoqavao izja{wavawe za kategoriju Jugosloven u nacionalnom smislu, ravnopravno sa drugim nacionalnostima,za razliku od ranijih popisa kada se pod tim pojmom podrazumijevalo kao nacionalnoneopredjeqen. Time je nastavqeno jo{ ve}e opadawe u~e{}a srpskog naroda u ukupnomstanovni{tvu u Bosni i Hercegovini u svim wenim regijama. Nagli porast brojaJugoslovena smawio je udio srpskog stanovni{tva ispod jedne tre}ine ukupnog


stanovni{tva (31,6%). Pojava Jugoslovena u popisu jedino bitno ne uti~e na porastu~e{}e muslimana - 38,8%.

Posqedwi popis iz 1991. godine nedvosmileno je pokazao nacionalnu polarizacijui promjene u nacionalnoj strukturi stanovni{tva. Nastavqen je trend porasta u~e{}amuslimanskog stanovni{tva u svim regijama Bosne i Hercegovine. Po tom popisu Srbisu ~inili 31,4%, Hrvati 17,3%, a muslimani 43,7% stanovni{tva.

Moglo bi se re}i i da je u toku posqedwih 80 godina broj muslimana pove}an 3,24puta, a Srba i Hrvata 1,8 puta. Me|utim, ako se analiziraju svi popisi od 1910. godine,jasno je da su Srbi u Bosni i Hercegovini ve}inski narod sve do 1971. godine. U jednomrazdobqu 1961-1981. godine Srbi su postali mawinski narod, a muslimani ve}inski. Dok je u turskom ropstvu srpski narod fizi~ki stradao, pod austrougarskom duhovnoosaka}en, pravu biolo{ku katastrofu doìvio je u vrijeme Brozove diktature. Neki~isto srpski krajevi i gradovi ostali su vez ve}inskog srpskog stanovni{tva, a u nekimpostali relativna ve}ina. O tom periodu tek treba vr{iti istraìvawa.

Pod firmom bratstva i jedinstva, nacionalne ravnopravnosti i borbe protiv"velikosrpskog hegemonizma" po~iwe favorizovawe tek stvorenih i neafirmisanihnacija. Tako su bosanski muslimani po~eli razvijati regionalni bosanski patriotizami istorijsku nostalgiju za turskim vaktom (pusto tursko!). @eqeli su stvoriti bosanskunaciju i dràvu. To je politi~ki formulisano u poznatoj Islamskoj deklaraciji. Tu jenedvosmisleno izraèna èqa za stvarawem muslimanske "filxan" dràve, a Srbi iHrvati su trebali da postanu "nemuslimanske mawine". Kako to nijesu bili u stawu sami ostvariti posegli su za pomo}i sa strane u vidu islamske solidarnosti, po{to su svimuslimani "bra}a". Ta ideologija je antisrpska, antislovenska, antipravoslavna iantihri{}anska.

U periodu socijalizma muslimansko pitawe nije istraèno, ni dovoqno prou~avano iz politi~kih razloga. Vjerski identitet nije mogao biti sporan, ali su bile spornenacionalne i dràvne aspiracije na ra~un Srba i Hrvata. Vrlo vje{to je izbjegavano dase objasni wihovo etni~ko porijeklo od Srba i Hrvata i ~uvawe vjerskog indentiteta, jer samo na tome mogu zasnovati nacionalno osje}awe. Uzimaju}i naziv Bo{wak, oni timepretenduju da pro{ire "multietni~ki" prostor. Pod izgovorom o~uvawa cjelovite Bosne i Hercegovine, èle stvoriti svoju islamsku dràvu na Balkanu, koja bi u budu}nostiobuhvatala {iri prostor Kosova i Metohije, Ra{ke oblasti, Zapadne Makedonije,dijelove Crne Gore, Gr~ke, Bugarske i cijele Albanije, odnosno sve teritorije gdje sumuslimani u ve}ini.

Islamska dràva u Bosni i Hercegovini, kako su je zamislili weni idejni tvorci,negira subjektivitet srpskom i hrvatskom narodu, {to }e dovesti do gra|anskog, vjerskog i etni~kog rata sva tri naroda, ali su se iz svojih interesa i ra~una muslimani i Hrvati udruìli protiv Srba. Mnogi sprski intelektualci nijesu shvatili istorijske


konstante i namjere islama i katolicizma, pa jo{ uvijek ìve u iluzijama omultietni~koj i multikulturnoj Bosni i Hercegopvini. Ujediwuje se samo ono {to jemogu}e ujediniti. Religije u Bosni i Hercegovini se nijesu mogle ujediniti i to je dovelo do rata. Primjeweno na jugoslovenski problem, Hangtintonova globalisti~ka zapaàwao sukobu mulitetni~kog i ekspanzivnog islama sa drugim religijama postaju sve vi{eaktuelna.

7. Uzroci raspada socijalisti~ke Jugoslavije (glavni procesi)

Rasulo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije pripremano je spoqa iiznutra, dugi niz godina. O spoqnim uzrocima ovdje nije mogu}e govoriti, jer je toposebno pitawe i spada u geopolitiku. Unutra{wi uzroci su kompleksni i raznovrsni,pa ih je mogu}e samo nazna~iti. U publicistici, a i u nauci, mogu se pro~itatipristrasni i upro{}eni pogledi na ovo pitawe.

Svi istraìva~i su saglasni da je federativni ustav iz 1974. godine afirmisaosuverenitet republika i otvorio politi~ku krizu. Neozbiqno je za raspad Jugoslavijeoptuìvati samo "velikosrpski nacionalizam", a posebno Memorandum Srpske akademije nauka, jer to nije usvojio ni jedan dràvni organ kao nacionalni program, a nijeosnovana ni politi~ka stranka sa tim programom. Jedna grupa srpskih intelektualacarazmi{qa o sudbini srpskog naroda kada su poquqani temeqi federativne dràve.Izba~ena je parola da i Srbi trebaju stvoriti svoju dràvu od teritoreje gdje Srbisa~iwavaju ve}inu. Srbi na Kosovu i Metohiji bili su ugoèni od albanskihseparatista. Po~etkom februara 1989. godine albanski separatizam dostigao jekulminaciju. Eskalacija separatizma se pretvara u kulminaciju, ali to je posebnopitawe.

Savez komunista bio je, toboè, koheziona snaga jedinstva. Me|utim, na 14.vanrednom Kongresu 26. maja 1990. godine, dolazi do rascjepa. Hrvatska i Slovenija su se odlu~ile na vlastiti put. Na parlamentarnim izborima 1990. godine u Sloveniji iHrvatskoj su pobijedile stranke koje su zagovarale suverene nacionalne dràve.

Srpsko politi~ko rukovodstvo, na ~elu sa Milo{evi}em, smatralo je da se u slu~aju raspada SFRJ, unutra{we republi~ke granice trebaju smatrati kao administrativne, aSrbi treba da ìve u jednoj dràvi. Naro~ito su se Srbi u Hrvatskoj osje}ali ugroènim (iskustvo iz NDH), pa su 19. avgusta 1990. godine proveli plebiscit, na kome su izrazili potrebu za autonomijom. Istovremeno je po~elo naoruàvawe srpske milicije i podizawe barikada na putevima (Hrvati su to nazvali "balvan-revolucija").


U toku 1991. godine odràno je {est susreta predsjednika jugoslovenskih republika.Ispoqene su dvije suprotstavqene koncepcije: jedna koju su zastupale Slovenija iHrvatska, a drugu Srbija i Crna Gora. Na sastanku u Sarajevu 6. juna 1991. godine Bosna i Hercegovina i Makedonija izlaze sa kompromisnim prijedlogom o preure|ewuJugoslavije: a) Savez jugoslovenskih republika, ili b) Savez jugoslovenskih dràva. To je bio posqewi poku{aj da se rije{i Gordijev ~vor jugoslovenske krize. Niko tada nijepresjekao zamr{eno ~vor.

Dileme su razrije{ene izme|u 15. maja i 26. juna 1991. godine kada je poslijeBorislava Jovi}a trebao do}i na ~elo predsjednika Predsjedni{tva SFRJ Tu|manovpouzdanik Stipe Mesi}, koji je javno izjavio da mu je glavni zadatak ru{ewe Jugoslavije. U detaqe nije mogu}e ulaziti. Hrvatska i Slovenija su 25. juna 1991. godine proglasilenezavisnost. Bio je to po~etak kraja socijalisti~ke Jugoslavije.

U vrijeme kada se dovr{avao proces politi~ke integracije zemaqa Zapadne Evrope,na jugoslovenskom prostoru je do{lo do raspada Jugoslavije i do secesije wenihrepublika. Ovom prilikom mogu}e je samo taksativno nabrojati one najva`nijespoqnopoliti~ke i unutra{we doga|aje koji }e dovesti do raspada Jugoslavije. Najvi{edràvno rukovodstvo (razjediweno Predsjedni{tvo) pokupavalo je da pomo}ume|unarodnih posrednika pomiri zava|ene Republike i spasi federalnu dràvu.Brionskom deklaracijom od 7. jula 1991. godine prihva}en je stav o mirnom rje{ewujugoslovenske krize i zatraène su "usluge dobre voqe" Evropske Unije, a upravo to jeozna~ilo po~etak internacionalizacije jugoslovenske krize. Poslije neuspjelihpoku{aja da se kriza rije{i mirnim putem i bez u~e{}a stranih faktora ona jeprepu{tena me|unarodnim posrednicima. Tako je u Hagu pokrenuta arbitraànprocedura takozvane Badenterove komisije eksperata, 3. septembra 1991. godine, a ve} 18.oktobra 1991. godine odràna Konferencija o Jugoslaviji na kojoj je data mogu}noststvarawa zajedni~ke dràve od onih republika koje to èle. Srbija i Crna Gora odbacuju taj dokument zbog izostavqawa principa samoopredjeqewa naroda.

Bandeterova komisija eksperata osta}e u me|unarodnoj istoriji prava kao àlostanprimjer svjesnog napu{tawa me|unarodnih pravnih na~ela i afirmacije voluntarizma idvojnih kriterijuma. Jugoslaviju su raspar~ali, ali Bosni i Hercegovini su dozvoliliotcjepqewe bez referenduma.

Evropska Unija `rtvovala je mir na Balkanu podupiru}i wema~ki avanturizam.Francuska vlada je popustila pred wema~kim kancelarom. Isto je uradila iz odre|enihinteresa i Engleska. Odluka o priznavawu ovih banana-republika uslijedila je 18.decembra 1991. godine. Hrvati su pjevali: "Danke Deuthland".

Neprihvatawem takvih stavova i odluka Evopske Unije, po kojima se avnojevskegranice progla{avaju kao me|unarodne, Srbija i Crna Gora su se na{le u potpunojizolaciji. Bandenterova komisija napravila je pravni presedan progla{avaju}i krajem


decembra 1991. godine interne granice republika kao spoqne me|unarodno priznate. Kao rezultat spoqne arbitraè u Rimu novembra 1991. godine od strane ministara EUdonesena je odluka o uvo|ewu sankcija prema ostatku Jugoslavije. Odmah iza togauslijedila je Rezolucija Savjeta bezbjednosti br. 721 o potrebi slawa mirovnih snaga UN u Jugoslaviju. Taj akt je poznat pod nazivom Vensov plan.

Sa dono{ewem deklaracija o nezavisnosti i samostalnosti donijet je ultimatum daJNA mora do odre|enog roka napustiti prostor secesionisti~ke republike. PrvoSlovenija, zatim Hrvatska, a potom i Makedonija svojim ustavnim odlukamaprogla{avaju izdvajawe. Tim putem po{la je i muslimansko-hrvatska koalicija Bosne iHercegovine. Tako je secesionisti~kom politikom rije{ena sudbina Jugoslavije.

8. Uzroci krize u Bosni i Hercegovini i po~etak rata 1992. godine

Budu}i istraìva~i pitawa uticaja stranih dràva i wihovih tajnih slu`bi uBosni i Hercegovini, ima}e mnogo posla. To ne}e biti predmet ovog razmatrawa.Ukaza}e samo na osnovne uzroke i slijed doga|aja.

Na izborima u Bosni i Hercegovini odrànim 18. novembra 1990. godine najve}idio glasa~a odlu~io se da glasa za svoje nacionalne partije. SDA je osvojila 86poslanika (35,83%), SDS je dobila 72 poslanika (30%) i HDZ 44 poslanika (18,33%). Tri vode}e nacinalne stranke osvojile su 202 mjesta u Parlamentu, a sve ostale 38 poslanika. Op{ta dràvna kriza reflektovala se na BiH.

Muslimani BiH se politi~ki konstitui{u u SDA, muslimansku bo{wa~kuorganizaciju, a biv{i muslimanski komunisti se od wih ideolo{ki ne razlikuju, izuzev{to konzumiraju alkohol. Sve muslimanske struje u BiH (izuzev Abdi}eve) prihvatile su zastavu muslimanskog fundamentalizma definisanog u Islamskoj deklaraciji AlijeIzetbegovi}a. On je wu napisao 1970. godine i ona je dvije decenije kruìla u rukopisu.(Na su|ewu autoru ovih redova prigovoreno je {to sam u razgovoru pomiwao brojnegradwe xamija, a zna se da se godi{we gradilo po 20 xamija!)

U Islamskoj deklaraciji Alija Izetbegovi} je otvoreno, nedvosmisleno i javnozagovarao islamsku dràvu u Bosni i Hercegovini, a Srbima i Hrvatima je bilanamijewena sudbima "neislamske mawine". Izetbegovi} je èlio formirati islamskudràvu, sa tri vjere od kojih je islamska temeqna. On je u toj Islamskoj deklaracijiposijao vjetar me|u bosanskim muslimanima, a oni su po`weli strahovitu burugra|anskog i vjerskog rata.


U Skup{tini Bosne i Hercegovine 15. oktobra 1991. godine poslanici SDA i HDZusvajaju Memorandum o suverenoj BiH. Srspki poslanici organizovani u SDS napu{taju Skup{tinu. Oni ne èle odvajawe Bosne i Hercegovine od Jugoslavije.

Poslije usvajawa Memoranduma o suverenoj BiH, preglasavwem Koalicije,poslanici srpskog naroda u Skup{tini konstitui{u 24. oktobra 1991. godine posebnuSkup{tinu srpskog naroda BiH. Ubrzo je organizovan i plebiscit srpskog naroda u BiH 9. i 10. novembra 1991. godine za ostajawe u Jugoslaviji. Preko 96% naroda se izjasnilo za ostajawe u Jugoslaviji. Uprkos tome Vlada i Predsjedni{tvo, bez Srba, 20. decembra1991. godine donosi odluku da se uputi zahtjev EU za priznavawe suverene, samostalne inezavisne BiH, a 29. februara i 1. marta 1992. godine Hrvati i muslimani sproveli sureferendum o suverenoj Bosni i Hercegovini. Tako je Ustav Bosne i Hercegovine bioponi{ten.

Srbi su kao odgovor na ignorisawe prava sva tri naroda 9. januara 1992. godineproglasili Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu. Vlada Bosne i Hercegovine, bezSrba, traì me|unarodno priznawe. Bandeterova komisija donosi zakqu~ak kojim setraì da se putem referenduma pozovu svi gra|ani BiH na izja{wavawe podme|unarodnom kontrolom.

Na muslimansko-hrvatskom referendumu glasalo je 63% za nezavisnu BiH, ali tonije dvotre}inska ve}ina, jer treba 66,6%, {to je uobi~ajena praksa u me|unarodnompravu. To je izazvalo onaj naboj koji }e eskalirati od sukoba u rat. Povod je bio napad na srpske svatove. Tre}ina stanovni{tva Sarajeva sa~iwavali su Srbi. Srbi su 2. martapodigli u Sarajevu 20 barikada. Po~eo je oruàni sukob, a Vlada je proglasila op{tumobilizaciju 5. aprila 1992. godine.

Muslimani i Hrvati su od 1990. godine izgra|ivali tajne vojne formacije. Ve} ufebruaru 1992. godine bilo je regrutovano oko 120.000 dobrovoqaca. Danas poku{avaju da pripi{u kolektivnu odgovornost Srbima za rat u Bosni i Hercegovini, iako znaju danema kolektivne odgovornosti. @ele Srbima da pripi{u zlo~ine, iako se zna da suzlo~ine pravile sve tri strane.

Evropska zajednica je 6. aprila 1992. godine priznala Bosnu i Hercegovinu kaonezavisnu i suverenu dràvu i mimo voqe srpskog naroda. To je presedan koji nije mogaoostati bez ratnih posqedica.

Krwe Predsjedni{tvo je donosilo nove zakone i uredbe, {to istorija ne poznaje.Takav slu~aj samovoqe u udarawu temeqa nove dràve je jedinstven slu~aj. Zapadne dràve su proglasile jednu nepostoje}u za suverenu dràvu. One se nijesu pokazale kao "po{teni" posrednik. To je bio zapaqeni fitiq rata u kome su se sukobili Srbi sa Hrvatima imuslimanima, muslimani sa Srbima i Hrvatima i na kraju muslimani sa muslimanima.


9. Rat i politka u Bosni i Hercegovini (1992-1995)

Kod nekih istori~ara i publicista u Federaciji moè se pro~itati teza o agresijiJNA na Bosnu i Hercegovinu, o srpskoj agresiji, o srpskom "~etnitetu" i tome sli~no.Sve to ima odre|eni ideolo{ki, vjerski i politi~ki predznak i ne moè biti predmetozbiqnijih politi~kih razmatrawa. Ne moè se ozbiqno razmatrati tvrdwa da je biv{a JNA preimenovana u "vojsku Republike Srpske". Isto tako ne moè se u ovom radu datidetaqniji opis ratnih operacija 1992-1995. godine, jer to spada u predmet istraìvawavojne istorije. Ovdje je mogu}e samo ukazati na glavne tokove rata i politike koji sudoveli do stvarawa Republike Srpske, kao jedne mogu}e istorijske realnosti.

Me|unarodna zajednica je iskoristila povoqan trenutak za razbijawe Jugoslavije,ali nije èqela da podijeli Bosnu i Hercegovinu. Uvidjev{i da me|unarodno priznaweBiH ne zna~i mnogo, EU je formirala ekspertsku grupu koja je trebala da predloìrje{ewe politi~ko-teritorijalne organizacije. Na ~elu grupe bio je portugalskidiplomata Kutiqero. Predlog Kutiqerove grupe poznat je pod nazivom "Lisabonskipapir", od 20. avgusta 1993. godine, kad je srpska strana u ratu bila pobjednica i dràladvije tre}ine teritorije. U osnovi ovoga rje{ewa bila je kantonalna podjela safederalno-konfederalnim elementima dràvnog ure|ewa. Osim {to je nedore~en ipravno nejasan, ovaj projekt za Srbe je bio dosta nepovoqan i zbog toga {to je srpskiprostor razbijen na pet nepovezanih kantona. Me|utim, direktno ga je odbilamuslimanska strana, jer ga nije potpisao Alija Izetbegovi}, a napu{ten je i odpredlaga~a.

Prerano priznata Hrvatska i Slovenija, prerano u ùrbi priznata Bosna iHercegovina, pokazale su se kao katastrofalne gre{ke EU, pa je OrganizacijaUjediwenih nacija preuzela cio proces transformacije zamr{enog jugoslovenskog ~vora. Odlukom EU i SAD su 6. aprila 1992. godine priznali BiH, ve} 12. aprila 1992. godineizvr{en je napad na sve objekte JNA u biv{oj BiH. îm je me|unarodna zajednicaignorisala srpske zahtjeve, u Bawaluci je 7. aprila 1992. godine progla{ena SrpskaRepublika Bosna i Hercegovina. Ovaj naziv je bio pravi naziv za novostvorenu srpskudràvu, ali on je kasnije izmijewen. Londonskom konferencijom 27. avgusta 1992. godinepoku{ano je da se rje{ewe jugoslovenske krize posmatra u paketu, ali je diplomatskaaktivnost prenesena u @enevu. U @enevi je obrazovan 15. septembra 1992. godine upravni komitet sa 15 ~lanova, a kopredsjednici su bili u ime UN Sarjus Vens, a u ime EU LordDejvid Oven.

Jugoslavija je 23. septembra 1992. godine uskqu~ena iz Generalne Skup{tine UN.Pregovori su tako intenzivirani sa sve tri zainteresovane strane. Pomiwala se ipodjela BiH na posebne teritorijalne cjeline u konfederaciji, ali je ponu|en noviprijedlog pod nazivom "Vens-Ovenov plan", koji je ponu|en po~etkom 1993. godine. Po


ovom planu BiH podijeqena na tri srpske, tri muslimanske i dvije hrvatske provincije,kao i teritorije pod za{titom UN. Tada je prvi put do{lo do razli~itih stavovarukovodstva iz Beograda i sa Pala. Taj paket-aran`man poznat pod nazivom "@enevskisporazum" podnesen je pregovara~ima 20. avgusta 1993. godine. Skup{tina na Palama tonije prihvatila i kasnije je organizovan referendum srpskog naroda kada je definitivno taj plan odba~en.

U vrijeme razmatrawa planova koje su nudili me|unarodni posrednici, ratni sukobna prostoru BiH je eskalirao. Radi razdvajawa zara}enih strana uvedene su mirovnesnage UN (UNPROFOR). Tako je strani faktor postao politi~ki i vojni~kidominantan.

Zbog neslagawa oko modela teritorijalno-politi~ke organizacije, od polovine1993. do polovine 1994. godine, odvijaju se krvavi sukobi izme|u biv{ih saveznika,Hrvata i muslimana, koji po bestijalnosti prevazilazi sukobe sa Srbima. Pored sukobaHrvata i muslimana, po~iwe i muslimansko-muslimanski sukob. To je sukob pristalicaA. Izetbegovi}a i muslimana Zapadne Bosne koju je predvodio Abdi}, a sara|ivao je saSrbima (sada mu muslimani èle suditi kao ratnom zlo~incu).

Svjetski medijatori, posebno SAD i Wema~ka prisiqavaju Hrvate i muslimane daprekinu rat i prihvate tzv. "Va{ingtonski sporazum" o stvarawu muslimansko-hrvatskefederacije u BiH, sa mogu}no{}u konfederalnog povezivawa sa Hrvatskom. To jepodstaklo druge evropske dràve (Francuska, Engleska i Rusija) da se formira tzv.Kontakt grupa koja bi predloìla novi plan u rje{avawu kriznog àri{ta.

Kontakt grupa je osnovana 25. aprila 1994. godine sa zadatkom da ponudi prijedlogcjelovitog rje{avawa koji bi sadràvao kako proporcije teritorijalne podjele, tako idràvno-pravne osnove novih dràvnih subjekata. Kontakt grupu sa~iwavali suministri inostranih poslova: Rusije (Kozirjev), SAD (Kristofer), Engleske (Herd) iWema~ke (Kinkel). Kontakt grupa je po~etkom jula 1994. godine ponudila prvu verzijuplana insistiraju}i na podjeli prostora u proporciji 49% za Republiku Srpsku i 51% za muslimansko-hrvatsku federaciju. Ovaj plan Kontakt grupe bio je najnepovoqniji zaSrbe kako po predloènoj teritorijalnoj podjeli, tako i u dràvno-pravnom poloàju.Prijedlog je bio ponu|en na principu "uzmi ili ostavi". Srpska strana to nijeprihvatila kao princip. Prijedlog je bio odbijen na referendumu odrànom uRepublici Srpskoj 27. i 28. avgusta 1994. godine i Odlukom Skup{tine Republike Srpske na Palama 1. septembra 1994. godine. Tako je Republika Srpska postala politi~karealnost sa kojom se moralo ra~unati, iako je wenim predstavnicima bilo onemogu}enoda sjede za pregovara~kim stolom. Wenu sudbinu krojili su drugi. Kao {to je bionametnut rat tako nije mogla ni birati svoju politi~ku opciju. Ciq wene borbe bilo jeujediwewe svih srpskih zemaqa, ali o tome }e na kraju odlu~ivati drugi.


10. Dejton i Republika Srpska

Istoriografija je za vrijeme rata kod muslimanskih istori~ara i publicistastavqena u funkciju dnevne politike. Progla{eno je da muslimani BiH vode porijeklood hri{}anske sekte bogumila, a ne od Srba, da je osmanlijsko carstvo primjer socijalne i vjerske harmonije, da su Srbi u Prvom srpskom ustanku izvr{ili genocid nadmuslimanima, da su sve ustanke u BiH Srbi podizali da bi pqa~kali! Pisalo se beznau~ne i moralne odgovornosti o tome da su srpski istori~ari ideolozi srpskognacionalizma i niz faktografski neta~nih podataka, {to }e mla|i istori~ari, nadamse, podvr}i kritici. Na ovom mjestu mogu}e je samo ukazati na one ~iwenice koje mogubiti sudbonosne za srpski narod i wenu Republiku Srpsku. Istori~ari treba daodgovore za{to je pobijedila politika rata.

Amerika je proklamovala da ne}e dozvoliti stvarawe pro{irene Srbije. Ona to nije dozvolila. Srbima u BiH je zaprijetila bombardovawem raketama NATO-a i to je iu~inila. Od pobjednika Srbi su smi{qeno vojno poraèni. Umjesto ostvarewapoliti~kog ciqa da Srbi dobiju dràvu, nametnuta je opcija: "Svi Srbi u avnojevskuSrbiju". Tako se sve zavr{ilo krajem 1995. godine Dejtonskim sporazumom. U cjelinigledano, Srbi su poraèni iako su èqeli da ostanu svoji na svome. Ipak je RepublikaSrpska svijetla ta~ka toga ukupnog srpskog poraza. Ona je danas realnost iako su tvorci mira ostavili neka otvorena pitawa.

Istori~ar ne moè predvi|ati budu}nost, ali je istorija od antike bila poukapoliti~arima "za politi~ku akciju". îni se umjesnim ovdje ukazati na osnovne ~iniocekoji }e bitno uticati na istorijsku perspektivu Republike Srpske. Prvo treba re}i dasu se svi ratovi i sukobi rje{avali na kraju idejom pomirewa. Istovremeno, svi suu~esnici rata poslije toga izvla~ili odre|ene istorijske pouke. Iz pragmati~nihrazloga usvojen je naziv Republika Srpska umjesto pravilnijeg Republika Srpska Bosna i Hercegovina. Niko kao Srbi ne polaù pravo na ime Bosne i Hercegovine. Srbi u Bosni i Hercegovini nemaju drugu maticu. Oni su matica i svoji na svome. Stvorili su svojudràvu kada i Hrvati. Srbima je u ovome nametnutom ratu oduzeto oko 23.000 km2.Oduzeta su im ~ista srpska sela i gradovi. Toga se Srbi nikada ne}e odre}i. Oni na touvijek imaju istorijsko pravo. Republika Srpska (Bosna i Hercegovina) je istorijskirezultat borbe srpskog naroda od stvarawa srpske sredwovjekovne samostalne Bosanskedràve, pa sve do na{ih dana.

Osnova istorijskog opstanka srpskog naroda u wegovoj pro{losti bili su dràva,pravoslavqe, duhovnost i slovenska solidarnost. Obnoveqena i vaskrsla srpska dràvakao i srpska dràva Crna Gora utopqene su 1918. godine u nedefinisanu jugoslovenskuzajednicu. Kada su nastupili dramati~ni doga|aji raspada Jugoslavije, u kojoj jerazbacani srpski etnos imao zajedni~ki krov, srpska pravoslavna crkva bila je zbuwena,


srpska duhovnost ugroèna dvjema velikim zabludama: jugoslovenskom i socijalisti~komidejom, a ~etvrti temeq: slovenska solidarnost, izgubio je svaki zna~aj raspadom SSSR-ai slabqewem Rusije. Srpskom narodu zaprijetio je tre}i genocid u jednom vijeku.Istorijsko iskustvo ukazalo je na potrebu stvarawa dvije nove srpske dràve od kojih jesa~uvana samo Republika Srpska (Bosna i Hercegovina).

U najteìm trenucima za srpski narod, Beograd i Podgorica su se igralidemokratije. Ni pozicija ni opozicija nijesu imali jasan ciq i koncept u novonastalojsituaciji. Krajem 1995. godine svi su se poradovali miru jednog diktata. U Dejtonskommiru bila je ugra|ena malodu{nost i nedràvotvornost srpske politi~ke elite koja je na sebe preuzela odgovornost za sudbinu srpskog naroda. Dejton je donio mir kada su Srbibili etni~ki o~i{}eni od mnogih svojih prostora. Tako je Dejton traè}i toboè"stabilna rje{ewa" kaznio srpski narod. Da li su postojala druga rje{ewa? Naravno dasu postojala. Dejton je mogao donijeti mir na Balkanu da je odmah otvorio vrata Evropesvim jugoslovenskim narodima.

U sada{wim uslovima, osnovni zadatak dràvne i nacionalne politike RepublikeSrpske bio je da se suprotstavi lansiranim neistinama, a da istinu promovi{e kaovrhovni princip, jer ona je na strani Srba. Ova politka ne smije biti gra|ena na mr`wi prema bilo kome narodu, pa ni prema onima sa kojima smo ratovali. Nacionalnimmawinama se moraju garantovati qudska prava prema najve}im evropskim standardima.Omogu}iti povratak izbjeglica prema reciprocitetu cjelokupnog srpskog etnosa.Svjetski integracioni procesi zahtijevaju otvoreni sistem i konfederalni okvir svimetni~kim cjelinama na bazi samoopredjeqewa. Srpska politika nikada ne moèprihvatiti kao svr{en ~in guqewe ~isto srpskih teritorija. Taj problem treba dràtiotvorenim sve dok Evropa ne shvati svoje gre{ke, jer se prilike u svijetu relativno brzo mijewaju. Ne smijemo ostati zbuweni pred na{ih nesporazumima i neuspjesima.

Politika se mora osloboditi svih ideolo{kih zabluda i ukloniti ono kamewe okoje smo se spoticali, ne vjeruju}i da }emo se samo osloboditi. Svesrspko ujediwewe ipomirewe mora i daqe ostati istorijski ciq. Tri srpske dràve: Srbija, Crna Gora iRepublika Srpska, ostvari}e istorijski ciq formirawem Sjediwenih srpskih dràva!Tako se jedino moè sa~uvati dràva, bez ideolo{ke, vjerske i nacionalne iskqu~ivosti.

Budu}u politiku treba traditi na svesrpskoj osnovi, demokratskim i slobodarskimtradicijama, na ekonomskom i kulturnom prosperitetu, otvaraju}i se premademokratskom svijetu; treba qubomorno ~uvati ste~ene dràvno-pravne pozicije.Dràvni i nacionalni ciqevi i interesi moraju u}i u svijest i krv svakog svjesnoggra|anina, i oni moraju biti iznad svakog pojedina~nog, grupnog i partijskog interesa.Srpska politika se mora boriti za mir i saradwu. Ovaj rat je najboqe pokazao da jeme|usobno istrebqivawe naroda, koji vode isto porijeklo i govore istim jezikom, znakpomra~enog uma. Mali slovenski narodi na Balkanu smatrani su drugorazrednimnarodima kojim imaju jedini zadatak da svojom krvqu zaustave prodor Turaka i brane


hri{}ansku Evropu. Oni su uvijek sluìli velikim silama za wihovo politi~kopotkusurivawe. Budu}nost malih balkanskih naroda, a Srbi su najbrojniji, zavisi}e odwihove snage i mudrosti wihovih vo|a. Jedino }e procesi mira i saradwe omogu}itimalim slovenskim narodima da se me|usobno ne istrebquju, da ostanu svoji na svome i da ne postanu moderni hazari. Sve drugo bila bi istorijska alhemija. Koliko dugo èle mir te{ko je re}i.



PRIPREMA MUSLIMANA I HRVATA ZA ORGANIZOVANI NAPAD NA SRPSKI NAROD U

PERIODU DOK JE REPUBLIKA BOSNA IHERCEGOVINA BILA U SASTAVU SFR

JUGOSLAVIJE



PRIPREMA MUSLIMANA I HRVATA ZA ORGANIZOVANI NAPAD NA SRPSKI NAROD U PERIODU DOK JE REPUBLIKA

BOSNA I HERCEGOVINA BILA U SASTAVU SFRJUGOSLAVIJE

Suprotno amandmanu na Ustav BiH (Sl. list SR BiH broj 21/90) prema kojem jezabraweno, pored ostalog, politi~ko organizovawe i djelovawe usmjereno na ugroàvawe teritorijalne cjelovitosti SFRJ, muslimani u BiH zajedno sa Hrvatima, pripremali suse politi~ki i vojni~ki za nasilno otcjepqewe BiH od SFRJ. U toku ovih ilegalnihpriprema, srpski narod je uvidio opasnost od nasilnog otcjepqewa BiH prema kojem bi u tom slu~aju, do{lo do nestanka srpskog naroda sa svojih vjekovnih prostora, zbog ~ega jedo{lo do istupawa srpskih poslanika iz Skup{tine BiH i organizovawa referendumaza ostanak BiH u Jugoslaviji.

Na referendumu odrànom 9. i 10. novembra 1991. godine odazvali su se uglavnomSrbi i u apsolutnoj ve}ini (preko 90%) izjasnili se za ostanak u Jugoslaviji. Od togdatuma muslimani su preko muslimanske Stranke demokratske akcije (SDA) unaprijedpripremqenu ilegalnu oruànu formaciju "Patriotsku ligu"1 kao svoje vojno krilostavili u funkciju agresivnog, represivnog i genocidnog uni{tewa i etni~kog ~i{}ewa BiH prostora od srpskog naroda, tako|e i drugih naroda, svega {to nije islamsko, radistvarawa muslimanske dràve po programu i modelu "Islamske deklaracije" AlijeIzetbegovi}a, do koje bi do{lo nakon nasilnog otcjepqewa od Jugoslavije.

Slijede}i antisrpsku koaliciju na prostoru BiH, sredinom 1991. godinePredsjedni{tvo BiH, suprotno stavu predstavnika srpskog naroda formiralo je tzv.Krizni {tab za BiH, na ~ijem ~elu se nalazio Ejub Gani}, ~lan Predsjedni{tva tzv. BiH, a ~lanovi {taba bili su: Sefer Halilovi}, Mustafa Hajrulahovi} zv. "Talijan" i drugi.Glavni zadatak {taba bio je da na toboè "legalan" na~in naoruà i pripremimuslimansko stanovni{tvo za oruànu borbu protiv srpskog naroda. Ubrzo poslije toga(po~etkom septembra 1991. godine) formirani su i krizni {tabovi po op{tinama, pa ~ak i po islamskim (vjerskim) zajednicama.

Operativnim radom centara za pra}ewe bezbjedonosne situacije u BiH utvr|eno je da se po~etkom aprila 1992. godine {tab Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije sasjedi{tem u Zagrebu, tako|e, bavio nabavkom i distribucijom oru`ja za muslimane Bosne i Hercegovine. Svi ovi {tabovi bili su sastavqeni izri~ito od muslimanskog i, rje|e,hrvatskog stanovni{tva. Time su bili ostvareni i formirani preduslovi za

1 "Patriotska liga" - paravojna ilegalna muslimanska organizacija


organizovanu pripremu muslimanskog i hrvatskog stanovni{tva kao jedinstvenog(izdvojenog) "entiteta" za borbu protiv "odmetnutog" srpskog naroda u BiH.

Po nare|ewu "Glavnog odbora SDA za BiH" u qeto 1991. godine po~ela je ilegalnanabavka oru`ja i druge vojne opreme, koja je, preko op{tinskih odbora SDA, ogranaka"Patriotske lige" i op{tinskih kriznih {tabova, djeqena muslimanskom stanovni{tvu,odnosno pripadnicima "Patriotske lige". Oni su bili svrstani u razne paravojne grupe, ~esto pod nazivom "Zelene beretke" ili su djelovali u sastavu jedinica muslimanskogdijela Ministarstva unutra{wih poslova ili muslimanske Teritorijalne odbrane.2

Po izjavi Alije Izetbegovi}a za list "Qiqan" od 14. 12. 1994. godine, juna 1991.godine, uo~i po~etka rata u Sloveniji i Hrvatskoj, SDA je organizovala veliki skup"odgovornih qudi" na kome je formiran Savjet za nacionalnu odbranu koji je rukovodioradom "Patriotske lige". 3

Dr Safet Halilovi} u svojstvu predsjednika Gradskog odbora SDA Sarajevo izjavio je listu "Qiqan" od 15. 6. 1994. godine: "SDA je stvorila Patriotsku ligu i drugeformacije koje su posluìle kao jezgro budu}e dràvne vojske. U svemu, uloga predsjednikaAlije Izetbegovi}a i wegovih najbliìh saradnika bila je u svim fazama odlu~uju}a - odorganizacije, naoruàwa, me|unarodne podr{ke i pomo}i"...

U svojoj kwizi" Lukava strategija" Sefer Halilovi} navodi da je u oktobru 1991.godine "Patriotska liga" formirala regionalni vojni {tab Patriotske lige sarajevskeregije, op{tinske vojne {tabove, prostorne, manevarske, specijalne, diverzantske iprotivdiverzantske jedinice, jedinice rodova, logisti~ke baze.

Politi~kim {tabom Patriotske lige rukovodili su Omer Behmen i Ejup Gani}, avojnim - Sefer Halilovi}. Oni su bili u tijesnoj vezi sa Alijom Izetbegovi}em i drugim najvi{im rukovodiocima SDA.

Ilegalno naoruàvawe muslimanskih i hrvatskih paravojski

Po~etkom juna 1991. godine "Patriotska liga" je na podru~ju Mostara i Hercegovine organizovalo tajno naoruàvawe muslimana, u koordinaciji sa ilegalnom vojnomorganizacijom na îtliku, u okviru koje je djelovala grupa hercegova~kih Hrvata.Naoruàvawe je do jeseni 1991. godine obuhvatilo cijelu BiH, a oru`je je stizalo raznim kanalima, najvi{e iz Hrvatske. "Patriotska liga" organizovala je u tajnosti odlazakmuslimana iz nekih mjesta u BiH na {kolovawe u MUP Hrvatske u Kumrovec, Lu~ko iRakitje, a od jeseni 1991. godine okupqala je i muslimanski starje{inski kadar koji jedezertirao iz JNA. U periodu od aprila do septembra 1991. godine iz Sarajeva su 3-4 puta poslate grupe od 15-20 mladi}a na obuku terorista u Libiju. "Patriotska liga" imala je

2 "Zelene beretke" - paravojna muslimanska organizacija

3 Na ~elu Savjeta izabran je Alija Izetbegovi}, a za ~lanove Ejub Gani}, Rusmir Mahmut~ehaji}.


krizni {tab koji je sa~inio {emu {tabova po regionima i op{tinama, sa instrukcijamao sastavu, sredstvima, na~inu veze i osnovnim aktivnostima. [ema i date instrukcijeprilago|eni su za ilegalno djelovawe. Istovremeno su osnovane i specijalne jedinice"Patriotske lige". Unutar svog vojnog sastava "Patriotska liga" imala je razli~itejedinice: "Zelene beretke" (kojima je rukovodio Emin [vraki}), dobrovoqa~ke jedinice"muxahedina", specijalne, pozadinske, sanitetske i druge namjenske jedinice, vojnuorganizaciju "Bosna" (pod rukovodstvom Kerima Lu~arevi}a) i druge. Rukovodstvo ipripadnici "Patriotske lige" prilikom stupawa u ovu organizaciju bili su du`ni dapoloè "zakletvu muslimanskom narodu". Za komandante i izvr{ioce vojnih zadataka naterenu, u "Patriotskoj ligi" postavqani su i poznati predratni kriminalci, me|ukojima su Jusuf - Juka Prazina, Ramiz Delali} i drugi. "Patriotska liga" je postiglavisok stepen vojne organizovanosti i po izjavi Sefera Halilovi}a, na~elnika Glavnog{taba Armije BiH, za list "Na{i dani" od 25. 9. 1992. godine, rat je zatekao "Patriotskuligu" sa 9 regionalnih i 103 op{tinska {taba i 98.000 boraca (Republika BiH imala jeukupno 109 op{tina). U maju i junu 1991. godine u Sarajevu jedna jedinica "Zelenihberetki" u to vrijeme jo{ u civilnoj odje}i, obu~avala se u rukovawu oru`jem ubioskopskoj sali Doma kulture Bistrik (ul. Dragice Pravice). Vje`be su vr{ene utajnosti, u ve~erwim ~asovima, pri ~emu su strogo pazili da u salu ne u|e neko nepoznat.

Po izjavi Muniba Bisi}a, jednog od osniva~a "Patriotske lige", za list"Oslobo|ewe" od 14. 9. 1992. godine, "Patriotska liga" je predlagala da se otpo~ne rat uBiH onda kada se razbuktio i rat u Hrvatskoj. Prijedlog je ukqu~ivao i ru{ewe mostova na Drini, ali "politika" ovo nije dozvolila, "jer Bosna nije bila spremna ni vojni~ki nipoliti~ki, ni psiholo{ki za rat". Po~etkom 1992. godine "Patriotska liga" je "iza{lasa planom blokirawa komunikacija i kasarni JNA kako bi se sprije~ila strategijskaoperacija izvla~ewa JNA na borbene poloàje ", ali "politika" nije dala "zelenosvjetlo" ostvarewu ovog plana "ne èle}i konflikt sa JNA". Na kraju, Bisi} je priznaoda je "Izetbegovi}eva varijanta" bila mudrija. Iz navedenog jasno proizilazi da je plan"Patriotske lige", tada ilegalne organizacije, bio protivustavno otcjepqewe BiH odSFRJ upotrebom sile i da je u ostvarewe tog ciqa bio ukqu~en i politi~ki vrhmuslimana i Hrvata u BiH, ukqu~uju}i i Aliju Izetbegovi}a, predsjednika SDA iaktuelnog predsjednika Predsjedni{tva BiH. Izetbegovi} je bio samo "mudriji" u izboru vremena i metoda za razbijawe SFRJ.

Na sastanku Kolegijuma Vojne oblasti i ~lanova Predsjedni{tva BiH, 20. 1. 1992.godine u Sarajevu, predstavnik Komande upoznao je ~lanove Predsjedni{tva oformirawu vojne oblasti i ukazao na du`nost vojske da brani dràvu SFRJ,nagla{avaju}i da JNA ne prihvata nasiqe i da o budu}nosti zemqe treba da odlu~epoliti~ari. Takav stav nai{ao je na èstoku reakciju ~lanova Predsjedni{tva iz redova Hrvata i muslimana. Alija Izetbegovi} je rekao da on ne prihvata Jugoslaviju "jer wevi{e nema". (Ovo je bilo znatno prije referenduma o otcjepqewu BiH od SFRJ koji jeodràn 29. 2. i 1. 3. 1992. godine i me|unarodnog priznawa BiH - 6. 4. 1992. godine).


Prvog marta 1992. godine, kada je odràn referendum za tzv. " nezavisnu i suverenu" BiH(u kome su u~estvovali samo muslimani i Hrvati u BiH) ubijen je prvi Srbin u Sarajevu. Ubili su ga pripadnici ilegalne muslimanske vojne formacije "Zelenih beretki".

Scenarij za nasilno otcjepqewe BiH od Jugoslavije i priprema za etni~ko ~i{}ewe BiH od srpskog naroda, pratila je adekvatna subverzivna djelatnost oko ilegalnognaoruàvawa izvr{ioca, tih djela -~lanova "Patriotske lige", "Zelenih beretki", HOS-a i drugih uz formirawe potrebnih sadràja ratnog korpusa, tehni~ka oprema, hrana,lijekovi, bolnice, vojni~ka, smje{taj, medijska propaganda i drugo {to spada u ratnulogistiku. Centralno mjesto u tom ilegalnom pripremawu napada na srpski narod jenabavka savremenijeg naoruàwa i municije. Izvori snadbjevawa ovih nelegalnihru{ila~kih "frontova" pokazali su koliko je zemaqa fakti~ki ukqu~eno u nasilnootcjepqewe BiH i uni{tewe srpskog naroda.

Organizator i koordinator nabavke oru`ja i opreme ispred "Glavnog odbora SDAza BiH" bio je ~lan tog odbora Hasan êngi}, a o relizaciji nabavke i distribucijeoru`ja detaqno je bilo upoznato najvi{e rukovodstvo "politi~kog ìvota SDA, od Alije Izetbegovi}a, Omera Behmena, Rusmira Mahmut}ehaji}a i drugih, te pojedini ~elniciMUP-a BiH". Nabavku i distribuciju oru`ja vr{ilo je vi{e lica ili institucija. Odseptembra 1991. do kraja marta 1992. godine, po nalogu Hasana êngi}a, za novac koji jeêngi} tada donio iz Austrije, izvr{ena je nabavka oko 5.000 automatskih pu{aka,uglavnom tipa "kala{wikov" i oko 1.400.000 metaka. Oru`je je kupqeno uglavnom uMa|arskoj i u Sloveniji - od firme "Orbis" iz Qubqane i, preko Hrvatske, uvezeno uBiH. To oru`je je odmah po nabavci podijeqeno preko kriznih {tabova i ogranaka"Patriotske lige" u 85 op{tina na podru~ju BiH i tzv. Sanxaka (podru~je u sastavu SRJ).Sve op{tine i centri snadbjevani su oru`jem i ratnom opremom po istom obimu istrukturi koja je zacrtana od strane militantnog ekstremnog krila SDA.

Ilustrativan primjer je mostarsko podru~je ogranka SDA i "Patriotske lige". Otome se zvani~no oglasio i Suad ]upina, osniva~ Patriotske lige Mostara i prvikomandant samostalnog Mostarskog bataqona, koji u svom intervjuu datom sredstvimainformisawa BiH od 1. 10. 1993. godine izme|u ostalog kaè:"Mi smo prvo osnovali"Patriotsku ligu" (vojno krilo SDA). Bili su to uglavnom pripadnici rezervnog sastavamilicije tj. ~lanovi i simpatizeri SDA BiH. U po~etku smo organizovali krizne {tabovepo mahalama i selima, koji su prerasli u vojne {tabove. Osnovna poruka kod podjele oru`ja bila je: "Selam ti je od SDA, pu{ka nape{}e{, da odbrani{ dom i kom{iju". Mahale subile podijeqene po operativnim grupama jer nismo smjeli koristiti sisteme veze. Mogupotvrditi da je prije po~etka oruànih sukoba, prakti~no do 10. 3. 1992. godine uop{tini Mostar do{lo oko 1. 500 dugih cijevi i oko 1. 400 ru~nih bombi, oko 40.000 suhih obroka koje su povjerenici SDA smjestili u Mostar, Podvele`ju i Blagaju. Tu ne ra~unamoru`je koje je distribuirano iz MUP-a RBiH, a koje je bilo namijeweno rezervnom sastavu milicije i gra|anima, oko 750 naoruànih milicionera u Op{tini Mostar od toga 350


Muslimani, kao i oru`je koje je naknadno stizalo za tu namjenu. O svemu tome obiqepodataka i dokaza ima Zikrija \onko koji je MUP-ovo oru`je preusmjeravao na regionalni SDA Hercegovine preko predsjednika. Oru`je koje smo mi dostavqali SDA Mostar,preuzimali i daqe distribuirali: za Dre`nicu - Mujo Dejki} i Hajro Vrci}, za podru~jeBijelog Poqa, Vrap~i}a i Potoka - Adem Demi}, Ahmet Bara~ - Benabi}, Emir Novali},Jusuf Droce i Vejsil Orhan, za podru~je @uqe, Kamena i Blagaj - Dervi{ Kamini} i EmirKowo, Miralem Batlak, za Povele`je Ibrahim Maksumi} - Crtani i Murat Husni}, zapodru~je Ra{tana i Rudnika - Osman Mari} i Mustafa êvra, za podru~je Dra~evica -Omer [aran~i}, za {ire podru~je Dubrava (B. Brdo, Gubavica i Po~iteq) - Ismet Leto,Salko [uwe, Salko Kodro, [evko Torlo i Mustafa êvra, za podru~je Opli~i - Penava, za podru~je [eva{ Poqa - Kemo [abanovi}, za podru~je Stoca - Mahmut~ehaji} Mirsad iBajro Pizovi}, za podru~je Bile}a - Miralem Baltak itd. Nagla{avam da je "TIM" oru`je predavao SDA Mostar, a ona je putem povjerenika vr{ila distribuciju, kojom je rukovodio Arif Haxiosmanovi}. Cijelo vrijeme dok smo naoruàvali Mostar i Hercegovinu, bili smo u kontaktu sa zapovjednicima "Patriotske lige", "Zelenih beretki" - organizacijom"Bosna" u Sarajevu, Brezi, Gora`du itd. U organizaciji sa wima mnogo je oru`ja oti{lo u Bosnu. Precizne podatke ne moèmo sada dati (dok se ne sravni ulaz i izlaz) jer smo mi tu bili veza sa Daixom i obezbje|ewe kroz Hercegovinu, ali znamo da je upu}eno na hiqadudugih cijevi. Naj~e{}e su sa nama stupali u kontakt, Emin [vraki}, Pu{ka Sakib, Atif [arowi} - Emir, Kemo - Meho Kari{ik, Sejo Jahi}, Sule - Sulejman Vrani}, KerinLun~arevi} Doktor, Halid Dinarevi}, Nusret [i{i} - Dedo, Memi} Senaid, kasnijeRamiz Delali} - ]elo, Senad [ahimpa{i} - [aja, Fikret Prevqak, Tufo Refo, Zulfikar - Zuka Ali{paga, Nihad, wegov zamjenik, Hasan Efendija êngi}, [efko EfendijaOmerba{i}, Garibovi} Fahrudin, Sabqica Nijaz, Hamdija Jahi}, Alija Delimustafi},Aganovi} Rusmir, Bezdrob Enes, Srebrenikovi} Mirsad, Haxija Omer Efendija Behmen,Mirza Lipova~a, Zika iz Vi{egrada, Grga i Ruìca iz Sarajeva, Nasih Ra{idagi}, He}oFaid, Bajramovi} Ismet, Nako \ubur, ]i}ko - taksista (poginuo u Pofali}ima), EnverSaki}, Sulejman Zoli, Muhdin Magoda, Alija Miladina, Aska Prazina, Muhamed [vraki}, Pjaf Eno, Toka - Xeka -Caco, Sinan êngi}, Sto~anin Mustafa - @uti, Hajrudin[uman, Zaim Backovi}, Bakir Alispahi}, Asim Dautba{i}, Jusuf Pu{ina, Ismet Dahi}Jasmin Guska, Mirsad Berberovi}, Salih ]uri}, Halid Dinarevi}, Mahir Mufi}, kao imnogi biv{i i sada{wi komandanti bataqona, brigada Armije i MUP-a RBiH. Ve} je 1.marta imao formaciju, od 740 naoruànih plus rezervista i naoruàwe koje je SDA u1991. podijelila na oko 200 li~nog naoruàwa. Po spiskovima je bilo oko 1300. Nikadnismo izbacivali zvani~no podatke zbog HVO koji je u aprilu insistirao da se upozna sastawem a ve} je nepovjerewe bilo prisutno uveliko zbog podjela zona odgovornosti. Dobilismo ponudu 1. marta da dovedemo 500 - 1000 mladi}a za obuku u Dragqane i da po zavr{etku(petnaestodnevna) sa oru`jem i opremom se vrate u Mostar. Me|utim mnogi mladi}i koji nisu imali oru`je su odbili i nisu shvatili istorijski trenutak i ta akcija je propala..."


Pored nabavke ilegalnim putem, oru`je je u BiH sredinom 1991. godine, nabavqenolegalno - za potrebe MUP-a, iz rezervi JNA. Na primjer, za objekat MUP-a na brduZlati{ta, Sarajevo, izdato je 8. 7. 1991. godine 356 automatskih pu{aka M-36 i M-70, 78pu{komitraqez M-72, snajper, 120 pi{toqa i 246.370 metaka svih kalibara, kao iposebno 900 metaka kal. 7,9 mm za snajpere. Krajem istog mjeseca, {koli MUP-a u nasequVraca, Sarajevo, izdato je 920 pu{aka M-59/66 (zv. PAP) sa 133.560 metaka i 18 ru~nihbaca~a. Istovremeno je, tako|e u organizaciji MUP-a tzv. RBiH, u Mostaru naoruàno350 policajaca - pripadnika muslimanske nacionalnosti. Takozvani krizni {tab BiHravnomjerno je raspore|ivao sve ilegalno nabavqeno naoruàwe iz zemqe iinostranstva, po regijama BiH po~ev od Hercegovine, sredwe Bosne, isto~ne Bosne,Semberije, Posavine i Krajine, {to je ~iweno ina~e i od strane HDZ-a koje je djelovalopreko HOS-a i HVO-a. Tako pripremqena ilegalna vojna armada omogu}ila je hrvatsko-muslimanskoj politi~koj i vojnoj oligarhiji da na vi{e podru~ja BiH otvore ratnastrati{ta napadom na srpsko civilno stanovni{tvo i prije zvani~nog priznawa BiH od me|unarodne zajednice (6. aprila 1992. godine) i znatno ranije od formirawa legalnevojske Armije BiH. Da bi mogli smje{tati uhap{ene Srbe civile izvr{ili su pripremeza otvarawe logora, zatvora, a iz postoje}ih zatvora pustili su sve zatvorenike i ve}idio regrutovali u zloglasne vojne i paravojne formacije. Svoje namjere i mo} testiralisu na vi{e podru~ja nastoje}i da provokacijama i barikadama za ograni~ewe kretawagra|ana isprovociraju srpsko stanovni{tvo kako bi imali razloga za dejstvovawe uskladu sa programom SDA i vojnim krilom "Patriotske lige" i drugih formacija. Podstrahom da ne bi do{lo do djelovawa legalnog sistema odbrane, za{tite i dràvneprinude za o~uvawe BiH u sastavu Jugoslavije, kako je ta zakonska obaveza sadràna uamandmanu LXIX ta~ka 7. na ustav SR BiH donijeta u julu 1990 godine (Sl. list SRBiH broj 21 od 31. 7. 1990. godine), unaprijed ilegalno organizovani front secesionizma(otcjepqewa BiH od SFRJ) dejstvovao je po srpskom narodu prije odràvawareferenduma o samostalnosti BiH 1. 3. 1992. godine i priznawa BiH 6. 4. 1992. godine.

Oruàne aktivnosti prema srpskom narodu u BiH i JNA

Kako se radi o kqu~nom pitawu u ocjeni kako je po~eo rat u BiH 1992. - 1995. godine, ko je agresor a ko `rtva, ovim materijalnim dokazima uloèn je napor da se pred stru~nu javnost i politi~ke strukture prezentuju fakti o prvim oruànim napadima.

U tom smislu, u narednom tekstu daju se na uvid skra}ene verzije operativnoobra|enih dokaza od strane nadle`nih institucija gdje je, kada i ko i kojim sredstvimaizazvao sukobe, ko je prvi napao na civilno stanovni{tvo bez vojne potrebe, ko jepo~inio ratne zlo~ine. Najboqi primjer za to je napad hrvatsko - muslimanskihilegalnih oruànih formacija na srpsko civilno stanovni{tvo Sijekovca op{tineBrod 26. 3. 1992. godine, napad na srpske civile op{tine Kupres 3. 4. 1992. godine, napadna vojnu kolonu pripadnika JNA u Sarajevu 3. 5. 1992. godine, a u Tuzli 15. 5. 1992. godine i kawonu @epe 4. juna 1992. godine, te napad na Srebrenicu i okolinu koju je pod vojnom


kontrolom dràla komanda muslimanskih vojnih formacija subregiona Srebrenice na~elu koje je bio Ori} Naser.

Ovi dokumenti nedvosmisleno ukazuju da su ni~im izazvani prvi napadi izvr{eniod strane muslimsnsko - hrvatskih formacija na srpsko stanovni{tvo prije priznawaBiH od me|unarodne zajednice, tako da se sve daqe radwe i zbivawa oko secesije BiHmogu staviti u kontekst subverzivnih djelatnosti antisrpskih koalicija i me|unarodnih faktora koji su podsticali rat u BiH. U ovim napadima i zlo~inima nad civilnimsrpskim stanovni{tvom u kojima je stradalo na hiqade civila, èna, djece, staraca,bolesnih i iznemoglih kao i gra|ana koji su u vidu seoskih straà poku{ali da odbranesvoju ku}u i selo, neprijateq nije po{tovao ni minimum ratnog prava utvr|enihme|unarodnim konvencijama i KZ biv{e SFRJ nego je uz to ispoqio nevi|enu mr`wu ièqu za izvr{ewem najmonstruoznijih zlo~ina.

Na kraju treba ista}i da su na ~elu ovih oruànih formacija i grupa stajali poizboru kriznog {taba i vrhovne komande, naj~e{}e predratni kriminalci. Svi dijeloviBiH pod muslimansko - hrvatskom vla{}u bili su u narednim ratnim godinama podkontrolom tih vojnih formacija i naoruànih grupa koje su formirale logore u kojimasu Srbi ubijani i podvrgavani razli~itim vidovima fizi~kog i psihi~kog mu~ewa iponiàvawa.

Samo u Sarajevu su bila 52 {taba vojske i policije sa oko 120 logora i u svakom odwih ubijeno je mnogo Srba, a procjena je da je samo u Sarajevu ubijeno oko 7. 000 Srba, o~emu se vr{e istraìvawa i uskoro }e se znati definitivni podatci. Kako jePredsjedni{tvo BiH donijelo odluku o "predpo~iwavawu" i rezervnog sastava MUP-aGlavnom {tabu oruànih snaga BiH i da je ta odluka objavqena u Slu`benom listu RBiH broj 8/92 nemoè se govoriti o postojawu nekontrolisanih grupa koje su ~inile ratnezlo~ine, od kojih se poku{avaju ograditi muslimanske vo|e, jer su sve oruàne snage kako u Sarajevu tako i na cijeloj teritoriji koju su kontrolisali muslimani i Hrvati bilepod komandom Armije BiH.



NAPAD NA HRVATSKIH SNAGA NA OP[TINU BROD

U MARTU 1992. GODINE



NAPAD NA HRVATSKIH SNAGA NA OP[TINU BROD U MARTU 1992. GODINE

Organizovani i dugo pripremani genocid nad srpskim narodom od strane muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini sa ciqem istrebqewa i uni{tewa srpskog naroda radinasilnog otcjepqewa od SFRJ izveden je prije po~etka oruànih sukoba u BiH, i to uvremenu kad se BiH nalazila u sastavu tada{we Jugoslavije, u mjestu Sijekovcu i {irojokolini, op{tina Br~ko 26. 03. 1992. godine. Tog dana pripadnici muslimansko -hrvatskih oruànih formacija, organizovani u tzv. "Interventni vod" Bosanskog Broda, napali su u 16,00 ~asova civilno stanovni{tvo srpske nacionalnosti i tog dana li{ili ìvota 9 civila srpske nacionalnosti a ostalo stanovni{tvo nezakonito li{ilislobode, zatvorili u neuslovne prostorije. Prilikom privo|ewa mu{karce, ène i djecusu batinali, mu~ili i kroz razne oblike tortura nanijeli im teè tjelesne povrede,prouzrokovali stravi~ne patwe, nakon ~ega su ih raselili sa wihovih ogwi{ta a wihove ku}e (50 ku}a) opqa~kali, zapalili ili minirali.

Tokom operativne obrade i prikupqawa dokaza o krivi~nom djelu genocida nadsrpskim narodom, CSB Doboj utvr|eno je da su na ~elu vojne formacije HOS i regularnevojske Republike Hrvatske bili Parka~in Anto i Obradovi} Radeta i u sadejstvu saparavojnom usta{ko - muslimanskom jedinicom tzv. "Interventni vod" iz BosanskogBroda, napad su izvodili na taj na~in {to su na prepad opkolili selo te istravqenomstanovni{tvu, koje se prethodno sakrilo u podrume, izdali ultimatum da iza|u izpodruma.

Nakon ove naredbe iz podruma ku}e u dvori{te su iza{le ène Opa~i} Stojanka,Radanovi} Marica, Vasi} Nedeqka, Milo{evi} Miladinka, Ze~evi} Milka, Ze~evi}Qubica, Ze~evi} Jelica, djeca Opa~i} Marinka, Milo{evi} Dragan, Milo{evi} Sa{a,Milo{evi} @eqko, Ze~evi} Goran, te mu{karci Radanovi} Vid, Ze~evi} Jovo, Ze~evi}Milan, Ze~evi} Vaso, Ze~evi} Petar i Milo{evi} Sreto. Nare|eno im je da polijeù nazemqu, a potom ih sve premlatili kundacima pu{aka i nogama, prijete}i ènama da }e ih silovati a mu{karcima da }e ih sve zajedno sa djecom pobiti, psuju}i im "~etni~kumajku" i sl. Nakon ovog fizi~kog maltretirawa, napada~i su ispalili vi{e rafala imetaka pojedina~nom paqbom u Ze~evi} Milana, Ze~evi} Vasu, Ze~evi} Petra, Radanovi} Mirka, Milo{evi} Luku, te djecu Milo{evi} Dragana i Milo{evi} @eqka, te ih tomprilikom li{ili ìvota. Ze~evi} Jovu je Kova~evi} Zemir ubio pi{toqskim hicem uglavu iz neposredne blizine.

Napomiwemo, da `rtve nisu davale ni verbalni niti bilo kakav drugi fizi~kiotpor, te da su ubistva izvr{ena dok su oni leàli na zemqi okrenuti licem prema woj.Nakon navedenog, prijavqeni su na isti na~in u susjednom dvori{tu ubili Trifunovi}Sretu, nakon ~ega su izvr{ili pqa~ku srpskih ku}a u Sijekovcu, tj. wih oko 50 i


zapalili. Ve}inu preìvjelih mu{karaca kao i ène i djecu su odveli u prostorijeosnovne {kole u Sijekovcu, gdje su ih nezakonito li{ili slobode i dràli ih upritvoru, u potpuno neuslovnim prostorijama, i uz stalna psihi~ka maltretirawa, iprijetwe da }e ih sve zaklati i sl.

Nakon nekoliko dana, Ze~evi} Branislav, sin Jove, koji je djelimi~no prisustvovaokriti~nom doga|aju, je posredstvom privatnog pogrebnika iz Dervente, na livadi u B.Brodu, izme|u Doma zdravqa i Elektrodistribucije prona{ao le{eve svoja tri brataZe~evi} Vase, Ze~evi} Petra i Ze~evi} Milana, te ih dopremio u Prwavoro|en

Za ovaj zlo~in i genocid po~iwen nad civilima sela Sijekovac, shodno krivi~nojprijavi CSB Doboj broj 02-298/93 od 12. 04. 1993. godine, dostavqene Vojnom tuìla{tvuBijeqine osumwi~eno je 68 pripadnika HVO, Zelenih beretki i Patriotske lige.

Isti okrivqeni ponovili su krivi~no djelo genocida nad srpskim civilima 4. maja 1992. godine u naseqima Gorwa i Dowa Mo~ila gdje su u istom stilu monstrumskihnastupa nakon mu~ewa `rtava li{ili ìvota 19 srpskih civila i to:

1. ]eri} Mirko, sin Nikole i Marice ro|en Panti}, ro|en 20. 08. 1925. g. u D.Mo~ilima, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 63,

2. ]eri} Du{an, sin Mirka i Mare, ro|en 27. 08. 1954. g. u D. Mo~ilima, op{tinaBrod, gdje je i nastawen k. broj 63,

3. ]eri} Jelena, k}i Luke i An|e, ro|ena 01. 11. 1922. g. u Grku, op{tina Brod,nastawena u D. Mo~ilima k. broj 63,

4. ]eri} Bosiqka, k}i Save i Angeline, ro|ena 12. 04. 1935. g. u D. Mo~ilima,op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 63,

5. ]eri} Bogoqub, sin \or|e i Milice ro|en Gojkovi}, ro|en 02. 01. 1914. g. u D.Mo~ilima, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 1,

6. Ba~i} Milka, k}i Petra, ro|ena 02. 01. 1958. g. u Kostre{u, op{tina Derventa,nastawena u D. Mo~ilima k. broj 63,

7. Ba~i} Risto,

8. Ba~i} Nedeqko, sin Petra, ro|en 02. 02. 1955. g. u Sijekovcu gdje je i nastawen k.broj 93,

9. ]eri} Tomislav, sin Radivoja i Angeline iz D. Mo~ila, ostali podacinepoznati,

10. Ku{qi} Risto, sin Nedeqka i Nevenke ro|en Tomi~evi}, ro|en 16. 08. 1936. g. uD. Mo~ilima op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 38A,


11. Ku{qi} Luka, sin Du{ana i Darinke, ro|en 28. 10. 1937. g. i Mo~ilima D.op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 38,

12. Rude` Ivan, sin Mate i Pere ro|en Rauli}, ro|en 13. 12. 1913. g., u mjestuPoqica op{tina Vrgorac, Republika Hrvatska, nastawen u Sijekovcu k. broj157,

13. Sedli} Novak, iz Sijekovca, identifikacija u toku,

14. Ku{qi} Dimitrije, sin êde,

15. Tomi} Mara, k}i Peje, ro|ena 23. 12. 1930. g. u Sijekovcu op{tina Brod,nastawena u D. Mo~ilima k. broj 69,

16. Tomi} Petar,

17. Ali} Mustafa, sin Numana i Fatime ro|en Pipi}, ro|en 26. 04. 1938. g. uSijekovcu gdje je i nastawen k. broj 60,

18. Kova~evi} Mustafa, sin Hasana, ro|en 05. 06. 1938. g. u Sijekovcu, gdje je inastawen k. broj 134,

19. Mili~i} Slobodanka, k}i Nede i Mare, ostali podaci nepoznati.

Pored toga, u vi{e navrata, od strane prijavqenih, srpsko civilno stanovni{tvo je odvo|eno na kopawe rovova, na prve borbene linije te na druge vidove prisilnog radatako da su, izme|u ostalih, odvedeni i ]eri} Savo sin Mile, Nenadi} Predrag i Goran,Tomi} Nikola sin Petra, ]eri} Pavo, Juki} Vid, Trifunovi} Branko, te Ba~i}Milovan sin Mike, a o ~ijoj sudbini se ni do danas ni{ta ne zna, mada su u vi{e navrata traèni putem CK i preko razmjene, a niti postoje operativni podaci da su ubijeni niti da se eventualno znaju lokacije pokopa wihovih le{eva. Osim navedenih radwi koje suprijavqeni ~inili, a koje ~ine elemente bi}a krivi~nog djela koje im se stavqa na teret, isti su cijelo vrijeme okupacije navedenih srpskih naseqa, i srpskog ìvqa nanajrazli~itije na~ine maltretirali, tukli, pqa~kali im imovinu, dragocjenosti i dr.

U toku operativnog rada na utvr|ivawu po~inilaca krivi~nog djela po~iwenogzlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, predvi|enom ~lanom 142. preuzetog KZ SFRJzbog u~e{}a u progonu srpskog stanovni{tva, pqa~kawu i paqewu wihove imovine, teodvo|ewu civilnog stanovni{tva u logor, na prinudni rad, vr{ewe ubistava, mu~ewu izlostavqawu, osumwi~ena su sqede}a lica iz hrvatsko-muslimanskih vojnih formacija:

1. âu{evi} Nijaz, zv. Medo, sin Muniba i majke \uke, ro|. Omeragi}, ro|. 13. 03.1953. god., u Sijekovcu, op{tina Brod, gdje je bio i stalno nastawen, penzioner,

2. Pohara Armin, sin Esada, ro|. 15. 06. 1958. god. u Sl. Brodu, nastawen u Brod k.broj 113, u Ul. Radni~koj,


3. Brizi} Ivan, sin Ilije i majke An|e ro|. Spahi}, ro|. 15. 11. 1949. god. uVuki}evi}ima, op{tina Jajce, stalno nastawen u Brodu, Ul. JNA D-2,

4. Prka~in Ante, iz Slavonskog Broda,

5. Obradovi} Rade, iz Sl. Broda,

6. Kova~evi} Zemir, sin Hasima, ro|. 08. 08. 1966. god. u Sl. Brodu, nastawen uSijekovcu, k. broj 207, op{tina Brod,

7. Manot Andrija, sin Antuna, ro|. 09. 05. 1956. god. u Sijekovcu op{tina Brod,gdje je i nastawen k. broj 386,

8. Kalenderovi} Jasmin, zv. Kalc, sin Naima i majke Marije ro|en Kqu~evi}, ro|.21. 02. 1966. god. u Sijekovcu, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 143,

9. Kalenderovi} Drago, zv. Kalc, sin Naima i majke Marije ro|en Kqu~evi}, ro|.08. 08. 1963. god. u Sl. Brodu, nastawen u Sijekovcu k. broj 143, op{tina Brod,

10. Piwagi} Hibo, sin Mustafe i majke Xevide ro|. Kari}, ro|. 25. 09. 1964. god. uSl. Brodu, nastawen u Sijekovcu op{tina Brod na adresi "Kolonija broj 50",

11. Piwagi} Huso, sin Mustafe i majke Xevide ro|en Kari}, ro|. 19. 11. 1955. god. u Sijekovcu, op{tina Brod gdje je i nastawen,

12. Dugali} Ejub, sin Ibrahima i majke Zejine ro|en Mlivi}, ro|. 16. 04. 1945. god. u Sijekovcu, op{tina Brod,

13. Dugali} Idriz, zv. Gigo, sin Ibrahima i majke Zejne ro|. Mlivi}, ro|. 09. 05.1939. god. u Sijekovcu, op{tina Brod gdje je i nastawen k. broj 40,

14. Soldan Ivko, sin Ante i majke Ane ro|en Pavi}, ro|. 29. 07. 1938. god. uZbori{tu, op{tina Brod, nastawen u Sijekovcu k. broj 142,

15. Kova~evi} Selver, zv. Suqo, sin Hasiba nastawen u Sijekovcu,

16. Doboj~i} Bewamin, sin Refika i Mirsade, ro|. 15. 11. 1966. god. u Sijekovcu,op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 301,

17. Kova~evi} Salko zv. Dugou{, iz Sijekovca,

18. Soldan Tomo, sin [ime ro|. 23. 05. 1925. god. u Mo~ilima G., op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 28,

19. Bal~in Ra{id sin Kasima ro|. 01. 03. 1946. god. u Sijekovcu, op{tina Brod, gdjeje i nastawen k. broj 326,


20. âu{evi} Izet sin Alage i majke Sevlete ro|en Konxi}, ro|. 08. 05. 1964. god. uSijekovcu, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 187,

21. Kova~evi} Blaàn zv. Murjak sin Luke i majke Ruè ro|en Miji}, ro|. 20. 11.1950. god. u Novom Selu, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 386,

22. Blaèvi} Drago,

23. Kova~evi} Semir, sin Hasiba,

24. Memi{evi} Salko, zv. \ogu{a, sin Salke, ro|. 04. 03. 1959. god. u Sijekovcu, gdje je i nastawen k. broj 217, op{tina Brod,

25. Kova~evi} Suad, zv. Mele, sin Muje,

26. Buketa Ivan, sin Slavka, ro|. 19. 08. 1958. god. u Sl. Brodu, nastawen u Sijekovcu bb, op{tina Brod,

27. Be{irevi} Adem, sin Abida, ro|. 12. 05. 1942. god. u Jela{u op{tina Fo~a,nastawen u Sijekovcu k. broj 110, op{tina Brod,

28. Doboj~i} Dino, sin Refika i m. Mirsade, nastawen u Sijekovcu,

29. Rubil Goran, sin Joze, ro|. 27. 05. 1964. god. u Sl. Brodu, nastawen u Sijekovcu k. broj 281, op{tina Brod,

30. Kqaji} Ilija, iz Kri~anova,

31. Stipi} Nedo,

32. Kqaji} Ranko, iz Kri~anova,

33. Dugali} Amir, sin Ejuba, ro|. 05. 03. 1975. god. u Sijekovcu, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 145,

34. Adjulovi} Ahmet, zv. Rata ili Raka, sin Mehmeda i m. Bademe, ro|. 24. 11. 1970.god. u Sijekovcu, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. bro|en,

35. Grgi} [imo, sin Peje i m. Klare, ro|. 28. 08. 1950. god. u Sl. Brodu, nastawen uBrodu, Ul. D. Vidosavi}a br 14,

Nakon napada 26. 03. 1992. godine nastavili su sa zlo~inima zajedno sa prethodnimod rednog broja 1-35 na podru~ju Gorwa i Dowa Mo~ila op{tina Brod i sqede}a lica:

36. Smaji} Emir zv. Emko, ro|. 12. 08. 1952 god. u Sijekovcu op{tina Brod, gdje je inastawen k. broj 253,

37. \akovi} Dragan zv. Bokser,


38. Katini} Mirko, sin Luke, ro|. 28. 04. 1934. god. u Kri~anovu op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 73,

39. Katini} [imo, sin Luke, ro|. 10. 01. 1937. god. u Kri~anovu op{tina Brod, gdjeje i nastawen k. broj 104,

40. Kqu~evi} Frawo, sin Jakova, iz D. Mo~ila,

41. Kqu~evi} Jozo, sin Jakova, iz D. Mo~ila,

42. î~ak Josip, sin Luke i m. Ruè ro|. 14. 02. 1963. god. u Doboju, nastawen uSijekovcu k. broj 332, op{tina Brod,

43. Be{irevi} Hakija, sin Abida i m. Hane ro|en Bajrovi}, ro|. 10. 11. 1951. god. uJela{u, op{tina Fo~a, nastawen u Mo~ilima Dowim, k. broj 80, po zanimawupoqoprivrednik,

44. Blaèvi} Pejo, sin Stipe i m. Ruè, ro|. 05. 09. 1957. god. u Novom Selu op{tina Brod, nastawen u Kri~anovu,

45. Ja{arevi} Ago, sin Kasima, ro|. 11. 09. 1968. god. u Sl. Brodu, nastawen uSijekovcu k. broj 74, op{tina Brod,

46. âu{evi} Meho, sin Alage i m. Sevlete ro|en Konxi},

47. Bajrovi} Salem, sin Pa{e, navodno iz Sijekovca,

48. Fulan Hajrudin, sin Muje i m. Alije ro|en Ma{i}, poznat pod nadimkom "Meee", ro|. 17. 03. 1960. god. u Sijekovcu, op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 225,

49. Kqaji} Radolf, sin Nikole,

50. Kqaji} Jozo, sin Ratomira,

51. Mi{i} Smajo, sin Ibrahima, ro|. 21. 04. 1967. god. u Sijekovcu op{tina Brod,gdje je i nastawen k. broj 261, po zanimawu vodoinstalater,

52. Kruqac Mladen,

53. êlebija Rudo,

54. êlebija Pero,

55. @ep~an Refik, zv. Refo, sin Ibre, ro|. 09. 08. 1937. god. u Kolibama Gorwim,op{tina Brod, nastawen u Sijekovcu, broj 111,

56. Luki} Tadija, sin Marka i m. Mare ro|en Kqu~evi}, ro|. 01. 10. 1928. god. uKri~anovu op{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 149,


57. Luki} Nedeqko zv. Nedo, sin Tadije i m. Anice ro|en Kqaji}, ro|. 04. 03. 1951.god. u Kr~anovu op{tina Brod, gdje je i nastawen broj 148,

58. Mlivi} Smajo, sin Safeta, nastawen u Sijekovcu k. broj 35,

59. Lapan Andrija,

60. Marini} Pero,

61. Kova~evi} Jakov, sin Ante,

62. Sal~in Sulejman, sin Kasima i m. Begane, ro|. 13. 03. 1949. god. u Sijekovcuop{tina Brod, gdje je i nastawen k. broj 325,

63. Izvjesni Ivo iz Novog Sela poznat pod nadimkom Zec,

64. Ere{ Damir, sin Zlatka, ro|. 10. 12. 1070. god. u Sl. Brodu, nastawen u Brodu, ul. Matije Gupca S-12/1,

65. Ere{ Dragan, sin Zlatka ro|. u Oriolcu op{tina Sl. Brod, dana 16. 11. 1966.god., nastawen u Brodu, ul. Matije Gupca S-12/1,

U istom periodu, odmah po izvr{enim napadima na Sijekovac nastavqeni su napadi na okolinu Sijekovca i Broda tako da je kontinuitet napada nastavqen u aprilu, maju pa sve do konca 1992. godine o ~emu su sa~iwene odgovaraju}e krivi~ne prijave za nekolikostotina lica osumwi~enih za ratne zlo~ine. Zato se ovi zlo~ini imaju posmatrati u tojcjelini vremena i prostora.

Kra}om prezentacijom nekoliko reprezentativnih uzoraka krivi~nih prijava napo~iwena krivi~na djela nad srpskim civilima u tom i {irem podru~ju Posavine, upredratnom periodu 23. 03. 1992. godine i samom po~etku aprila iste godine, moè seargumentovano predstaviti teìna, struktura i metod monstruoznih nastupa oruànihvojnih i paravojnih snaga.

Primjeri iz krivi~nih prijava za zlo~ine prije po~etka rata:

Primjer 1. - Dana 04. 03. 1992. godine, prijavqeni Islamovi} Alminko je jo{ prijeokupacije grada Broda od strane hrvatske vojske, tj. 108. slavonsko-brodske brigade, {tose dogodilo 13. 03. 1992. god., zajedno sa Kqaji} Blaànom, Blaèvi} Perom, Slabi}Feridom i Hrka~ Zlatkom, u~estvovao u neovla{tenom pretresawu stana Zelenovi}Du{ana, traè}i navodne snajperiste i naoruàwe, nanijeli Du{anovoj supruzi Milkipsihi~ke patwe, tako da je ova poku{ala da izvr{i samoubistvo.

Zajedno sa prijavqenim pod rednim brojem 1 Kqaji} Blaànom u~estvovao uprotivpravnom hap{ewu Durowi} Zdravka, koji od strane navedenih prijavqenih odveden unepoznatom pravcu, tako da se ne raspolaè podacima o wegovoj daqoj sudbini.


Imenovani je, zajedno sa svojim bratom Islamovi} [emsudinom u~estvovao uminirawu vi{e objekata na podru~ju Broda, izvr{enih tokom perioda okupacije, kao ipravoslavne crkve u Brodu.

Primjer 2. - Dana 27. 03. 1992. godine nakon okupacije srpskog sela Kri~anovo odstrane hrvatsko-muslimanskih formacija, NN po~inioci pripadnici tih formacija sunavedenog dana od ku}e odveli - bespravno li{ili slobode Paji} Nedeqka, koga su potom pod nepoznatim okolnostima li{ili ìvota, na taj na~in {to su mu tupim predmetimananijeli tjelesne povrede, polomiv{i mu vi{estruko rebra u obje kqu~ne linije, od kojihpovreda je Paji} preminuo, nakon ~ega je wegov le{ ukopan u masovnoj grobnici nalokalitetu gradskog grobqa u Brodu odakle je ekshumiran i identifikovan.

Primjer 3. - Dana 25. 03. 1992. godine ]uma Stjepan, u svojstvu pripadnika paravojnegrupe, u kojoj su se pored wega nalazili Kqaji} Blaàn, ]uma Damir, Koùl Jozo, Kqaji}Ivo, ]uma Vlatko, ]uma Stanko i Marini} Miro naoruàn automatskim oru`jem, okopono}i u~estvovao je u opkoqavawu, a potom i minirawu poslovnog dijela ku}e tj. dvaposlovna prostora prizemqe ku}e Marti} Andrije, koja je locirana u ulici JNA na broju 63 u Brodu, nakon ~ega je zajedno sa ]uma Damirom, Koùl Jozom i jo{ nekolikoneidentifikovanih po~inilaca, nasilno u{ao u ku}u, koju su prijavqeni traè}i novac idragocjenosti pretresli, a potom iz podrumske prostorije, gdje su se poku{ali prikriti,izveli Marti} Momira, wegovu suprugu Merimu, Marti} Andriju, Dujani} Du{ka iDujani} Branka, te im naredili da bjeè niz ulicu JNA, u pravcu benzinske pumpe, da binakon {to su ovi krenuli iz automatskog oru`ja na iste otvorili vatru li{iv{i pritome ìvota ustrelima u le|a Marti} Andriju, Marti} Momira i Dujani} Du{ka, dok su Momirovoj supruzi Merimi nanijeli tjelesne povrede u vidu prostrelina i ustrelina, dokje Dujani} Branko ostao neozlije|en, tako da je pomagav{i Merimi da se prikrije uobli`wem sviwcu uspio da pobjegne sa lica mjesta.

Primjer 4. - Dana 25. 03. 1992. godine Kqaji} Ivo, kao pripadnik grupe koju susa~iwavali osmorica prvoprijavqenih u~estvovao u svojstvu izvr{ioca u kriti~nomdoga|aju, tj. minirawu ku}e Marti} Andrije te ubistvu Marti} Andrije, Marti}Momira i Dujani} Du{ka.

Primjer 5. - Dana 30. marta 1992. godine Omerovi} Nexad, nakon protivpravnogli{avawa slobode Grabovac Slavka iz Broda, od strane prijavqenog [tuc Ante i wegovogdovo|ewa u zgradu policijske uprave u Brodu u kancelariju broj 31, zajedno sa [tuc Antom, Kqaji} Blaànom, Odoba{i} Dedom, Babi} Josipom i drugim pripadnicima vojne policijeHVO u~estvovao u fizi~kom batinawu i mu~ewu kao i psihi~kom maltretirawu Grabovca, {to je u prekidima, u istoj kancelariji gdje je Grabovac protivpravno zadràvan, trajalood 30. marta do 05. aprila 1992. godine. Prijavqeni je zajedno sa drugim imenovanimupotrebqavaju}i {ake, noge i razli~ite tupe predmete tukao Grabovca, te je uz ostalesvojim radwama doprinio nano{ewu Grabovcu te{kih tjelesnih povreda tako {to su mubila polomqena rebra sa lijeve i desne strane grudnog ko{a, slomqena desna potkoqenica,


nanesen mu je potres mozga, o{te}eno mu je lijevo oko i gorwi dio ki~menog stuba, a poredtoga u sklopu mu~ewa Grabovca navedeni su ga prìli zapaqenom cigaretom posqepoo~nici, sjekli mu noèm koù lijeve ruke u predjelu dlana i podlaktice, ama{inicom za spajawe papira probadani su mu prsti ruku, sje~eni su mu brkovi i bio jetjeran da ih jede. Grabovac je tako|e tokom torture nakon mu~ewa tjeran da pravisklekove, a nakon {to je skinut go tu~en je po glavi i tijelu vojni~kim opasa~em.

Primjer 6. - Dana 09. 04. 1992. godine oko 21, 30 ~asova Marini} Zdravko, u svojstvuvo|e grupe u kojoj se pored wega nalazilo jo{ {est neidentifikovanih policajaca HVO,do{ao je u stan Vukovi} Milorada, koji je lociran u Brodu u ulici Mar{ala Tita broj 114,te je nakon bespravnog ulaska u stan, zajedno sa pripadnicima grupe preduzeo neovla{tenopretresawe istog stana, pod izgovorom da traè navodno snajperistu, traè}i pu{ku ioduzev{i bespravno Vukovi}u pi{toq koji je imao na odobrewe, naredili da se obu~e te dapo|e sa wima. Nakon Vukovi}evog odvo|ewa, isti je od strane prijavqenog Marini}a, ilinekog drugog pripadnika grupe, na neutvr|enom mjestu i pod neutvr|enim okolnostima,neidentifikovanim vatrenim oru`jem jednim hicem u predjelu grudi, nanijev{i muustrelnu ranu na predwoj strani grudnog ko{a, li{io ìvota, nakon ~ega je Vukovi}zajedno sa jo{ jednim neidentifikovanim licem koje je tako|e li{eno ìvota, vezanìcom oko ruku, prekr{tenih na le|a, te su me|usobno vezani i obojica ba~eni u rijekuSavu, tako da su na strani Save Republike Hrvatske prona|eni, izva|eni i dopremqeni napatolo{ko odjeqewe bolnice u Slavonskom Brodu, nakon ~ega je Vukovi}ev le{ na neutvr|en na~in zakopan na lokaciji masovne grobnice na gradskom grobqu u Brodu, odakle jeekshumiran i identifikovan.

Primjer 7. - Dana 04. 04. 1992. godine Bari{i} @eqko, u svojstvu zapovjednikasamostalne bojne u Kora}u u jutarwim ~asovima, na magistralnom putu Brod - Derventa u mjestu Poqe, na benzinskoj pumpi "Kod Veira" rukovodio je samovoqno od strane HVO,postavqenom barikadom - kontrolnim punktom, kada su iz pravca Broda, u putni~komvozilu nai{li [kvorc Ivica, Jugovi} Nedeqko, Jugovi} Dragan i Milo{evi} Du{ko, kojisu od strane prijavqenog, ili po wegovoj naredbi od strane NN neidentifikovanihpripadnika koji su se nalazili na kontrolnom punktu, bili zaustavqeni i protivpravnoli{eni slobode. Potom su ~etvorica imenovanih po nare|ewu prijavqenog Bari{i}avozilom kojim su se i kretali uz pratwu pripadnika HVO vra}eni u Brod i odvedeni uznasip Save, iza zgrade "Elektrodistribucije" u Brodu, gdje su od strane konkretnoneutvr|enog po~inioca pod nerazja{wenim okolnostima, a vjerovatno po nare|ewuprijavqenog Bari{i}a ubijeni neutvr|enom vrstom vatrenog oru`ja, tako da je Jugovi}Draganu pucano u desni sqepoo~ni dio glave vi{e ka tjemenom predjelu, te je na ovaj na~inzadobiv{i ustrelinu u navedenom predjelu glave li{en ìvota, Jugovi} Nedjeqku pucano sa vi{e hitaca u predwu stranu trbuha, od kojih je ustrelina li{en ìvota, Milo{evi}Du{ku je iz vatrenog oru`ja vi{e puta pucano u predjelu predwe strane grudnog ko{atako da je od zadobivenih ustrelina na licu mjesta li{en ìvota, i [kvorc Ivici je izvatrenog oru`ja pucano u predjelu predwe strane grudnog ko{a, ~ime su mu nanesene


ustrelne rane od kojih je podlegao na licu mjesta. Sva ~etvorica imenovanih su potomnedaleko od mjesta ubistva, zakopani bez sanduka i obiqe`ja uz sam nasip rijeke Save, a na lokaciji broj 1 iskopavawa masovnih grobnica da bi neutvr|enog dana le{evi sve ~etvorice sa pomenute lokacije bili ekshumirani, stavqeni u limene sanduke, i pokopani nalokalitetu masovne grobnice na gradskom grobqu u Brodu, odakle su ekshumirani iidentifikovani tokom obavqawa istra`ne radwe ekshumacije obavqene od straneistra`nog sudije na podru~ju op{tine Brod.

Niz drugih primjera iz operativno obra|enih prijava pokazuju da je gotovo istinapad izveden na cijelom podru~ju Broda, Novom Gradu, Oxaku, koji se nalaze na uèmlokalitetu Posavine, sa kojeg su poslije ubistava nekoliko stotina civila, pqa~kawaku}a i paqewa i uni{tavawa nepokretne imovine, civili odvo|eni u logore:Sredwo{kolski centar "Fric Pavlik", Tulek, skladi{te robne ku}e "Beograd", magacingra|evinskog materijala preduze}a "GIK", logor Krndija (uz vatrogasni dom), logorpored rijeke Save (kajak klub), hale ~arapane "Bosna", logor u zgradi vojne policije(zgrada biv{e "Jugobanke"), gradski stadion FK Polet - svi su se nalazili na podru~juSijekovca i Broda. Raspored ovih logora u koje su odvo|eni srpski civili sa podru~jaSijekovca i okoline, dat je u sqede}oj {emi sistema logora.




GENOCID ORU@ANIH SNAGA REPUBLIKEHRVATSKE NAD SRPSKIM STANOVNI[TVOM

KUPRESA U APRILU I MAJU 1992. GODINE



GENOCID ORU@ANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE NAD SRPSKIM STANOVNI[TVOM KUPRESA

U APRILU I MAJU 1992. GODINE

Napad na Kupres 3. aprila 1992. godine (Dowi Malovan)

U toku oruànih sukoba na podru~ju biv{e BiH 1992-1995. godine, oruàne snageRepublike Hrvatske na vi{e mjesta izvr{ile su otvoreni i nenajavqeni oruàni napadna srpsko civilno stanovni{tvo sa ciqem uni{tewa srpskog naroda i etni~kog~i{}ewa sa podru~ja na kojim je ìvjelo ve}insko srpsko stanovni{tvo u vrijeme kada se Bosna i Hercegovina nalazila u sastavu tada{we jugoslavenske dràve.

Jedan od prvih napada izveden je na Kupre{ku visoravan 3. aprila 1992. godine u06.00 ~asova od strane HOS, ZNG i drugih formacija iz Duvna, Livna, Li{tice,Posu{ja, Bugojna, G. Vakufa, Prozora i drugih mjesta. Oruàni napad izvr{en je u seluDowi Malovan, op{tina Kupres.

U isto vrijeme izvr{en je napad i na druga mjesta te op{tine u kojem je ìvjeloprete`no srpsko stanovni{tvo kao: Blagaj, Zanaglina, Ravno, Vukovsko, Rili}i, Kupresi Begovo selo.

U napadu na Dowi Malovan uni{teno je sve {to je srpsko. Ubijani su qudi, ène,djeca bez obzira na starost i pol, a sve ku}e spaqene ili uni{tene kao i prate}i objekti. Od tih granatirawa i vatrenog oru`ja nisu po{te|eni ni sakralni vjerski objekti.

Brojni zarobqeni civili ène, djeca, starci, invalidi i druga lica odvedeni su ulogore gdje su mu~eni raznim metodama i sredstvima i nano{ene im te{ke patwe.

U krivi~noj prijavi sa~iwenoj od strane CSB Bawa Luka broj KU-11/93 od 23. 03.1993. godine, operativnom krivi~nom obradom izloèni su argumenti, krivi~nadokumentacija, imena sa identifikacionim podacima poginulih, stradalih, rawenih,odvo|enih u logore, zarobqeni{tva uglavnom na podru~je Hrvatske

U toku iìvqavawa i stravi~nih mu~ewa zatvorenih Srba u logoru, mnogi sutjerani na tenkove iz kojih si pucali na zgrade Kupresa, bolnice, javne ustanove, hotele,trgovinske i ugostiteqske objekte i dr.

Logora{e su tjerali gole, bose na pje{a~ewa po ki{i a u toku torture, tuklikundacima, cokulama, tjerali da drè ruke iznad glave.

@icom povezane mu{karce provodili su kroz kolonu vojnika, tukli ih i ubacivaliu kamione, pri ~emu su mnogi dobili potres mozga, lomove ruku, nogu, rebara i dr.


dijelova tijela. Mnoge su bacali u jame u Tomislavgradu (Duvno), a jedan broj odveden je u zloglasni logor "Lora" u Splitu. Na putu u transportu mnogi su umrli od tortura.

Odvoèwe zarobqenih civila vr{eno je u preko 15 logora (logori u Eminovom Selu,Vrgorcu, Kasarna JNA u Zadru, Tomislavgrad, Stipani}i, Qubu{ki i dr), a u logorimasu mnogima sipali so usta, patili ih è|u, tukli toqagama, koqem, vr{ili ga{ewecigareta po tijelu, stavqali bombe usta, ubadali tijelo noèm, posipali gorivo potijelu a onda palili pojedine dijelove tijela, nanosili monstrouzne psihi~ke patwe idr.

U krivi~noj prijavi navedena su imena poginuih, rawenih, umrlih, izlomqenih ilije~enih u bolnicama od te{kih zlostavqawa, kao i imena zlo~inaca koji su taj genocid sprovodili nad srpskim narodom.

U ovom podru~ju na povr{ini od 550 km2 u vrijeme drugog svjetskog rata tako|e susprovedena sli~na a po obimu jo{ i ve}a zlodjela nad srpskim stanovni{tvom. U tovrijeme ubijeno je 1038 Srba masakrirawem, od toga 255 djece ispod 10 godina. U tojop{tini ostalo je preko 70% zemqi{ta u srpskom vlasni{tvu a pred ovaj rat 1992-1995godine 55% stanovni{tva ~inili su Srbi.

Pored navedenog iz krivi~ne prijave CSB Bawa Luka, treba ista}i da je o ovomnapadu i sprovo|ewu genocida obavje{tena Savezna Vlada Jugoslavije od straneKomiteta ~ove~nosti i me|unarodnog prava, gdje se u jednom segmentu kaè :

"Od 31. marta 1992. godine uniformisani i naoruàni Hrvati po~iwu upadati upojedina preduz}a u Kupresu, zaposedati ih i postavqati svoje straè.

Rano ujutro 3 aprila 1992. godine iz pravca Malovana, udaqenog od Kupresa oko 12kilometara iznenada su se ~ule detonacije i pucwava. Pripadnici hrvatske vojske su upali u srpska sela u okolini Kupresa i po~eli da ubijaju civilno srpsko stanovni{tvo koje suzatekli u selima ili da ih zatvarju i istovremeno pale sela.

Istog dana 1992. godine, oko 06,00 ~asova, iz pravca sela [ujica u kome je ìvjeloiskqu~ivo hrvatsko stanovni{tvo izvr{en je napad od strane pripadnika hrvatskihjedinica HOS i ZNG, kao i pripadnika jedinice koja je bila formirana od strane Hrvata u [ujicama, a ~iji su pripadnici nosili crne uniforme i oznaku "U", kao usta{e za vremedrugog svjetskog rata. Zate~ene mje{tane koji nisu uspjeli da pobjegnu ubijali su na licumjesta. Tako su u Dowem Malovanu ubili tog dana 20 Srba.

Napad je bio iznenadan i izveden od strane vojske Republike Hrvatske (biv{eSocijalisti~ke Republike Hrvatske u sastavu SFRJ), zajedno sa paravojnim formacijama,u stvari partijskom vojskom Hrvatske demokratske zajednice Kupresa, Tomislavgrada(Duvna) i Livna, kao i paravojnim formacijama Hrvatske stranke prava. Napad je po~eoupadom hrvatskih jedinica u selo Dowi Malovan na krajwem jugozapadnom dijelu Kupre{ke


visoravni. U tom zlo~ina~kom genocidnom pohodu u~estvovale su slede}e jedinice: 106.osje~ka brigada, 101. zagreba~ka brigada, Studentska bojna "Kraq Tomislav" iz Zagreba,Specijalna jedinica "@uti mrav" iz Vukovara, Jedinica za posebne zadatke Ministarstva unutra{wih poslova Hrvatske te bojna "Zriwski".

Zlo~ina~ki, ni~im izazvani napad na mirna srpska naseqa je izveden u vreme kada seBosna i Hercegovina jo{ nalazila u sastavu tada{we jugoslavenske dràve i kada je jo{postojala SFRJ. U to vreme na kupre{kim prostorima nije bilo nijednog vojnikaJugoslavenske narodne armije.

Pored Doweg Malovana toga dana napadnuta su i susedna srpska sela.

Na dan 6. aprila 1992. godine, oko podne, napadnut je i sam grad Kupres od stranehrvatskih jedinica kojima su se prikqu~ili Hrvati iz Kupresa. Napad je izvr{en sa tritenka "leopard", kojim su uni{tavani objekti Srba".

Iz krivi~ne prijave KU-11/93 za koju su operativnom obradom SCB-a prikupqenipodaci o zlo~inima nad srpskim stanovni{tvom Kupre{ke visoravni vidi se na~in imetod napada kao i broj `rtava te ko je po~inio zlo~in. Prije pokazivawa tih podataka, ilustracije radi dajemo na uvid nekoliko izvoda iz dokumentacije Centra o ovomgenocidu :

Dana 03. 04. 1992. godine oko 06,00 ~asova od strane hrvatskih formacija HOS, ZNG i drugih formacija iz Duvna, Livna, Li{tice, Posu{ja, Bugojna, G. Vakufa, Drvara i drugih mjesta iz Republike Hrvatske izvr{en je oruàni napad na selo Dowi Malovan, op{tinaKupres.

Istovremeno izvr{en je oruàni napad i na druga sela op{tine Kupres u kojima jeìvjelo prete`no srpsko stanovni{tvo i to na: Blagaj, Zanaglinu, Ravno, Vukovsko,Rili}, Kupres i Begovo selo. Navedenim formacijama po ranije pripremqenom oruànomnapadu prikqu~ili su se ìteqi op{tine Kupres hrvatske i muslimanske nacionalnosti. Iznena|eni ovakvim napadom, lica srpske nacionalnosti po selima i zaseocima pruìli su spontani i nedovoqno organizovani otporo|en

Na selo Dowi malovan dana 03. 04. 1992. godine oko 6 ~asova ujutro, izvr{en jeoruàni napad iz artiqerijskog i pje{adijskog oru`ja i u tom napadu uni{tavano je sve{to je srpsko. Ubijani su qudi-starci i starice, ène i druga lica sprske nacionalnosti, bez obzira na dob ili pol, paqene su ku}e i drugi objekti u kojima su ìvjeli Srbi.granatirawem uni{tavani su objekti gdje su ìvjeli Srbi. Od tog napda nije po{te|enani pravoslavna crkva u selu Dowi Malovan koja je vi{e puta pogo|ena artiqerijskimprojektilima. Zarobqavani su civili - ène, djeca, starci, invalidi i druga lica iodvo|eni u logore gdje su mu~eni raznim metodama i sredstvima i nano{ene im te{kepatwe.


Dana 05. 04. 1992. godine izme|u 15 i 16 ~asova hrvatske formacije izvr{ile suartiqerijski i pje{adijski napad na Begovo selo. Prilikom napada nanesene su ogromnematerijalne {tete na objektima gde su bili srbi. Vr{eno je zarobqavawe civila.

Tako su zarobqeni starica Spremo Stoja, te mu{karci Spremo Mile zvani "Migac",Spremo Petar, Spremo Nedeqko, Spremo Drago, Spremo (Mihajla) Nedeqko, Spremo (Pere) Predrag, Spremo Milan, Jawi} Jovo, Jawi} @ivko, Kolowa Bo{ko, Rudi} Janko, Rudi}Petar, [iki} Marko, Ma{i} Dragan, Ma{i} Milivoj, Ma{i} Ratko, Ma{i} Marko,Rudi} Milica i Rudi} Bosa. Zarobqeni srbi iz Begova sela odvedeni su u selo Oxak. Dana06. 04. 1992. godine u ve~erwim satima imenovani srbi odvedeni su u sabirni centar uTvornicu tekstile konfekcije, izuzev Rudi} Milice i Bose, koje su pu{tene ku}i.

Dana 06. 04. 1992. godine, ponedeqak, oko 13 ~asova od strane hrvatskih formacijaizvr{en je kombinovani napad na gradsko naseqe Kupres iz pravca juga na naseqe "Krateq".U tom napadu kori{tena su tri oklopna vozila - tenkovi i samohotke, te ve}i brojuniformisanih i naoruànih i po licu obojenih pripadnika formacija HOS, ZNG, tzv"ùti mravi" i drugih formacija. Za vrijeme tog napada neka civilna lica su ubijana izarobqavana. Kod zarobqavawa lica nisu birani, niti iznemogli, stari i bolesni, ène iinvalidi, lica sa bilo kakvim oru`jem ili pak bez oru`ja. Tako su tog dana zarobqeni :Lugowa Sre}o, invalid u obadvije ruke, ène Karan Zagorka, Bosni} Minka i Despini}Mira, starci Zubi} stojan i Despini} Jovo. Napomiwemo da je dijete odnosno starijimaloletnik Kanli} Perica zarobqen 03. 04. 1992. godine u napadu na selo Dowi Malovan.Osim zarobqenih invalida, staraca i èna dana 06. 04. 1992. godine izme|u 13 i 14 ~asovau nasequ "Krateq" zarobqeni su svi Srbi koji su zate~eni u svojim ku}ama i to :sve{tenik Perkovi} Zoran, @ivani} @arko, Mari} Riste, Mari} Du{an, Mari} Miro,Mari} (\ure) Du{an, Mari} Marinko, Bosni} Qubo, Ba}o Bo{ko, Spremo Petar zvani"Burdu{", Bojani} Dragomir, Bukvi} Vukan, Ivankovi} Rajko, Karan Marko, Lugowa Vlado,Lugowa (\or|e) Marko, Lugowa (Svetko) Marko, Lugowa Luka, Lugowa Riste, Malu{i}Nedeqko, Ma{i} Predrag, Mandi} Jovo, Mili{i} Bane, Pavlica Risto, [e{um Lazo,[ebez Trifko, [ebez Milorad, Velaja Zdravko, Zeqkovi} Boro, Zubi} Petar, Zubi}Milo{, Mari} Jovo, Mili{i} (Neboj{e) Du{an, îv~i} Mirko, Dragoqevi} Slavko,Kanli} Spasoja, Lugowa Ratko, Mili{i} (Stevana) Du{an, Mili} Ratko, Mili} Qubo iNiki} Du{an.

Prilikom ubijawa i zarobqavawa Srba u nasequ "Krateq" artiqerijskim napadom,kao i iz oklopnih vozila uni{tavani su objekti Srba, paqene ku}e, pqa~kana imovina ioduzimana prevozna sredstva. Imenovani zarobqeni Srbi su prisiqeni da se izuju i skinugoli do pojasa i podignu ruke na vrat iza glave i u takvim vremenskim uslovima - ki{a,snijeg, izuzetno hladno, uglavnom u kle~e}em poloàju zarobqeni Srbi su po ki{i bili unasequ "Krateq" od oko 14 do oko 20 ~asova. Neki od wih su izvo|eni na saslu{avawe iodmah po zarobqavawu zapo~eto je sa mu~ewem saslu{avanih Srba kao {to su : Perkovi}Zoran, Mari} Jovo, Karan Marko, Bosni} Qubo i drugi.


Oko 10 do 15 zarobqeni Srba, pripadnici HOS, ZNG i drugih hrvatskih formacijakojima je u nasequ "Krateq" komandovao izvjesni Filipovi}, postavili su oko tenka kaoìvi {tit i prisilili ih da taj tenk pune granatama da bi zatim tim istim tenkovima palili srpske ku}e i industrijske objekte kao {to su : zgrada {umarstva, [umskoindustrijsko preduze}e "Kupres", Ugostitqesko preduze}e Hotel "Kupres" Kupres, objekat banke, objekat Slu`be dru{tvenog kwigovodstva, objekat Gra|evinskog preduze}a,objekat Doma kulture, objekat osnovne {kole, objekat sredwo{kolskog centra, objekatDoma zdravqa - Bolnice, objekat Auto-servisa i dru{tevnog preduze}a "[peditrans",objekat stanice milicije, objekat op{tine i drugih brojnih privatnih preduze}a,privatnih radwi - zanatskih, trgova~kih, ugostiteqskih, privatnih ku}a i drugihobjekata. Izme|u ostalog, izvr{ili su potpuno spaqivawe hotela "Kupres" upravne zgrade [umarstva i brojnih privatnih objekata. Dana 06. 04. 1992. godine oko 20 ~asovazarobqeni Srbi odvedeni su u sabirni centar do Tvornice tekstilne konfekcije uznapomenu da su ène Karan, Bosni} i Despini} odvedene odvojeno na drugo sabirno mjesto u ku}u Zrno Ruè.

Lugowa Sre}o te{ki invalid sa potpuno polomqenim i deformisanim rukama, licekoje je stanovalo u nasequ "Krateq" po{to je u po~etku napada na naseqe "Krateq" vidio kako hrvatske formacije ubijaju nedu`ne Srbe i iste zarobqavaju sakrio se ukanalizacionu cijev a zatim no}u pobjegao u pravcu Kupre{kog poqa tj. u pravcu juga premaHotelu "Adri-ski". Kod hotela "Adria-ski" dana 08. 04. 1992. wega i ro|ake Mili}epresreli su pripadnici hrvatskih formacija i zarobili ih.

No}u 6/7. 04. 1992. godine oko 04,00 ~asova zarobqeni Srbi u pratwi uniformisanih i naoruànih hrvatskih vojnika, dotada{wih kom{ija iz Kupresa, odvedeni su u pravcu[ujice. Znatan broj Srba izvo|eni su goli i bosi a neki su usputno udarani kundacima,nogama, {akama, kao npr. Kolowa Bo{ko, Spremo Nedeqko i drugi. Vode}i ih tako prema[ujici na Stràwu ubijen je zarobqeni @ivani} @arko. Po dovo|ewu u [ujicu,zarobqeni Srbi vezani su ìcom a potom je od wih zahtijevano da se pewu na kamion, tako {to su morali da ulaze pojedina~no na kamion, da stanu i na postavqenu fla{u i pewu sena karoseriju. Oni koji nisu mogli na taj na~in da se pewu na karoseriju kamiona udarani su kundacima, nogama i {akama. Tako su starca i invalida Zubi} Stojana gurawem na kamion oborili, kojom prilikom je imenovani starac od pada na le|a te{ko povre|en. @ene KaranZagorka, Despeni} Mira, Bosni} Minka i Spremo Stoja drugim vozilom odvedeni su nasaslu{avawe u SUP Tomislavgrad.

@icom povezani zarobqeni mu{karci - Srbi dovezeni su do jedne garaè u seluDri{nik, op{tina Tomislavgrad. Zahtijevano je da izlaze jedan po jedan kroz grupuuniformisanih i naoruànih hrvatskih bojovnika, koji su u rukama dràli toqage. Jedan po jedan zarobqenik silazio je sa kamiona i prolazio kroz koridor opisanih bojovnika kojisu ih toqagama - kolac debqine 5 cm, duìnr 1. 5 m po le|ima, rukama, nogama, glavi idrugim dijelovima tijela udarali vi{e puta.


Neki su udarali nogama, neki kundacima, neki toqagama i neki {akama. Na takavna~in propu{ten je svaki zarobqeni Srbin pa i invalidi i starci, tako da su u takvompremal}ivawu neki zarobqeni Srbi zadobili te{ke potrese mozga i druge te{ke povrede.Ni to nije bilo dovoqno. Strpani su u jednu tijesnu garaù a potom su u garaùizmu~enim Srbima ubrizgali suzavac ili neko drugo zagu{qivo sredstvo, tako da je kodizmu~enih zarobqenih Srba izazvan jak ka{aq i nadraàj o~iju.

U toj garaì boravili su kra}e vrijeme. Za vrijeme dok su boravili u istoj garaìzarobqeni Srbi su ~uli prepirke pojedinih pripadnika hrvatskih formacija koji suèqeli zarobqene Srbe bacati u jame i ène koje su zahtijevale da se zarobqeni Srbivode iz sela Bri{nik i da ne dozvoqavaju da se ponavqa 1941. godina, kada je bacawem u jamu vi{e srba umoreno na podru~ju op{tine Tomislavgrad. Ipak su odustali od ubacivawazarobqenih Srba u jame, pa su ih utovarili u jedan kamion i u pratwi uniformisanih lica prevezli do Splita do Lore. Po dolasku u Split odmah prilikom istovara iz kamionazarobqene Srbe udarali su raznim predmetima - koqem, kundacima, palicama, pi{toqima,metalnim predmetima, metalnim cijevima, nogama, {akama. tako je Spremo Petarudarcem u glavu cjevastom polugom zadobio povrede opasne po ìvot i tada mu je napuklalobawa glave. Od tako te{kih udaraca ve}i broj Srba je bio onesvije{ten ili takopovre|en da nije mogao da stoji odnosno da su izgubili ravnoteù. 1. pored toga hrvatskivojnici su zahtijevali da se zarobqeni Srbi postroje a za one koji nisu mogli zatijevano je da ih neki zarobqeni Srbi drè izm|u sebe. Tada je izvr{en detaqan pretres svihzarobqenih Srba i od zarobqenika oduzet novac, zlatni nakit, dragocjenosti, dokumentai druge stvari koje su imali kod sebe. Nakon toga raspore|eni su po }elijama. U zatvorskim }elijama gotovo bez prestanka nastavqeno je sa mu~ewem zarobqenika udarawem raznimpredmetima (toqagama, kundacima, pi{toqima, palicama, {akama i nogama). Osim togamu~eni su pojedini srbi tako {to im je prisilino trpana so u usta, polijevani su gorivomu smislu da }e ih zapaliti, prikqu~ivani na strujna kola i na druge na~ine, tako da suzarobqenici trpili najteè bolove.

Obzirom da je Spremo Petar od po~etka od zadobijenih udaraca u glavu konstantnobio onesvje{ten, te da su te{ke povrede zadobili Kolowa Bo{ko, Lugowa Luka i Kanli}Spasoja, za dan -dva iz zatvora u Lori sprovedeni su i prevezeni u bolnicu u Splitu gdje im je ukazna qekarska pomo}. Prije nego {to su dopra}eni u bolnicu zaprije}eno je ozlije|enim Srbima, da ne smiju re}i kako je do{lo do wihovih povreda i da moraju re}i qekarima da su povrije|eni wihovom krivicom. Obzirom da je Spremo Petar bio onesvije{ten, drugimpovrije|enima je zaprije}eno da moraju qekarima re}i da je on svojom krivicom pao sakamiona, a ustvari to nije ta~no.

Svi povrije|eni su u pratwi hrvatskih vojnih policajaca pregledani od strane qekara bolnice Split, te su nakon qekarske pomo}i vra}eni u zatvor u Lori. Spremo Petar idaqe je bio u te{kom stawu, pa je ponovo iz zatvora vo|en u bolnicu gde je i umro.


Osim naprijed navedenog mu~ewa zarobqenih Srba u Lori - Split zarobqenicima nijedata hrana. Poniàvani su na razne na~ine. Prisiqavali su ih da pjevaju usta{ke pjesme,na usta{ke pozdrave i sli~no, zatim su ih prisiqavali da govore iskqu~ivo na hrvatskomjeziku. Uz tu~wavu do krajwih granica izdr`qivosti zarobqenici su saslu{avani.Tu~wave i mu~ewa nije po{te|en ni te{ki invalid Lugowa Sre}o, kojeg su ~ak udarali poglavi. Spremo (Sime) Nedeqko i wegov brat Dragan u gepeku putni~kog vozila iz Splitaprevezeni su iz Splita u Tomislavgrad na saslu{avawe a u drugim vozilima, tako|e ugepeku - prtqa`niku na saslu{awe u Tomislvgrad prevezeni su sve{tenik Srpskepravoslavne crkve Perkovi} Zoran, zatim Bosni} Qubo, Mili{i} Rane, [ebez Trifko,[ebez (Trifka) Milorad, Mili{i} Du{an sin Neboj{e, Lugowa Sre}o, Mili} Milan iMili} Ratko. U stanici milicije Tomislavgrad prilikom saslu{avawa zarobqeni Srbi sute{ko mu~eni, {to je posebno karakteristi~no za mu~ewe sve{tenika Perkovi} Zorana,koji je od tu~e onesvije{}en leào u vodi u }eliji sve do uko~enosti.

Iz Tomislavgrada ponovo su vra}eni u Split u policijsku upravu. U policijskoj upravi nastavqeno je sa opisanim mu~ewem. Izuzev Perkovi}a, Bosni}a i Mili{i} Rane ostalizarobqenici voèni su u pravcu Zadra. Uglavnom su voèni no}u. Neki su usputnoizdvajani i premla}ivani da bi ih narednih no}i sviju skupa zadràli u nekom logoru biv{e kasarne JNA u okolini Zadra. 1. u Zadru zarobqeni Srbi su mu~eni kao {to je to i naprijed opisano. Dio Srba zarobqenika je izdvojen i ostavqen u nekim garaàma u blizini Zadra iza wih do danas nije poznato.

Nakon boravka od oko 7 dana zarobqeni Zrbi prevezeni su u logor u Eminovo selo,op{tina Tomislavgrad. U Eminovom selu nastavqeno je mu~ewe zarobqenika, a nekima odwih je i u tom logoru nasilno stavqana so u usta, a zatim su ispitivani. Iz tog logoraprevezeni su u logor u Vrgorcu. 1. u tom logoru je nastavqeno sa mu~ewem. Iz logora uEminovom selu u kojem su neki ubadani noèm bilo je dosta zarobqenih Srba koji su te{ko podnosili logorske uslove. U logoru u Vrgorcu posebno je mu~en Spremo Mile zvani Migackoji je od silnih udaraca u tom logoru i podlegao. Nakon boravka u tom logoru zarobqeniSrbi prevezeni su u Logor u Qubu{kom. U tom logoru boravili su sve do razmjenezarobqenika do 14. 05. 1992. godine odnosno Perkovi} Zoran, Bosni} Minka, Karan Zagorka, Spremo Stoja i Despeni} Mira do 05. 05. 1992. godine. Imenovani zarobqenici su ne{tomawe mu~eni u logoru u Qubu{kom, vjerovatno radi pripreme za razmjenu.

îv~i} Mirko, Dragoqevi} Slavko, Kanli} Spasoja, Mari} Jovo, Mili} Ratko, Mili} Qubo, Mili{i} (Stevana) Du{an i Niki} Du{an izmu~eni i te{ko povrije|eni su no}uizdvojeni u okolini Zadra i wihova daqa sudbina do danas nije poznata.

Duvwak Nikola, Duvwak Du{an i Lugowa Ratko zadràni su u logoru u Tomislavgradu izmu~eni i pretu~eni i tako|e wihova daqwa sudbina do danas nije poznata.

Ma{i} Dragan, Milivoj Ratko i Marko i Mari} \oko izmu~eni i pretu~enizadràni su u logoru Eminovo selo i od tada do sada o wima drugo ni{ta nije poznato.


Zubi} Stojan starac i invalid nakon mu~ewa i udarawa iz logora Lora-Split odveden je u bolnicu gdje je toboè lije~en sve do 14. 05. 1992. godine kada je izvr{ena razmjena istarca Zubi} Stojana, koji je odmah po izvr{enoj razmjeni primqen u bolnicu u Kninu gdjeje za oko 7 dana i umro. U navedenoj bolnici izvr{en je detaqan prelged i sa~iwenamedicinska dokumentacija o zadobijenim povredama i uzrocima smrti.

Putem Me|unardonog crvenog krsta porodici Spremo Petra dostavqena jemedicinska dokumentacija i obavje{tewe da je imenovani umro u bolnici u Splitu. Fotodokumentacija o le{u ne postoji a fotokopija medicinske dokumentacije dostavqena je uprilogu na{e krivi~ne prijave broj:28-03-230-KU-63/93 od 17. 12. 1992. godine.

Na osnovu operativnih saznawa osim o{te}enih navedenih lica u logorima ubijeni su: Petar Panti} iz Mostara, koji je od posqedica mu~ewa umro u Lori-Split 22. 04. 1992.godine. Borovi} Du{an zv. Duka od posqedica mu~ewa umro je 18. 04. 1992. godine uTomislavgradu i Andrija{evi} Milorad ubijen krajem aprila u mu~ili{tu Gale~i} kod[ujice op{tina Tomislavgrad. U tim logorima mu~ena su i sqede}a lica : Kiso Nedeqkorodom iz Kupresa, Zelen Branko, Milisav Radovan, Milisav nada, Savi} Miroslav svi izTomislavgrada, Bekan Rusko iz âpqine, izvjesni Drago iz Klepaca, Bulut Vlado, BulutDamjan, Bulut Gavro, Zirojevi} zv Bele Simovi} Ratko, Jakovqevi} Dragan, Gazivoda Luka, izvjesni Popovi}, Velemir Nenad iz Baqaka - Tomislavgrad, Majki} Radovan, Majki}Miroslav, Ze~evi} Nenad, Milisav Nenad, Milisav Radovan, Milisav Miroslav, Vaì}Pero, Kos Ratko, Pavlovi} Savo, Vaì} Obran, Vaì} Mladen, Ze~evi} Milenko, U}ukalo Slobodan, Zolen Zdravko, Milo{ Vukovi} svi iz Tomislavgrada i Anti} Stevo iz Kowica.Zarobqeni Srbi su razmijeweni 5 ili 14. 05. 1992. godine i odmah po izvr{enoj razmenilije~eni su u raznim medicinskim ustanovama u Kupresu, M. Gradu, Bawoj Luci, Beogradu,Novom Sadu i drugim mjestima i lije~ewem je ustanovqeno da su gotovo svi zarobqenicipreìvjeli te{ke du{evne patwe i zadobili te{ke tjelesne povrede (povrede ki~me,polomqen ve}i broj rebara, prebijene ruke, prebijene noge, izbijeni zubi i dr. ) sa te{kimposqedicama po zdravqe zarobqenika.

U logoru u Stipani}ima, op{tina Tomislavgrad zarobqene Srbe opsluìvao je qekar Vila Marko, hrvat iz Kupresa, koji je u~estvovao od momenta zarobqavawa sSrba izKupresa pa sve do boravka u logoru u Tomislavgradu.

Dakle, u Kupresu u nasequ "Krateq" i u Begovu Selu kr{e}i pravila me|unarodnogprava za vrijeme izvr{ene agresije na podru~je op{tine Kupres u dane 5. i 6. 04. 1992. godine od strane HOS, ZNG i drugih hrvatskih formacija vr{eno je zarobqavawe civilnih lica-èna, djece, staraca, invalidnih lica i mu{karaca koji su bez obzira da li su posjedovalibilo kakvo oru`je, zarobqavani i odvo|eni u logore u Tomislavgrad, logor Stipani}i ilogor Eminovo Selo, u Split u logor Lora-Republika Hrvatska, u okolinu Zadra-RepublikaHrvatska, logor Vrgorac - Republika Hrvatska i logor Qubu{ki podru~je tzv. Herceg-Bosne.


Prema zarobqenim Srbima u opisanim logorima primjewivane su najsvirepije metodemu~ewa - udarawem toqagama, koqem, kundacima, lancima, komadima kablova, pi{toqima,palicama, nogama i {akama, stavqawem pi{toqa u grlo, stavqawem bombe usta,prisilnim davawem soli, ga{ewem cigareta po tijelu, ubodima noèm po tijelu,prikqu~ivawem na elektri~nu energiju, raznim prijetwama, raznim poniàvawima,zastra{ivawem, posipawem goriva po pojedinim zarobqenicima pa paqewem, nedavawemhrane i vode i na druge sli~ne na~ine koji su kod zarobqenih Srba prouzrokovale te{kedu{evne posqedice i te{ke tjelesne povrede. Osim toga, prilikom zarobqavawa Srba unaseqima Krateq i Begovu Selu paqene su srpske ku}e i stanovi, pqa~akane pokretnestvari - vozila, ku}anski aparati, novac i dragocjenosti, zlatni predmeti i drugepotrebne stvari te paqeni objekti dru{tvenih preduze}a, dru{tvenih i privatnihtrgovniskih i drugih radwi, objekti privatnih preduze}a i druga imovina koju susmatrali srpskom.

Iz izloènog proizilazi postojawe osnovane sumwe da su nepoznati u~inioci -pripadnici HOS, ZNG i drugih hrvatskih formacija iz nacionalisti~kih pobuda,podmuklo i na krajwe ne~ovje~an na~in izvr{ili krivi~na djela ratni zlo~in protivcivilnog stanovni{tva iz ~lana 142. i ratni zlo~in protiv ratnih zarobqenika iz ~lana144. preuzetog KZ-a SFRJ.

Primer iz krivi~ne prijave KU-62/92

- Dana 03. 04. 1992. godine od strane paravojnih formacija HOS, ZNG i drugihhrvatskih formacija iz Kupresa, Tomislavgrada, Livna, Bugojna, G. Vakufa i drugihmjesta Republike Hrvatske izvr{en je oruàni napad na podru~je op{tine Kupres,oruànim napadom na selo Dowi Malovan koji je izvr{en dana 03. 04. 1992. godine.

- U periodu od 03-10/. 04. 1992. godine Spremo Branislav, wegova majka, Spremo Stojko i wegova èna An|a su se krili u obli`woj {umi iznad sela Botun, po vlastitoj procjeni dolazili su do ku}e i hranili stoku. Dana 10. 04. 1992. godine po{to su tu no} boravili uku}i Spremo Stojke, oko 08,00 ~asova izvr{en je oruàni napad od strane paravojnihhrvatskih formacija na ku}u Spremo Stojke. U tom oruànom napadu u~estvovalo je oko50 vojnika koji su napad izvr{ili iz pje{adijskog oru`ja i ru~nim bombama. Napad jeizvr{en sa svih strana.

U tom trenutku u podrumu ku}e nalazili su se Spremo Savica, Spremo An|a i Spremo Stojko a Spremo Branislav se nalazio na tavanskom dijelu ku}e. Napada~i su sepribliìli ku}i, nasilno otvorili vrata na podrumu ku}e, aktivirali i ubacili ru~nubombu u podrum, tom prilikom su li{ene ìvota Spremo Savica i Spremo An|a. Jedan odnapada~a se i uvjerio da su dokraj~ene -li{ene ìvota i nisu se zadovoqili time. Zapalili su ku}u. Ku}a je u potpunosti izgorjela i le{evi djelimi~no izgorjeli. za to vrijeme Spremo Branislav se nalazio na tavanskom prostoru. Me|utim i on je li{en ìvota,najverovatnije kad je vidio poàr isko~io je sa tavana i ubijen je hicem iz pje{adijskog


oru`ja. 1. pored toga napada~i se nisu time zadovoqili nego su Spremo Branislavanajverovatnije posmrtno o{trim predmetom isjekli po licu. Spremo Stojko je u takvojpaklenoj situaciji uspio da se sakrije i da se po zavr{etku napada i paqewa ku}e, udaqiprema obli`woj {umi.

Dana 13. 04. 1992. godine prona|eni su le{evi Spremo Branislava, Spremo Savice iSpremo An|e. Pregledom le{a na licu mjesta, kao i u Domu zdravqa Kupres utvr|ene suprostrelne rane na Spremo Branislavu i ostacima le{eva Spremo Savice i An|e. Sahranaimenovanih izvr{ena je na seoskom grobqu u Begovu Selu.

Krim. tehni~ar SJB [ipovo je fotografisao lice mjesta sahrane i fotorafijenastradalih te na~inio foto dokumentaciju.

Izuzeti su izvodi iz mati~ne kwige umrlih Spremo Savice, Spremo An|e iBranislava. Sa o~evicem ovog doga|aja Spremom Stojkom obavqen je informativnirazgovoro|en

Dakle, nepoznati izvr{ioci - pripadnici HOS-a, ZNG-a i drugih hrvatskihformacija iz nacionalisti~kih pobuda, iz mr`we i na krajwe ne~ovje~an na~in li{ili suìvota civile Spremo Savicu, staricu, Spremo An|u, ènu i Spremo Branislava svi izsela Botun, op{tina Kupres. Iz navedenog proizilazi postojawe osnovane sumwe da sunepoznati izvr{ioci - pripadnici HOS-a, ZNG-a i drugih paravojnih hrvatskih formacija po~inili krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva iz ~lana 142.preuzetog KZ-a SFRJ.

Primjer iz KU-60/92

- U vremenskom periodu od 04. -06. 04. 1992. godine za vrijeme oruànog napada napodru~je op{tine Kupres, izvedenog od strane nepoznatih uniformisanih i naoruànihlica-pripadnika hrvatskih paravojnih formacija HOS i dr. iz Bugojna, Livna,Tomislavgrada i dr. mjesta Republike Hrvatske, prikqu~ili se ovim formacijama i zajedno sa ovim licima - tako|e u uniformama HOS-a i naoruàni, protivno pravilimame|unarodnog prava, li{ili ìvota iz pje{adijskog oru`ja, a iz nacionalisti~kihpobuda, civile koji nisu bili naoruàni niti su imali sredstva za odbranu ve} suprilikom napada na Kupres pani~no bjeàli i to : Konti} Lazu, Konti} Milorada,Dragoqevi} Todora, Bosni} [piru, Pavlovi} Trifka, ]elebe}i Dragu, Lugowa Stevu,Pani} Luku, Jar~evi} Nedeqka, Markovi} Dragana i Kanli} Vojislava - svi iz Kupresa,srpske nacionalnosti.

Dakle, grubo kr{e}i pravila me|unarodnog prava za vrijeme rata tj oruànog sukobaiz nacionalisti~kih pobuda li{ili ìvota 11 lica srpske nacionalnosti iz redovacivilnog stanovni{tva.


Dana, 03. 04. 1992. godine oko 06,00 ~asova iz pravca [ujice tj. Tomislavgrada i dr.gradova iz Republike Hrvatske izvr{en je oruàni napad na podru~je op{tine Kupres,napadom na selo Dowi Malovan. Istovremeno, s obzirom da su se prethodno vojno iorganizaciono dobro pripremili, izvr{en je napad na sva sela u kojima si ìvjeli mje{tani srpske nacionalnosti od strane ve}eg dijela mje{tana hrvatske i muslimanskenacionalnosti - prete`no lica takve starosne dobi koji su bili sposobni za borbu. Talica su obukla vojni~ke uniforme sa oznakama HOS-a, ZNG-a i dr., uzela pje{adijskooru`je i prikqu~ila se nepoznatim napada~ima iz Tomislavgrada i dr. mjesta. Zajedno sawima, djeluju}i kao jedinstvena vojna organizacija sa istim ciqem - ubijawe i zarobqavawe mje{tana op{tine Kupres srpske nacionalnosti, te te`wa za uspostavqawe svoje vlasti na ovom podru~ju, prijavqeni su u uniformama hrvatske vojske (oznake HOS, ZNG i dr. ) inaoruàni dugim i kratkim pje{adijskim naoruàwem zajedno sa napada~ima, u graduKupresu vr{ili zarobqavawe odre|enih civila koja su predavali napada~im ili li{avaliìvota na licu mjesta.

Kod mje{tana Kupresa civila koji nisu bili uniformisani niti naoruàni, vladalaje panika. Uglavnom su se srkivali po podrumima zgrada s obzirom da su napada~i u gradudjelovali sa tri tenka "leopard" a pogotovo zbog straha zbog saznawa da su se neki doma}i mje{tani hrvatske i muslimanske nacionalnosti prikqu~ili napada~ima.

- Dana 06. 04. 1992. godine tre}e prijavqeni je u uniformi HOS-a naoruàn sjedio najednom tenku "leoprad" i pokazivao ni{anxiji tenka koje su srpske ku}e na koje je ni{anxija ispaqivao granate uglavnom ga|aju}i podrume. Tako su pogo|ene ku}e Bosni} Qube, SpremoPetra zv Burdu{ obadvije iz naseqa Krateq u Kupresu i druge ku}e. Ku}a Spremo Petra je nakon toga izgorjela. Pored ku}a ~iji su vlasnici bili Srbi tre}e prijavqeni TuralijaZoro je pokazivao i va`nije objekte u gradu koji su tako|e ga|ani iz tog tenka i to :zgrada SJB Kupres, hotel "Kupres", ugrada SIZ-a, banke, stambene zgrade gdje su ve}inomstanovali Srbi, dom kulture, dom zdravqa, osnovna {kola, zgrada {umarije i drugih.

Krim. tehni~ar je fotografisao navedene zgrade sa o{te}ewima.

U vremenu od 04. -06. 04. 1992. godine, svi prijavqeni osim tre}eprijavqenog su zajedno sa drugim, za sada nepoznatim licima, iz pje{adijskog oru`ja, iz nacionalisti~kih pobuda li{ili ìvota slijede}e mje{tane Kupresa, civile srpske nacionalnsoti koji nisu bilinaoruàni niti su pruàli otporo|en

- Dana 04. 04. 1992. godine oko 16 ~asova ispred ku}e Zubi} Petra u Kupresu,prijavqeni su li{ili ìvota iz pje{adijskog oru`ja nenaoruànog civila Kanli}Vojislava sina Gojka i Boje ro|en Erceg, ro|en 02. 01. 1955. godine u Dowem Malovanu, saprebivali{tem u Kupresu, ulica Vojina Zirojevi}a bb-Srbin. Svjedoci-o~evici : Konti}Predrag, Svitlica Rade, Bojani} Ranko, Mati} Milorad, Lugowa \oko, Lugowa Branko iêgar Radovan - svi iz Kupresa.


- Dana 06. 04. 1992. godine oko 1230 ~asova za vrijeme dok su sa uzdignutim rukamaizlazili iz ku}e Konti} Milorada u Kupresu, li{eni su ìvota iz pje{adijskog oru`ja,od strane prijavqenih i drugih nepoznatih lica, nenaoruàni civili :

- Konti} Milorad zv. ]iro, sin Stanka i Stane ro|en @dero, ro|en 16. 11. 1958.godine u mjestu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqeKrateq, Srbin.

- Dragoqi} Todor zv. To{a, sin Stojana i Gospave, ro|en 20. 06. 1958. godine u selu Mu{i}, opt{ina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqe Krateq, Srbin.

- Bosni} [piro, sin Nedeqka i Sime ro|en Zubi}, ro|en 07. 08. 1954. godine u seluBajramovci, op{tina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqe Krateq, Srbin.

- Pavlovi} Trifko zv. Lola, sin Stanka i Ruè, ro|en 07. 08. 1954. godine u seluDowe Vukovsko, op{tina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqe Krateq, Srbin.

- Jar~evi} Nedeqko zv. [vabo, sin Trifka i Stane ro|en Manojlovi}, ro|en 21. 05. 1950. godine u selu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqeKrateq, Srbin.

Svjedok - o~evidac : Lugowa Savo iz Kupresa.

- Dana 06. 04. 1992. godine, u popodnevnim ~asovima, od strane prijavqenih i drugihlica u uniformama HOS-a, iz ku}e Lugowa (Svetka) Marka u Kupresu, naseqe Krateq,izveden je nenaoruàn civil Konti} Lazo, sin Vukana i Savice ro|en @ivani}, ro|en 03.01. 1960. godine u mjestu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu,naseqe Krateq 2, Srbin - koji je odmah po izvo|ewu iz ku}e li{en ìvota iz pje{adijskogoru`ja. Po li{ewu ìvota Konti} Lazi je jedno nepoznato lice u uniformi HOS-anoèm odsjeklo lijevo uho.

Svjedoci-o~evici : Lugowa Svetka Marko, Lugowa \or|e Marko, Zeqkovi} Boro, Ba}oBo{ko, Bukvi} Vukan, Mari} Miro i Mari} Du{an svi iz Kupresa.

- Dana 06. 04. 1992. godine u popodnevnim ~asovima, prijavqeni su zajedno sa drugimnepoznatim naoruànim licima u uniformama HOS-a, po{to su izveli iz ku}e SpremoPetra u nasequ Krateq u Kupresu - iz pje{adijskog oru`ja li{ili ìvota civile :

- êlebi} Dragu, sin Petra i Savice ro|en Niki}, ro|en 05. 09. 1966. godine umjestu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqe Krateq,Srbin.

- Lugowa Stevu, sin Bogoquba i Qeposave ro|en Vasi}, ro|en 02. 08. 1966. godine umjestu Dowe Ravno, op{rina Kupres, sa prebivali{tem u Kupresu, naseqe Krateq, Srbin


êlebi} Drago i Lugowa Stevo, li{eni su ìvota ispred ku}e Husinbegovi} Omera iz Kupresa koja se nalazi uneposrednoj blizini ku}e Spremo Petra.

Svjedoci-o~evici: Karan marko, Zeqkovi} Boro, Lugowa Marko i dr. iz Kupresa.

- Dana 06. 04. 1992. godine oko 18,00 ~asova prijavqeni su zajedno sa drugim nepoznatim licima iz pje{adijskog oru`ja, li{ili ìvota nenaoruànog civila Pani} Luku, sinPetra i Ruè ro|en Velimir, ro|en 09. 07. 1946. godine u selu Mu{i}, op{tina Kupres,stalno nastawen u Kupresu, ul. Druge proleterske brigade bb, Srbin, za vrijeme dok jebjeào preko potoka "Kari}evac" u blizini ku}e îv~i} Mitra iz Kupresa.

Svjedoci - o~evici : Lugowa Savo, Svitlica Rade, Trivunovi} Nenad, Mari} Stankozv. Debeli i dr. iz Kupresa.

- Dana 06. 04. 1992. godine u popodnevnim ~asovima, prijavqeni su zajedno sa drugimnepoznatim naoruànim licima u uniformama HOS-a, iz pje{adijskog oru`ja li{iliìvota nenaoruànog civila Markovi} Dragana zv. Gacu, sina Milana i Boje ro|enMari}, ro|en 05. 10. 1969. godine u Kupresu, sa preivali{tem u Kupresu ul. Mar{ala Tita bb, Srbin - u blizini wegove ku}e u ulici Mar{ala Tita u Kupresu.

Sva navedena lica koja su li{ena ìvota prona|ena su nakon oruànog sukoba odstrane Vojske Republike Srpske i sahrawena :

- u spomen parku u Kupresu, sahraweni su Kanli} Vojislav i Markovi} Dragan,

- na mjesnom grobqu u Ravnom, sahraweni su : Konti} Lazo, Konti} Milorad,êlebi} Drago, Lugowa Stevo i Jar~evi} Nedeqko.

- na mjesnom grobqu u Mu{i}u, sahraweni su : Dragoqevi} odor i Pani} Luka,

- na mjesnom grobqu u Vukovsku sahrawen je Pavlovi} Trifko i

- na mjesnom grobqu [emanovci sahrawen je Bosni} [piro.

Krim. tehni~ar je fotografisao mjesta gde su navedeni sahraweni, kao i wihovefotografije iz evidencije li~nih karata u SJB Kupres.

O izvr{enim fotografisawima krim. tehni~ar je sa~inio foto dokumentaciju.

@rtve hrvatskog genocida

U obimnoj dokumentaciji dato je preko 80 krivi~nih prijava za ova zlodjela igenocid u kojim je navedeno preko 70 identifikovanih srpskih `rtava.

U periodu izme|u 3. i 7. aprila 1992. godine u Kupresu i wegovoj okolini, ubijeni su, pored ostalih i sqede}i srpski civili :


1. Ba{ti} (Basti}) Predrag, iz Kupresa, ul. 9. kraji{ke brigade bb, ro|en 28. 08.1971. godine u Livnu, od oca Tomislava i majke Mirjane, ro|ene Bosni}, zatvoren sa grupom Srba u podrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godine gdje su najprije bilipodvrgnuti mu~ewu, a kasnije postrojeni uz zid i ubijeni iz vatrenog oru`ja.Tijela ubijenih pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad sela Oxak ublizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu. Wihova tijela su prona|ena tek poslije 25 dana.

2. Bosni} [piro, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en 07. 08. 1954. godine u seluBajramovci, op{tina Kupres, od oca Nedeqka i majke Sime, ro|ene Zubi}, zaklan 06. 04. 1992. godine. (@rtva snimqena - 16 fotografija le{a i nalazi se uzkrivi~nu prijavu.

3. Vavan Ilija, ro|en 1950. godine u selu Gorwem Malovanu, od oca Gojka, ubijen 7aprila 1992. godine u blizini âu{e kod Gorweg Malovana prilikom bjekstvaiz opkoqenog Kupresa.

4. Danilovi} Vlajko, ro|en 1952. godine u selu Mu{i}, od oca Jove, ubijen 6 aprila 1992. godine u svojoj ku}i u Kupresu.

5. Dragoqevi} Todor, zvani To{a, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en 20. 06. 1958.godine u selu Mu{i}, op{tina Kupres, od oca Stojana i majke Gospave, ubijenpo{to je prethodno mu~en i masakriran, 6 aprila 1992. godine (prilog - uzkrivi~nu prijavu 17 fotografija le{a).

6. Duvwak Vlado, iz Kupresa, ro|en 20. 07. 1945. godine u Oxaku, op{tina Kupres,od oca Dragomira i majke Stane, ro|ene [e{um, zatvoren sa grupom Srba upodrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godine gdje su bili podvrgnuti mu~ewu, da bikasnije po~eli da pucaju po wima. Tom prilikom Vlado je ubijen. Tijela ubijenih pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu. Le{evi ubijenih civila su prona|eni poslije 25 dana.

7. Duvwak Vlado, iz Doweg Malovana, ro|en 1907. godine u Dowem Malovanu, odoca A}ima, ubijen u Dowem Malovanu kod Kupresa 03. aprila 1992. godine.

8. Duvwak Darinka iz Doweg Malovana, ro|en 15. 03. 1935. godine u Blagaju, od oca Draguna, ubijena u Dowem Malovanu kod Kupresa 03. aprila 1992. godine.

9. Duvwak Milan, iz Doweg Malovana, ro|en 1936. godine, od oca Vlade, ubijen uDowem Malovanu kod Kupresa 03. aprila 1992. godine.

10. Duvwak Milo{, iz Doweg Malovana, ro|en 1925. godine, od oca Mitra, ubijen sa svojim sinom Mitrom u Dowem Malovanu kod Kupresa 03. aprila 1992. godine.


11. Duvwak Mitar, ro|en 1940. godine, od oca Dana, ubijen u Dowem Malovanu kodKupresa 03. aprila 1992. godine.

12. Duvwak Mitar, iz Doweg Malovana, ro|en 1965. godine, od oca Milo{a, ubijensa svojim ocem Mitrom u Dowem Malovanu kod Kupresa 03. aprila 1992. godine.

13. Duvwak Svetko, iz Doweg Malovana, ro|en 1960. godine, od oca Sime, ubijen uDowem Malovanu kod Kupresa 03. aprila 1992. godine.

14. Duvwak Cvetko (dokaz 714/95-7)

15. @ivani} @arko, iz Kupresa, ro|en 1946. godine u Dowem Vukovskom, sin Vuke,poveden sa grupom zatvorenih Srba - civila iz Kupresa ka [ujicama 7. aprila1992. godine i u jednom momentu, kada je iza{ao iz kolone, Ante î~ak mu jepucao u noge a Ivo î~ak u glavu, pa je tako ubijen.

16. Zubi} Jovo, iz Kupresa, Mar{ala Tita 38/5, ro|en 31. 03. 1950. godine u Blagaju,op{tina Kupres, od oca Riste i majke Jovanke, zatvoren sa grupom Srba u podrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godine gde su bili podvrgnuti mu~ewu, da bi kasnijepo~eli da pucaju po wima. Tijela ubijenih pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu. Le{evi ubijenihcivila su prona|eni poslije 25 dana.

17. Zubi} Stojan, iz Kupresa, za vrijeme boravka po logorima bio je prebijan, takoda je umro prilikom razmjene 15. 05. 1992. godine.

18. Jar~evi} Vlastimir, iz sela Ravno kod Kupresa, ro|en 06. 09. 1956. godine umjestu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, od oca Marka i majke Du{anke, ro|ene[e{um, uhap{en u Kupres 03. aprila 1992. godine i odveden u podrum MilenkaVile gdje je bio zatvoren sa grupom Srba koji su bili podvrgnuti mu~ewu, da bikasnije po~eli da pucaju po wima. Tijela ubijenih pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gde su ba~eni u jamu. Le{eviubijenih civila su prona|eni poslije 25 dana.

19. Jar~evi} Nedeqko zv. [vabo, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en 21. 05. 1950.godine u selu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, od oca Trifka i majke Stane,ro|ene Manojlovi}, ubijen 06. 04. 1992. godine.

20. Kanli} Vojislav zv. Krezo iz Kupresa, ul. Vojislava Zubojevi}a bb, ro|en 02. 01. 1955. godine u Dowem Malovanu, od oca Gojka i majke Boje, ro|ene Erceg, 04.aprila 1992. godine pogo|en iz snajpera i rawen a zatim ubijen iz neposredneblizine od grupe hrvatskih vojnika u maskirnim uniformama, me|u kojima je bio i Pero Ivi}.


21. Kanli} Mirko, iz Kupresa, ulica 27. jula broj 7, ro|en 01. 05. 1950. godine uDowem Malovanu, op{tina Kupres, od oca Du{ana i majke Anice, ro|eneDuvwak, zatvoren sa grupom Srba u podrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godine gdje su bili podvrgnuti mu~ewu, da bi kasnije po~eli da pucaju po wima. Mirko jete{ko rawen. Le{eve ubijenih i rawene Mirka Kanli}a i Jovu Pavlovi}apripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gdje su u jamu ba~eni najprije rawenici a preko wih le{evi ubijenih. Obojica rawenika su podlegli povredama. Le{evi ubijenih civila su prona|eni poslije 25 dana.

22. Karajli} (Kanli}) Niko iz Kpresa, ubijen klawem 06. 04. 1992. godine.

23. Karan Nedeqko iz Kupresa, ro|en 22. 08. 1949. godine u Blagaju, op{tina Kupres, od oca Stanka i majke Milice, ro|ene Vavan, zatvoren sa grupom Srba u podrumMilenka Vile 05. 04. 1992. godine gdje su bili podvrgnuti mu~ewu, da bi kasnijebili ubijeni iz vatrenog oru`ja. Tijela ubijenih pripadnici HOS-a su odvezlina brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu. Le{eviubijenih civila su prona|eni poslije 25 dana.

24. Kauli} Marko, ubijen 01. maja 1992. godine, u selu Oxak, op{tina Kupres.

25. Keranovi} Marko, iz Kupresa, ro|en 1948. godine u Gorwem Vukovsku, zaseokBu}eva~a, od oca Boà, ubijen je 6. aprila 1992. godine na padinama MalePlazenice, koja se uzdiè iznad Kupresa, prilikom poku{aja bjekstva izopkoqenog Kupresa.

26. Kneì} Rade, ro|en 1926. godine u selu [emenovcima od oca Milenka, ubijen 6aprila 1992. godine u podno`ju Male Plazenice, prilikom poku{aja bjekstva izopkoqenog Kupresa.

27. Konti} lazo, iz Kupresa, naseqe Krateq 2, ro|en 03. 01. 1960. godine u mjestuGorwe Ravno, op{tina Kupres, od oca Vukana i majke Savice, ro|ene @ivani},koji je nakon zarobqavawa 06. 04. 1992. godine bio ubijen. On je jedini bio uvojni~koj uniformi. Bio je odmah ubijen po naredbi Zorana Radi}a, zv Zeko,Hrvata iz Kupresa. Bila mu je smrskana desna strana lica od udarca tupimpredmetom i odsje~eno desno uho (prilog uz krivi~nu prijavu 22-fotografijale{a).

28. Konti} Milorad, zv ]iro, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en 16. 11. 1958. godine u mjestu Gorwe Ravno, op{tina Kupres, od oca Stanka i majke Stane, ro|ene@dero, ubijen 06. aprila 1992. godine, iskopano mu lijevo oko (Prilog uzkrivi~nu prijavu 15-fotografija le{a).

29. Lugowa Lazo, iz sela Ravno, op{tina Kupres, ubijen u svom selu.


30. Lugowa Stevo, voza~, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en 02. 08. 1966. godine umjestu Dowe Ravno, op{tina Kupres, od oca Bogoquba i majke Qeposave, ro|eneVasi}. Izveden iz svoje ku}e 6. aprila 1992. godine i po naredbi Filipovi}akomandnata HVO odmah je, na licu mjesta, bio strijeqan, po{to su mu prethodno za ìvota izvadili desno oko (Prilog uz krivi~nu prijavu 21-fotografijale{a).

31. Male{ Niko, ro|en 1941. godine u selu Rili}i, od oca Boà, ubijen 7. aprila1992. godine u {umi izme|u rili~kog Crnog Vrha i dowevukovskog zaseokaKudiqi.

32. Manojlovi} \or|e, ro|en 1955. godine u selu Gorwem Vukovskom, od oca Stanka,ubijen 6. aprila 1992. godine u podno`ju Male Plazenice kod Kupresa, prilikom poku{aja bjekstva iz opkoqenog Kupresa.

33. Mari} Spasoje, ro|en 1933. godine u selu Zanaglini, od oca Jove, ubijen uzanaglinskoj {umi 9. aprila 1992. godine.

34. Mari} Stanko, ro|en 1949. godine u selu Rili}i, ubijen 6. aprila 1992. godine upodno`ju Male Plazenice kod Kupresa, prilikom poku{aja bjekstva izopkoqenog Kupresa.

35. Markovi} Dragan zv. Gaca iz Kupresa, ul. Mar{ala Tita bb, ro|en 05. 10. 1969.godine u Kupresu, od oca Milana i majke Boje, ro|ene Mari}, ubijen 06. 04. 1992.godine u Kupresu, u blizini svoje ku}e u centru Kupresa.

36. Milinovi} Marko, iz Kupresa, ulica Mar{ala Tita broj 11, ro|en 17. 08. 1959.godine u Dowem Malovanu, op{tina Kupres, od oca Pere i majke Qube, ro|eneBo{wak, zatvoren sa grupom Srba u podrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godinegdje su najprije bili podvrgnuti mu~ewu, a kasnije postrojeni uz zid i ubijeni iz vatrenog oru`ja. Le{eve ubijenih pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznadsela Oxak u blizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu. Wihova tijela su prona|enatek poslije 25 dana.

37. Mili{i} Milan, ro|en 1965. godine, od oca Milenka, ubijen 6. aprila 1992.godine kada je tokom no}i poku{ao da se izvu~e iz opkoqenog Kupresa.

38. Pavlovi} Jovo, iz Kupresa, ro|en 19. 01. 1951. godine u Kupresu, od oca Vlada imajke An|e, zatvoren sa grupom Srba u podrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godinegdje je podvrgnut mu~ewu i te{ko rawen. Le{eve ubijenih i rawene i JovuPavlovi}a, Mirka Kanli}a pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad selaOxak u blizini Kupresa, gdje su u jamu ba~eni najprije rawenici a preko wihle{evi ubijenih. Obojica rawenika su podlegli povredama. Le{evi ubijenihcivila su prona|eni poslije 25 dana.


39. Pavlovi} Trifko zv. Lola trgova~ki radnik, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en10. 11. 1957. godine u selu Dowe Vukovsko, op{tina Kupres, od oca Stanka i majke Ruè, ubijen 06. 04. 1992. godine. Udarcem tupim predmetom po glavi odvaqen muje gorwi dio lobawe (prilog uz krivi~nu prijavu 20 i 20A-fotografije le{a).

40. Pani} Luka, iz Kuprea, ul. Druge proleterske brigade bb, ro|en 09. 07. 1946.godine u selu Mu{i}, op{tina Kupres, od oca Petra i majke Ruè, ro|eneVelemir, ubijen u Kupresu 06. 04. 1992. u blizini ku}e Mitra îv~i}a.

41. Rudi} Borislav, ro|en 1934, godine u selu Rili}i, od oca Qubomira, ubijen 7.aprila 1992. godine u {umi izme|u rili~kog Crnog vrha i dowevukovskogzaseoka Kudiqi.

42. Soro Du{an, ro|en 1934. godine u Zanaglini, op{tina Kupres, od oca \ura,ubijen 7. aprila 1992. godine u {umi izme|u rili~kog Crnog Vrha idowevukovskog zaseoka Kudiqi.

43. Soro Du{an, ro|en 1934. godine u Zanaglini, op{tina Kupres, od oca \or|a,ubijen 10. aprila 1992. godine u zanaglinskoj {umi.

44. Spremo An|a, ro|ena 1935. godine, od oca Ilije, ubijena aprila 1992. godine usvojoj ku}i u Kupresu, gde je potom zajedno sa ku}om spaqena.

45. Spremo Branislav, ro|en 1950. godine, od oca Mirka, izmasakriran aprila 1992. godine pred svojom ku}om.

46. Spremo Milorad, ro|en 1936. godine, od oca Branka, ubijen 9. aprila 1992.godine u zanaglinskoj {umi.

47. Spremo Savica, ro|ena 1920. godine, od oca Jova, ubijena aprila 1992. godine usvojoj ku}i u Kupresu, gde je potom zajedno sa ku}om spaqena.

48. Spremo Simo, ro|en 1930. godine u Begovom Selu, op{tina Kupres, od ocaNedeqka i majke Ne|e, ro|ene Popovi}, ubijen od strane hrvatskih vojnika 7.aprila 1992. godine prilikom povla~ewa iz Kupresa. Prije toga je zlostavqantako {to je udaran po celom tijelu ~vrstim predmetima a onda je usmr}enudarcem maqa u lobawu (Prilog uz krivi~nu prijavu - 23 i 23a fotografijele{a).

49. Spremo Strailo, ro|en 1909. godine, od oca Stjepana, ubijen 9. aprila 1992.godine u zanaglinskoj {umi.

50. êlebi} Drago, iz Kupresa, naseqe Krateq, ro|en 05. 09. 1966. godine u mjestuGorwe Ravno, op{tina Kupres, od oca Petra i majke Savice, ro|ene Niki},izveden je zajedno sa Stevom Lugowom iz ku}e Spremo Petra i po naredbi


Filipovi}a strijeqan na ulici, ispred ku}e Omera Huseinbegovi}a, 6. aprila1992. godine (Prilog uz krivi~nu prijavu - 18 fotografija le{a).

51. [e{um Mom~ilo, iz Kupresa, ro|en 13. 03. 1937. godine u Zanaglini, op{tinaKupres, od oca Milo{a i majke Milice, ro|ene Rudi}, zatvoren sa grupom Srbau podrum Milenka Vile 05. 04. 1992. godine gdje su najprije bili podvgrnutimu~ewu a kasnije postrojeni uz zid i ubijeni iz vatrenog oru`ja. Tijela ubijenih pripadnici HOS-a su odvezli na brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu, da bi bili prona|eni tek poslije 25 dana.

52. [kobi} Nenad, ro|en 1954. godine u selu Botunu, od oca Petra, ubijen 7. aprila1992. godine kod âju{e blizu sela Gorweg Malovana, prilikom poku{ajabjekstva iz opkoqenog Kupresa.

53. [kobi} Stojan, ro|en 1954. godine u selu Botunu, od oca Petra, ubijen 7. aprila 1992. godine kod âju{e blizu sela Gorweg Malovana, prilikom poku{ajabjekstva iz opkoqenog Kupresa.

54. [ormaz Dragan, iz Kupresa, ul. 27 jula broj 7, ro|en 15. 08. 1952. godine uRili}u, op{tina Kupres, od oca Jova i majke Ane, zatvoren sa grupom Srba upodrum Milenka Vile gdje su bili podvrgnuti mu~ewu. Sutradan su ihpostrojili uz zid i po~eli da pucaju po wima pa je Dragan bio te{ko rawen od~ega je ubrzo umro pred svedokom 446/96. Tijela ubijenih pripadnici HOS-a suodvezli na brdo iznad sela Oxak u blizini Kupresa, gdje su ba~eni u jamu.Le{evi ubijenih civila su prona|eni poslije 25 dana.

55. NN, kupre{ki Srbin, masakriran aprila 1992. godine u Kupresu, od straneHrvata, koji su mu prethodno udarcima prebili prste na rukama, a potom mumaqem smrskali lobawu (Prilog uz krivi~nu prijavu - 24 fotografija le{a).

"Kupre{ka grupa"

Usput, izme|u Duvna (Tomislavgrada), Splita i Zadra jedan broj zatvorenih Srba jebio izdvojen i wima se nakon toga gubi svaki trag. Sva nastojawa da se oni prona|u dosada su ostala bez rezultata. Oni su poznati kao "kupre{ka grupa" koja se vodi nestalima:

1. Dragoqevi} Slavko, nastavnik iz sela Mu{i}, op{tina Kupres, ro|en 13. 09.1946. godine u mjestu Ravno, op{tina Kupres, od oca Stojana.

2. Duvwak Du{an, zv. Duka, iz Kupresa.

3. Duvwak Miko (Marko), iz Kupresa, ro|en 17. 05. 1947. godine u mestu Pribeqa,o{tina Glamo~, od oca Milo{a.

4. Duvwak Nikola, ro|en 30. 05. 1957. godine u Dowem Malovanu, op{tina Kupres,od oca Save.


5. Kanli} Pajo, iz Kupresa.

6. Kanli} Spasoje, ro|en 30. 05. 1957. godine u Dowem Malovanu, op{tina Kupres,od oca Jova.

7. Lugowa Ratko, iz sela Ravno, op{tina Kupres, ro|en 09. 11. 1962. godine uRavnom, od oca Bogoquba.

8. Mari} \or|e, zv. Bugo, iz Kupresa, ro|en 1932. godine u Dowem Malovanu,op{tina Kupres, od oca Rada.

9. Mari} Jovo, zv. Joco iz sela Zanaglina, op{tina Kupres, ro|en 1943. godine, odoca Ostoje.

10. Ma{i} Dragan, iz Begovog Sela, op{tina Kupres, ro|en 01. 11. 1960. godine, odoca Milivoja.

11. Ma{i} Marko, iz Begovog Sela, op{tina Kupres, ro|en 02. 01. 1951. godine, odoca Manojla.

12. Ma{i} Milivoje, iz Begovog Sela, op{tina Kupres, ro|en 05. 05. 1954. godine,od oca Mila.

13. Ma{i} Ratko (Radovan), iz Kupresa, ro|en 1953. godine, od oca Manojla.

14. Mili} Qupko - Qubo, iz Kupresa, ro|en 20. 07. 1941. godine u Kupresu, od ocaNikole i majke Todore, ro|ene Mari}, uhap{en u Kupresu 5. aprila 1992. godine.

15. Mili} Ratko, iz Kupresa, ro|en 12. 06. 1938. godine u mjestu Brda, op{tinaKupres, od oca Nikole i majke Todore, ro|ene Mari}, uhap{en u Kupresu 5.aprila 1992. godine.

16. Mili{evi} Milo{, iz Kupresa.

17. Mili{i} Du{an, iz Novog Sela, op{tina Kupres, ro|en 07. 03. 1951. godine umestu Vukovsko, op{tina Kupres, od oca Stevana.

18. Niki} Du{an, iz sela Kudri, op{tina Kupres, ro|en 31. 05. 1951. godine u mestuVukovsko, op{tina Kupres, od oca Spira.

19. îp~i} Mirko, iz sela Ravno, op{tina Kupres.

Prema iskazu jednog svjedoka koji je preìvio golgotu kojoj je bio podvgrnut,petorica qudi sa navedenog spiska ("kupre{ka grupa") su surovo likvidirani prilikomtransprota uhap{enih Kupre{ana iz logora "Lora" do Duvna, odnosno Eminovog Sela.Svjedok 334/97-19 navodi :


... U toku kretawa prema Duvnu, negdje oko Drni{a, kamion je stao i vidjela se ublizini puta iskopana velika jama, tamo je radio neki buldoèr, a bilo je qudi koji suimali i motorne testere u rukama. Hrvatski vojnici koji su nas doveli, skinuli su sakamiona 8 ili 9 uhap{enih Srba i ja sam video kada su ih doveli do te jame i poubijali. Ugrupi izdvojenih bili su Ratko Mili} i wegov brat Qubo, Du{an Niki}, SlavkoDragoqevi}, jedan gluhonijemi koji se prezivao îv~i} ali mu ne znam ime, a ostalih imenase ne sje}am. Ne znam ostale podatke za pomentua lica ali pouzdnao znam da je 8 ili 9 tom prilikom ubijeno...

O stravi~nim posledicama po fizi~ko i psihi~ko zdravqe preìvjelih Srba izKupresa i okoline, koji su na raznovrsne na~ine sadisti~ki zlostavqani u logorima uselu Tipani}ima kod Duvna, u Duvnu, Bri{niku, "Lori" u Splitu i u logorima kodZadra, Vrgorcu i Qubu{kom, u periodu od 3 aprila do 16 maja 1992. godine, svedo~i iIzve{taj klinike za psihijatriju Vojnomedicinske akademije u Beogradu.

Osumwi~eni za genocid

Za ova krivi~na djela genocida nad srpskim narodom Kupresa i okoline osumwi~enasu slede}a lica :

A. Naredbodavci:

36. Rai} Boò (Boìn), koji je osnovao ogranak stranke Hrvatske demokratskezajednice u Kupresu i wene paravojne formacije, te pozvao vojne i paravojneoruàne snage iz Hrvatske i koordinirao wihovo dejstvo u napadu na Kupres ivr{ewu zlo~ina genocida nad Srbima (dokaz: 281/97-4).

37. Glasnovi} Davor, zv. Filipovi} komandnat hrvatske jedinice "@uti mravi" koja je zauzela Kupres 06. 04. 1992. godine (dokaz: 373/94-2; 333/95-23; 234/95-6).

38. Filipovi} Tomislav, general Vojske Republike Hrvatske, koji je u sastavu bojne"Zrinski" aprila 1992. godine u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu (dokaz:281/97-5).

B. Neposredni izvr{ioci :

1. Anti} Pero, naro~ito se isticao u mu~ewu zarobqenih Srba u logoru uQubu{kom (dokaz: 234/96-5).

2. Bari{i} Jozo, zvani Joca, trgovac, ro|en 1943. godine u selu Olovo, od ocafrawe, bio je ~lan paravojnih hrvatskih formacija i u~estvovao u zlo~inimanad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 117/95-8; 333/95-20; 281/97-4).

3. Bari{i} Mirko.


4. Bo{kovi}, kapetan biv{e JNA, jedan od mu~iteqa u Vrgorcu (dokaz: 333/95-23;333/96-10).

5. Bulut Mirko, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 333/95-22; 117/95-8).

6. Vila Bari{a, zvani Bare, veterinar, iz Vilinih ku}a, ro|en 18. 10. 1962. godineu Vilinim ku}ama, op{tina Kupres, od oca Marka i majke An|e, ro|eneIvkovi} (dokaz: 492/96).

7. Vila Zorna zv. âkija, bravar iz Kupresa, ul. Narodnih heroja bb, ro|en 20. 06.1964. godine u Kupresu, od oca Nedeqka i majke Mare, ro|ene Juri}, oèwen,otac dvoje djece, u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa maja 1992. godine(dokaz: 373/94-1).

8. Vila Zoran, ro|en 1960. godine, od oca Matka, u~estvovao u zlo~inima nadSrbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-3).

9. Vila Igor, iz Kupresa, ul. Narodnih heroja 12, ro|en 06. 10. 1972. godine u Jajcu, od oca Mija i majke Ane, ro|ene Jezi~i}, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 194/97-5 prilog 8).

10. Vila Ilija, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine(dokaz: 194/97-5 - prilog 8).

11. Vila Marko, direktor IGO Kupres iz Kupresa, ul. 27. jula broj 9, ro|en 22. 01.1954. godine u mestu Viline ku}e, o{tina Kupres, od oca Draguna i majkeZdenke, ro|ene [imi}, oèwen, otac dvoje djece, komandant Operativnog{taba paravojnih formacija stranke HDZ Kupresa, koji je u ciqu pripremegenocida naredio izvo|ewe prakti~ne vojne obuke i bojevog ga|awa u novembru 1991. godine a u~estvovao u ubistvima Srba iz Kupresa aprila 1992. godine(dokaz: 281/97-4; 281/97-5).

12. Vila Mijo, bravar iz Kupresa, Viline ku}e bb, ro|en 27. 11. 1953. godine uKupresu od oca matka i Majke Ruè, ro|ene Mr{o, oèwen, otac troje djece,u~estvovao u ubistvima srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokau:373/94-1;281/97-4).

13. Vila Milenko, zvani Nikola, {umarski tehni~ar, zaposlen u [IP-u Kupres, iz Kupresa ul. Narodnih heroja bb, ro|en 11. 091946. godine u Kupresu, od ocaMarka i majke Jawe, ro|ene Frawi}, oèwen, otac troje djece, u~estvovao uubistvu Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz : 281/97-4).

14. Vila Mirko, qekar op{te prakse, iz Kupresa, Viline ku}e bb, ro|en 12. 08. 1960. godine u Kupresu od oca Marka i majke An|e, ro|ene Ivkovi}, oèwen, otac


jednog djeteta, u~estvovao u zauzimawu Kupresa i ubistvima Srba iz Kupresamaja 1992. godine. Nije htio da pruì pomo} te{ko rawenom M. M (dokaz:333/95-23; 281/97-4).

15. Vila Nikola, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 194/97-5).

16. Vrgo~ Miroslav, trgovac, iz Kupresa, ul. Mar{ala Tita bb, ro|en 20. 04. 1945.godine u Valpovu, od oca Ivana i majke Ivke, oèwen, otac troje djece,u~estvovao u ubistvima kupre{kih Srba aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

17. Duji} Tomo, upravnik logora "Lora" u kome su zarobqeni Srbi svakodnevnote{ko mu~eni, zlostavqani na razne na~ine i surovo ubijani (dokaz: 333/95-20).

18. Dumani} Dragun zv. Junac, rukovodilac u ZZ Kupres, iz Kupresa, ul. Drugeproleterske brigade bb, ro|en 31. 10. 1958. godine u Zloselu, opt{ina Kupres,od oca Ilije i majke Mare, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresuaprila 1992. godine. (dokaz: 492/96).

19. Duman~i} Pero, zv. Kli~in, Hrvat, zemqoradnik iz Kupresa, ul. Osmanlije bb,ro|en 09. 04. 1943. godine u Bugojnu, od oca Tvrtka i majke Mare, ro|eneMihaqevi}, oèwen, u~estvovao u ubistvu 9 Srba koje je dovezao na traktoru u Kupresu no}i izme|u 6/7. 03. 1992. godine, kao i i ubistvima Srba iz Kupresamaja 1992. godine (dokaz: 333/95-23; 281/97-4).

20. @uq Branko, zv. Bane, ro|en u selu Zloselima, od oca Frawe, u~estvovao uubistvima Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz: 373/94-1; 281/97-3).

21. @uq Boò, iz Zlosela, op{tina Kupres, ro|en 19. 09. 1951. godine u Zloselu, odoca Dana i majke Drage, oèwen, u~estvovao u ubistvima Srba iz Kupresa maja 1992. godine (dokaz: 373/94-1).

22. @uq Ivica, zv. Iko, voza~ iz Kupresa, M. Tita bb, ro|en 17. 10. 1960. godine uZloselu od oca Frane i majke Ruè, ro|ene Mihaqevi}, oèwen, otac jednogdjeteta, u~estvovao u ubistvima Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz:373/94-1; 194/97-5 prilog 8; 281/97-4).

23. @uq Boò, zv. Pajzin i Bo{ko, iz Zlosela bb, op{tina Kupres, ro|en 03. 08.1947. godine u Zloselu, op{tina Kupres, od oca Ante i majke Mare, u~estvovaou ubistvima Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz: 373/94-1; 281/97-4).

24. Zrno Borislav, zv. Boro, profesor iz Kupresa, ul. Mar{ala Tita 19, ro|en 14. 11. 1951. godine u selu Rili}, op{tina Kupres, od oca Nedeqka i majke Branke,


ro|ene Smoqo, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine(dokaz: 333/95-23; 281/97-4).

25. Zrno Ivo, ro|en 01. 01. 1955. godine u selu [ujica, u~estvovao u zlo~inima nadSrbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 492/96).

26. Zrno Ivica, ro|en 16. 09. 1971. godine u selu [ujica, od oca Mile, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 492/96).

27. Zrno Josip, zv. Nuno, {umarski tehni~ar, iz Kupresa, ul. Mar{al Tita 19. ro|en 13. 03. 1954. godine u Rili}u, op{tina Kupres, od oca Nedeqka i majke Branke, ro|ene Smoqe, oèwen, otac dvoje djece, bio na du`nosti komandira milicijeu Kupresu, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:373/94-1; 281/97-4).

28. Zrno Jure, nastavnik matematike, iz Kupresa, ul. Hasana Brki}a bb, ro|en 20. 11. 1944. godine u Valpovu, od oca Frane i majke Perke, ro|ene Rebrine,u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 333/95-23).

29. Zrno Mario, ro|en 24. 01. 1971. godine u selu [ujica, od oca Ante, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 492/96).

30. Ivi} Marko, voza~ iz Zlosela, op{tina Kupres, ro|en 28. 09. 1959. godine uZloselu, od oca Pere i majke Frawke, ro|ene Duman~i}.

31. Zrno Stipo, ro|en 1960. godine u Kupresu, od oca Slavka, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima aprila 1992. godine u Kupresu, a li~no pucwima izsnajperske pu{ke li{io ìvota Vojislava Kanli}a, od oca Gojka i LukuPani}a, od oca Petra. (dokaz: 281/97-3;281/97-4).

32. Elez (Helez) Mujuka, ro|en 1966. godine u selu Dowe Ravno, od oca Muja,u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:281/97-2;281/97-4)

33. Ere{ Branko, naro~ito se isticao u mu~ewu zarobqenih Srba u logoru u Qubu{kom (dokaz: 234/95-6).

34. Ivi} Drago, zv. [panac, TV mehani~ar, ro|en 1959. godine u Kupresu, od oca Ivana, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz : 281/97-4).

35. Ivi} Marko, voza~, Zlosela, op{tina Kupres, ro|en 28. 09. 1959. godine uZloselu, od Pere i majke Fawke, ro|. Duman~i}, u~estvovao u zlo~inima nadsrbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 492/96).


36. Ivkovi} Mario, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 117/95-8).

37. Jahi} Rasim, milicioner CJB Kupres, iz Kupresa, ul. Mara{la Tita broj 25,ro|en 24. 04. 1953. godine u selu Kukavice, op{tina Kupres, od oca Xafe imajke Bihe, ro|ene Ugarak, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresuaprila 1922. godine (dokaz: 117/95-8; 492/96).

38. Jezixi} Ivan, ma{inbravar, iz Kupresa, ul. JNA broj 14, ro|en 23. 10. 1967.godine u selu Mlakva, op{tina Kupres, od oca Boè i majke Slave, ro|eneKeki}, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine(dokaz: 492/96).

39. Jeli} Ante zv. Anti}, iz Kupresa, ro|en 14. 09. 1939. godine u Juri}ima, op{tina Kupres, od oca Joza i majke Ane, ro|. Bu{i}, oèwen, otac dvoje djece,u~estovovao u ubistvima Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz: 117/95-1).

40. Kaminski Miroslav, autoprevoznik, iz Kupresa, ul. Omladinska bb, ro|en 07. 07. 1947. godine u Bugojnu, od oca Marijana i majke Ive, oèwen, u~estvovao uubistvu Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz: 373/94-1; 194/95-8).

41. Kanli} Branislav zv. General, zlostavqao i mu~io zarobqene Srbe u Qubu{kom (dokaz: 117/95-8).

42. Kmeta{ Ibro, ro|en 1958. godine u selu Dowe Ravno, od oca Muje, u~estvovao uubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

43. Kmeta{ Ibro, ro|en 1952. godine u selu Dowe Ravno, od oca \ulage, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

44. Korozovi} Fadil, biv{i oficir avijacije JNA, komandir jedinice muslimanske vojske u Kupresu i okolini u~estvovao u zlo~inima nad Srbima aprila 1992.godine u Kupresu (dokaz: 194/97-5).

45. Kri{to Ivan, zv. Dugow~e, iz Duvna, u~estvovao u napadu na Kupres.Najokoreliji egzekutor u torturama u Duvnu (dokaz: 333/95-20).

46. Kuna Ivan, ro|en 1952. godine u selu Osmanlijama, od oca An|elka, u~estvovao uzlo~inima nad kupre{kim srbima aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

47. Kuna (Marte) Zdravko, poznat po nadimku ûpo, ro|en 1966. godine u Kupresu,u~estvovao u zlo~inima nad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz:281/97-4).


48. Ledi} Dragun, radnik CJB u Kupresu, iz Kupresa, Viline Ku}e bb, op{tinaKupres, ro|en 13. 06. 1965. godine, od oca Emanuela i majke Stanke, ro|ene[imi}, oèwen, otac troje djece

49. (dokaz: 281/97-3; 281/97-4).

50. Ledi} Maniel, iz Kupresa, Viline Ku}e bb, ro|en 05. 04. 1943. godine u Kupresu, od oca Draguna i majke Ivke, ro|ene î~ak, oèwen, otac ~etvoro djece,u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 373/94-1;117/95-1;281/97-3;281/97-4)

51. Lobri} Marko, metalski radnik, iz Kupresa, ul. Mar{ala Tita broj 30, ro|en02. 01. 1955. godine u selu Osmanlije, op{tina Kupres, od oca Nika i majkeDragice, ro|ene Grbe{a, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 117/95-8; 492/96; 281/97-4).

52. Lozan~i} Zoran, zv. Macan, ro|en 1960. godine u selu Kukavicama, od oca Vinka, u~estvovao u ubistvima Srba i paqewu wihovih ku}a u Kupresu aprila 1992.godine (dokaz: 281/97-49).

53. Lozan~i} Ivo, zv. ]iva, bio na hrvatskom tenku koji je napadao Kupres,u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu (dokaz: 333/96-22).

54. Lozan~i} Maksim, zv. Garan, ro|en 1952. godine, od oca Ive, u~estvovao uubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

55. Lon~ar Boò, jedan od voza~a koji je kamionom prevozio grupu Kupre{ana odjednog do drugog logora (dokaz: 333/95-23).

56. "Makedonac", isticao se u mu~ewu uhap{enih Srba u "Lori" (dokaz: 333/95-23;426/95-51).

57. Male{ Ivo, trgovac iz Kupresa, ul. Druge kraji{ke brigade bb, ro|en 25. 03.1936. godine u Kupresu, od oca Mija i majke Dome, ro|ene Santro, oèwen, otac troje djece, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:194/97-5; 281/97-4).

58. Mami} Frawo, ro|en 01. 01. 1971. godine u selu Zidine, o{tina Tomislavgrad,u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:492/96).

59. Manxuka Zijad, zv. Zijo, voza~ iz Kupresa, ul. Sime [olaje bb, ro|en 01. 05. 1945. godine u Kupresu, od oca Ilijasa i majke Safke, oèwen, otac dvoje djece,u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).


60. Manxuka Smail, zv. Smajo, qekar iz Kupresa, ul. Sime [olaje bb, ro|en 25. 01.1959. godine u Kupresu, od oca Ahmeta i majke Remze, ro|ene Terzi}, u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa maja 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

61. Mati} Dragan, zapovjednik logora u Duvnu, u~estvovao u mu~ewima zarobqenika (dokaz: 333/95-23).

62. Mati} Nedo, naro~ito se isticao u mu~ewu zarobqenih Srba u logoru uQubu{kom (dokaz: 234/95-6).

63. Maci} Ne|o, iz Qubu{kog, posebno se isticao u mu~ewu i zlostavqawuzarobqenih Srba u logoru u Qubu{kom (dokaz: 234/95-6).

64. Mil Mijo, iz Kupresa, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992.godine (dokaz: 492/96).

65. Mili}evi} Nedo, naro~ito se isticao u mu~ewu zarobqenih Srba u logoru uQubu{kom (dokaz: 234/95-6)

66. Mio~ Vilim, ro|en 1952. godine u selu Osmanlijama, od oca Berislava,u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:281/97-4).

67. Mio~ Jozo, ro|en 1956. godine u selu Osmanlijama, od oca Berislava, u~estvovaou zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

68. Mio~ Pa{ko, ro|en 1949. godine u selu Osmanlijama, od oca Berislava, biopripadnik paravojnih formacija HDZ-a, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

69. Mio~ Frane, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine(dokaz: 117/95-8).

70. Mihaqevi} Iko, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992.godine (dokaz: 194/97-5-prilog 6).

71. Pavi} Ivan, ro|en 1956. godine u Zloselima, od oca Marka, u~estvovao uubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

72. Paraxi} Kre{o, zv. ]upo, naro~ito se isticao u mu~ewu Srba u logoru uQubu{kom (dokaz: 234/95-6).

73. Peri} Drago, zv. Vri}a (dokaz 333/95-23).

74. Perkovi} Ante, zv. Peco, milicionar iz Kupresa, ul. 27. jula bb, ro|en 11. 11.1954. godine u selu Botun, op{tina Kupres, od oca Jandre i majke slavke,


ro|ene Lozan~i}, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine(dokaz: 492/96; 281/97-4).

75. Perkovi} Ivica, ro|en 1959. godine u selu Botun, od oca Jandre, u~estvovao uubistvima Srba i paqewu wihovih ku}a u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:281/97-4).

76. Pili} Ekrem, automehani~ar, zaposlen u [IP-u Kupres, ul. Mar{ala Tita 1/1,ro|en 01. 12. 1945. od oca Edhema i majke Zlatke, ro|ene @uqko, oèwen, otacdvoje djece, u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz:281/97-4).

77. Pili} Safet, zv. Safo, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade broj 23vlasnik auto{kole u Kupresu, ro|en 27. 07, 1949. od oca Edhema i majke Zlatke, ro|ene @uqko, oèwen, otac dvoje djece, u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

78. Pili} Sejo, voza~ iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade broj 48, ro|en 01.12. 1945. od oca Edhema i majke Zlatke, ro|ene @uqko, oèwen, otac jednogdjeteta, u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa aprila 1992. godine (dokaz:281/97-4).

79. Pili} Sulejman, u~iteq u osnovnoj {koli "Simo [olaja" u Kupresu, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade broj 19, ro|en 24. 10. 1947. od oca Edhema i majke Zlatke, ro|ene @uqko, oèwen, otac dvoje djece, u~estvovao u ubistvu Srba izKupresa aprila 1992. godine (dokaz: 333/95-23; 281/97-4).

80. Ravan~i} Ante (Ivica), zv. Majstor, konobar, vlasnik kafi}a iz Oxaka, op{tina Kupres, ro|en 26. 11. 1959, godine u Oxaku, od oca Vinka i majke Finke, ro|ene Mr{o, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine(dokaz: 117/95-8; 281/97-4).

81. Radi} Drago, zv. Pu}e, privatni autoprevoznik, iz Kupresa, ul. JNA bb, ro|en 01. 05. 1962. godine u Kupresu, od oca Mije i majke Finke, ro|ene Mr{o, u~estvovao u zlo~inima nad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz:117/95-8; 281/97-4).

82. Radi} Zoran, zv. Zeko, Hrvat iz Kupresa, koji je ro|en u selu Otinovci kodKupresa, naredio ubistvo Laze Konti}a, u~estvovao u ubistvima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 34/96).

83. Radi} Ivica, ro|en 1959. godine u selu Goravcima, od oca Stipe, u~estvovao uzlo~inima nad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz. 281/97-4).


84. Radi} Ivica, zv. Srebru{in, iz Goravca, ro|en 22. 07. 1966. godine u mjestuGoravci, op{tina Kupres, od oca Radoslava i majke An|e, ro|ene Bulat, prijerata konobar u kafi}u "Randevu" u Kupresu, u~estvovao u zlo~inima nadSrbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 492/96; 281/97-4).

85. Radi} Qupko, zv. [vabin, metalski radnik, iz sela Goravci, op{tina Kupres,gdje je i ro|en 01. 02. 1960. godine, od oca Stipe i majke Finke, ro|ene î~ak,u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:492/96).

86. Radi} Stipe, zv. Dijeglo ili Dijetlo, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresuaprila 1992. godine (dokaz: 117/95-8; 222/95-23).

87. Rai} Ante, ro|en 1952. godine u selu Rasti~evu, od oca Ivana, u~estvovao uubistvima Srba aprila 1992. godine, kao i u wihovoj deportaciji u logorezapadne Hercegovine i Hrvatske (dokaz: 281/97-4)

88. Ram~i} Amir, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade bb, ro|en 14. 05. 1965.godine u Kupresu od oca Muje i majke Zlate, ro|ene Husi}, oèwen, u~estvovao u zlo~inima nad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

89. Ram~i} Ru`dija, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade bb, ro|en 23. 08. 1966. godine u Kupresu od oca Muje i majke Zlate, ro|ene Husi}, oèwen, u~estvovao u zlo~inima nad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz: 333/95-23;281/97-4).

90. Ra{tegorac Ivo, zv. ]iva, privatni vulkanizer iz mesta Goravci, op{tinaKupres, od oca Pere i majke Stane, ro|ene [ari}, u~estvovao u ubistvimaSrba u Kupresu aprila 1992. godine a prilikom nastupawa hrvatskih snaga, on se dobrovoqno javio da bude vodi~ i da im pokazuje srpske ku}e i stanove-popeo se na tenk "leopard" i sa wega pozadi tenka ozna~avao mete po kojima su djelovali vatrom (dokaz: 117/95-1; 281/97-4).

91. Rebrina Marko, zv. Markica, u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila1992. godine (dokaz: 117/95-8)

92. Rebrina Ratko, direktor [IP Kupres, iz Kupresa, ul. Druge proleterskebrigade bb, ro|en 14. 03. 1949. godine u Oxaku, op{tina Oxak od oca Ante imajke An|e, ro|ene Raji}, oèwen, u~estvovao u ubistvu Srba iz Kupresa maja1992. godine (dokaz: 281/97-4).

93. Rebrina Jandra, zv. Ski~o, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila1992. godine (dokaz: 117/95-8).


94. Slijep~evi} Ivica, iz [ujica, od oca Mirona, u~estvovao u zlo~inima nadkupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz: 426/96-51).

95. Smoqo Frawo zv. Quqak iz Olova, rezevni oficir, bio zaposlen u Omladinskoj zadruzi u Kupresu, ro|en 02. 01. 1958. godine u selu Olovo, op{tina Kupres, od oca @ivka i majke Ivke, ro|ene Bari{i}, u~estvovao u ubistvima Srba izKupresa aprila 1992. godine a neposredno je predvodio paravojnu formacijukoja je nastupaju}i za tenkom "leopard" upadala u srpske ku}e i vr{ila masakre (dokaz: 117/95-8; 281/97-4).

96. Solin Mladen, naro~ito se isticao u mu~ewu zarobqenih Srba u logoru uQubu{kom (dokaz: 234/95-6).

97. Su{ec Ivan, zamjenik Dragana Mati}a komandant logora u Duvnu, u~estvovao umu~ewu zarobqenih Kupre{ana (dokaz: 333/95-6).

98. Su{ec Ivica, naro~ito se isticao u mu~ewu zarobqenih Srba u logoru uQubu{kom (dokaz: 234/95-6).

99. Tomi} Sre}ko, u~estvovao u mu~ewima Kupre{ana u logoru u Duvnu u EminovomSelu (dokaz: 333/96-2).

100. Turalija Ambrozije, u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992.godine (dokaz: 382/96-2).

101. Turalija Drago, zv. [akan, ro|en 1953. godine u Begovom Selu, od oca Pere,radio kao lovo~uvar, u~estvovao u zlo~inima protiv Srba u Kupresu 1992.godine (dokaz: 281/97-4).

102. Turalija Zoro, zv. Zoran, iz Begovog Sela, ro|en 26. 04. 1961. godine u BegovomSelu, op{tina Kupres, od oca Slave i majke Dragice, ro|ene ôli}, biozaposlen kao ~uvar lova u [IP-u Kupres, u~estvovao u ubistvima Srba uKupresu aprila 1992. godine (dokaz: 333/95-23;281/97-4).

103. Turalija Pero, ro|en 1959. godine u Begovom Selu od oca Karla, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

104. Turalija Tomislav, poqoprivredni tehni~ar od oca Tome, iz Begovog Sela,ro|en 1956. godine u kupre{kom predgra|u Viline ku}e, u~estvovao u zlo~inimanad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-4).

105. Horozovi} Ibro, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade bb, ro|en 03. 05.1953. godine u Bilom potoku, op{tina Kupres, od oca Osmana i majke Hamide,ro|ene ]uri}, oèwen (dokaz: 194/97-50-prilog 8;281/97-4).


106. Huseinbegovi} Enes, ro|en 1959. godine Kupresu, od oca Joze, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima aprila 1992. godine u Kupresu (dokaz: 281/97-4).

107. î~ak Ivo, zvani Zec, ro|en u selu Otinovci kod Kupresa, od oca Vinka bio ~uvar u trgovinskom preduze}u u Kupresu. U~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine a li~no je ubio @arka @ivoti}a (dokaz: 333/95-23).

108. ôli} Josip, zv. Jopa, ro|en 1956. godine u Osmanlijama, od oca Mirka,u~estvovao u zlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz:281/97-4).

109. [ari} Boò, iz Begovog Sela, od oca Stanislav, hrvatski vojnik, u~estvovao uzlo~inima nad kupre{kim Srbima aprila 1992. godine (dokaz: 281/96-51).

110. [ari} Marko, zvani Zrko, ro|en u kupre{kom predgra|u - Begovom Selu, od oca Vinka, jedan od osniva~a i predvodnika paravojnih formacija HDZ-a,u~estvovao u ubistvima Srba u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/97-3).

111. [ari} Nedo, bravar, iz Begovog Sela, od oca Stanislava, pripadnik paravojnih formacija HDZ-a od 1991. godine a aprila 1992. godine u~estvovao u vr{ewuzlo~ina nad kupre{kim Srbima (dokaz: 281/97-4).

112. [imi} Darko, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade 28, ro|en 07. 10. 1969.godine u Kupresu, od oca Ivana i majke Ruìce, ro|ene ôli}, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 281/98-4).

113. [imi} Draèn, iz Kupresa, ul. Druge proleterske brigade 28, ro|en 10. 05. 1972. godine u Kupresu, od oca Ivana i majke Ruìce, ro|ene ôli}, u~estvovao uzlo~inima nad Srbima u Kupresu aprila 1992. godine (dokaz: 117/95-1; 281/97-4).



karta



NAPAD NA VOJNU KOLONU PRIPADNIKA JNA U DOBROVOQA^KOJ ULICI U SARAJEVU

3. MAJA 1992. GODINE



NAPAD NA VOJNU KOLONU PRIPADNIKA JNAU DOBROVOQA^KOJ ULICI U SARAJEVU


Pripreme i organizovawe za napad na JNA

U seriji napada na jedinu legalnu, Ustavom BiH i zakonom zasnovanu vojnuformaciju JNA po~etkom 1992. godine, od zna~aja je sagledati monstruozne nastupe dugopripremane ilegalne para vojne formacije BiH tzv. "Patriotske lige", "Zelenihberetki", TO, HVO i HOS na vojnu kolonu JNA prilikom evakuacije Komande drugearmijske oblasti u Sarajevu izvr{en 03. maja 1992. godine oko 17 ~asova.

O ovom napadu i wegovim pojavnim oblicima, teìni i okrutnosti, licemjerstvu inevi|enom zlo~inu, sa~iwena je odgovaraju}a krivi~na dokumentacija i upu}enaosnovnom javnom tuìla{tvu Sarajevo pod brojem 15-02-KU7/96 od 19. 05. 1996. godine(dio KP u prilogu).

Ovaj napad bez presedana u novijoj istoriji, dao je povoda da se izu~i i dokumentujecjelokupni ilegalni front razli~itih vojnih i paravojnih formacija ~iji je ciq daetni~ki o~isti BiH od srpskog naroda i da stvori jedinstvenu fundamentalisti~kuislamsku dràvu na prostoru biv{e Jugoslavije.

Ne ulaze}i u detaqniju genezu, argumentaciju i analizu dokumentacione osnove zadijagnozu fundamentalisti~ke i klero nacionalisti~ke politike za rje{ewe ustavnogure|ewa biv{e BiH radi postizawa secesionisti~kih ciqeva, ovom prilikom za uvod ugenocid nad srpskim narodom uz prethodno eliminisawe odbrambenog mehanizma BiH tj.legalne vojske JNA, od zna~aja je ista}i da je napad na pripadnike vojske JNA izveden uskladu sa fundamentalisti~kom politikom Alije Izetbegovi}a, ustanovqenoj u wegovoj"Islamskoj deklaraciji", u kojoj se na jednom mjestu kaè: "Najkra}a definicija islamskog poretka definira ga kao jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i interesa, duhovne zajednice i dràve, dobrovoqnosti i prisile", ili, jo{ decidnije i agresivnije prema svemu {to nije islamsko, gdje se kaè da "nema mira ni koegzistencije izme|u islamske vjere ineislamskih dru{tvenih i politi~kih institucija" itd.4, i Programom Strankedemokratske akcije (u daqem tekstu SDA) zasnovanom po navedenim principima. U maju1991. godine osnovana je u Bosni i Hercegovini tzv. "Patriotska liga", kao vojnastruktura SDA, koja je imala zadatak da organizuje i mobili{e muslimanske mase,odnosno formira militantne grupe za borbu, kako se na vi{e mjesta navodi, protiv"ekstremnih ~etnika i drugih snaga JNA" ili, kako se jo{ ~e{}e navodi "protiv

4 (A. Izetbegovi}, "Islamska deklaracija", str. 3 i 19)


srbijansko - crnogorskog agresora", a u su{tini sve je bilo upereno protiv srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

U skladu sa tom politikom, sredinom qeta 1991. godine Predsjedni{tvo Bosne iHercegovine, suprotno stavu predstavnika srpskog naroda, formiralo je tzv. Krizni{tab za Bosnu i Hercegovinu, na ~ijem ~elu se nalazio Ejup Gani}, ~lan Predsjedni{tvatzv. RBiH, a ~lanovi {taba bili su Sefer Halilovi}, Mustafa Hajrulahovi} zv. Talijan i drugi. Glavni zadatak {taba bio je da na "legalan" na~in naoruà i pripremimuslimansko stanovni{tvo za oruànu borbu protiv srpskog naroda. Ubrzo iza toga(po~etkom septembra 1991. godine) formirani su i krizni {tabovi po op{tinama, pa ~ak i po islamskim (vjerskim) zajednicama. Iz postoje}e dokumentacije vidi se da je po~etkom aprila 1992. godine postojao "Krizni {tab Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije" sasjedi{tem u Zagrebu, koji se tako|e bavio nabavkom i distribucijom oru`ja za muslimaneBosne i Hercegovine. Svi ovi {tabovi bili su sastavqeni naro~ito od pripadnikamuslimanskog i, rje|e, hrvatskog stanovni{tva. Time su bili ostvareni i formalnipreduslovi za organizovanu pripremu muslimanskog i hrvatskog stanovni{tva, kaojedinstvenog (izdvojenog) "entiteta" za borbu protiv "odmetnutog" srpskog naroda uBosni i Hercegovini.

Po nare|ewu "Glavnog odbora SDA za Bosnu i Hercegovinu", sredinom 1991. godinepo~ela je ilegalna nabavka oru`ja i druge vojne opreme, koja je, preko op{tinskih odboraSDA, ogranaka Patriotske lige i op{tinskih kriznih {tabova, djeqeno muslimanskomstanovni{tvu, odnosno pripadnicima Patriotske lige, koji su bili svrstani u raznetada paravojne grupe, ~esto pod nazivom "Zelene beretke", ili su djelovali u sastavujedinica muslimanskog dijela Ministarstva unutra{wih poslova (u daqem tekstu MUP) ili muslimanske Teritorijalne odbrane.

Organizator i koordinator nabavke oru`ja i opreme ispred "Glavnog odbora SDAza BiH" bio je ~lan tog odbora Hasan êngi}, a o realizaciji nabavke i distribucijeoru`ja detaqno je bilo upoznato najvi{e rukovodstvo "politi~kog ìvota SDA, odAlije Izetbegovi}a, Omera Behmena, Rusmira Mahmut}ehaji}a i drugih, te pojedini~elnici MUP-a BiH. Nabavku i distribuciju oru`ja vr{ilo je vi{e lica iliinstitucija. Jedan od nabavqa~a oru`ja i municije bio je Memi} Senaid, sin Hasana,ro|en 19. 03. 1953. godine u Hrasnici, op{tina Ilixa, gdje je bio i nastawen. On je odseptembra 1991. do kraja marta 1992. godine, po nalogu Hasana êngi}a, za novac koji jetada êngi} donio iz Austrije, izvr{io nabavku oko 5,000 automatskih pu{aka, uglavnom tipa "kala{wikov" i oko 14,00,000 metaka. Oru`je je kupqeno uglavnom u Ma|arskoj i uSloveniji - od firme "Orbis" iz Qubqane i preko Hrvatske uvezeno u BiH. To oru`je jeodmah po nabavci podjeqeno preko op{tinskih odbora SDA i op{tinskih kriznih{tabova i ogranaka Patriotske lige u 85 op{tina na podru~ju BiH i tzv. Sanxaka,podru~ja SRJ.


Oru`je i municija su, po nalogu "Glavnog odbora SDA" istovremeno nabavqali idistribuirali tada{wi ministar unutra{wih poslova Alija Delimustafi} i Senad[ahinpa{i} - preko wihove firme "Ceneks"Sarajevo, Sead ]upina preko Patriotskelige Mostara, Hoxi} Enver zv. "Enker" preko svoje firme u nasequ Sokolovi} Kolonija, Sarajevo, Fikret Prevqak preko svoje firme u nasequ Hrasnica, Sarajevo, i dr. kao ikao i navedeni "Krizni {tab Islamske zajednice za Hrvatsku i Sloveniju" sa sjedi{temu Zagrebu, itd.

U jednom intervju Suad ]upina je izjavio da je u organizaciji tzv. Patriotske ligeprakti~no do 10. 3. 1992. godine u op{tini Mostar do{lo oko 15,00 dugih cijevi, oko14,00 ru~nih bombi i oko 4,00,00 suvih obroka, koje su povjerenici SDA smjestili uMostaru, Podvele`ju i Blagaju. Tako|e, u istom periodu, preko Patriotske lige Mostara nabavqeno je, za op{tinu Kowic, oko 9,00 dugih cijevi.

Fikret Prevqak je oru`je nabavqao preko Patriotske lige Mostara, odnosno wenogosniva~a Suada ]upine a dovezeno je u Hrasnicu preko Kowica i Igmana. On je u jednomtransportu, krajem 1991. godine, dovezao u Lasicu, op{tina Ilixa, 628 automatskihpu{aka tipa "kala{wikov", sa pripadaju}im borbenim kompletima municije.

U prilog navedenim podacima i ~iwenici da je nabavka i distribucija oru`ja zanaoruàwe muslimanskog stanovni{tva i{la i preko SDA, govori npr. i podatak da jeHasan êngi}, 1. 04. 1992. godine, od "SDA Sarajevo" u gotovom primio 59,000 DM, zaisplatu ra~una za primqeno oru`je.

Pored nabavke ilegalnim putem, oru`je je, sredinom 1991. godine, nabavqenolegalno - za potrebe MUP - a, iz rezervi JNA. Za objekat MUP-a na brdu Zlati{ta,Sarajevo, izdato je 08. 07. 1991. godine, 356 automatskih pu{aka M - 50 i M - 70, 78pu{komitraqeza M - 72, 6 snajpera, 120 pi{toqa"{korpion" i 246370 metaka svihkalibara, kao i posebno 9,00 metaka kalibra 7, 9 mm za snajpere. Krajem istog mjeseca{koli MUP-a u nasequ Vrace, Sarajevo, izdato je 920 pu{aka M - 59/66 sa 133560 metaka i 18 ru~nih baca~a. Istovremeno je, tako|e u organizaciji MUP-a tzv. RBiH, u Mostarunaoruàno 350 policajaca - pripadnika muslimanske nacionalnosti. Poznato je da je,poslije parlamentarnih izbora i podjele resora u novoj izvanstrana~koj Vladi MUP(javne i dràvna bezbjednost i ostala slu`ba) "pripalo" strukturama SDA i Hrvatskademokratska zajednica, koje su ve} po~etkom 1991. godine zauzela sve kqu~ne pozicije unavedenom resoru, pa je, prema tome, jasno kada je i kako navedeno oru`je djelovalo.

Ovim oru`jem su uglavnom dodatno naoruàvani pripadnici muslimansko -hrvatskog dijela MUP - a, kao i drugi gra|ani muslimanske i hrvatske nacionalnosti.Muslimansko - hrvatski MUP, raspolagao je znatnim koli~inama oru`ja, {to potvr|ujeda mu je bila povjerena zna~ajna uloga u akciji naoruàvawa - kako svog sastava, tako iparavojnih jedinica, odnosno muslimanskog i hrvatskog vojno sposobnog stanovni{tva.


Pored nabavke oru`ja i vojne opreme, tada{we rukovodstvo MUP-a je jo{ krajem1991. i u januaru 1992. godine starje{inskom kadru muslimanske i hrvatskenacionalnosti u Centru za obrazovawe kadrova MUP-a na Vracama, na kojima jerazmatrana"bezbjedonosna problematika"i, pored ostalog, utvr|en plan pra}ewa kretawa i pona{awa starje{ina srpske nacionalnosti. Pored toga, nakon prvih martovskihbarikada u Sarajevu, Munir Alibabi}, tada na~elnik Sektora SLB Sarajevo i BakirAlispahi', u to vrijeme na~elnik DSB Sarajevo, u dogovoru sa Jusufom Pu{inom i Avdom Habibom, animirali su i organizovali starje{ine Centra muslimanske i hrvatskenacionalnosti, koji su prije zaposlewa u MUP-u zavr{ili Vojnu akademiju, da sa~ine"Plan odbrane grada" i da, u tom smislu, vojno oblikuju jedinice.

U okviru op{tih priprema muslimanskog stanovni{tva za borbu protiv, kako senavodi, "srpskog agresora", jo{ sredinom 1991. godine MUP BiH, u organizaciji SDA i"Patriotske lige", uputio je vi{e grupa policajaca - muslimanske i hrvatskenacionalnosti na specijalisti~ke vojne kurseve u Zagreb, "radi priprema i obu~avawa zarat". Znatan broj ovih kursista bili su dobrovoqci rodom iz Savezne RepublikeJugoslavije, odnosno sa podru~ja tzv. Sanxaka.

Kako se iz gore naloènog obrazloèwa vidi, muslimansko vojno sposobnostanovni{tvo bilo je vrlo dobro naoruàno i politi~ki i vojno organizovano i odrukovodstva SDA vo|eno u smi{qeno, agresivne, drske i mu~ke napade na tada{weobjekte i pripadnike JNA, odnosno na srpski narod u cjelini, koji se jo{ ranije svojimplebiscitom jednodu{no izjasnio za Jugoslaviju, a time i za wenu Armiju. Ta agresivnost posebno je do{la do izraàja u napadima na kasarne JNA u Sarajevu, krajem aprila ipo~etkom maja 1992. godine.

JNA - meta napada

Uprkos agresivnoj politici SDA, politi~kim tenzijama i napetosti koja je vladala u gradu Sarajevu, Komanda 2. armijske oblasti je tada kao i ranije u periodu uo~i rata,~inila napore da se izbjegnu me|unacionalni sukobi na ovim prostorima. U tom ciquinicirala je vi{e sastanaka sa istaknutim li~nostima iz javnog i kulturnog ìvotagrada Sarajeva, kao i konsultacije sa vo|ama politi~kih stranaka. Me|utim,muslimansko - hrvatskom vo|stvu nije bilo u interesu miroqubiva opcija, a JNA jepredstavqala smetwu i, po wihovom shvatawu, realnu opasnost za aktivnosti koje jesprovodila militantna "Patriotska liga". Stoga su se odmah u po~etku ratnih sukoba itokom cijelog aprila 1992. godine, posebno okomili na kasarne idruge vojne objekte JNA, s ciqem da ih blokiraju i onesposobe za djelovawe, te da se dokopaju opreme i naoruàwa koje se nalazilo u tim objektima, da bi krajem aprila usljedila i otvorena oruànaprovokacija prema objektima JNA, posebno prema kasarnama. Tada su izvr{ena i dva ja~a napada na kasarnu u nasequ Bistrik, Sarajevo, u kojoj se nalazila komanda 2. armijskeoblasti JNA.


Nakon nabavke ogromne koli~ine naoruàwa (o ~emu je data uz KP dokumentacija) iizvr{ene mobilizacije qudstva uz pripadnike vojske JNA, sprovedena je organizacijanapada na sve garnizone vojske. Nakon saznawa o ovoj operaciji, s ciqem da sepreduprijedi eskalacija oruànih sukoba na sarajevskom podru~ju, Komanda 2. armijskeoblasti pripremila je evakuaciju qudstva i opreme na kasarne u nasequ Bistrik - ukasarnu u nasequ Lukavica, Sarajevo. Me|utim, ve} 1. maja uslijedio je op{ti napad nasve kasarne JNA u Sarajevu. Sutradan 2. maja, u Ulici Vojvode Stepe u Sarajevumuslimanske formacije izvr{ile su napad na kolonu sanitetskih vozila JNA, na tajna~in {to su pomo}u kamiona marke "Fap", ùte boje, povukli kontaktnu mreù podnaponom (tramvajska i trolejbuska) i nabacili na vojna vozila, pa su na taj na~in nalicu mjesta usmrtili jedan broj lica - pripadnika JNA, dok su neke od preìvjelih licaiz te kolone na licu mjesta ubili pripadnici jedinice Jusufa Prazine.

Ovi napadi uslijedili su i pored niza prethodnih dogovora i sporazuma o mirnojevakuaciji qudstva i opreme.

Naime, dana 03. maja 1992. godine u prijepodnevnim ~asovima obavqeni su razgovori sa muslimanskom stranom i postignut sporazum o mirnoj evakuaciji qudstva i opreme iz kasarne u Bistriku u kasarnu u Lukavici. Garancije su dobivene i od najodgovornijihpredstavnika Ujediwenih nacija i Evropske zajednice - Boba Dola i generala Mekenzija.Me|utim, istoga dana, u ranim jutarwim ~asovima, Jusuf Prazina je u rejonu parka Cara Du{ana, obli`weg objekta "Papagajka" Ulica Mjedenice i Dobrovoqa~ka u Sarajevu,rasporedio pripadnike "Zelenih beretki" - obu~ene u crne uniforme i naoruàneautomatskim oru`jem. Ne{to kasnije, iza 10,00 ~asova, Prazina Jusuf i Ramiz Delali}osmatrali su prostor oko Dobrovoqa~ke ulice i kasarne Bistrik. Oko 1.300 ~asova togadana, naoruàni pripadnici "Zelenih beretki" blokirali su i Dom JNA u Sarajevu, nadesnoj obali rijeke Miqacke, u blizini navedenog rejona. Time su, kako se vidi, bileostvarene kona~ne pripreme za napad na vojnu kolonu, koji je uslijedio toga dana, uvremenu izme|u 15,00 i 17,00 ~asova.

Iz naseqa Bistrik krenula je dogovorenom rutom, kolona Komande 2 armijskeoblasti, iako nije za to dala nikakav povod, napadnuta je u Dobrovoqa~koj ulici, vatrom iz pje{adijskog oru`ja, iz pravca naseqa Bistrik i od rijeke Miqacke, odakle se premakoloni, u streqa~kom stroju, kretala velika masa naoruànih lica. Na kolonu je iz svihpravaca i sa prozora obli`wih ku}a, osuta jaka paqba iz automatskog oru`ja, uzupotrebu protivoklopnih projektila (ru~nih baca~a, tromblona, "zoqa" i "osa").Me|utim, pripadnici JNA nisu pruàli otpor, ve} su odlagali oru`je i predavali senapada~ima. U toku ovog napada, iako nije pruàn otpor od strane pripadnika JNA,jedan broj oficira i vojnika ubijen je na licu mjesta, a ve}i broj je rawen, dok su ostalizarobqeni.

U toku napada na kolonu poginulo je 33, raweno 47 a zarobqeno oko 170 oficira,mla|ih oficira, vojnika i gra|anskih lica na slu`bi u JNA, koji su zatim sprovedeni u


objekat DTV "Partizan" u Ulici Mis Irbina i u Centar slu`bi bezbijednosti, a potomu Centralni zatvor i druge muslimanske zatvore, a neki teè raweni pripadnici JNAodvezeni su u Vojnu bolnicu i u bolnicu "Ko{evo" u Sarajevu. Rawenike su, tokom vo`we do bolnica, zlostavqali i tukli pripadnici muslimanske teritorijalne odbrane. U toku narednih nekoliko dana ve}ina zarobqenih je, na intervenciju UNPROFOR,razmijewena i upu}ena u kasarnu JNA u Lukavici, dok je jedan broj (nije utvr|eno kojibroj) zadràn u muslimanskim zatvorima.

U prostorijama DTV "Partizan" jedan broj pripadnika JNA, prije nego {to surazmijeweni ili sprovedeni u Centralni zatvor, zlostavqan je i svirepo mu~en -batinawem u gimnasti~koj sali, na hodnicima i u toaletnim prostorijama. Zlostavqalisu ih i svirepo mu~ili nakon {to su im naredili da potrbu{ke legnu na pod, a onda ihtukli gumenim palicama i ostalim tvrdim predmetima. Posebno su zlostavqali isvirepo mu~ili vojnike koji su bili pod ugovorom i rezerviste.

Od ukupnog broja zarobqenih oficira, mla|ih oficira, vojnika i gra|anskih licana slu`bi u JNA - jedan broj (nije utvr|eno koji broj) je izdvojen i sproveden u Centarslu`be bezbijednosti, a kasnije u Centralni zatvor (i druge muslimanske zatvore ugradu), gdje su tako|e podvrgavani vi{ednevnom zlostavqawu i svirepom mu~ewu. Premaizjavama preìvjelih, u zatvorske }elije su u toku no}i upadala uniformisana lica icivili, pa ~ak i ène, koji su ih, dok su bili vezani lisicama za radijatore centralnoggrijawa i sl. tukli gumenim palicama, raznim tvrdim predmetima i kundacima pu{aka.Straàri su ih, tako|e, svakodnevno tukli i zlostavqali.

Tijela ubijenih oficira, mla|ih oficira, vojnika i gra|evinskih lica na slu`bi u JNA, posredstvom UNPROFOR - a isporu~ena su izme|u 14. i 20. maja Komandi JNA uLukavici, a zatim su posmrtni ostaci 23 pripadnika JNA preba~eni na VMA u Beogradu - Odjeqewe za patologiju, gdje je izvr{ena identifikacija i ura|eni obdukcioni nalazi.Pet ostalih ubijenih sahraweno je bez prethodno izvr{enog obdukcionog pregleda.

U toku napada na kolonu, raweno je vi{e oficira, mla|ih oficira, vojnika igra|evinskih lica na slu`bi JNA kao i gra|ana koji su se zatekli na ulici (spisakrawenih daje se u prilogu). U Centralnom zatvoru, pored ostalih, posebno su se isticali u zlostavqawu i svirepom mu~ewu zarobqenih pripadnika JNA - Avdo Peweta, komandir strane u pomenutom zatvoru i Re{ad Jusupovi}, koji je, dok su se zarobqeni pripadniciJNA nalazili u prostorijama DTB "Partizan", prisiqavao pojedine zarobqenike daduè vrijeme stoje ili ~u~e na vrhovima prstiju, a kada bi oni, usqed toga napornogpoloàja, nakon izvjesnog vremena na pod, podvrgaovao ih je svirepom mu~ewu ibatinawu.

Pojedini su, kao npr. vojnik Vukovi} Goran, pukovnik Belo{evi} Slavoqub i dr.usljed zlostavqawa i svirepog mu~ewa u muslimanskim zatvorima, ostali sa trajnimfizi~kim posqedicama. Pukovnik Belo{evi} je vi{e dana zlostavqan i svirepo mu~en.


Ispitivao ga je, pored ostalih, i Be}irba{i} Fikret. Prilikom ispitivawa,Be}irba{i} je prisiqavao Belo{evi}a da po vi{e ~asova neprekidno gleda u jakosvjetlo u wega usmjerene sijalice, od ~ega je skoro oslijepio. Belo{evi} je u zatvoruproveo 10 dana, nakon ~ega je razmjewen putem UNPROFOR - a.

Pregled poginulih oficira i vojnika u napadu na vojnu kolonu

1. pukovnik Radulovi} dr Budimir (VMA - patologija)

2. pukovnik Soki} Miro (VMA - patologija)

3. pukovnik Petrovi} Gradimir (VMA - patologija)

4. pukovnik Mihailovi} Bo{ko

5. pukovnik Jovani} Bo{ko (VMA - patologija)

6. kap. 1. kl. Labudovi} Marko (VMA - patologija)

7. poru~nik Cvetovi} Ivica (VMA - patologija)

8. poru~nik Kastrati Nihad (VMA - patologija)

9. poru~nik Gvozdenovi} Obrad

10. vojnik Jeli} Slobodan (VMA - patologija)

11. vojnik Cerovi} Predrag (VMA - patologija)

12. vojnik \uki} Milorad (VMA - patologija)

13. vojnik Jovani} Sre}ko (VMA - patologija)

14. vojnik Popovi} Branko (VMA - patologija)

15. vojnik Simi} Ivica (sahrawen u grobqu), (v b)

16. vojnik (v/ o) Vitkovi} Dragan (sahrawen)

17. vojnik Tomovi} Zdravko

18. vojnik Raki} @eqko (VMA - patologija)

19. vojnik Mojsilovi} Momir (VMA - patologija) 14. 5. 1992. godine VMA

20. vojnik Novi} Perica (VMA - patologija) 14. 5. 1992. godine VMA

21. GL [uko Normela (sahrawen)

22. vojnik Ritan Stevo (VMA - patologija)


23. vojnik Petrovi} Vlastimir (VMA - patologija)

24. vojnik Gaji} Zoran (VMA - patologija) 17. 5. 1992. VMA

25. vojnik Ko~i{ Robert (VMA - patologija)

26. vojnik Jovanovi} Neboj{a (VMA - patologija),

27. st. vodnik Roti} Kazafer (sahrawen na grobqu kod kas. SPS)

28. st. vodnik Jawi} Milomir (Vila Lukavica) 15. 5. 1992. godine

31. vojnik Lalovi} Zoran 24. 5. 1992. VMA

29. vojnik Divovi} Goran (sahrawen u [ehovi}ima) 10. 5. 1992. godine

30. Na|en le{ vojnika kod Vrbawe mosta

32. vojnik Vru}ina Frawo 23. 5. 1992. godine

33. kapetan Cikari} Velimir te{ko rawen, umro na VMA 23. 5. 1992. godine

Zarobqena aktivna vojna lica i vojnici koji se vode nestalim:

Iz doma JNA Sarajevo (zarobqeni 2. 5. 1992. godine)

1. potpukovnik Boìnovski Bogoje

2. GL Ducan Vojislav

3. GL Mitrovi} Dragoslav

4. vojnik [uraka Selver

5. vojnik Bi}o Xevad

6. GL Sokolovi} \or|e

7. GL Sokolovi} Todor

Iz sastava 2V (kolone od 3. 5. 1992. godine)

1. poru~nik Pelemi} Bogoqub

2. vodnik Stepanovi} Dragan

3. GL Zlatovi} Sneàna (Hotel "Evropa)

4. vojnik Nikoli} Mladen (bolnica Ko{evo)

5. vojnik Be{li} Kruno


6. vojnik Nikoli} Sr|an

7. vojnik Blagojevi} Aleksandar

8. vojnik Pajovi} Rado{

9. vojnik Miku{ Laslo

10. vojnik Bajto Luga

11. vojnik Mehovi} Ramiz

12. vojnik [ani} Vladan

13. vojnik Ili} Du{an

14. vojnik Mladenovi} Sa{a

15. vojnik Peri} Milenko

16. vojnik Mrkovi} Simo

17. vojnik Markovi} Neboj{a

18. vojnik Tomi} Zoran

19. vojnik Dimi} Nedeqko

20. vojnik O{i} Ivan

21. vojnik Ademi Jeton

22. vojnik Bogdanovi} Radoslav

23. vojnik Dursun Milan

24. vojnik Stevanovi} Zoran

25. vojnik Gligori} Momir

26. desetar Milanovi} Goran

27. vojnik Nenadi} Aco

28. vojnik Marjanovi} Radenko

29. pukovnik Taso Enes (pu{ten iz bolnice 11. 5. 1992. godine)

30. kapetan 1. kl. Pravda Laslo

31. vojnik Peji} Milan


32. vojnik Panti} Dragan

33. vojnik An|i} Zoran

34. vojnik Bojani} Slobodan

Raweni, pu{teni, iz Bolnice Ko{evo 8. 5. 1992. godine

35. pukovnik Ivanovi} Josip

36. pukovnik Luki} Qubinko

37. pukovnik Katalina Ratko

38. pukovnik Kosti} Mi}o

39. kapetan Stankovi} Draga

40. vod. 1. kl. Magazin Radenko

41. GL Stankovi} Ivanka

42. GL Stamenkovi} Marko i supruga Simeonka koja je iz CSB pu{t. 6. 5. 1992 godine

43. civil Petrovi} Slavka

44. vojnik Zrni} Zoran

45. vojnik Miliji} Predrag

46. vojnik Kravqa~a Slavi{a

Raweni, pu{teni, iz Vojne bolnice Sarajevo

47. pukovnik Vasi} Slobodan

48. pukovnik Stavwak Gligor

49. poru~nik Beli} Goran

50. vod. 1. kl. Stojanovi} Dobrivoje

51. vodnik Jovanovi} Bojan

52. vojnik Nikoli} Dragoslav

53. vojnik Malevi} Aleksandar

54. vojnik Niki} Vladica

55. vojnik Su{i} Qubinko


56. vojnik Jelisavac Mladen

57. vojnik Kova~evi} Dragan

58. vojnik Markovi} Simo

59. vojnik Lazuki} Drago

60. vojnik Stanojlovi} Rade

61. vojnik Arbutina Dmitar

62. vojnik Ninkovi} Gavro

63. vojnik Tadi} Simeun

1. vojnik Ruski} Teodor

64. vojnik Do{lo Aleksandar

65. vojnik Gobeli} Gojko

66. vojnik Matovi} Branko

67. rezerv. Popovi} Nenad

68. vojnik Te{anovi} Sr|an

69. rezerv. Gusak Milovan

70. terit. Lali} Mihajlo - otpu{ten sa qe~ewa

71. civil Kova~evi} @eqko - otpu{ten sa qe~ewa

72. civil Vuka~evi} - otpu{ten sa qe~ewa

73. civil êakovi} - otpu{ten sa qe~ewa

74. civil Pavi} Milka - otpu{tena sa qe~ewa

75. civil Tucanovi} Du{an - otpu{ten sa qe~ewa

76. civil Suboti} Goran - otpu{ten sa qe~ewa

77. civil Nikoli} Mladen

78. civil Mati} Dragan

79. civil Markovi} Veroqub

80. vojnik Savanovi} Gojko


AVL i vojnici pu{teni iz CSB (bili u pritvoru)

1. kapetan Markovi} Miodrag

2. kapetan Petrovi} Sr|an

3. vojnik Kusmuk Milutin

4. vojnik Milutinov Milorad

5. vojnik Milinkovi} Boban

6. vojnik Stamenkovi} Goran

7. vojnik Paji} Goran

8. vojnik Pridikanovi} Zoltan

9. vojnik Mi{i} Neboj{a

10. vojnik Nikoli} Novica

11. vojnik Bordoì} Mom~ilo

12. vojnik Jovi} Dragan

13. vojnik Radivojevi} \ur|e

14. vojnik Stojanovi} Vladi{a

15. vojnik Be{ir Aleksandar

Osumwi~eni za krivi~no djelo ratni zlo~in (~lan 144 i 146 KZ RS).

Prema prikupqenim podacima (izjava vi{e svjedoka, video i audio materijala idr.), glavni organizatori ovog podmuklog napada bili su ~lanovi Predsjedni{tva tzv.RBiH - Ejup Gani} i Stjepan Kquji}, kao i na~elnik Glavnog {taba tzv. Armija BiHSefer Halilovi} i predsjednik op{tine Stari grad Sarajevo Selim Haxibajri}, aizvr{ioci na terenu bili su pripadnici tzv. "Patriotske lige", "Zelenih beretki",muslimanske TO, muslimanskog MUP-a koje su predvodili Mustafa Hajrulahovi} zv."Talijan", Alija Delimustafi}, Jusuf Pu{ina i drugi.

Pored ostalih, prema prvim obra|enim podacima za krivi~no djelo ratni zlo~in(~lan 144 i 146 KZ RS) osumwi~ena su sqede}a lica:

- Ejup Gani} i Stjepan Kquji}, kao ~lanovi predsjedni{tva tzv. BiH, suprotno ranije postignutom sporazumu o mirnoj evakuaciji Konavle 2. armijske oblasti JNA, organizovalisu i putem radio - veza, i na drugi na~in, rukovodili, odnosno naredili komandantima naterenu Mustafi Hajrulahovi}u, Jusufu Pu{ini i dr. da napadnu kolonu JNA u


Dobrovoqa~koj ulici, ~iji pripadnici nisu pruàli otpor, i na taj na~in neposrednou~estvovali u ubijawu i rawavawu vi{e desetina oficira, pla}enih oficira, vojnika igra|anskih lica na slu`bi JNA.

- Halilovi} Sefer, kao ina~elnik Glavnog {taba tzv. Armije BiH i u to vrijemeglavnokomanduju}i oruànih snaga, po svojoj funkciji neposredno je odgovoran za napad nakolonu JNA u Dobrovoqa~koj ulici i za ubijawe i rawavawe vi{e desetina oficira, mla|ih oficira, vojnika i gra|anskih lica na slu`bi uJNA.

- Delimustafi} Alija, kao ministar unutarwih poslova u Vladi tzv. BiH u tovrijeme, organizovao je jedinice MUP -a (specijalne i druge), koje su, sa jedinicama tzv.Armije BiH i drugim paravojnim formacijama, po wegovom odobrewu na podmukao na~innapale Komandu 2. armijske oblasti JNA, 3. maja 1992. godine u Dobrovoqa~koj ulici uSarajevu, ~iji pripadnici nisu pruìli otpor napada~ima, ~ime je odgovoran za ubijawe,rawavawe i zlostavqawa zarobqenih oficira, mla|ih oficira, vojnika i gra|anskih lica u JNA.

- Hajrulahovi} Mustafa, zv. "Talijan", komandovao je na terenu jedinicamamuslimansko - hrvatske TO, nare|ivao i neposredno u~estvovao u podmuklom napadu nakolonu Komande 2. armijske oblasti JNA, 3. maja 1992. godine u Dobrovoqa~koj ulici uSarajevu, odnosno u ubijawu, rawavawu i zlostavqawu zarobqenih oficira, mla|ihoficira, vojnika i gra|anskih lica u JNA.

- Pu{ina Jusuf, kao pomo}nik ministra unutra{wih poslova, neposredno jekomandovao svim jedinicama MUP-a (specijalne i druge policije) u podmuklom napadu nakolonu Komande 2. armijske oblasti JNA, 3. maja 1992. godine u Dobrovoqa~koj ulici uSarajevu, a po wegovom nare|ewu policajci su, uz pripadnike ostalih muslimansko -hrvatskih formacija, ubili, ranili i zarobili vi{e desetina oficira, pla}enih oficira,vojnika i gra|anskih lica na slu`bi u JNA. Pored toga, Pu{ina je jedan od odgovornijih za zlostavqawe jednog broja zarobqenih pripadnika JNA, koje su - naro~ito pripadnicipolicije - po wegovom odobrewu podvrgavani svirepom mu~ewu u prostorijama DTV"Partizan", Centra slu`be bezbjednosti, te Centralnom i drugim muslimanskimzatvorima, gdje su ih i po vi{e dana batinali, nanose}i udarce raznim tvrdim predmetimai sl.

- Haxihajri} Selim, kao predsjednik op{tine Stari grad Sarajevo i osniva~"Patriotske lige" u toj op{tini, u~estvovao je pored navedenih u organizaciji podmuklognapada na kolonu Komande 2. armijske oblasti u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu kojomprilikom je ubijeno i raweno vi{e desetina oficira, mla|ih oficira, vojnika i gra|anskih lica u JNA. On je, pored toga, pred objektom DTV "Partizan", gdje su sprovedeni zarobqeni pripadnici JNA, davao upustva pripadnicima policije i TO koji su u tom momentu tuklii zlostavqali zarobqene pripadnike JNA.


- Be}irbegovi} Fikret, saslu{avao je i pri tom na veoma svirep na~in tukao izlostavqao zarobqene pripadnike JNA u prostorijama Centra slu`be bezbjednosti uulici A. Cesarca i u Centralnom zatvoru. On je, prilikom saslu{avawa, posebno mu~iopukovnika Slavoquba Belo{evi}a. Wega je vi{e dana i no}i, pored ostalog, prisiqavao dagleda jaku elektri~nu sijalicu zbog ~ega je Belo{evi} osqepio.

- Paqeta Avdo, kao jedan od starje{ina policije MUP-a grada Sarajeva, posebno seisticao u mu~ewu i zlostavqawu pojedinih zarobqenih pripadnika JNA u Centralnomzatvoru.

O ovom napadu uz adekvatnu dokumentaciju, izjavama o~evidaca napada, stradalih,svjedo~ewa zarobqenih, video kasete, dopisa komandi i arhiva o dogovorima imedicinske dokumentacije, kako je ve} navedeno, data je cjelovita dokumentacijska osnova za krivi~nu prijavu na osumwi~ena lica organizatore, naredbodavce i izvr{ioce napada na pripadnike vojske JNA u Sarajevu.


karta



NAPAD NA VOJNU KOLONU PRIPADNIKA JNA U SKOJEVSKOJ ULICI U TUZLI




NAPAD NA VOJNU KOLONU PRIPADNIKA JNA U SKOJEVSKOJ ULICI U TUZLI 15. MAJA 1992. GODINE

Pripreme i organizacija napada na jedinice JNA u Tuzli

Po~etkom 1992. godine, na podru~ju biv{e BiH izvr{avani su brojni napadi nagarnizone i vojne kolone regularne armije JNA, koji su dugo i temeqno pripremani odstrane islamskih fundamentalista.

Jedan od karakteristi~nih napada izveden je 15. maja. 1992. godine na vojnu kolonupripadnika JNA VP 7954 locirane u Tuzli. Napad je izvela muslimanska vojnaformacija tzv. "Patriotska liga" koja je osnovana 1991. godine, a ozvani~ena po~etkom1992. godine, sa pozicija islamskog fundamenta.

Shodno krivi~noj prijavi broj 02/2-177/95 upu}ene Vojnom tuìla{tvu pri VP 2082- Beograd, ovaj napad izvr{en je u skladu sa ranijom odlukom Komande "Patriotske lige"o vojnom organizovawu u ciqu stvarawa islamske dràve na prostoru Bosne iHercegovine i da pripreme uni{tewe srpskog naroda na prostorima Tuzle i da ga isele i uni{te. Za ove operacije, po nare|ewu Be{lagi} Selima, predsjednika op{tine Tuzla,formiran je "Krizni {tab" za okrug Tuzla i brojni istureni {tabovi po op{tinama uokolini i na podru~ju grada. Na ~elu {tabova nalazili su se muslimanski ekstremistiuglavnom iz nacionalne stranke SDA. Za potrebe ovog {taba izradili su precizan plannapada na vojnu kolonu biv{i potpukovnik JNA Knez @eqko i Gligori} Slavko, afinansirawe vr{ili [ehovi} Mirha i Fazli} Munivera.

Nakon sprovedenih priprema za napad na kolonu koja je izlazila iz kasarne, krozizradu zapreka na putevima, minirawe terena, kopawa rovova i izradu zaklona, iisjecawa èqezni~kih {ina, isturawa jeèva i krstila, bu{ewe i sje~ewe asfalta prema Slavinovi}ima i prema Ozrenu, postavqawa PT mina, predsjednik kriznog {taba Bajri} Mehmed izdao je nare|ewe za napad na vojnu kolonu koja je napustila 15. 05. 1992. godineoko 20 ~asova kasarnu "Husinska buna". U kratkom vremenu sa oko 3.000 pripadnika"Zelenih beretki" i TO Tuzla iz Lukavice, @ivinica i drugih okolnih mjesta, napali su vojnu kolonu od oko 200 motornih vozila i oko 600 vojnika i starje{ina. Napad jeizveden sa vatrenim oru`jem i zoqama i drugim zapaqivim sredstvima usqed ~ega je ovom prilikom raweno i poginulo 212 vojnika i starje{ina JNA a 140 pripadnika JNA jezarobqeno i sa poru~nikom Te{i} Te{om odvedeno u stari rudnik u Tuzli kaozarobqenici. Pripadnici TO Tuzla zatim su i{li du` zaustavqene kolone i rawenevojnike ubijali na razne na~ine, pa su tako pored ostalog rawenog Krsti} Radovanaokrenuli na le|a i pucali mu u usta, ali je on uspio da odglumi smrt i ostane ìv, azatim su pokupili 17 rawenika u sanitetsko vozilo i ubili ih udarcima ~eki}a u ~elo na putu za bolnicu, dok su ostale rawene i ubijene vojnike pokupili po no}i i odvezli na


gradsku deponiju sme}a u Tuzli gdje su ih bacili, a preko wih nabacali 5 metara sme}a i poravnali buldoèrom. Zarobqene pripadnike JNA su mu~ili na najrazli~itije na~ine,tako su im odsijecali dijelove tijela i polne organe, metali im polne organe u usta iìve ih drali, pojedine su ubijali tako da su im ispaqivali manevarski metak u anus,usqed ~ega su oni umirali u najve}im mukama za 4 do 5 sati, a iste ve~eri je Livadi}Nihad izveo operaciju tzv. "Krvava svadba" u Banovi}ima, kojom prilikom je izdao nalog da se uhapsi 800 Srba, {to su pripadnici TO Tuzle i realizovali i doveli ih u zatvor sa pripadnicima iz kolone i podvrgli ih mu~ewu, pa su tako izvjesnu Sweànu svaku no}silovali i tukli po 7-10 pripadnika TO Tuzle, usqed ~ega ona nije mogla da hoda, ve} jei{la na koqenima i laktovima, a kod qekara su je vodili bosu i polugolu kroz Tuzlunazivaju}i je "~etniku{om" i obavje{tajcem Srbije i JNA.

Za ovo krivi~no djelo iz ~lana 141, 142, 143, 144 i 145 stav 1. KZ SRJ podnesena jekrivi~na prijava sa odgovaraju}om krivi~nom dokumentacijom Vojnom tuìla{tvu priVP 2082 i Beogradu protiv organizatora, naredbodavaca i izvr{ioca krivi~nog djela.

@rtve napada na kolonu JNA

Prema do sada poznatim podacima u napadu su ubijeni sqede}i pripadniciregularne JNA iz VP 7954 Tuzla:

1. Boànovi} (An|elka) Risto,

2. Boì} (Danila) Miroslav,

3. Blagojevi} (An|elka) Radenko, s. Mi~ijevi}i - Lukavac,

4. Blagojevi} (Drage) Vojo, ro|. 16. 02. 1942. god. u s. Podgora, Lopare,

5. Blagojevi} (Sime) Vojo, iz Porje~ine - Petrovo,

6. Boì} (Ilije) Gordan,

7. Cvjetkovi} (Marka) Danilo, ro|. 1972. god. u s. D. Potpe}, Srebrenik,

8. Cvijetkovi} (Milana) @arko, ro|. 1970. god. u s. Smolu}a, Lukavac,

9. Dangubi} @eqko,

10. Drespotovi} (Petra) Slavko, Bosansko Petrovo Selo,

11. \oki} Jovan,

12. \umi},

13. \uranovi} (Save) Robi,

14. \uri} (Milana) Marko, ro|. 1936. god. u s. Crno Blato, Tuzla,


15. \uri} (Ilije) @ivko, s. Crno Blato, Tuzla,

16. \uri} (Marka) Milenko, ro|. 1963. god. u s. Crno Blato, Tuzla,

17. \uri} Zoran, S. Crno Blato, Tuzla,

18. \uri} (Du{ana) Rajko, s. Dubice, nestao,

19. \uri} (Rade) Du{an, ro|. 1952. god. u s. Dubice, nestao,

20. \uri} (Du{ana) Rad, s. Dubice,

21. Gavri} (Jovana) @arko, s. Krtova, Lukavac,

22. Gavrilovi} (Radivoja) Pero, s. Crno Blato, Tuzla,

23. Goganovi} (@arka) Vaskrsije, s. Si`je, Lukavac,

24. Ili} (Steve) Vlado, s. Bosansko Petrovo Selo,

25. Iki} (Cvijetina) Mero, s. Dubice,

26. Jawi} (Qube) Drago, ro|. 10. 10. 1956. god. u s. Kolimer, Tuzla,

27. Jovi} Milenko, s. Lopare,

28. Jovi~i} (Milorada) Miroslav, ro|. 22. 04. 1968. god., s. Pura~i}, Lukavac,

29. Jovi~i} (Milovana) Miro, s. Pura~i},

30. Jovanovi} (@ivana) Du{ko, ro|. 1972. god., s. Poàrnica, Tuzla,

31. Joki} (Nike) Goran, ro|. 08. 11. 1972. god. u s. Poàrnica, Tuzla,

32. Josipovi} (Krste) Mladen, Lukavac,

33. Jefti} Maksim,

34. Kuli{i} (Vase) Milan, s. Si`je, Tuzla,

35. Lazi} (Jovana) Ranko, ro|. 29. 09. 1973. god., s. Gospi}, Tuzla,

36. Latkovi} Slobodan, ro|. 19. 08. 1963. god. u s. Petrovac,

37. Lopatko Miroslav, Bawa Luka,

38. Luki} Ilija,

39. Luki} (Milorada) Savo, s. Dubice,

40. Qubojevi} (Stanimira) \or|ije, ro|. 02. 09. 1962. god., s. Kova~ica,


41. Markovi} Ranko,

42. Markovi} (Cvijetina) Stojko, ro|. 26. 03. 1962. god. u s. Vozu}a, Zavidovi}i,

43. Maksimovi} (Milana) Jovo, S. Dubice,

44. Modrakovi} Radivoje, s. @ivinice,

45. Medi} (Vaskrsija) Milan, s. Si`ja - Krtova,

46. Meki} (Milenka) Dragan, ro|. 08. 09. 1959. god., Zemun,

47. Meki} Zoran,

48. Mi}anovi} (Mi}e) Vladimir, ro|. 29. 08. 1968. god., Tuzla,

49. Mihajlovi} (Radovana) Zoran, Bosansko Petrovo Selo,

50. Mihajlovi} (Radovana) Milan, Bosansko Petrovo Selo,

51. Mitrovi} (Sime) Srpko, s. Dubice,

52. Mrkowi} (Ranka) Branko, s. Smolu}a, Lukavac,

53. Mrkowi} Stojan, s. Si`je, Lukavac,

54. Modrakovi} (Tripuna) Radovan, s. Kriva~a, @ivinice, umro 08. 06. 1992. god. od posqedica rawavawa 15. 05. 1992. god., tijelo razmijeweno 16. 06. 1992. god.,

55. Medi} (Vaskrsija) Milan, sin Petre, ro|. 1955. god., s. Si`ja,

56. Nedi} (Nede) Rado, ro|. 13. 08. 1955. god., s. Smolu}a, Lukavac,

57. Ostoji} (Janka) Milorad, ro|. 21. 05. 1954. god., s. D. Podpe}, Srebrenik,

58. Pani} Branislav, Ilija{,

59. Panti} Stojan, Podpe},

60. Peri} (\or|ija) Ostoja, ro|. 1969. god., s. Smolu}a, Lukavac,

61. Petrovi} (Sretka) Boro,

62. Popovi} (Radivoja) Nenad, s. Vrelo, Kalesija,

63. Savi} (Branka) Milenko, ro|. 13. 10. 1959. god., s. Poàrnica, Tuzla,

64. Soraji} (Branka) Boìdar, ro|. 10. 12. 1973. god., s. Qubiwa, Qubiwe,

65. Stojanovi} (Branka) Sreten, ro|. 1955. god., s. Dubnica, Kalesija,

66. Stojanovi} (Vasilija) êdo, s. Dubnica, Kalesija,


67. Stojanovi} Branko, s. Dubnica, Kalesija,

68. Tadi} (Milorada) Boro, s. Krtova, Lukavac,

69. Todorovi} (Du{ana) Dragan, ro|. 07. 02. 1964. god., s. Krtova, Lukavac,

70. Todorovi} (Luke) Radomir, s. Krtova, Lukavac,

71. Todi} (Jove) Rade, ro|. 03. 10. 1970. god., s. G. Potpe},

72. Trifunovi} (Cvijetina) Milovan, s. [pionica, Srebrenik,

73. Tubi} (Jovana) Jelenko, ro|. 22. 04. 1953. god., s. Si`je, Lukavac,

74. Tubi} (Janka) Milorad, s. Si`je, Ozren,

75. Vasi} (@ivana) Du{ko,

76. Vasi} (Nenada) Jovo, ro|. 10. 03. 1953. god., s. Poàrnica, Tuzla,

77. Vujanovi} (Qubomira) Cvijetin, ro|. 17. 06. 1966. god., s. Poàrnica, Tuzla,

78. Vukojevi} (An|elka) Savo, ro|. 28. 01. 1965. god., s. Krtova, Lukavac,

79. Zec (Branislava) Draènko, Prijedor,

80. @ivkovi} Tri{ko.

Pored navedenih `rtava napada na dan 15. 05. 1992. godine, jo{ je smrtno stradalo132 pripadnika JNA, koji su ubijeni u zatvorima, tokom privo|ewa u zatvore, me|ukojima je znatan broj bilo rawenih.

Osumwi~eni za organizaciju i izvo|ewe napada

Za organizaciju i izvo|ewe napada na tuzlansku vojnu kolonu u Skojevskoj ulici,osumwi~ena su sqede}a lica:

1. Be{lagi} Selim, gradona~elnik Tuzle,

2. Haxi} Izet, predsjednik okruga Tuzla,

3. Delibegovi} Enver, komandant op{. TO Tuzla,

4. Bajri} Mehmed, zv. "Me{o", na~elnik centra bezbijednosti Tuzla,

5. @ili} Mehmed, zv. "@ila",

6. Zaimovi} [eri, rukovodilac "Patriotske lige" u Tuzli i organizatorprivatnih zatvora za Srbe,

7. Prci} Faruk, direktor Rudarskog instituta u Tuzli,


8. Ran~i} Hazim, na~elnik CSB Tuzla,

9. Knez @eqko, biv{i potpukovnik JNA,

10. Dervi{evi} Hamza, iz Tuzle,

11. Pavali} Ado, ro|. 1970. god., iz Tuzle, ulica Mahmuta Bu{atlije,

12. Pavali} Jasmin, iz Tuzle, ulica Mahmuta Bu{atlije,

13. Okanovi} Suqo, biv{i voza~ GSP u Tuzli, iz Tuzle, ul. Doj~ica Luki}a,

14. Okanovi} Ismet,

15. Dedi} Muhamed, iz Tuzle, komandir odjeqewa stanice milicije u Tuzli,

16. Hamzi} Hamza, biv{i pripadnik DB u Tuzli,

17. Pjani} Mefrudin, iz Tuzle,

18. Pjani} Mirsad, iz Tuzle,

19. Beki} ]usa, iz Tuzle,

20. Blagojevi} Zoran, iz Jasenica, sa prebivali{tem u Tuzli, ul. MahmutaBu{atlije,

21. Ba{i} Galib, aktivni milicionar u Tuzli,

22. Zlatanovi} Jasmin, zamjenik na~elnika SUP-a Tuzla, {ef krim. slu`be,

23. Alilovi} ]azim, iz Tuzle, ul. Vjekoslava Tawi}a broj 62.,

24. êhaji} Musto, iz Plana kod Tuzle,

25. [epi} Kame, iz Tuzle, vlasnik privatne prodavnice auto dijelova u s.Slavinovi}i, kod êsme,

26. Br~vanovi} Juro, iz Kriàna kod Tuzle,

27. Bukovi} Jakub, iz s. Slavinovi}a kod Tuzle,

28. Djug Kemal, iz Tuzle,

29. [ehovi} Mirha, iz Tuzle, snaha od dr [ehovi}a,

30. Fazli} Munivera, iz Tuzle, supruga doktora Fazli}a,

31. Baji} Osman, biv{i potpukovnik JNA, saobra}ajne slu`be,

32. [adi} Azim iz Tuzle,


33. [ari} Hamza, biv{i poru~nik JNA,

34. [ari} Salih, biv{i zastavnik JNA, upravnik pekare u Tuzli,

35. [qivi} Asim,

36. Deli} Sead, biv{i major JNA,

37. Zuli} Salih, poru~nik u rezervi,

38. Delibegovi} Mirsad, stariji vodnik u rezervi,

39. Brki} Muhamed, ~lan kriznog {taba SJB u Tuzli,

40. Nikoli} Budimir, ~lan kriznog {taba SJB u Tuzli,

41. Juri{i} Ilija, ~lan kriznog {taba SJB u Tuzli,

42. Baxa \or|e, biv{i poru~nik JNA, tehni~ke slu`be, na~elnik, tehni~ke slu`be 2. korpusa A. BiH,

43. Livadi} Nihad, biv{i poru~nik JNA, na~elnik bezbijednosti u Tuzli,

44. Vidi} Mladen, biv{i poru~nik JNA, komandir specijalne manevarske brigadeMUP-a za napad na kolonu, pripadnk 115 HVO - Zriwski u Tuzli,

45. Pekari} Kadro, milicioner, komandir IV manevarske ~ete MUP-a za napad nakolonu,

46. Gligori} Slavko, biv{i potpukovnik JNA, sin Sime, ro|. 08. 02. 1942. god. uSrpcu, u JNA od 25. 08. 1966. god., zamjenik komandanta logisti~ke baze u Tuzli,A. BiH,

47. Krasni}i Agim, biv{i kapetan 1. klase JNA, sin Halila, ro|. 24. 03. 1956. god. u Pe}i, u JNA od 03. 07. 1981. god., zavr{io Vojnu akademiju KOV - pje{adija, sadau 2. korpusu A BiH,

48. Ga{i Damir, biv{i stariji vodnik 1. klase JNA, sin Alije, ro|en 28. 02. 1956.god. u Srbici, u JNA od 15. 07. 1976. god., kom. MB u 2. korpusu A. BiH,

49. Zrimi} Mato, sin Jakova, ro|. 24. 07. 1963. god. u \akovu, Hrvat, stariji vodnik, u JNA od 17. 07. 1982. god.,

50. Beganovi} Mustafa, biv{i kapetan 1. klase JNA,

51. Bjedi} Mahmut, kapetan 1. klase u rezervi,

52. Mot Neda, snajperista A. BiH,

53. sin Juki} Mije, snajperista A. BiH,


54. k}i Juki} Mije, snajperista A. BiH,

55. k}i Zari} @ivana, snajperista A. BiH, iz Poàrnice,

56. Bajrica Sadija, snajperista A. BiH,

57. Salkovi} Nexad, pjeva~,

58. Kolar Ivan, biv{i podoficir JNA,

Za gore navedene postoji osnovana sumwa da su po~inili krivi~no djelo genocida iz ~lana 141. KZ SRJ, u sticaju sa krivi~nim djelom ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva iz ~lana 142. KZ SRJ, ratnog zlo~ina protiv rawenika i bolesnika iz ~lana 143. KZ SRJ i ratnog zlo~ina protiv ratnih zarobqenika iz ~lana 144. KZ SRJ u vezi sa ~lanom 145. stav 1. KZ SRJ i napad na vojno lice u vr{ewu slu`be iz ~lana st. 206. stav 4. u vezi st. 1. KZ SRJ.


NAPAD NA VOJNU KOLONU VRS U KAWONU @EPE 4. JUNA 1992. GODINE



NAPAD NA VOJNU KOLONU VRS U KAWONU @EPE4. JUNA 1992. GODINE

Vojno organizovawe muslimana u @epa~koj regiji

Organizovani i dugo pripremani napadi na garnizone i vojne kolone regularneJugoslovenske narodne armije (JNA) po~etkom i sredinom 1992. godine od straneislamskih fundamentalista organizovanih u formacije "Zelenih beretki" i tzv."Patriotske lige" nastavqani su u istom obliku i intenzitetu na regularnu VojskuRepublike Srpske (VRS), kada za takve napade nije postojala vojna potreba i kada supostojali verifikovani dogovori o propu{tawu tih kolona do vojnih odredi{ta.

Pripremawe i organizovawe podmuklih napada poslije sklopqenih dogovora, tekloje po istom postupku kao i u ve} prethodnim primjerima napada na vojnu kolonupripadnika JNA u Tuzli i Sarajevu sa ciqem da se uni{ti odbrambeni sistem BiH istvore uslovi za napad na srpski narod radi wegovog uni{tewa i protjerivawa -etni~kog ~i{}ewa sa podru~ja BiH. Napad na vojnu kolonu VRS na podru~ju @epepokazao je licemjernost, okrutnost, teìnu zlo~ina bez presedana u ratovawu gdje su nanajsvirepiji na~in ubijani rawenici, zarobqenici, paqena vozila i uni{tavanaimovina.

Pored prethodnih dogovora izme|u Komande VRS i muslimanskog i rukovodstva u@epi o slobodnom prolazu vojne kolone VRS do vojnog objekta i releja Zlovrh,muslimani, tada organizovani u vojne formacije zv. "Patriotska liga" i "Zeleneberetke", mu~ki su napali 4., 5. i 6. juna 1992. godine kolonu u klancu u @epi i pri ovomnapadu smrtno je stradalo 45 pripadnika VRS, vojnika i oficira, a ve}i broj je raweno i 30 zarobqeno. Tom prilikom zapaqeno je i uni{teno ve}i broj vozila i drugihmaterijalno-tehni~kih sredstava a rawene vojnike iz napadnute kolone, suprotnopravilima me|unarodnog prava, na mjestu doga|aja mu~ki likvidirali (KP br. 15-1/02-KU 56/94-DC-1/30).

Ovaj napad izvele su posebne diverzantsko-teroristi~ke grupe formirane od stranecentrale SDA Sarajeva i subregije Srebrenica za podru~je GO\EWE, BRLO@NIK iSTOBORAN i druga sela u okolini @epe.

Ina~e, sve odluke u muslimanskom dijelu rukovodstva u BiH dono{ene su nasastancima najuèg rukovodstva SDA koje su ~inili: Alija Izetbegovi}, Ejub Gani},Haris Silajxi}, Rusmir Mahmut~ehaji}, Omer Behmen i djelimi~no Irfan Ajanovi}.Ovo rukovodstvo formiralo je "Patriotsku ligu" kao svoje vojno krilo. Formirawe"Patriotske lige", kao ilegalne vojne organizacije, po~elo je u aprilu 1991. godine, kada je pomo}nik ministra odbrane BiH, sa Sulejmanom Vrawom i jo{ nekim muslimanima


napravqeno Uputstvo o organizaciji i djelovawu na terenu, oslawaju}i se uglavnom naqude iz SDA a u maju 1991. godine organizacija je dobila naziv "Patriotska liga". Uorganizovawu i osnivawu u~estvovali su i Sefer Halilovi} i Rusmir Mahmut~ehaji}."Patriotska liga" postigla je visok stepen vojne organizacije, tako da je rat zatekao"Patriotsku ligu" sa 9 regionalnih i 103 op{tinska {taba i 98.000 boraca (BiH imalaukupno 109 op{tina). Tu su i op{tine isto~ne Bosne, posebno one koje spadaju usubregion Srebrenice, a za podru~je @epe i Han Pijeska, sve je i{lo preko komandantaregionalnog vojnog {taba "Patriotske lige" ârdakovi} Rame, a wegov neposrednikomandant odreda za organizaciju i komandovawe napadom na vojnu kolonu VRS bio jePavli} Avdo a za @epu Beho Kulovac. Neposredni snabdjeva~ oru`jem ovihteroristi~kih formacija aprila 1992. godine bio je Kustura @eqko koji je taj posaoobavqao preko ovla{tenog lica stranke SDA (svjedo~ewe âv~i} Mehmedalije, sinMehmeda, ro|en 1957. god. - DC-1/30) izvjesnog Demowi} Hazema, ro|en u selu Osovo,op{tina Gora`de, a ìvio u Sarajevu. Preko ove dvojice dovezena je ve}a koli~inapje{adijskog naoruàwa me|u kojim su najbrojniji AP kala{wikov. Svo oru`je dovezenoje u ku}u Kusture Zajke. Drugi dio naoruàwa i{ao je preko Osmanli} Ismeta na~elnika SJB Rogatice ina~e predsjednika Op{tinskog odbora SDA Rogatice. U distribucijiogromne koli~ine tog naoruàwa pomagali su im: Imamovi} Mu{an, Imamovi} Amir,]esko Salem, Poxi} Ago i dr. Nakon izvr{enog naoruàvawa muslimanskihdiverzantskih jedinica organizaciju napada na vojnu kolonu vr{io je komandant brigada Omanovi} Hasib sa uìm rukovodstvom [ehi} Muharemom, Hasibom Muli}em, Mujki}Hamedom, Ibrom ârdakovi}em.

Prvu grupu diverzanata vodio je i komandovao Omerovi} Hasib, a u napadu suu~estvovali: [titkovac Enver, Zimi} Abid, Divovi} Hamed, zv. Div, âv~i} Meho,âv~i} Bohodil, Zimi} Ago, Mehmedovi} Alija, Zimi} Ramiz, Omanovi} Ibro, Zimi}Osmo, Poxi} Xevad, âv~i} Hamza, Poxi} Ago, Ru~i} Himzo, Ka~evi} Omer, Ru~i}Omer, Hraqo Hamid, Hraqo ]eman, Imamovi} Esad, âv~i} Sinan, Imamovi} Amir,âv~i} Hamdija, Imamovi} Mu{an, Ka~evi} Sejdalija, Ru~i} Ahmo, Ka~evi} Ohran,Ka~evi} Galib, Ka~evi} Hamed, Ka~evi} Edhem, Ka~evi} Kemal, âv~i} Bego, Ka~evi}Adil, âv~i} Smajo, Hoxi} Ragib, Hruqa Osman, Br|anin Ago, Zimi} Ibro, Br|aninAvdo, Zimi} Hasan, Gluhi} Himzo, Zimi} Mustafa, Gluhi} ]amil, Zimi} Mehmed,Gluhi} Zulfo, Zimi} Hamdija, ]esko Sinan, Mea{novi} Re{id, Kulovac Sabid,Me{anovi} ]amil, Kulovac Nezir, Hoxi} Re{id, Kulovac Nexib, Hoxi} Halil, ]esko Salim, Zimi} Samedin, Dizdarevi} Ago, âv~i} Zejnil, Dizdarevi} Hasan, Rami}Hajrudin, Dizdarevi} Mujo, Bi~i} Numo, Rami} Sakib, Muj~inovi} Mujo, Vatre{Mustafa, Bogilovi} Avdo, Omanovi} Nusret, Lisi} Halid, Kustura Himzo, Ka~evi}Hamza, âv~i} Himzo, Hajri} Mehmed, âv~i} Omer, ]esko Nexad, Udov~i} Jasmin,Kulovac Sead, Otajagi} Ferid, âvku{i} Fuad, Hoqi} Fadil, âvku{i} [efko,Brankovi} Munib, Kulovac Bewamin, Sali} Xemal, @igi} Asim, Karahoxi} Iso, iôv~i} Mehmedalija.


Drugu grupu iz pravca Go|ewa, vodili su i komandovali [ehi} Kurem i NesibMuli} a u napadu su u~estvovali: ]uri} Zejnil, Lili} Bajuzin, Lili} Zajko, zv. @uti,Lili} Sejdalija, Lili} Selim, Xebo Hajrudin, Lili} Safet, Omerspahi} Abid, Lili} So}an, Kuli} Hasib, Lili} Sejo, Hoxi} Ibro, Lili} [efik, Xabo Ismet, Lili}Remzo, Poxi} Edhem, Poxi} Ramiz, Xebo Suad, Lili} Ibrahim, Xebo Nexad,Muratovi} Nexad, Omerspahi} Agowa, Muratovi} Safet, Smaji} Zahid, KamenicaHamza, Avdi} Suad, Kamenica Mujo, Omerspahi} Mehmed, Kamenica Ahmet, Lili}Zajko, Avdi} Besim, Avdi} Zenadil, [ahi} Elsadet, Lili} Nasko, Muratovi} Hamed,Xebo Rahman, Muratovi} Emin, Naki} Hasan i wegov brat Avdi} Meho, zv. Pero,@igi} Nijaz, Xebo Mu{an, @igi} Rasim, Lili} Himzo, @igi} Zajim, Lili} Abid,Omerspahi} Hurija, Xebo Meho, Omerspahi} Nusret, Curi} Mehmedalija, Lili} Ahmet i Muratovi} Xevad zv. ]iro.

Tre}u grupu organizovao je i komandovao iz pravca sela BRLO@NIK Mujki} Hamed zv. Hajva, a u napadu su u~estvovali: Mujki} Hasib, Mujki} Muhamed, Mujki} Ahmo,Mujki} Mehmed, Mujki} Himzo, Nuhanovi} Sahman, Mujki} Kadija, Nuhanovi} Hamzo,Mujki} Ibrahim, zv. Alkan, Ferlak Hajrudin, Nuhanovi} Sabrija, Nuhanovi} Mustafa,Nuhanovi} Neil, Nuhanovi} Mevludin, Nuhanovi} Jusuf, Nuhanovi} Meho, Nuhanovi}Sarija i Mujki} Selman.

êtvrtu diverzantsku grupu iz pravca STOBORANE, potpomogli sa u~esnicima izPoxepoqe, vodio je i komandovao Ibro ârdakovi}, a u napadu su u~estvovali: Ramizârdakovi} zv. Zoran, ârdakovi} Alsad, Safet ârdakovi}, Jusufovi} Ra{id, Biti}Mujo, Rixal Ramiz, Sejfi} Sead, Gu{i} Ramiz, zv. Cajner, Hoxi} Hasan, Hoxi} Zejnil,Hoxi} Alija, sin Zaima, Hasanovi} Ekrem, Xebo Himzo, Ivojevi} Jusuf, ârdakovi}Emin zv. Braco, Jusufovi} Hajrudin, Hoxi} Hamdija, Hoxi} Zejnil i Hasanovi} Salko,Kre{talica Mehmed.

Zasjeda u kawonu rijeke @epe

U krivi~noj prijavi br:15-1/02-KU56/94, iznijeti su nepobitni dokazi o po~iwenomratnom zlo~inu.

4. juna 1992. godine u ranim jutarwim ~asovima krenuo je sa Pala preko Han Pijeska u pravcu @epe sa vi{e vojnih vozila jedan borbeno opremqen bataqon pripadnika VRSpod komandom majora [uke Dragana, sa ciqem da dostave hranu, vodu, sanitetskimaterijal i drugu potrebnu opremu pripadnicima VRS koji su na podru~ju @epeobezbje|ivali vojni objekat i TV relej na brdu zvanom Zlovrh. 1. pored prethodnogdogovora sa muslimanskim rukovodstvom u @epi o slobodnom prolazu kolone do vojnogobjekta i releja Zlovrh, muslimani, tada organizovani u tzv "Patriotsku ligu" i "Zelene


beretke", mu~ki su napali kolonu u jednom klancu u @epi. Tom prilikom smrtno jestradalo 45 pripadnika VRS.

Mnogi od boraca ubijeni su kao rawenici i zarobqenici u uslovima kada suodloìli oru`je u znak predaje. Tako su dvojica pripadnika "Zelenih beretki" pucali usrpskog borca Tomi} Milenka, iako je bio bacio oru`je i digao ruke u znak predaje, alije sticajem okolnosti ostao u ìvotu. Dok je te{ko rawen leào, Tomi} je slu{ao jaukedrugih srpskih zarobqenih vojnika koji su molili muslimane da ih ne mu~e ve} da ihubiju. Prema postoje}oj izjavi o~evidaca ovog doga|aja, jednog neidentifikovanog,bespomo}nog, te{ko rawenog pripadnika VRS ubio je Lili} Nasko a drugog tako|eneidentifikovanog te{ko rawenog pripadnika VRS ubio je Ka~evi} Edhem (ostalipodaci navedenih izvr{ilaca ovih zlo~ina nalaze se u dispozitivu prijave pod rednimbrojevima 3. i 4.). Nije se moglo utvrditi ko su ubijeni rawenici, po{to su nakonubijawa le{evi paqeni i velikim dijelom bili ugqenisani.

Prema pribavqenim dokazima i indicijama, glavni organizatori mu~kog napada nanavedenu kolonu VRS, a zatim ubijawa pojedinih zarobqenika i rawenika i na krajumasakrirawa i spaqivawa le{eva bili su: ârdakovi} Ramo, [ahi} Hurem, Lili}Nasko, Ka~evi} Edhem, Pali} Avdo, Mujki} Hamed, Jusufovi} Ra{id, Rixal Ramiz, Xebo Rahman, Muratovi} Hamed, ârdakovi} Emin, Kulovac Benjamin, Omanovi} Hasib iDizdarevi} Ago (ostali podaci za ova lica navedeni su u dispozitivu prijave). Oni susuprotno odredbama @enevske konvencije o postupawu sa ratnim zarobqenicima od 12.08. 1949. godine, nare|ivali ubijawe ili su ubijali bespomo}ne rawenike i zarobqenike, a zatim vr{ili skrnavqewe i palewe wihovih le{eva za {to postoji fotodokumentacija pod brojem od 1-13 i nalazi qekara-patologa, tako da se u najvi{e slu~ajeva uvi|ajemstru~ne komisije nije mogao utvrditi na~in umorstva, a za 9 le{eva usqed velikogo{te}ewa tijela spaqivawem nije se mogla izvr{iti ni wihova identifikacija.

U toku operativne obrade ovog zlo~ina saslu{ani su brojni svjedoci, pribavqenafotodokumentacija spaqenih i eskumiranih tijela mladih vojnika i medicinskadokumentacija koji ~ine sastavni dio ove optu`nice za osumwi~ene zlo~ince. Me|usvjedo~ewima od zna~aja je i sagledati izjavu koju je dao Lili} Smail, sin Idriza, ro|en1949. godine u Go|ewu, op{tina Han Pijesak, aktivni u~esnik u muslimanskoj vojnojformaciji u napadu na kolonu i Todorovi} Milorad, sin Bori{e, ro|en 1954. godine uPra~i, op{tina Pale koji je u napadnutoj koloni doìvio dio golgote ovog bataqonaVRS.

U svojoj izjavi Lili} Smail navodi: "Negdje po~etkom maja 1992. godine saradnicima iz Go|e|e, Podèpqa i @epe po{ao sam u Han Pijesak da primim platu i tada smo vra}eni nazad. Negdje po mom dolasku iz bawe u Go|ewu odràvani su sastanci uègrukovodstva SDA. U po~etku je formirana jedinica TO za podru~je Go|ewa i Podèpqa iostalih muslimanskih sela sa podru~ja op{tine Han Pijesak. Glavni u tom {tabu bio jeârdakovi} Ramo, a sa wim u {tabu su bili [ahi} Hurem i Hasanovi} Salih. Naoruàwe


za jedinicu je pribavqeno i ranije i to preko Mujki} Himze, predsjednika SDA za op{tinuHan Pijesak. Svako ko je dobio oru`je morao je to i platiti, neki i do 8,00 DM. U tovrijeme nije bilo nikakvih akcija, samo su dràne straè. Negdje tokom maja 1992. godine za komandanta odreda TO za ovo podru~je postavqen je Pali} Avdo, a za komandantaregionalnog {taba TO za cijelo podru~je @epe i Han Pijesa~kog dijela postavqen jeârdakovi} Ramo. Komandant odreda za podru~je Go|ewa i Podèpqa bio je Pali} Avdo, aza @epu Beno Kulovac. [tab je preseqen u @epu. Istovremeno je formirana jedinicamilicije kojom je rukovodio [ahi} Hurem. Od istkanutijih u rukovo|ewu bio je Osmanovi} Hasib iz @epe.

Tad je izvr{eno potpisivawe zakletve i svi vojni obveznici su morali potpisatizakletvu. 1. ja sam potpisao zakletvu. Tad sam raspore|en u radnu obavezu i moj zadatak je bio da radim fizi~ke poslove. U to vrijeme su u jedinici koja je bila na na{em podru~jubila 2 snajpera koje su nosili Kamenica Hamzo i ârdakovi} Emin. U tom vremenu poekstremnosti isticali su se Rixail Ramiz, Xebo Rahman, Muratovi} Hamed i Lili}Nasko.

Negdje po~etkom juna 1992. godine èpski odred je blokirao Zlovrh gdje se nalazilaJNA. Ujutro je u {tab u Go|ewu gde je bio ârdakovi} Ramo do{ao kurir iz Srebrenicekoji je rekao da se putem kre}e kolona vozila i tenkova vojske, prema @epi. Znam da je Ramo rekao u vi{e navrata da se kolona pusti i da je niko ne spre~ava, odnosno da se mirnopusti. Ramo je naredio da svako svoju porodicu evakui{e u skloni{ta i to je u~iweno.Kolona vojske je nai{la iz Stoborana prema Go|ewima negdje prije podne. Bilo je oko 30-tak vozila, nekoliko tenkova, teretnih i putni~kih vozila, autobusa. Vojska je mirnopro{la kroz sela i tom prilikom su se smijali i vikali nam da ne bjeìmo i tom prilikomsu bacali cigare. Od Go|ewa kolona vozila je putem oti{la prema Brlo`niku. Kada jepro{la kolona, mene je sreo ârdakovi} Ramo i naredio mi da sa motornom pilom oborimtri stabla preko puta da bi se zakr~io put kojim je kolona pro{la. Ja sam na putu umjestu zv. [e}erov lager prona{ao Lili} Seju koji je obarao stabla ali nije umio da ihobori preko puta, te sam ja od wega uzeo motornu pilu i oborio tri stabla preko puta.Ciq zapre~avawa puta je po mom mi{qewu bio da se kolona koja je pro{la vi{e ne moèvratiti niti da moè ko istoj do}i u pomo}. Kada sam zavr{io, ja sam se vratio èni idjeci. U to vrijeme ~ula se èstoka pucwava. Ja sam od {tale gledao borbu izme|u vojskekoja je pro{la u koloni i zasjede koja je ranije pripremqena u mjestu zv. Luke. Zasjeda je bila pripremqena na raskr{}u puteva za Go|ewe, za Purti}e i za Han Pijesak, kada je diovozila pre{ao drveni most na putu za Luke. Vo|a akcije, odnosno, te zasjede bio je Mujki}Hamed sa svojom vojskom iz Brle`nika. Kasnije u pomo} je do{la jedinica pod komandomJusupovi} Re{ida iz Podèpqa. Tu borba nije dugo trajala, a kolona je bez ve}egzadràvawa pro{la putem prema Lukama i sve vrijeme wenog prolaska na wu se pucalo.Kolona vozila se kretala putem ispred ku}e Mujki} Himze i negdje u to vrijeme sam vidioârdakovi} Ramu i [ahi} Hurema koji su sa vojskom iz Go|ewa i Stobarana i drugih sela, najmawe wih 150 ukqu~ili u borbu napadaju}i kolonu iz pravca Grobi}a i du` rijeke.


Najè{}a borba je zapo~eta u mjestui zv. Kulevkina ograda, kada je kolona zaustavqena izapre~ena sa jedne i sa druge strane puta. Tu je izveden najè{}i napad na vojsku iz kolone. To je mjesto gde se nalazi majdan negdje na granici op{tina Han Pijesak i Rogatica, prijemjesta zv. Berak. Napad je izveden sa svih strana jer je to mjesto veoma pogodno za zasjedujer je put gdje je kolona zaustavqena u klancu. @epski odred pod komandom Kunovac Bene je napadao od mjesta Berak, a na{ odred pod komandom Pali} Avde sa suprotne strane.

Od Radave napad je izveden pod komandom Mujki} Hameda, a sa strane Go|ewa jedinica pod komandom ârdakovi} Rame i [ahi} Hurema. Podèpqaci, Plawani i Kriva~ani sunapadali zajedno sa Brlo`nikom. Borba je trajala sve do 20.30 ~asova kada je zavr{enatotalnim porazom vojske koja je i{la u koloni. ûo sam da je u toku borbe SarijaNuhanovi} iz Brle`nika zapalio gumu od auta i otisnuo je pravo me|u vozila. Tada su sezapalila i vozila. Ja ne znam {ta se ta~no tokom borbe de{avalo, jer sam ja u to vrijemebio u pe}ini ispod ku}e Hamde Smaji}a. Kasnije sam ~uo da su se u borbi istakli Haki}Hasan koji je imao pu{komitraqez M53, Muratovi} Hamid, Curi} Zejnil, Ago Dizdarevi}.

Uve~e kada je zavr{ena borba ja sam bio u selu Go|ewe i tada je u {kolu doveden 31zarobqenik koje sam sve vidio. Zarobqenike je dovela vojska pod komandom Sahi} Hurema iârdakovi} Rame. Me|u zarobqenicima je bilo nekoliko rawenika od kojih je jedan bioteè rawen. Tog su nosili na {atorskom krilu. Taj je kasnije odnosno ujutro umro.Zarobqenike su smjestili u {kolu i jednu malu prostoriju u koju ne moè stati vi{e od10-tak qudi te ne znam kako je stalo wih 30. Rawenici su previjeni od strane bolni~araXibo Himze. Odatle sam oti{ao ku}i. Le{evi izginule vojske i zapaqena vozila ostala su na licu mjesta. Tom prilikom je zaplijewena ve}a koli~ina oru`ja i municije. Znam da sudva vozila - vozilo prve pomo}i i jo{ jedno teretno dovezena, vozilo prve pomo}i je dovezaoCuri} Zejnil a drugo Hamza Kamenica.

Ujutro su nas iz radne obaveze - nas 20-tak pod komandom Xebe Mu{ana poslali nalice mjesta. Ko je imao oru`je nosio ga je sa sobom. Ja ni{ta nisam nosio niti sam imao{ta od naoruàwa. Sa mnom su izme|u ostalih bili: Lili} Himzo, Lili} Ahmed, Lili}Abid. Kada smo do{li na lice mjesta tu smo na{li Lili} Naska, najvi{e je bilo wih izBrle`nika - bilo ih je oko 50. Tu je bio ~itav haos - mrtvaca puno, bilo je zapaqenih iugqenisanih le{eva. Mi smo pretresali taj teren traè}i oru`je, municiju i druguopremu. Kada sam ja do{ao vidio sam jednog rawenika vojnika koji je stajao jo{ ìvnaslowen rukom na {talu. Ja sam pro{ao pored wega, nakon 10-15 minuta sam ~uo pucaw ividio da je ovaj raweni ubijen, kako sam ~uo od Ka~evi}a kome ne znam ime, koji je pucao utog vojnika. Taj Ka~evi} je mla|i, 20-tak godina, iz Purti}a je, plave kose. Brat mu jeradio u SIP "Planinsko" zove se Ka~evi} Hamed.

U to vrijeme na cesti sam nai{ao na drugog rawenika, koji je bio sav krvav. Kada samprolazio pored wega zamolio me je da mu izvadim cigare iz wegovog xepa, {to sam i u~inio i izvadio na~etu kutiju cigara iz wegovog xepa i upaqa~, te izvadio jednu cigaru, pripalio i dao mu je. On mi je rekao da i ja uzmem da pripalim i kasnije mi je dao one cigare {to su


ostale i rekao mi: "Uzmi, meni vi{e ne}e trebati". Tada me je pozvao Curi} Zejnil i ja sam oti{ao od wega i u tom momentu sam ~uo hitac iz pu{ke i odmah se znalo ko je tograwenika ubio - Lili} Nasko koji ga ja iz PAP ga|ao u grudi. Ja sam odmah pri{ao da vidim {ta je bilo i vidio sam da je ovaj rawenik ubijen a me|u prstima mu je stajalo polapripaqene cigare. Nakon {to je pokupqeno ono {to je bilo orùja i opreme mi smo sevratili u selo.

Tog dana, kako su mi pri~ali moja èna, otac i snaja, pored pe}ine u kojoj su se oninalazili nai{lo je 5 vojnika sa oru`jem koji si bjeàli sa lica mjesta. Tu su samo pitali za najkra}i put do prvog srpskog sela i svoj djeci (sedmoro) dali su svima po ~okoladu i moja ih je snaha izvela i uputila u pravcu Mislova. Kasnije sam ~uo da su oni udarili naBerovac i tom prilikom je jedan od wih poginuo a ostali su se izvukli. Tom prilikom uBerovcu poginula su 2 na{a vojnika - Nurko Brguqa i Jusuf Dumewi}. U samoj akciji nikood na{ih nije poginuo ali je bilo rawenih. Poslije akcije blokirani vojnici na Zlovrhu suse predali @epqacima i znam da su kasnije oslobo|eni i do{li su preko Go|ewa i Stobrana na Jelovce.

Za dva tri dana uslijedio je napad srpske vojske i oni su se probili sve do mjesta gde je bila zasjeda i gdje su izginuli vojnici iz kolone. Tada nije bilo ve}eg otpora na{e vojske. Utom napadu od strane srpske vojske granatirana je prodavnica i tom prilikom su seizvukli zarobqenici iz {kole. Ovom prilikom su pokupqeni le{evi koje je srpska vojskaprona{la i vra}eni. ârdakovi} Ramo je kasnije govorio da su napravili gre{ku {to sunapali kolonu vojske i da to nisu trebali ~initi. Kasnije je po tom doga|aju odred nazvan"4. juni"...

Ovo vi|ewe napada iz perspektive Lili}a kao napada~a umnogome se poklapa saizjavom pripadnika VRS Molorada Todorovi}a kao branioca u napadu, koji u svomiskazu navodi:

"U ranim jutarwim satima 4. juna 1992. godine moja ~eta u kojoj sam se nalazio kaovojnik Republike Srpske je po{la na podru~je @epe, na Zlovrh radi dostave hrane,sanitetskog materijala i sl. pripadnicima Vojske Republike Srpske koji su se tamonalazili i obezbje|ivali repetitor. Prije polaska, od strane komandanta bataqonamajora [uke smo upoznati da je on prethodnih dana bio na tom podru~ju i da je samje{tanima dogovorio prolazak na{e kolone, da je o~ekivao da ne}e biti nikakvihproblema. Kolonu vozila pratio je jedan tenk, dva transportera i jedna "praga" za svakislu~aj te dolaskom u mjesto Jelovce, op{tina Han Pijesak nai{li smo na prve zapreke naputu od balvana tako da mi nije bilo jasno jesu li ih postavili na{i ili muslimani sa ovog podru~ja. Nakon prelaska tih prvih zapreka pro{li smo kroz prvo muslimansko mjestoprije ulaska u kawon gde nismo primjetili nikog od mje{tana te smo nastavili daqekre}u}i se kawonom u pravcu Zlovrha.


Primjetio sam da sa obje strane, na okomitim liticima postoje napravqeni bunkerii grudobrani ali nisam primjetio nikog od qudi u bunkerima. Negdje na tom pravcu vidiosam dva mladi}a i jednu ènu s kojima smo se pozdravili u prolazu i ubrzo stigli u jednoselo gdje ima xamija gdje smo s glavnog puta skrenuli za put prema Zlovrhu. Nakon toga,kroz selo u kom nismo primjetili mje{tane osim jedan broj èna i qudi koji su ùriliprema {umi, stigli smo na jedan most na rijeci koji je bio sru{en. Tu smo iza{li snamjerom da most popravimo i prilikom popravke mosta muslimani sa tog podru~ja su nasnapali iz pje{adijskog naoruàwa bez ikakvog upozorewa. Tu smo uzeli zaklone i odgovorili na vatru koju su muslimani otvorili na nas, te po{to se most popravio a wihov napadprestao, u{li smo u vozila i krenuli daqe. Tu smo imali prva rawavawa nekih od na{ihdrugova.

Nakon prelaska rijeke do{li smo do jednog usjeka izme|u dva brda gdje su nas muslimani èstoko napali sa svih strana tako da smo morali iza}i iz vozila, uzeti zaklone okovozila i odgovoriti na vatru. Nastala je panika i pometwa jer su mnogi moji drugovi tubili raweni i tu su po~eli da ginu prvi vojnici. Muslimani su prvenstveno ga|ali voza~e u vozilima tako da su novi voza~i dolazili na wihova mjesta i nastavili daqe put a nekavozila su se morala sklawati sa puta jer su bila o{te}ena. Nakon prolaska kroz usjekiza{li smo na jednu ~istinu gdje je najve}i broj mojih drugova poginuo i gdje smo dugo vodili borbu sa muslimanima sa tog podru~ja. Na tom mjestu je do{lo do presijecawa kolone zbogtoga {to su neka vozila ostala u kvaru pa se nije moglo pro}i a ja sam ostao na za~equprvog dijela kolone te smo tako uspjeli pro}i ~istinu. Kre}u}i se daqe nailazili smo nabarikade koje smo sklawali a ~uli smo ispred sebe kako muslimani sa motornim pilamaobaraju bukova stabla na put prave}i nam zapreke, dok su ranije to isplanirali ipripremili tako {to su stabla zasjecali sa strane koja je na putu, a kako smo mi dolazili ta stabla su motornim pilama obarali na put.

Nismo dugo i{li kada se ispred nas pojavila velika barikada od balvana koju nije bilomogu}e ukloniti ni motornom pilom pa je poku{ano da se ukloni pomo}u tenka {to nijeuspjelo i na tom mjestu tenk je sletio u jedan propust i zaglavio se tako da daqe nismomogli. Komandant major [uka je uzeo oko dvadest qudi i sa istim oti{ao prema Zlovrhukoji navodno nije bio daleko s namjerom da se probije i da uspostavi vezu sa komandom uPalama jer je na{a veza bila o{te}ena, kako bi se dogovorili o daqem postupawu itraèwu pomo}i. Nakon izvjesnog vremena [uka se sa tim qudima vratio nose}i jednogmrtvog vojnika a jedan je ostao, nisu ga mogli izvu}i, rekav{i nam da nije uspio pro}i doZlovrha jer je nai{ao na wihove bunkere gdje su ih do~ekali muslimani iz pje{adijskognaoruàwa.

Na tom podru~ju u to vrijeme nije bilo nikakvih borbenih dejstava pa nas jeiznenadilo s obzirom na dogovor sa majorom [ukom da su nas tako mu~ki napali a da smo to o~ekivali po{li bismo sa druk~ijom formacijom u borbenu akciju te nas ne bi tolikonastradalo. Na tom mjestu smo zano}ili u ~etvrtak na petak i cijelu no} je padala jaka


ki{a, rawenici su bili ispod vozila i u transporterima a mrtvi na kamionima dok smo mi oko vozila koliko smo mogli zauzeli poloàje i ~uvali straù.

I na tom mjestu su nas napadali. S obzirom na konfiguraciju terena, strme liticesa obadvije strane, na tom mjestu su muslimani u toku no}i i sqede}eg dana na nas i vozila otiskivali balvane i veliko kamewe tako da je usqed tog ru{ewa do{lo do o{te}ewamnogih vozila a i neki qudi su povrije|eni.

U toku sqede}eg dana muslimani nas i daqe napadaju iz pje{adijskog naoruàwa a mismo uspjeli da uspostavimo vezu sa komandom u Palama odakle nam je re~eno da }e sti}ipomo}. U toku te prve no}i nama je iz zadweg, odsje~enog dijela kolone uspio da do|e Mi}oTomi} koji nam je ispri~ao da je svo qudstvo u tom dijelu kolone pobijeno, da su izgorjeli i zapaqeni ispod kamiona, a da je on uspio pobje}i. Me|utim, u tom dijelu nisu izginuli sviqudi jer je jedan broj qudi bio zarobqen, koje su na{i uspjeli osloboditi prilikom dolaskau pomo}.

U subotu prije podne 06. 06. 1992. godine stigla nam je pomo} iz pravca Han Pijeska,uspjeli su se probiti samo do mjesta gde je kolona presje~ena i gde je taj drugi dio koloneostao, te nam je major [uka rekao da se moramo probiti do wih sa preostalim vozilimakoja su ostala ispravna {to smo i u~inili, smjestiv{i rawene vojnike u transportere amrtve na vozila. Nakon povratka nazad ponovo nailazimo na zapreke koje su muslimani ume|uvremenu postavili obarawem stabala. Prilikom dolaska na rijeku na kojoj smopopravqali u prolasku most isti je ponovo bio sru{en te smo morali da stanemo kakobismo isti popravili i preko istog pre{li. Cijelo vrijeme muslimalni sa obli`wihlitica pucaju na nas. Prilikom popravke mosta i na tom dijelu su nas tako|e èstokonapali gdje su nam poginula trojica mladi}a {to su nam do{li u pomo} ali mi nije poznato da je neko rawen. Nakon prelaska mosta na rijeci uspjeli smo da se izvu~emo na slobodnopodru~je op{tine Han Pijesak i u toku dana u poslijepodnevnim satima je samo jedan mawi broj nas koji smo preìvjeli uspio da stigne na Pale.

@elim da naglasim da smo prilikom dolaska do mjesta gdje nas je ~ekala pomo}, a gdje je presje~en drugi dio kolone gdje smo nai{li na uàsan prizor, gdje su na{i drugovi leàlipo cesti i oko ceste mrtvi a ve}i broj le{eva je bio ugqenisan jer su iste muslimanipolili naftom iz vozila i zapalili. 1. wih smo pokupili i ubacili na vozila tako da nikoni mrtav ni rawen ko se na{ao u blizini puta nije ostao osim jednog dijela onih koji su se izgubili i koji su ostali".

Poslije napada na kolonu srpske vojske sutradan, tj. 05.06.1992. godine Nazif Poxi} iz @epe i Habibovi} Hamdija organizovali su napad na vojni objekat na Zlovrhu.Habibovi} Hamdija je predvodio mje{tane Kru{evdola i Luka. Pored gore navedenedvojice u napadu su u~estvovali Sead Poxi}, Adem Poxi}, Ago Poxi}, ]amil Poxi} iSalem ]esko. Tom prilikom na objektu je zarobqeno 11 pripadnika JNA koje je isto ve~e


iz @epe izveo Imamovi} Mu{an i uputio ih u pravcu Han Pijeska jer su se bojaliodmazde VRS iako je ]esko Salem predlagao da ih likvidiraju.

@rtve zlo~ina

A. Ubijeni pripadnici VRS

1. Babi} Du{ana Risto, ro|en 09. 06. 1939. godine, posqedwe mjesto prebivali{taHre{a (ostali podaci nepoznati),

2. Borov~anin Riste Radenko, ro|en 25. 05. 1937. godine, sa posqedwimprebivali{tem u Sarajevu (ostali podaci nepoznati),

3. Cai} Milanka Slobodan, ro|en 20. 02. 1952. godine u mjestu Nepravdi}i,op{tina Sokolac, bio nastawen u Palama, ul. 3. april bb,

4. Cerovina Ranka Mlade, ro|en 29. 11. 1958. godine u mjestu Pra~a, op{tinaPale, bio nastawen u Palama, ul Mag. put 29.,

5. Cicovi} Gruje Mi}o, ro|en 11. 12. 1953. godine u mjestu Sjetlina, op{tinaPale, voza~, bio nastawen u Palama, ul. 3. april 49,

6. Ga}o Milo{a Novo, ro|en 14. 01. 1951. godine, (ostali podaci nepoznati),

7. Joki} Ne|e Novica, ro|en 07. 01. 1959. godine u mjestu Ko{are, op{tina Pale,bio nastawen u mjestu Bjelogorci, op{tina Pale,

8. Jugovi} Pavla Drago, ro|en 22. 04. 1947. godine, sa posqedwim prebivali{tem u Sarajevu (ostali podaci nepoznati),

9. Kla~ar Maksima Dragan, ro|en 05. 05. 1960. godine, sa posqedwimprebivali{tem u Sarajevu, (ostali podaci nepoznati),

10. Kla~ar Maksima Mile, ro|en 07. 12. 1957. godine, sa posqedwimprebivali{tem u Ilija{u (ostali podaci nepoznati),

11. Kla~ar Tadije Nedeqko, ro|en 01. 01. 1951. godine u mjestu Qubogo{ta, op{tina Pale, bio nastawen u Palama mjesto Dowa Qubogo{ta,

12. Komadan Krste Vaso, ro|en 28. 05. 1960. godine, sa posqedwim prebivali{tem u Palama, Qubogo{ta, (ostali podaci nepoznati),

13. Kostovi} Qube Niko, ro|en 14. 09. 1948. godine u mjestu Vrawevi}i, op{tinaFo~a, bio nastawen na Palama, ul. M. Simovi}a 7,


14. Lazarevi} Jovana Dragoslav, ro|en 22. 01. 1951. godine, sa posqedwim mjestomprebivali{ta u Qubogo{ti -Pale (ostali podaci nepoznati),

15. Lazarevi} Mirka Drago, ro|en 29. 10. 1948. godine u Palama, po zanimawu biovoza~, bio nastawen u Palama, ul. Romanisjka 41.,

16. Lazarevi} Tome Radomir, ro|en 03. 12. 1965. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, gde je bio i nastawen,

17. Lazarevi} Vlade Ne|o, ro|en 01. 04. 1951. godine u mjestu Dowi Pribaw,op{tina Pale, po zanimawu bio metalostrugar, bio nastawen na Palama, 3.april broj 12/2,

18. Lopati} Srete Petar, ro|ene 21. 04. 1954. godine u mjestu Dowa Qubogo{ta,op{tina Pale, gde je bio i nastawen,

19. Lu~i} Save Vuka, ro|en 20. 02. 1951. godine u mjestu Bare, op{tina Pale, pozanimawu bio saobra}ajni inìwer, bio nastawen na Palama, 3. april broj 35,

20. Mastilo Jove Tomo, ro|en 09. 09. 1943. godine u mjestu Uk{i}i, op{tina Fo~a,bio nastawen u mjestu Kremenita brda op{tina Pale,

21. Mihaqovi} Momira Novica, ro|en 24. 01. 1965. godine, sa posqedwimprebivali{tem na Palama (ostali podaci nepoznati),

22. Milutinovi} Vojislava Branko, ro|en 31. 05. 1968. godine u Sarajevu, bionastawen u Palama, ul. S. V. î~e broj 3.,

23. Muharemovi} Spasoje Novak, ro|en 20. 02. 1956. godine u mjestu Kalauzovi}i,op{tina Sokolac, voza~, bio nastawen u Palama, ul. S. V. î~e broj 8.,

24. Okuka Mom~ila Milovan, ro|en 16. 07. 1957. godine, sa posqedwimprebivali{tem u Sarajevu, voza~ sanitetskog vozila,

25. Pandurevi} Spase Sr|an, ro|en 11. 01. 1960. godine u mjestu Jasik, op{tinaPale, bio nastawen u mjestu Jasik, op{tina Pale,

26. Pavlovi} Boje Zdravko, ro|en 02. 10. 1959. godine u mjestu Gorwe Pale, op{tina Pale, bio zaposlen na Palama, ul. 3 aprila broj 41.

27. Pavlovi} Nenad, sin Boje i majke Zorke, ro|ene Zeqaja, ro|en 17. 08.. 1959.godine u mjestu Gorwe Pale, op{tina Pale, bio nastawen na Palama, 3. aprilbroj 41,

28. Petroni} Milana Branislav, ro|en 04. 07. 1955. godine u Sarajevu, bionastawen na Palama, ulica 3. april broj 11, nestao


29. Qepi} Marka Draèn, ro|en 26. 07. 1967. godine, sa posqedwim mjestomprebivali{ta u Sarajevu, (ostali podaci nepoznati),

30. Radovi} Mom~ila Miroslav, ro|en 30. 04. 1970. godine u Sarajevu, bio nastawen u Palama, Mag. put broj 31,

31. Radovi} Slobodana Obren, ro|en 1950. godine sa posqedwim prebivali{tem uSarajevu (ostali podaci nepoznati),

32. Radowa Dragomira Mirko, ro|en 1965. godine (ostali podaci nepoznati),

33. Samarxija Mali{e Delivoje, ro|en 17. 08. 1959. godine u mjestu Rogatica,op{tina Rogatica, bio nastawen u Palama, ul. 3. april broj 109,

34. Simani} Gavre Komqen, ro|en 02. 07. 1938. godine u mjestu Hoto~ina, op{tinaPale, voza~, bio nastawen u Palama, ul. Jahorinska bb,

35. Srdanovi} Sretka Radomir, ro|en 15. 10. 1969. godine u Sarajevu, bio nastawenna Palama, ul. 3. april broj 75,

36. Stani{i} Bo{ko, ro|en 06. 02. 1945. godine u mjestu Dowa Qubogo{ta, op{tina Pale, bio nastawen u mjestu ro|ewa,

37. Stani{i} Petra Radislav, ro|en 23. 03. 1952. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, bio nastawen u mjestu Dowa Qubogo{ta, op{tina Pale,

38. Stani{i} Svetozara Radenko, ro|en 14. 07. 1953. godine, sa posqedwim mjestomprebivali{ta Kozja ]uprija-Stari grad Sarajevo (ostali podaci nepoznati),

39. Tadi} Vase Predrag, ro|en 1965. godine (ostali podaci nepoznati),

40. Tomi} Nove Stana, ro|ena 22. 04. 1955. godine, sa posqedwim prebivali{tem uPalama, (ostali podaci nepoznati), bolni~arka,

41. Veqovi} Stjepana Milomir, ro|en 21. 07. 1956. godine u mjestu Podlo`nik,op{tina Pale, voza~, bio nastawen u mjestu ro|ewa,

42. Veselinovi} Mla|ana Lazar, ro|en 15. 03. 1941. godine, sa posqedwimprebivali{tem u Sarajevu (ostali podaci nepoznati),

43. Veselinovi} Save Miroslav, ro|en 22. 11. 1965. godine u Sarajevu, bio nastawen u Palama u mjestu Qubogo{ta, po zanimawu bio ekonomski tehni~ar,

44. Vukadin Koste Branislav, ro|en 10. 06. 1956. godine u mjestu Grabovica,op{tina Pale, bio nastawen u Palama, ul. S. V. î~e broj 11,

45. Vukovi} Ilije Mom~ilo, ro|en 02. 03. 1943. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, bio nastawen u mjestu Qubogo{ta,


Raweni pripadnici VRS

1. Babi} Petra Dragan, ro|en 1950. godine.

2. Blagojevi} Gaje Radomir, ro|en 01. 02. 1960. godine, u mjestu Gorwi Pribaw,op{tina Pale, nastawen na Palama, ulica Trifka Grabeà bb.

3. Boòvi} Zdravka Mile, ro|en 13. 02. 1962. godine u mjestu Rogatica, nastawen u Palama, ul. Milana Simovi}a bb.

4. Brezo Gojka Nikola, ro|en 11. 11. 1949. godine u mjestu Bu|, op{tina Pale,nastawen u Palama, ul. Pere Kosori}a broj 4.

5. Cerovina Veqka Branislav, ro|en 05. 02. 1966. godine u mjestu DowaQubogo{ta, op{tina Pale, gdje je i nastawen.

6. ]osovi} Sekule Drago, ro|en 01. 08. 1969. godine u mjestu Gluhovi}i, op{tinaPale, nastawen u Palama, ul. Omladinska broj 24.

7. Draga{ Du{ana Boro, ro|en 1946. godine.

8. Drobwak Radenka Vitomir, ro|en 04. 09. 1962. godine u mjestu Resi}i, op{tinaRudo, nastawen u Palama, ul. Pere Kosori}a broj 16.

9. Goreta Miroslava Jovica, ro|en 13. 08. 1971. godine u Sarajevu, nastawen uPalama, ul. S. V. î~e broj 9.

10. Gr~i} Rajka Veqko, ro|en 06. 03. 1961. godine u mjestu Nepravdi}i, op{tinaSokolac, nastawen u Palama, ul. S. V. î~e 161.

11. Joki} Petka Mirko, ro|en 1967. godine.

12. Kosmajac Pante Goran, ro|en 1965.

13. Kusmuk Bori{e Milkan, ro|en 09. 12. 1957. godine u Palama, nastawen uPalama, ul. Vrelo Miqacke bb.

14. Lazarevi} Milana Spaso, ro|en 21. 10. 1955. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, nastawen u Palama, mjesto Qubogo{ta bb.

15. Lazarevi} Milorada Milinko, ro|en 07. 09. 1952. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, nastawen u Palama, Qubogo{ta.

16. Lopati} Nikole Arso, ro|en 24. 05. 1954. godine u mjestu Qubogo{ta, op{tinaPale, gdje je i nastawen.

17. Lopati} Sekule Slobodan, ro|en 1969. godine.

18. Lu~i} Riste Tomislav, ro|en 1963. godine.


19. Milinkovi} Milana Darko, ro|en 19. 02. 1970. godine u mjestu Osijek,Hrvatska, nastawen u Palama, ul. Mihajla ^vore 105.

20. Mojovi} Novaka Desimir, ro|en 25. 03. 1969. godine u mjestu Vrbica, op{tinaFo~a, nastawen u Palama, ul. Kremenita brd bb.

21. Obradovi} Ne|e Aleksandar, ro|en 1969. godine.

22. Pavlovi} Neboj{e Slavi{a, ro|en 1963. godine

23. Poqakovi} Mla|e Zoran, ro|en 15. 11. 1963. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, gdje je i nastawen.

24. Samaraxi} Ranka Zdravko, ro|en 1957. godine.

25. Samarxi} Veqka Miodrag, ro|en 02. 11. 1959. godine u Sarajevu, nastawen uPalama, ul. Koran bb.

26. Savi} Krste Nenad, ro|en 1948. godine.

27. Simovi} Ostoje Milo{, ro|en 20. 07. 1957. godine u mjestu Jabuka, op{tinaFo~a, nastawen u Palama, ul. Vrelo Miqacke bb.

28. [arac Drage Simo, ro|en 28. 02. 1954. godine u mjestu Bogovi}i, op{tina Pale,nastawen u mjestu Gorwe Pale bb, Pale.

29. Timoti} Manojla Radoslav, ro|en 25. 06. 1958. godine u mjestu Vu~ija luka,op{tina Stari grad - Sarajevo, nastawen u Palama, ul. Drvarska bb.

30. Tomi} \or|a Bo{ko, ro|en 20. 01. 1949. godine u mjestu Zabojska, op{tinaTrnovo, nastawen u Palama, ul 3. april broj 41.

31. Veselinovi} Qube Slobodan, ro|en 27. 07. 1961. godine u mjestu Qubogo{ta,op{tina Pale, nastawen u Palama, ul. Omladinska broj 11.

Po~inioci zlo~ina

U obradi napada na vojnu kolonu 4, 5, i 6 juna 1992. godine, utvr|eno je da postojiosnovana sumwa da su zlo~in prema rawenim i zarobqenim vojnicima - pripadnicimaVRS po~inili:

1. ârdakovi} Bega Emin, zvani Braco, ro|en 11. 02. 1964. godine u Han Pijesku.

2. ârdakovi} Osmana Ramo, ro|en 18. 04. 1957, u selu Stoborani, op{tina HanPijesak.

3. Dizdarevi} Mu{ana Ago, Haske, ro|en 01. 12. 1954. godine u selu Borovac,op{tina Rogatica, po zanimawu {umar


4. Xebo Himze Rahman, ro|en 10. 05. 1941. godine u selu Go|ewe, op{tina HanPijesak.

5. Jusupovi} Muja Re{id, ro|en 10. 05. 1940. godine u selu Podèpqe, op{tina Han Pijesak.

6. Ka~evi} Sejdalije Edhem, ro|en 20. 11. 1970. godine u selu Pruti}i, op{tinaRogatica.

7. Kulovac [abana Bewamin, zvani Beno, ro|en 01. 11. 1963. godine u Rogatici, po zanimawu qekar

8. Lili} Nezira Nasko, ro|en 16. 01. 1952. godine u selu Go|ewe, op{tina HanPijesak, bio zaposlen u [IP "Planinsko", stalno nastawen u mjestu ro|ewa.

9. Mujki} Avde Hamed, ro|en 25. 07. 1937. godine u selu Brlo`nik, op{tina HanPijesak.

10. Muratovi} Hasiba Hamed, ro|en 14. 11. 1931. godine u selu Go|ewe, op{tinaHan Pijesak.

11. Omanovi} Asima Hasib, ro|en 08. 08. 1941. godine u @epi, op{tina Rogatica.

12. Pali} Murata Avdo, ro|en 04. 04. 1958. godine u selu Kriva~a, op{tina HanPijesak, po zanimawu ma{inski inìwer, bio zaposlen u Sredwo{kolskomcentru u Vlasenici.

13. Rixal [a}ira Ramiz, ro|en 12. 02. 1951. godine u selu Go|ewe, op{tina HanPijesak.

14. [ahi} Murata Hurem, ro|en 10. 07. 1960. godine u selu Go|ewe, op{tina HanPijesak, po zanimawu milicionar, bio zaposlen u SJB Han Pijesak.

Gore navedeni osumwi~eni su da su po~inili krivi~na djela ratni zlo~in protivrawenika i bolesnika i ratni zlo~in protiv ratnih zarobqenika (~lan 143. i 144. KZ-aRS).

Oruàne aktivnosti muslimanskih formacija nakon izvedene zasjede

Osim opisa zasjede u kawonu @epe, Lili} Smail je u svojoj izjavi naveo i nekolikoakcija naoruànih muslimanskih formacija koje su izvedene na podru~ju @epe u drugojpolovici 1992. godine:

"Dana 20. 06. 1992. godine u izvi|awe su i{li Kamenica Hamzo, Haki} Hasan, Curi} Zejnil,Rixal Ramiz i to prema srpskim poloàjima prema Brestova~ama. Od wih, kada su se vratili,~uo sam da su tom prilikom ubili Simi} Debra, a ne Borisava wegovog brata. Oni su tom


prilikom pri~ali kako im je ovaj pravio zasjedu ali da ga je prvi vidio Haki} Haso koji je pucao u wega i najverovatnije ga ubio.

Dana 07. 07. 1992. godine ~uo sam da je i{la jedna na{a grupa prema Crnoj Rijeci i da su tu u zasjedi ubili jednog oficira koji je i{ao sam u putni~kom vozilu a tom prilikom su rekli dasu propustili pun kombi. Znam da su to uradili Kriva~ani ali ta~no ne znam ko. ûo sam da su od wega donijeli 1 radio stanicu i jedan pi{toq.

U avgustu sam sa porodicom oti{ao za Radavu. Znao sam da se priprema akcija u kojoj }e se napasti brdo @ep gdje se nalazila srpska vojska. Tu akciju je planirao Pali} Avdo. U izvo|ewuakcije u pomo} na{em odredu do{lo je 20-30 najekstremnijih iz Srebrenice. Ja sam ~uo kada jenapad po~eo, to je bilo rano ujutro i tada su napadnuta sela Borovine i Jelovci. Pali} Avdo je vodio qude u napad na @ep, a u napadu iz Bolovce i Borovine i{la je pomije{ana vojska - na{i,Srebreni~ani i @epqaci. To je bilo 07. 08. 1993. godine. Znam da je zauzet @ep i tom prilikom zarobqeno 10-12 vojnika i naoruàwe. U Borovini kako sam ~uo da su zaklali Slavka Borovinu,bolesnog i nepokretnog, te oca mu Marka i Slavkovu majku. Svi od na{ih su govorili da su touradili Srebreni~ani. Znam da je na Borovinama jednu grupu vodio Muratovi} Xevad zv. ]iro sa kojim su bili prete`no Go|ewci Xebo, Lili} Nasko, Lili} Bajruzin, ârdakovi} Ibro,Mehmedalija ârdakovi}, Halimanovi} Ismet, Okerspahi} Agowa, Avdi} Salko zv Div, Lili}Ramiz, Tufe Lili}, bio je i Enes Jusupovi}, Sjefi} Ismet zv. Crta koji je tada rawen te jetada rawen i Lili} Teufik, zvani Tufe.

Znam da je u toj akciji bio i Br|anin Hrustem, [ahi} Hurem je vodio odred milicije imislim da je sigurno u~estvovao u toj akciji - u wegovoj jedinici bili su Avdi} Meho, XeboHajrudin, Omerspahi} Hamdija, Poxi} Edhem, Haki} Hasan, @igi} Nijaz, Lili} [emsudin,ârdakovi, Sejfi} Ismet zv. Crta. Sejfi} Ismet zv. Crta je rawen od granate ta~no ispodJelovaca kada su se povla~ili. Tu je tada rawen i Lili} Teufik.

Poslije tog doga|aja zarobqeni vojnici sa @epa su razmijeweni za bra{no i gorivo. Nakon toga izvr{en je napad srpske vojske po na{im poloàjima.

Kada su izvla~eni le{evi srpskih vojnika izginulih 4. juna 1992. godine u akciji srpskevojske na na{e poloàje poginuli su: Avdi} Meho, Xebo Hajrudin, Omerspahi} Nurija,Omerspahi} Hamdija, @igi} Nijaz. U kasnijim borbama poginuli su Lili} [emsudin, Lili}[efik, Zvejzovi} Samija, Lili} Ramiz, Avdi} Salko, zv. Div, Curi} Zejnil, Muratovi} Hamed.

Negdje kasnije u Stoboranima u zasjedi su ubijena dva srpska vojnika, kasnije sam saznao da se radi o Mitrovi} Radenku i Rube` Simi. Za wih ne znam ko ih je ubio ali pretpostavqam da je u zasjedi bio Rixal Ramiz i da je on ubio Mitrovi}a. Od wega sam li~no ~uo da je rekao:"Sino} sam imao jednu dobru akciju". Stoposto sam siguran da je Rixal Ramiz bio i u napadu na Borovine.

U vi{e navrata iz Brestova~a su Haki} Hasan, Kamenica Hamza i Kamenica Ahmeddogonili stoku - krave koju su krali od Srba. Znam da su tada ukrali krave od Dobrilovi} Pere.


Krajem avgusta 1992. godine bio sam u Srebrenici gde sam kupovao kukuruz za prstewe iogrlice od moje djece. Tada sam ~uo da su na{i napali Srbe i da su neki pobijeni. U Radavi sambio sve do februara 1993. godine sa ènom i djecom. Kada je do{la humanitarna pomo} i vr{ena je podjela iste u @epi, ja sam oti{ao da podignem istu za moju porodicu. Spisak za pomo} jebio kod Jusupovi} Jusufa i on je rekao da me nema na spisku i da idem komandantu Pali} Avdi,koji me je odbio jer nisam u vojsci. Ja sam se vratio u Radavu èni i sve joj ispri~ao. Tada smose dogovorili da idemo u Han Pijesak i da se predamo jer nam nema spasa. Ja sam iz Radave saènom, djecom i ocem krenuo do Cav~i}a i tu smo preno}ili kod zeta Hamde Smaji}a. Tada smo u pola dana krenuli prema Jelovcima da se predamo, ali smo zaustavqeni na ulazu u Go|ewe, odstrane Zimi} Osme i Hruqa Ibre i oni su nas vratili nazad. Ja sam èni rekao da ja odoh da se predam, a da se ona kako zna prebaci sa djecom u Srebrenicu, te sam krenuo i do{ao u Podèpqe gde sam se predao Srpskoj vojsci.

Znam da se [ahi} Huren u vi{e navrata probijao za Gora`de radi {verca odakle jedonosio duvan i mijewao ga za bra{no. "



karta



GENOCID POÎWEN NAD SRPSKIM NARODOM NA PODRU^JU SUBREGIJE

SREBRENICA 1992. GODINE



GENOCID POÎWEN NAD SRPSKIM NARODOM NA PODRU^JU SUBREGIJE SREBRENICA 1992. GODINE

Antisrpska koalicija iz biv{ih secesionisti~kih republika biv{e Jugoslavije,zemaqa u okruèwu, te poznate satanizacije Srba od protivni~kih strana i "svjetskezajednice", permanentno su koristili i koriste Srebrenicu kao "ilustrativni" primjernavodnog srpskog genocida nad muslimanskim narodom, a da pri tome, iz samo wimapoznatog razloga prikrivaju veliku i te{ku istinu da su prije opaqewa i jedne pu{ke od srpskog stanovni{tva na tom prostoru, muslimanske paravojne i vojne snage (TO iArmija BiH) izvr{ili iznenadni i nenajavqeni napad na Srebrenicu i {iru okolinu iu periodu od maja 1992. do januara 1993. godine ubili preko 1.300 Srba civila me|ukojima su prete`no djeca, ène i starci. Ovaj genocid izveden je vrlo surovo imonstruozno da su i najve}i protivnici srpskog naroda, zgraàvani nad tim ~inomokorjelih fundamentalista i ekstremista SDA.

Jedan od eksperata za strategiju satanizacije Srba Jan Honig i Norbert Bot u kwizi "Srebrenica"5 na strani 90 konstatuju:

"Od maja 1992. do januara 1993. snage iz Srebrenice napale su i uni{tile mnoga srpska sela. U tim napadima zlostavqali su Srbe. Veliki dio animoziteta premaSrebreni~anima poti~e iz tog perioda. Srbi su uloìli ogroman napor da bi prikupilidokaze o ratnim zlo~inima koje su Muslimani po~inili u selima kao {to su Breàni,Zalazje, Ratkovi}i, Fakovi}i i Glogova. Ti dokazi su ukazivali da su Srbe mu~ili isakatili a ostale ìve spaqivali ubacuju}i im bakqe u ku}e. Tokom tog perioda ubijenoje, navodno, vi{e od 1.300 qudi.

Krajem decembra 1992. Ori} i wegovi qudi kontrolisali su 95% srebreni~ke op{tinei pola op{tine Bratunac. Iako su osvojile i etni~ki o~istile jednu ogromnu oblast,Ori}eve snage nisu bile tako jake kao {to je izgledalo, jer im je nedostajalo i hrane imunicije a i daqe su bili okruèni Srbima. Civilni vojni lideri u enklavi, koji su se ujulu udruìli i formirali ratni savjet, znali su da Srebrenica ne bi mogla da preìvikoncentrisanu srpsku ofanzivu ukoliko ne bi uspostavila veze sa drugim teritorijamakoje drè Muslimani u isto~noj i centralnoj Bosni.

U septembru 1992. godine, snage iz Srebrenice povezale su se sa @epom, ju`nomenklavom pod muslimanskom kontrolom. Na sjeveru, u enklavi Cerske, podjednako o~ajni~kubitku vodili su Muslimani pod komandom vidovwaka Ferida Hoxi}a.

5 Jan Vilem Honig, Norbert Bot:"Srebrenica-Record of a war crime", izdawe Penguin London 1996. -strana 90 i 91.


... Tokom qeta Hoxi}eve snage su se probijale na sjever, prema centralnoj Bosni podkontrolom bosanske Vlade i ju`no, ka Srebrenici. U oktobru, wegove snage poku{ale su da se susretnu sa bosanskim snagama iz Teo~ka, kojima je komandovao kapetan Hajro Me{i}...Dve nedeqe po dolasku konvoja UN 1992. god., muslimanske snage iz Srebrenice preduzele suveliki napad na rijeci Drini. Rano ujutro 14. decembra nekoliko stotina muslimanskihboraca spustilo se u selo Bjelovaci, po tvr|ewu srpskih izvora, ubilo oko 50 Srba.

Po~ela je da se nazire sloèna igra u kojoj je bosanska vlada poku{avala da iskoristi beznade`nu situaciju u enklavama. Jedan slu`benik UNHCR kasnije je Lordu Ovenuobjasnio za{to misli da je Ori} napao tako brzo po dolasku konvoja...

Nema sumwe da su politi~ari u Sarajevu koristili enklave u isto~noj Bosni kaota~ke pritisaka na me|unarodnu zajednicu. Ipak, taj napad, za kojim su slijedili novi udecembru i januaru, imao je i vojni logi~i temeq. Ori} (kao i Hoxi} u enklavi Cerske) izveo je jednu diverziju koja je podràla 2. korpus bosanske vojske u glavnoj ofanzivi presijecawakoridora Posavina koji je Srbiju povezivao i sa dijelom zapadne Bosne pod srpskomkontrolom i sa Krajinom u Hrvatskoj.

Miralem Tursunovi} u~estvovao je u ovoj operaciji: "Ciq je bio da se razbije srpskikoridor a napravi jedan za nas izme|u Tuzle i Hrvatske. Brzo smo napredovali i kodKrep{i}a sredili hrvatske snage iz Ora{ja. Petnaest dana smo kontrolisalikoridoro|en "

Ovakvi tekstovi, iako ublaàvaju okrutnost fundamentalisti~ke oru`ne sile naovom podru~ju, ukazuju da sve vi{e prodire istina o srebreni~kim ratnim zbivawima.

Gotovo svi zlo~ini po~iweni na ovom podru~ju tokom 1992. god. nad srpskimnarodom obra|eni su u Centru Slu`be Bezbjednosti Zvornik, i dostavqeni nadle`nimvojnim tuìla{tvima RS, koji nedvosmisleno ukazuju na ~iwenicu da srpski narod nijedao nikakvog povoda za sukobe s Muslimanima i da u tom periodu nijedan Srbin nijenapao Muslimana.

O~ito, rije~ je o smi{qenim, dobro pripremqenim planovima da se etni~ki o~istiSrebrenica, Bratunac, Kowevi} Poqe, Vlasenica i druga podru~ja u isto~noj Bosni radi stvarawa islamske dràve. Za te namjene formirane su jake muslimanke oruàne snage ilocirane na podru~ju Srebrenice. Ove snage sastavqene od prethodno pripremqenihparavojski ("Zelene beretke", "Patriotska liga", razne muslimanske bratije) te tzv. TOBiH a potom tzv. Armije BiH sve pod rukovodstvom ideologa SDA sa sjedi{tem uSarajevu, Tuzli i srebreni~kom podru~ju prete`no ekstrema srbomrzaca. Ove vojneformacije imale su jedinstvenu komandu za podru~je Srebrenice, Bratunca, Mili}a,Kowevi} Poqa, sve do Gorwe Kamenice i Gra|anskog brda prema op{tini Zvornik.Regrutovawe u ove formacije vr{eno je ne samo sa tih lokaliteta nego i sa podru~ja @epe pa sve do Gora`da. Na ~elu vojne komande za tzv. Subregion Srebrenice bio je Ori}


Naser, a bliì saradnici i ~lanovi komande su bili komandanti jedinica isturenihkomandi na cijelom prostoru subregiona Srebrenica.

Ove oruàne formacije od preko 10.000 dobro naoruànih pripadnikamuslimanskih oruànih snaga pod navedenom komandom, samo u periodu maj-decembar1992. god. napale su 21 srpsko selo op{tine Srebrenica i izvr{ile masakr nad civilnim stanovni{tvom, uglavnom ènama, djecom i starcima. U tom periodu ubijeno je preko 400lica, a u napadu na 22 srpska sela u op{tini Bratunac ubijeno je na najbrutalniji na~in 560 lica. Za ovaj genocid uz izvje{taj VRS, dati su obdukcioni nalazi Doma Zdravqa uBratuncu kao i foto dokumentacija u Komesarijatu za izbjeglice Republike Srpske.

U oruànom pohodu na Srbe u op{tini Srebrenica potpuno su uni{tena i spaqenasrpska sela: Crkvine, Opaci, Orahovica, Bibi}i, Biogora, Turija, Podrici, Postoqe,Gare{nica, Crni Vrh, Karno, Grubanovi}i, Jasenova, Sapt, Cicevci, Privi~evac,Dvori{ta, Du~i{i, Polimci, Gorwi i Dowi Ratkovci.

U op{tini Bratunac, tako|e su potpuno uni{tena i spaqena slede}a sela: Rakovac,Zalu`je, Diqa~a, Cikiri}, Piri}i, \elapa, Pobrqa, Bori}i, Zagoni, Repovac,Mihaqevi}i, Rije~ani, Plane, Pai}i, Gradina, Suha, Radijevi}i, Boqavi}i, Bradi}i,Popovi}i, Gruju~i}i i Poznanovi}i.

Ova razarawa izvr{ena su bez ikakvog vojnog opravdawa. 6

Primjeri zlo~ina po~iwenih prema srpskom stanovni{tvu naprostoru subregiona Srebrenice

Dana 6. maja 1992. god., na srpski pravoslavni praznik \ur|evdan, muslimanskeoruàne formacije napale su na zaselak Gniona u op{tini Srebrenica i tom prilikomsmrtno su stradali civili:

1. Simi} (Milivoja) Lazar, ro|en 1936. iz Studenca (Poto~ari)

2. Milo{evi} (Rajka) Radojko, ro|. 1928. iz Gnione, bole`qiv i poluslijep ~ovjek,zapaqen u vlastitoj ku}i

Ovo selo je prvo selo u srebreni~koj op{tini koje je spaqeno, a zatim do temeqarazoreno. Gniona je zaselak sela Gostiq u kojem je ìvjelo 113 Srba i 35 Muslimana

6 (izvor DC Beograd I-085)


Dana 6. maja 1992. god., muslimanske oruàne formacije napale su na selo Bqe~eva uop{tina Bratunac i tom prilikom smrtno su stradali civili:

1. Zeki} (Novaka) Kosana, (ro|. 1928 u Repovcu), zaklana u svojoj ku}i

2. Jovanovi} (Lazara) Gojko, ro|. 1917. god., spaqen u ku}i

3. Zeki} (Milka) Milan, sin Kosane, te{ko rawen i lije~en u Beogradu, umro 9.jula. 1992. god.

Ku}e ovih `rtava su opqa~kane i spaqene.

Za ovo krivi~no djelo osumwi~eni su:

1. Omerovi} (Hakije) Salih, ro|en 17. 06. 1944. g. u Glogovoj op{tina Bratunac

2. \eli} (Rame) Ekrem, ro|en 18. 08. 1966g. u selu Ble~eva, op{tina Bratunac

3. Babaji} (Mehmeda) Sabrija, ro|en 13. 01. 1971. g. u Glogovoj op{tina Bratunac

4. Golubovi} (Rame) Senad, iz sela Pale op{tina Srebrenica

5. Muratovi} (Ibre) Hamed, ro|en 13. 08. 1946. g. u selu Bqe~eva op{tinaBratunac

6. Jahi} (Huse) Mehmed, ro|en 10. 10. 1938. g. u selu Bqe~eva op{tina Bratunac.7

Dana 6. maja 1992. u selu Jo{eva, op{tina Srebrenica, zarobqen je Markovi} (Jove)Mirko zv. Milko ro|en 20. 08. 1946. god., gdje je mu~en na razne na~ine: bockawem noèm,djelimi~nim klawem, loèwem vatre na tijelu zarobqenika.

Osumwi~eni za navedene zlo~ine su:

1. Ori} Naser, ro|en 1967. godine u selu Poto~arima, op{tina Srebrenica,pripadnik paravojne formacije "Zelenih beretki" Srebrenice u svojstvu komandanta, i

2. Omerovi} Safet zv. Mi{, sin Ja{ara, ro|en 08. 04. 1971. god., u selu Voqavicaop{tina Bratunac, sa prebivali{tem u mjestu ro|ewa, po nacionalnosti Musliman. 8

7 (KU-10/94 od 28. 03. 1994. DC 1/14).

8 KP bro|en 13/02-230-KU-67/97 DC1/13


Dana 14. maja 1992. god. zarobqeno je 10 lica srpske nacionalnosti i odvedeni su uzatvor u zgradi suda Srebrenice, a Gagi} Qubica ro|. 1951. god. se otrovala u zatvoru doksu ostali razmijeweni.

Nakon napada sela su opqa~kali i spalili.

Osumwi~eni za navedene zlo~ine su:

1. Ori} Naser,

2. Bekti} Nexad, sin Esada, ro|. 05. 08. 1967. god. u Karaxi}ima, op{tinaSrebrenica, prije rata 1992. god. je bio poru~nik JNA, po nacionalnostiMusliman,

3. Mehoqi} Hakija, sin Huseina, ro|. 07. 04. 1949. god. u Srebrenici, saprebivali{tem u mjestu ro|ewa, u nasequ Petri}a, po zanimawu miliconer SJBSrebrenica a od 28. 04. 1993. god. i na~elnik SJB Srebrenica,

4. Sejdinovi} [aban, sin Ahme, ro|. 25. 03. 1962. god. u Prohi}ima, op{tinaSrebrenica, sa prebivali{tem u mjestu ro|ewa,

5. Sejdinovi} Hakija, iz sela Prohi}i, op{tina Srebrenica,

6. Tursumovi} Zulfo, ro|en 1923. god. u selu Su}eska, op{tina Srebrenica, saprebivali{tem u istom mjestu, po nacionlanosti Musliman.

Dana 15. maja 1992. god. muslimanske snage po naredbi Ori} Nasera napale su srpskoselo Me|e, op{tina Srebrenica a pod komandom Beki} Nexada,

Smrtno je stradalo lice srpske nacionalnosti

Andri} Petrija, ro|ena 1951. god.,

a te{ko rawen

Suboti} Vidoje

Dana 20. maja 1992. god. u selu Greben zarobqen je

Suboti} (\or|a) Radivoj ro|en 12. 03. 1954. god. koji je zatim ubijen.

Dana 21. maja 1992. god. na regionalnom putu Mili}i-Srebrenica, u mjestu @utica, od strane muslimanskih snaga po nare|ewu Mekani} Be}ira, izvr{en je oruàni napad na


kamion vlasni{tvo Petkovi} Mla|ena i tom prilikom ubili su 8 civila, a auto paqewem uni{tili. Stradali civilu su:

1. Petkovi} Mla|en, voza~, ro|. 1952. god.

2. Kova~evi} Milenko, ro|en 1960. g.

3. Kondi} Nedeqko, ro|en 1956. g.

4. Lazarevi} Mi}o, ro|en 1974. g.

5. Obradovi} Miqana, ro|ena 1938. g.

6. Ili} Obrenija, ro|ena 1958. g.

7. Ze~i} Slobodan, ro|en 1966. g.

8. [arac Vojislav, ro|en 1924. g.

Osumwi~eni za navedeni zlo~in su:

1. Mekani} (Jakuba) Be}ir, ro|. 15. 04. 1957. god. u Be{i}ima op{tina Vlasenica

2. Muratovi} (Re{ida) Esad, ro|. 01. 01. 1961. god. u Nuri}ima, op{tina Mili}i

3. Ahmetovi} (Ohrana) Jusuf zv. Juka, ro|. 02. 10. 1960. god. u Vlasenici

4. Osmanovi} (Osmana) Muhidin zv. Braco, ro|. 20. 07. 1963. god. u [tedri}u,op{tina Mili}i

5. Vejzovi} (Suqe) Sulejman, iz Johova~e op{tina Mili}i9

Dana 21. maja 1992. god. muslimanske formacije napale su civile srpske nacionalnosti dok su obra|ivali wivu zvana "Zabranica", op{tina Bratunac i ubili na wivi:

Simi} (Svetolika) Vojislava, ro|. 1941. god. iz Sikiri}a op{tina Bratunac

Za ovo krivi~no djelo - ratni zlo~in prema civilnom stanovni{tvu, osumwi~en je:

Ma{i} (Nezira) Ibrahim zv. Mal}o sa prebivali{tem u selu Brezovice, op{tinaSrebrenica sa kojim je bilo jo{ nekoliko izvr{ilaca zlo~ina.10

Dana 25. maja 1992. god. u selu Greben su zarobili i mu~ili

9 (KP-KU-6/93 DC-1/13)

10(KU-12-6104-230-KU-119/94 od 04. 08. 94. god. DC-1/14)


Gagi} Milojka ro|enog 5. 2. 1950. god. koji je tako|e ubijen.

U tom periodu otkrivena je zajedni~ka grobnica u kojoj su prona|ena sqede}a licasrpske nacionalnosti:

1. \uri} (Sime) Vojislav, ro|en 1919. god. iz Me|e

2. \uri} (Vojislava) Novak, ro|en 1955. god. iz Me|e, gluhonijem i mentalnoretardiran

3. Petrovi} (Radovana) Krsto, ro|en 1942. god. iz Me|e

4. Jevti} (Radoje) Radoja zv. Raco, ro|en 1942. god., iz Me|e.

Dana 26. maja 1992. god. pod komandom Ori} Nasera rawen je a potom mu~en paqewem i sje~ewem tijela srpski civil iz sela îzmi}i:

Ranki} (Bore) Nenad, ro|. 1967. god. u Obadima op{tina Srebrenica. Tijelo jerazmijeweno.

Osumwi~en za ovo krivi~no djelo:

Ori} Naser, 11

Dana 27. maja. 1992. god. na magistralnom putu Zvornik-Mili}i, u mjestu Kowevi}Poqe, organizovana je zasjeda na kolonu kamiona od strane muslimana. Kamioni suvlasni{tvo DD Boksit-Mili}i. Zasjeda i napad su izvedeni po nalogu glavnokomanduju}egza Cersku, Hoxi} Ferida. Tom prilikom ìvot je izgubilo 5 lica, voza~a, dok je jedankamion zapaqen. @ivot su izgubila sqede}a lica:

1. Su{i} Novica, ro|en 1962. g.

2. Popovi} Zoran, ro|en 1959. g.

3. Vujadinovi} Milomir, ro|en 1960. g.

4. Simi} Stevo, ro|en 1953. g

5. Mijatovi} \or|e, ro|en 1950. g.


1. Hoxi} (Avde) Ferid, ro|. 02. 12. 1959. god. u selu Drum op{tina Vlasenica

11 (KU-26/93 od 29. 03. 1993. god. DC-1/14)


2. Salihovi} (Smajkana) [emsudin, ro|en 06. 08. 1964. god. u selu Ma}esi op{tinaVlasenica

3. Ali} (Adema) Munib, ro|. 19. 04. 1963. god. u selu Ma}esi op{tina Vlasenica

4. Ali} (Mu{ana) Meho, ro|. 22. 04. 1960. god. u selu Ma}esi op{tina Vlasenica

5. Mehmedovi} (Muradifa) Ramiz, ro|. 17. 10. 1967. god. u selu Ma}esi op{tinaVlasenica

6. Ahmetovi} ([aban) Safet, ro|. 24. 06. 1965. god. u selu Ra{evo op{tinaVlasenica

7. Mustafi} (Salke) Salim, ro|. 03. 01. 1971. god. u selu Skugri}i op{tinaVlasenica

8. Osmanovi} (Mehe) Mu{an, ro|. 01. 09. 1067. god. u selu Ma}esi op{tinaVlasenica

9. Osmanovi} (Ibrahima) Xemal, ro|. 11. 09. 1965. god. u selu Skugri}i op{tinaVlasenica

10. Hasanovi} Hajrudin iz sela Ma}esi op{tina Vlasenica

11. Nuki} (Sade) Alija, ro|. 15. 03. 1968. god. u selu Skugri}i op{tina Vlasenica

12. Ja{arevi} (Fejze) Husein, ro|. 29. 02. 1964. god. u selu Ma}esi op{tinaVlasenica

13. Dedi} (Huseina) Fadil, ro|. 22. 01. 1961. god. u selu Pobu|e op{tina Bratunac

14. Muj~inovi} (Ibre) Sulejman, ro|. 02. 03. 1957. god. u selu Pobu|e op{tinaBratunac

15. Muharemovi} (Huseina) Hasan, ro|. 07. 03. 1967. god. u selu Pobu|e op{tinaBratunac

16. Omerovi} (Dervi{a) Hamed, ro|. 14. 06. 1961. god. u selu Pobu|e op{tinaBratunac

17. [abi} Velid iz Kowevi} Poqa op{tina Bratunac

18. Osmanovi} Adem zv. Kobra iz Kowevi} Poqa op{tina Bratunac.12

12 (KP-KU-7/93 DC-1/13)


Dana 27. maja 1995. god. u {irem regionu Rupovog Brda, op{tina Mili}i pripadnicimuslimanske vojske BiH su iz zasjede likvidirali 5 civila srpske nacionalnosti koji suvr{ili prevoz ogrevnog drveta za svoje potrebe. Muslimanska vojska je iz za{ti}ene zoneSrebrenice, iz pje{adijskog naoruàwa, na iste otvorila vatru, i tom prilikom ìvotesu izgubili:

1. Goli} Qubi{a, ro|en 1946. g.

2. Petrovi} Milisav, ro|en 1948. g.

3. Mi{i} Milo{, ro|en 1961. g.

4. Nikoli} Branko, ro|en 1950. g.

5. Savi} Miladin, ro|en 1957. g.

Zasjedu je izvelo 5-6 pripadnika muslimanske vojske koji su naredbu za izvo|ewe zasjededobili od Tursunovi} Zulfe.13

Dana 1. juna 1992. god. jake muslimanske snage napale su srpsko selo Oparci, op{tinaSrebrenica i tom prilikom su ubile 6 civila srpske nacionalnosti i to:

1. Ili} (Dragutina) Dragi}, ro|en 1939. god.

2. Ili} (Mom~ila) Ratko, ro|en 1942. god.

3. Ili} (Mom~ila) Ugqe{a, ro|en 1939. god.

4. Petrovi} (Drage) Milorad, ro|en 1923. god.

5. Petrovi} (Drage) Dikosava, ro|ena 1932. god.

6. Petrovi} (Cvijetina) @ivojin, ro|en 1917. god.

Nakon pada, selo je opqa~kano i spaqeno. Osumwi~eni za navedeni zlo~in su:

1. Salihovi} Huso, iz sela Mo}evi}i, op{tina Srebrenica, pripadnikmuslimanskih formacija Srebrenice,

2. Halilhoxi} Hajrudin, iz sela Mo}evi}i, Srebrenica, pripadnik muslimanskihsnaga iz Srebrenice,

13 (KP-KU-15/95 DC-1/13)


3. Ali} Abdulah, zvani Dule iz sela Brezovica, op{tina Srebrenica, pripadnikmuslimanskih snaga iz Srebrenice,

4. Begi} Sevdalija, iz Piri}a, op{tina Srebrenica

5. Huki} Velkaz. 14

Dana 1. juna 1992. god. oruàne formacije pod komandom muslimanskih oruànihsnaga Srebrenice, izvr{ile su napad iz zasjede na putni~ko vozilo "Mazda" ZV 271-01 umjestu Glogovu, op{tina Bratunac i iz vatrenog oru`ja ubili civile srpskenacionalnosti i to:

1. Milanovi} (Milivoja) Milana, ro|. 1966. u selu Opravdi}i op{tina Bratunac

2. Milo{evi} (Boè) Radomira, ro|. 1956. god. u selu Brana Ba~i}i, op{tinaBratunac

3. Joki} (Jovana) Miodraga, ro|. 1967. god. Opravdi}i op{tina Bratunac.

Vozilo je do temeqa uni{teno.

Za ovo krivi~no djelo osumwi~ena su sqede}a lica:

1. Goli} (Latifa) Ejub, ro|. 17. 05. 1958. god., Glogova op{tina Bratunac

2. Merxi}(Ismeta) Nezir zv. Kezo, ro|. 17. 04. 1953. god., Glogova, op{tinaBratunac.15

Dana 9. juna 1992. god. muslimanske oruàne snage iz O[ Tegari, op{tina Bratunaczarobile su u~iteqa te {kole Kova~i} (Nikole) Bo{ka, ro|en 1939. god., i odvele ga uzatvor u Srebrenici (vo|en kao nestao), a u selu Tegare iz vatrenog oru`ja smrtno jestradao

Zari} (Sretena) @ivorad zv. Milun, ro|. 1956. godine.

Za ovo krivi~no djelo osumwi~en je:

Mehanovi} Zahid, sin Ahme, ro|en 15. 04. 1969. god. u Daqego{ti op{tinaSrebrenica sa prebivali{tem u Tegarima op{tina Bratunac, po nacionalnostimusliman, pripadnik tzv. Armije BiH16

14 (KP bro|en 59/93 DC 1/13)

15 (KU-72/93 od 02. 11. 1993. god. DC-1/14)

16 (KP bro|en 13/02-230-122-95 DC 1/13)


Dana 02. juna 1992. god. jake muslimanske snage, po nare|ewu glavnokomanduju}eg Hoxi} Ferida, a pod vo|stvom Aquki} Be{ira izvele su jak pje{adijski napad na srpsko seloMetaqka op{tina Mili}i. U tom napadu muslimani su pred sobom uni{tavali sve {to je srpsko, palili ku}e, {tale, pomo}ne objekte, ru{ili nadgrobne spomenike, a pokretnu imovinu opqa~kali.

Osumwi~eni za zlo~in su:

1. Hoxi} (Avde) Ferid, ro|. 02. 12. 1959. g. u selu Drum op{tina Vlasenica

2. Aquki} (Be~e) Be{ir, ro|. 14. 07. 1960. g. u Ne|iqi{tima op{tina Vlasenica

3. Dedi} (Ramiza) Ejub, ro|. 01. 03. 1957. god. u Skugri}ima op{tina Vlasenica

4. Dedi} (Hamdije) Nexad, ro|. 09. 01. 1961. god. u Skugri}ima op{tina Vlasenica

5. Dedi} (Nezira) Nijaz, ro|. 02. 01. 1972. god. u Skugri}ima op{tina Vlasenica

6. Dedi} (Hamdije) Kemal, ro|. 25. 05. 1969. god. u Skugri}ima op{tina Vlasenica

7. Dervi{evi} (Hamida) Hamdija, ro|. 03. 08. 1952. god. u Skugri}ima op{tinaVlasenica

8. Dervi{evi} ([abana) Samir, ro|. 17. 06. 1972. god. u Skugri}ima op{tinaVlasenica

9. Huseinovi} (Ha{ima) Husein, ro|. 15. 11. 1963. god. u Skugri}ima op{tinaVlasenica

10. Hajdarevi} (Mehmedalije) Mirsad, ro|. 15. 03. 1974. god. u Ne|iqi{tima op{tina Vlasenica

11. Selinovi} (Xemala) Zaim, ro|. 10. 08. 1968. god. u Skugri}ima op{tinaVlasenica

12. Selinovi} (Xemala) Edo, ro|. 15. 09. 1971. god. u Skugri}ima op{tina Vlasenica

13. Sejmanovi} (Alije) Xemail, ro|. 01. 11. 1961. god. u Rova{ima op{tinaVlasenica

14. Sejmanovi} ([abana) Alija, ro|. 14. 10. 1960. god. u Rova{ima op{tinaVlasenica

15. Sejmanovi} (Alije) Emin, ro|. 07. 08. 1957. god. u Rova{ima op{tina Vlasenica

16. Mu{ki} (Huse) Minib, ro|. 28. 04. 1954. god. u Cerskoj op{tina Vlasenica


17. Be}irovi} (Rasima) Mevludin, ro|. 05. 01. 1971. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

18. Be}irovi} (Habiba) Halih, ro|. 02. 01. 1964. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

19. Bajri} Asim

20. Bajri} [emsudin

21. Bajri} Avdo

22. Veli} (]amila) ]azim, ro|. 05. 01. 1971. god. u Cerskoj op{tina Vlasenica

23. Kurjak (Muje) Asim, ro|. 20. 06. 1975. god. u CErskoj op{tina Vlasenica

24. êlebi} (Muje) Hasib, ro|. 15. 05. 1958. god. u Cerskoj op{tina Vlasenica

25. êlebi} (Hameda) Hamdija, ro|. 02. 09. 1962. god. u Cerskoj op{tina Vlasenica17.

Dana 04. juna 1992. god. na putu Bratunac-selo Obadi, brdo âu{ op{tinaSrebrenica, smrtno je stradao iz vatrenog oru`ja-snajperom:

Cvjetinovi} Ratko zv. Rade, ro|en 1971. god.

od strane napoznatih izvr{ilaca18.

Dana 08. 06. 1992. god. u selu Pozdanovi}i op{tina Srebrenica, vodi se kao nestao:

Markovi} (Andrije) Ogwen zv. Bato, ro|en 1950. od strane NN napada~a.

Dana 10. juna 1992. god. napadnuto je srpsko selo Rupovo Brdo, op{tina Mili}i, odstrane jakih muslimanskih snaga kojima su rukovodili i komandovali:

- Tursunovi} Zulfo,

- Ademovi} Ibrahim,

- Bekti} Mujo,

- Mekani} Be}ir i

17(KP broj 13/02-230-123/95 DC-1/13)

18(KP broj 12-6/04-230-KU-94/94 DC 1/13)


- Turkovi} Fadil.

Prilikom ovog napada muslimani su ubili sqede}e ìteqe sela i to:

1. @ugi} Koviqku, ro|. 1922. g.

2. Milinkovi} Requ, ro|. 1941. g.

3. Milinkovi} Radoju, ro|. 1952. g. i bra~ni par

4. Milinkovi} Vojislav, ro|. 1938. g.

5. Milinkovi} Mirjana, ro|. 1938. g.

Bra~ni par su zapalili u wihovoj ku}i.

Istog dana raweni su:

1. @ugi} Milomir i starica

2. Milinkovi} Vukica

Istog dana odvedeni su:

1. Milinkovi} Vlado, te otac i sin

2. @ugi} Komqen, ro|. 1925. g. i

3. @ugi} Trifko, ro|. 1951. g.

a koji su najvjerovatnije pobijeni.

Nakon napada selo je opqa~kano i spaqeno a zapaqena je i O[ i upravna zgradaDP"Bira~" Vlasenica.



2. Tursunovi} Zulfo, iz sela Su}eska

3. Ademovi} Ibrahim zv. Cakura iz sela \ile op{tina Vlasenica

4. Bekti} Mujo iz sela Podgaj op{tina Srebrenica

5. Turkovi} (Halila) Fadil, ro|. 02. 03. 1953. god. u Nazdi op{tina Vlasenica

6. Ademovi} (Bega) Hasan, ro|. 08. 06. 1937. god. u \ilama op{tina Vlasenica

7. Ademovi} (Hasana) Nexad, ro|. 15. 04. 1970. god. u Johova~i op{tina Vlasenica

8. Vejzovi} (Suqe) Sulejman, ro|. 20. 07. 1969. god. u Johova~i op{tina Vlasenica


9. Jusupovi} (Omera) Xemail, ro|. 09. 04. 1966. god. u Nuri}ima op{tinaVlasenica

10. Memi{evi} (Mehmeda) Zulfo, ro|. 27. 05. 1968. god. u Be{i}ima op{tinaVlasenica

11. Malovi} (Emina) Ifet, ro|. 22. 09. 1967. god. u \ilama op{tina Vlasenica

12. Malovi} (Emina) Sifet, ro|. 22. 09. 1967. god. u \ilama op{tina Vlasenica

13. Memi{evi} (Mahmuta) Azem zv. Faca, ro|. 05. 05. 1957. god. u Be{i}imaop{tina Vlasenica

14. Be}irovi} (Me{ana) Alaga, ro|. 14. 08. 1966. god. u Pomolu op{tinaVlasenica19.

Dana 20. juna 1992. god. oruàna lica na teritoriji op{tine Bratunac koja je bilapod kontrolom vojne komande muslimanskih snaga Srebrenice ubili su iz vatrenog oru`ja u mjestu Tegarska Rijeka civile (dok su ovi vozili traktor) :

1. Jovanovi} (Vojislava) Radu, ro|. 1959. god. u selu Tegare

2. Mi}i} (Milisava) Milovana, ro|. 1958. god. u selu Tegare.

Ubistvo je u~iweno iz zasjede, po~iniocu su nepoznati20.

Dana 20 juna 1992. godine uo~i srpskog praznika Prve Trojice, izvr{en je, od stranepripadnika muslimanskih oruànih formacija, upad u ku}u Milanovi} Ratka u seluLoznica op{tina Bratunac, u kojoj je pretu~en sa suprugom Miladinovi} Milevom. Obojesu lije~eni u Lozni~koj bolnici od teìh povreda. Koncem godine ta~no 14.12.1992. godine u napadu na Bjelovac muslimani su ovoj porodici ubili:

1. Miladinovi} Mirka i

2. Miladinovi} êdu.

Za ovo krivi~no djelo ratni zlo~in prema civilnom stanovni{tvu osumwi~eni su:

1. Hasanovi} [aban, sin Edhema, ro|en 24.02.1958. godine u selu Piri}i, pozanimawu palilac mina,

19 (15-17/02-KU-1/93 DC-1/13)

20 (KU-60-93 od 30. 08. 1993. DC-1/14)


2. Hasanovi} Mevludin, zv. Kiko, sin Edhema, ro|. 02.08.1963. god. u Piri}ima,

3. Begzadi} Mehmedalija zv. Me{o, sin [ahmana, ro|. 03.02.1955. god. u Piri}ima,op{tina Bratunac21,

Dana 21. juna 1992. god. muslimanske snage iz sastava Srebreni~kih formacijaizvr{ile su oruàni napad na srpska sela: Ratkovi}i, Du~i}i, Dvori{ta, Ra~i}i iPolimice, op{tina Srebrenica i u ovom napadu ubili sqede}e civile srpskenacionalnosti:

1. Pavlovi} J. Milovana, ro|. 17. 10. 1919. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

2. Ranki} G. Milutina, ro|. 15. 05. 1944. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

3. Prodanovi} P. @ivan, ro|. 16. 01. 1967. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

4. Bogi~evi} V. Obrena, ro|. 19. 06. 1931. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

5. Stanojevi} M. Radenka, ro|. 14. 10. 1941. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

6. Prodanovi} D. Zoru, ro|. 10. 03. 1941. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

7. Ranki} O. Ranka, ro|. 09. 08. 1933. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

8. Ranki} O. Vidoja, ro|. 08. 08. 1930. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

9. Maksimovi} M. Dragomira, ro|. 24. 04. 1948. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

10. Maksimovi} M. Radomira, ro|. 10. 04. 1926. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

11. Stanojevi} Todora Nikolu, ro|. 18. 09. 1958. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

12. Milanovi} Riste Borku ro|. 1918. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

13. Maksimovi} Filipa Vinku, ro|. 1927. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

14. \uri} Du{ana Radoslavu, ro|. 1929. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

21 (Dokaz: KU 12-6/04-230-KU86/94 od 24.06.1994. god. DC-1/14)


15. Stanojevi} Pere Desanku, ro|. 1922. godine sa prebivali{tem u Ratkovi}ima

16. Maksimovi} Milorada Ratka, ro|. 1946. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima

17. Pavlovi} Milorada Desanku, ro|. 1935. godine sa prebivali{tem uRatkovi}ima.

Dio ovog stanovni{tva je masakrirano otkidawem glava, a imovina je opqa~kana, ku}e i drugi gra|evinski objekti uni{teni.

Nakon pada selo je opqa~kano i spaqeno. Osumwi~eni za navedeni zlo~in su:

1. Malki} Xevad, sin Osmana, ro|. 11. 08. 1958. god. u Pozdanovi}ima op{tinaSrebrenica, gdje je ìvio, po nacionalnosti musliman,

2. Malki} Abduralman, sin Ru{ida, ro|. 11. 06. 1964. god. u selu Pozdanovi}iop{tina Srebrenica, gdje je i ìvio do rata22.

Dana 27. juna 1992. god. na isti na~in i iste jedinice napale su srpska sela Bra|evine,Magadovi}e, Kaludre, op{tina Srebrenica i ubili:

1. Gaji} (Predraga) Qubi{u, (spaqen kukuruzovinom)

2. Stevanovi} (Dragomira) Stojana, sin (masakriran, odsje~en polni ud i stavqenu usta)

3. Stanojevi} (Vitomira) Novicu, (1951)

4. Pavlovi} (Obrena) Dragana,

5. Pavlovi} Novku

6. Jovanovi} (Rade) Obradina, (1969)

7. Stevanovi} (Radivoja) Stevana,

8. Jovanovi} Slavka.

Raweni su:

1. Pavlovi} Borislav i

2. \uki} Dragiwa.

22 (KP broj 13/02-230-KU-165/97 DC 1/13)


Dana 28. juna 1992. god. na srpski pravoslavni praznik Vidovdan izvr{en je napad odstrane muslimanskih formacija iz Srebrenice na srpsko selo Loznicu iz pravca Cjepale,Piri}i, Dolovi i Brda i u tom napadu ubili 8 gra|ana civila i to:

1. Stojanovi} (@ivojina) Jelenu, ro|. 1952. selo Loznica op{tina Bratunac

2. Ron~evi} (Mi}e) Milorada, ro|en 1960. g. selo Loznica op{tina Bratunac

3. Filipovi} (@ivana) Vericu, ro|. 1975. g. selo Loznica op{tina Bratunac

4. Vu~evi} (Sretena) Svetozara, ro|en 1957. g. selo Loznica op{tina Bratunac

5. Nikoli} (Nedeqka) Milenka, ro|en 1963. g. selo Loznica op{tina Bratunac

6. Luki} (Milana) Radovana, ro|en 1950. g. selo Loznica op{tina Bratunac

7. Filipovi} (Milivoja) \or|a, ro|en 1949. g. selo Loznica op{tina Bratunac

8. Damjanovi} (Mitra) Miloja, ro|en 1961. g. selo Loznica op{tina Bratunac

Prilikom ubijawa vr{eno je mu~ewe i masakrirawe civila a broj `rtava bio bi ve}ida se nisu spasavali bjeàwem.


1. Ibri} (Muje) Alija zv. Kurta, ro|en 28. 07. 1947. g. u Piri}ima op{tinaBratunac

2. Hasanovi} (Edhema) Fahrudin, ro|en 30. 09. 1965. g. u Piri}ima op{tinaBratunac

3. Hasanovi} (Edhema) zv. Kokan iz Piri}a op{tina Bratunac

4. Sinanovi} (Rame) Rahman, ro|en 04. 12. 1925. g. u Podlozniku23

Dana 29. juna 1992. god. ista srebreni~ka muslimanska jedinica napala je dio sela sasrpskim stanovni{tvom Vrane{evi}e i zaseok Riqevi}e i uni{tili ih do temeqa,opqa~kali imovinu a stanovni{tvo je uspjelo da pobjegne prema Drini.

Dana 30. juna 1992. godine oko 04,50 paravojne formacije "Zelenih beretki" Srebrenice izvr{ili su ja~i napad na srpsko selo Breàni. U napadu je u~estvovalo oko 1,000muslimanskih vojnika.

23 KU-38/93 od 26. 03. 1993. god. DC-1/14)


Pri napadu muslimani srebreni~kih formacija, kojima je komandovao Ori} Naser,ubili su 22 lica. Me|u ubijenim su uglavnom bili starci, ène. Jedan dio ubijenihmu{karaca se nalazio u ulozi seoske straè. Pomenutog dana Ori} Naser kao komandantmuslimanskih snaga Srebrenice sa komandirima ~eta Kr|i} Sakibom, Bekti} Nedom,Mehoqi} Hakijom, Tabakovi} Senahidom, Tihi} Ahmom, Tursumovi} Zulfom i Dudi}Mirsadom opkolili su selo Breàne sa svih strana i to rano, a zatim ih zasuli rafalima iz svog raspoloìvog naoruàwa. U selu se nalazilo u tom momentu oko 60 lica ra~unaju}i ène, stare i djecu.

Na~in kako su pripremali napad tj. svjesno planiran i izveden, a nedozvoqavaju}i da se neko ìv izvla~ewem spasi.

Navedenog dana muslimani su zapalili selo Breàne kako ku}e tako i druge objekte uz prethodno svu opqa~kanu srpsku imovinu iz ovog dosta velikog srpskog sela. Diostanovni{tva se uspio spasiti bjeè}i u pravcu sela Jezero, Ratkovi}i i Fakovi}i.

Paqewem je uni{teno 64 ku}e, 87 pomo}ni objekata-{tala, otjerali su oko 118 krava, 18 pari volova, 147 komada junadi, 236 ovaca, 150 sviwa, 11 kowa, odvezli su 4 novatraktora i 17 kosa~ica razli~itih marki. Selo je do temeqa uni{teno.

Poginuli civili i seoske straè dana 30. 06. 1992. godine u selu Breàni:

1. Ranki} Miroslav, ro|en 1947. godine

2. Ranki} Mirko, ro|en 1972. godine

3. Ranki} Dragoslav, ro|en 1974. godine

4. Josipovi} Qubomir, ro|en 1975. godine

5. Milo{evi} Stanko, ro|en 1908. godine

6. Milo{evi} Vidoje, ro|en 1974. godine

7. Novakovi} Milo{, ro|en 1956. godine

8. Petrovi} Radovan, ro|en 1923. godine

9. Dragi~evi} Milenko, ro|en 1947. godine

10. Krstaji} Pero, ro|en 1935. godine

11. Krstaji} Milo{, ro|en 1937. godine

12. Mitrovi} Milivoje, ro|en 1930. godine

13. Mitrovi} Stanoje, ro|en 1963. godine

14. Lazi} Dostana, ro|ena 1919. godine


15. Lazi} Vidoje, ro|en 1937. godine

16. Lazi} \ula, ro|ena 1935. godine

17. Stevanovi} Milomir, ro|en 1946. godine

18. Stjepanovi} Dragan, ro|en 1961. godine

19. Lazi} Kristina

20. Jovanovi} Obren

21. Krstaji} Novak

22. Arsi} Borivoje

Za ovo krivi~no djelo ratnog zlo~ina osumwi~ena su sljede}a lica iz sastavamuslimanske oruàne formacije:

1. Ori} Naser

2. Krxi} Sakib biv{i milicioner SJB Srebrenica, ro|en i ìvio u selu Osma~aop{tina Srebrenica.

3. Bekti} Nexad iz sela Kara~i}i op{tina Srebrenica, poru~nik biv{e JNA.

4. Mehoqi} Hakija biv{i milicioner SJB Srebrenica, sin Huseina, saprebivali{tem u Srebrenici.

5. Tabakovi} Senahid iz sela Stoèrsko op{tina Srebrenica.

6. Tihi} Ahmo sin Muje ro|en 04.01.1955. godine u Qe{}u op{tina Skelani gdje je iìvio.

7. Tursumovi} Zulfo iz sela Su}eska op{tina Srebrenica.

8. Huki} Sabahudin sin Muje ro|en 1963. godine u Osma~ama op{tina Srebrenicagdje je i ìvio.

9. Huki} Safet sin Abida ro|en 1960. godine u Osma~amaop{tina Srebrenica.

10. Buri} Safet sin Saliha ro|en 1960. godine u Osma~ama op{tina Srebrenica.

11. Dudi} Mirsad sin [ukrije ro|en 1960. godine iz sela Osma~e op{tinaSrebrenica.

12. Huki} Sakib sin Muje iz Osma~a op{tina Srebrenica.

13. Mehmedovi} Kemal zv. "Kemo" iz sela Pale op{tina Srebrenica.


Dana 5. jula 1992. god. muslimanske oruàne snage iz Poto~ara, Biqa~e i îzmi}aizvr{ile su iznenada i ni~im izazvan napad na selo Zagani op{tina Bratunac i dok suizvodili poqoprivredne radove napadnuti su iz vi{e pravaca i tom prilikom na wiviubijeni:

1. Milo{evi} (Ilije) Rada, ro|. 30. 07. 1968. god. u Zagonima

2. Dmitri} Mileva, ro|. 1914. u Zagonima

3. Paunovi} Du{anka, ro|. 1954., op{tina â~ak

4. Dimitri} Marko, ro|. 1974. u Zagonima

5. Gvozdenovi} Rajko, ro|. 1927. Zagoni

6. Ja{inski Matijas

7. Gvozdenovi} Blagoja

8. Tanasijevi} êdomir

9. Gvozdenovi} Dragoqub

10. Malovi} Miodrag

Iza vojske su i{la nenaoruàna lica i pqa~kali ku}e a potom palili.

Osumwi~eni su:

1. Ori} (Nesiba) Meho, ro|. 16. 09. 1969. god. u Poto~arima op{tina Srebrenica

2. Muratovi} Muriz iz Bqe~eve, zaseok îzmi}i

3. Muratovi} (Nurije) zvani [pico iz Bqe~ave op{tina Bratunac24

Dana 05. jula 1992. godine pripadnici oruànih snaga "Zelenie beretke" pod komandom Ori} Nasera izvr{ili su oruàni napad sa oko 1,000 pripadnika "Zelenih beretki" na selo Kruji}e i tom prilikom na svirep i okrutan na~in, bez ikakvog povoda i razloga, ubijalicivilno stanovni{tvo koje se nalazilo kod svojih ku}a obavqaju}i razne poqoprivredneposlove po wivama. Tom prilikom su ubili 18 lica i 12 lica teè i lak{e ranili. Uneposrednoj blizini vjerskog objekta crkve ubili su sve{tenika Lazarevi} Slobodana zv."Boban" i to u trenutku dok je obavqao obred vjerske molitve vezano za sahranu Simi}

24 (KU-28/93 od 29. 03. 1993. god. DC-1/14)


Ne|e kojeg su muslimanski ekstremisti ubili iz zasjede ispod sela Radov~i}a na dan03.05.1992. godine istog masakrirali ubodima noèm,zatim su ubili Mi~i} Miqu izKrwi}a kada je poku{ala bjeàwem da spasi ìvot, bila je pogo|ena iz vatrenog oru`ja s le|a, Jovanovi} Miroslavu su ubili dok je namirivala stoku u {tali i najvjerovatnije da je izvr{eno silovawe nad Miroslavom jer su je branioci sela nakon nekoliko dana na{lipotpuno nagu u {tali, a Vuji} Soku suprugu Vuji} Mile su ubili dok je kupila sijeno nasvom posjedu. U~iteqa Para~anin Vasu ro|enog 1912. godine, koji je zbog te{ke bolesti bio nepokretan 10 godina, ìvog zapalili u wegovom stanu, ostale civile su ubijali izvatrenog oru`ja kada su bjeàli iz sela.

Ubijeni civili su:

1. Para~anin Vaso, ro|en 1912. godine,

2. Trimanovi} Rade, ro|en 1961. godine u Krwi}ima,

3. Jovanovi} Sredoje,ro|en 1947. godine u Krwi}ima

4. Simi} Veqko, ro|en 1953. godine u Krwi}ima

5. Lazarevi} Boban Slobodan, sve{tenik za podru~je Krwi}a,

6. Maksimovi} Rado{, ro|en 1968. godine,

7. Dimitrijevi} Dragutin, ro|en 1961. godine,

8. Aksi} Srpko, ro|en 1972. godine,

9. Vladi} Vlajko, ro|en 1934. godine

10. Vuji} Soka, ro|ena 1933. godine u Krwi}ima,

11. Pe~enica Dragoqub iz Krwi}a,

12. Ivanovi} Ivana iz Krwi}a,

13. Milo{evi} Neboj{a iz Bujakovi}a,

14. Milo{evi} Milan iz Bujakovi}a,

15. Jovanovi} Miroslav iz Krwi}a,

16. Mi}i} Milija iz Krwi}a,

17. Simi} Ilija iz Krwi}a i

18. Maksimovi} Milenko iz Krwi}a.

Raweni civili u napadu na selo Krwi}e dana 05.jula 1992. godine:


1. Jovanovi} Dragi iz Krwi}a,

2. Mi}i} Stanimira iz Pribojevi}a,

3. Arsenovi} Kristina iz Krwi}a,

4. Arsenovi} Zagorka iz Krwi}a,

5. Vladi} Dikosava iz Krwi}a,

6. Blaì} Stanka iz Krwi}a,

7. Jovanovi} Stanka iz Krwi}a,

8. Blaì} Aleksandra iz Krwi}a,

9. Maksimovi} Milan iz Krwi}a,

10. Petrovi} Stanko iz Krwi}a,

11. Jovanovi} Milomira iz Krwi}a,

12. Gligi} Aleksa iz Skelana.

Pripadnici "Zelenih beretki" su nakon ubijawa nedu`nih civila i rawavawa civilavr{ili pqa~kawe imovine, paqewe kojom prilikom su zapalili 33 ku}e, 30 pomo}nihobjekata, zapalili novu i staru {kolu sa {est dru{tvenih stanova, demolirali crkvu,uni{tili ikone i druge crkvene predmete, opqa~kali cjelokupnu imovinu sela Krwi}a,otjerav{i neutvr|eni broj krupne i sitne stoke.

Za ovo krivi~no djelo ratnog zlo~ina osumwi~ena su sqede}a lica iz sastavamuslimanske oruàne formacije:

1. Ori} Naser,

2. Mustafi} Taib, sin Mehmedalije, ro|en 1951. godine u selu Radov~i}ima zaseokKatani}i, Op{tina Srebrenica,

3. Bekti} Nexad, ro|en u Kara~i}ima biv{a op{tina Srebrenica,

4. Krxi} Sakib ro|en u selu Osma~ama, Op{tina Srebrenica,

5. Mehoqi} Hakija, sin Huseina, ro|en 1949. godine u Srebrenici,

6. Mehmedovi} Ramo zv. "Hqebara", ro|en u selu Gladovi}ima, op{tina Srebrenica,

7. Tihi} Ahmo, sin Muje, ro|en 04.01.1955. godine u selu Qe{}e, Op{tinaSrebrenica,

8. Smaji} Refik, sin Omera, ro|en 1960. godine u Tokawacima,


9. Smaji} Jakub, sin Juse, ro|en 1963. godine, u selu Tokaqacima,

10. Tihi} Samir, iz Lije{}a, Op{tina Srebrenica,

11. Smajilovi} Bajro, ro|en 1938. godine u selu Tokaqacima, Op{tina Srebrenica,

12. Aqakovi} Behajie, ro}en u selu Sulicama, Op{tina Srebrenica,

13. Mustafi} Nurija zv. "Fendo", sin Bekte, ro|en 1942. godine u selu Radov~i}i,Op{tina Srebrenica,

14. Mustafi} Ibro, sin RAme, ro|en 1960. u selu Radov~i}ima, Op}tina Srebrenica,

15. Mustafi} Vahid, sin Nurije, ro|en 1966. godine u selu Radov~i}ima, Op{tinaSrebrenica,

16. Nuki} Re{o, sin Hamdije, ro|en 1938. godine, u selu Radov~i}ima, op{tinaSrebrenica,

17. Mustafi} Mujo, sin Rame, ro|en 1957. godine u Tokoqacima, Op{tinaSrebrenica,

18. Mustafi} Murat, sin Rame, ro|en 1955. godine u Tokowacima, Op{tinaSrebrenica,

19. Selimovi} [aban, sin Alije, ro|en 1952. godine u Tokoqacima, op{tinaSrebrenica,

20. Gurdi} Nurija, sin Atifa, ro|en 1952. godine u Tokoqacima, Op{tinaSrebrnica,

21. Smajilovi} Ibrahim, sin [evke, ro|en 1957. godine, u selu Tokoqaci, Op{tinaSrebenica.

Dana 12. jula 1992. god. na Petrovdan napadnuto je srpsko selo Zalazje i zaseok Obadi,od strane muslimanskih snaga pod komandom Nasera Ori}a i tom prilikom zarobqeno 8lica srpske nacionalnosti koja se vode kao nestali i to:

1. Ili} (Milana) Slobodan, ro|. 1946. god. selo Gostiq

2. Simi} (Gojka) Branko, ro|. 1959. god. u Srebrenici

3. Simi} (Gojka) Petko, ro|. 1963. god. iz Gnione

4. Raki} (Miodraga) Qubomir, ro|. 1959. god. u Zalazju

5. Tubi} (Rade) Miladin, ro|. 1963. god. u Sasama


6. Vujadinovi} (Milorada) Dragomir, ro|. 1947. god. u Osedak

7. Cvjetinovi} (Ranka) Ivan, ro|. 1953. god. u Zalazju

8. Ili} (Sretena) Milisav, ro|. 1959. god. u Srebrenici

Nakon napada vi{e sela je opqa~kano, spaqeno i uni{teno. Osumwi~eni su:

1. Ori} Naser

2. Tursumovi} Zulfo iz sela Su}eska, sa prebivali{tem u Su}eskoj, op{tinaSrebrenica,

3. Mehoqi} Hakija, sin Huseina, ro|. 1949. god., biv{i milicioner SJBSrebrenice, sa prebivali{tem u nasequ Petri~a op{tina Srebrenica,

4. Mehmedovi} Amir zv. Geza sa prebivali{tem u Srebrenici,

5. Husi} Nurija zv. Senahid, sin Rame, ro|. 26. 05. 1951. god. u selu Pod~au{iop{tina Bratunac, biv{i milicioner SJB Bratunac, ranije prebivali{te uBratuncu ul. Andrije Markovi}a bb,

6. Mulali} Azem zv. Beno iz sela Bajramovi}i, op{tina Srebrenica,

7. Otanovi} Mithad zv. Mija~, sin Bahrije, sa prebivali{tem u Srebrenici ul. M. Tita bb,

8. Halilovi} Sejad sin Asima, nadimak Kreja, sa prebivali{tem u Srebrenicinaseqe Petri~a bb,

9. Deli} Velid, sin Suqe, sa prebivali{tem u Srebrenici ul. Crni Guber bb,

10. Mulali} Sarija iz sela Bajramovi}i op{tina Srebrenica,

11. Ahmetovi} Hariz zv. ]elo sa prebivali{tem u Srebrenici naseqe Kazani bb.25

Dana 18. jula 1992. god. od strane muslimanskih vojnih formacija iz Srebrenice naregionalnom putu u pravcu Bratunca izvr{ena je zasjeda na traktor u selu Tegareop{tina Bratunac i tom prilikom ubijeni su na vozilu:

1. Ili} Cvijetin (1957) iz Tegara

2. Ili} Radojko (1969) -Cvjetinov brat

25 (KP broj 12-6/04-230-KU-87/94 DC 1/13)


3. Vu~erinovi} Milojko, (1968) iz Tegara.

Osumwi~eni za ovaj zlo~in:

1. Halilovi} Re{ad sin Rexe, iz Tegara

2. Ali} Salih sin Fazlije, iz Tegara

3. Muji} Zurijet zv. Zlo}o iz Skenerovi}a op{tina Srebrenica

4. [e}i} Enver, iz Voqavice

5. Halilovi} Re{ad, sin Rexe iz Tegara

6. [ukrija Tabakovi} zv. [ule iz Stoèrska op{tina Srebrenica

16. i jo{ 3 u~esnika bez potpunih podataka:

7. Tabakovi} zv. Mawo iz Stoèrska,

8. Fikret iz sela Diminci op{tina Srebrenica,

9. Hazim iz Voqevice.

Dana 20. jula 1992. god. jake muslimanske snage izvr{ile su iznenada i ni~im izazvan napad na srpsko selo Gorwi Maga{i}i op{tina Bratunac u vrijeme kada su mje{tani sela radili svakodnevne poqoprivredne poslove. Muslimanski vojnici su pucali po svemu {to se kre}e. Prilikom ovog napada ìvot su izgubila sqede}a lica:

1. Popovi} Blagoje, ro|. 1907. god.

2. Popovi} Qeposava, ro|. 1918. god.

3. Ili} Marjan, ro|. 1963. god.

4. Ili} Milenija, ro|. 1944. god.

5. Ili} Zorka, ro|. 1947. god.

6. Ili} Qubinka, ro|. 1952. god.

7. Ili} Qiqana, ro|. 1975. god.

8. Milanovi} Qubica, ro|. 1929. god.

Uporedo sa progawawem i ubijawem civila i{la je i grupa nenaoruànih muslimana koja je pqa~kala srpske ku}e i palila zajedno sa prate}im objektima, pa su na taj na~in popaqene sve ku}e u zaseocima Ili}i, Boì}i, Denowi}i i Popovi}i.


Osumwi~eni za navedeni ratni zlo~in prema civilima:

1. Osmanovi} (Junuza) [aban, ro|. 21. 07. 1966. god. u selu Maga{i}i, op{tinaBratunac

2. Hasanovi} (Mehmeda) ]amil, ro|. 06. 06. 1947. god. u Glogovoj, op{tina Bratunac

3. Avdi} (Idriza) Senad, ro|. 03. 03. 1963. god. u selu Glogova, op{tina Bratunac

4. Osmanovi} (Junuza) Meho, ro|. 13. 02. 1960. u selu Maga{i}i, op{tina Bratunac

5. Smajilovi} (Ha{ima) Mehidin, ro|. u selu [u{wari, zaseok Jagli}i

6. Ibrahimovi} (Ibrahima) Ahmo, ro|. 04. 01. 1973. u selu Maga{i}i, op{tinaBratunac

7. Ibrahimovi} (Omera) Osmo, ro|. 03. 02. 1962. u selu Maga{i}i, op{tinaBratunac

8. Osmanovi} (Bbrahima) Hajrudin, ro|. 11. 05. 1962. u selu Maga{i}i, op{tinaBratunac

9. Osmanovi} (Muniba) Nexib, ro|. 22. 11. 1969. u selu Maga{i}i, op{tinaBratunac

10. Osmanovi} (Muniba) Cvrko, u selu Maga{i}i, op{tina Bratunac

11. Osmanovi} (Muniba) Tuzlo, ro|en u selu Maga{i}i, op{tina Bratunac

12. Osmanovi} (Hakije) î~o, iz sela Maga{i}i, op{tina Bratunac26

Dana 25. jula 1992. god. ista jedinica iz Srebrenice napala je sela Gruji~i}e, Seonu,Stanojevi}e, Borovce, Zagaw i Mle~u i ubili civile:

1. Jovanovi} Dragicu

2. Stevi} Vidu

3. Jovanovi} Obrena (umro poslije izlaska iz zatvora).

Dana 25. jula. 1992. god. izvr{en je napad oko 13, 30 sati na selo Hran~u op{tinaBratunac. Napad su izvr{ili muslimani koji po vojnoj formaciji pripadaju Srebrenici anapad je izvr{en u vrijeme potpisanog primirja. U momentu napada u selu se nalazilo

26 (KP-KU-4/93, DC-1/15)


satnovni{tvo obavqaju}i poqoprivredne radove, a radilo se o iskqu~ivo srpskomstanovni{tvu. Napad na selo muslimani su izvr{ili iz vi{e pravaca a pri napadu ~ule suse muslimanske povike "Koqi", "Ubijaj" i sli~no.

U ovom napadu ubijeno je 7, a raweno 7 civila od kojih je jedan podlegao ranama. Ubijeni su sqede}i mje{tani sela Hran~a:

1. Luki} @ivanka, poginula na pragu svoje ku}e

2. \uri~i} Cvijetin, poginuo ispred svoje ku}e

3. Joki} Mom~ilo, poginuo u neposredsnoj blizini svoje ku}e

4. Mirkovi} Qubica, poginula u dvori{tu

5. Cvjetinovi} Dostana, poginula u toku napada i prona|ena skupa sa Mirkovi}Qubicom

6. Mi}i} Marko

7. Mi}i} Ilija

8. Mitrovi} Stanimir, podlegao.

Raweno civilno stanovni{tvo:

1. Cvjetinovi} Pero

2. Milovanovi} Milenko

3. Joki} Mihailo

4. Mla|enovi} Najdan

5. Mla|enovi} Milenko

6. Stevi} Cvijetin.

U toku napada muslimansko-usta{ke snage su izvr{ile pqa~ku a zatim spaqivawesvih ku}a i prate}ih objekata gdje je u zaseoku Radowi} zapaqeno i uni{teno 5 ku}a,zaseoku Qube 1, Poqe 20 ku}a i zaseoku Drmna 5 ku}a.

Za ovo krivi~no djelo ratnog zlo~ina osumwi~eni su:

1. Arifovi} (Huseina) Izet zv. ]iza, ro|en 1960. g. u Hran~i op{tina Bratunac

2. [a}irovi} (Emina) Mujo, ro|en 1949. g. u Hran~i op{tina Bratunac

3. [a}irovi} (Idriza) Salih, ro|en 1966. g. u Hran~i op{tina Bratunac


4. Babaji} (Omera) Ramo, ro|en 1936. g. u selu Glogova op{tina Bratunac

5. [a}irovi} (Zahida) Mujo, ro|en 1957. g. u Hran~i op{tina Bratunac

6. Rexepagi} (Ahmeta) Zuhdija zv. Zuco iz Bratunca.

Dana 02. avgusta 1992. god. od strane muslimanskih oruànih formacija Srebreniceizvr{en je oruàni napad na putni~ko vozilo "LADA" u mjestu Glogovo u blizini ku}eBeganovi} Izeta i tom prilikom vozilo je zapaqeno i izgorjela-smrtno stradala:

Rankovi} Ilinka zv. Qiqa,

a raweni su:

1. Rankovi} Qubomir i

2. Mati} Boò.

U isto vrijeme nai{lo je vozilo marke tojota vlasni{tvo Milanovi} @ivorada izKravice i u tom momentu napadnuto je iz vatrenog oru`ja i smrtno je stradao:

Derowi} Neboj{a sin Spasoja iz Maga{i}a op{tina Bratunac, a

raweni su:

1. Radovi} Drago sin Tode, ro|en u Polmu{u op{tina Bratunac

2. Nikoli} Du{ko iz sela Kaji}i op{tina Bratunac

3. Avramovi} Vojo iz sela Kravice op{tina Bratunac

4. Boji} Goran iz sela Kravice op{tina Bratunac.

Raweni stradalnici lije~eni su u Beogradu (urgentni centar broj otpusnice77113/9241/92 i u Domu zdravqa Bratunac-postoje otpusnice).

Za ovo krivi~no djelo osumwi~en je:

Deli} (Hameda) [e}o, ro|. 29. 01. 1959. god. u Glogovi op{tina Bratunac,pripadnik MOS Srebrenica sa drugim NN izvr{iocima27.

27 (KU-12-6104-230-KU-141/94 od 28. 08. 94. g. DC-1/14)


Dana 08. 08. 1992. god. jake muslimanske snage izvr{ile su napad na srpsko selo Jeè{ticu op{tina Bratunac. Muslimanski ekstremisti su pucali po svemu {to se kre}e, pa tom prilikom ubili civile-Srbe:

1. Stjepanovi} Milosava, ro|. 1923. god.

2. Mla|enovi} Savku, ro|. 1930. god.

3. Bogi~evi} Vojina, ro|. 1929. god.

4. Stjepanovi} Savku, oko 45 godina

5. Rankovi} Sre}ka, ro|. 1962. god.

6. Mla|enovi} Dragana, ro|en 1960. g.

7. Mla|enovi} An|elku, ro|en 1965. g.

8. Rankovi} Milana, ro|en 1935. g.

Muslimanski ekstremisti su Mla|enovi} An|elki odsjekli glavu i odnijeli je a Mla|enovi} Draganu su u{icama sjekire polomili lobawu i na taj na~in ga dotukli.

Uporedo sa progawawem i ubijawem civila i{la je grupa nenaoruànih muslimana koja je pqa~kala srpske ku}e, a zatim palila zajedno sa prate}im objektima.

Osumwi~eni za navedeni ratni zlo~in su:

1. Kamenica (Idriza) Munib, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

2. Kamenica (Idriza) Ramiz, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

3. Kamenica (Idriza) Xemail, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

4. Kamenica (Bekte) Avdo, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

5. Alispahi} Hamdija, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

6. Alispahi} Enver, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

7. Zuki} Mustafa, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

8. Zuki} Juso, ro|en u Mila~evi}ima op{tina Srebrenica

9. i drugi NN izvr{ioci, do sada neidentifikovani.28

28 (KP-KU-31/93 DC-1/15)


Dana 28. avgusta 1992. god. pripadnici paravojnih formacija zelenih beretkiSrebrenica na svirep na~in iz zasjede na putu Pe}i-Skelani na mjestu zvanom Milanovavodenica ubili ~etiri lica srpske nacionalnosti koji su se nalazili u putni~kommotornom vozilu marke "Zastava 750".

Ubijena su slijede}a lica:

1. @ivkovi} Svetozar, sin Drage, ro|. 1915. god., iz sela @ivkovi}a,

2. @ivkovi} Stanko, sin Qubomira, ro|. 1936. god., iz sela @ivkovi}a,

3. Milanovi} Dragan, sin Radenka, ro|. 1951. god., iz sela @ivkovi}a,

4. A}imovi} Krstina, k}i Milenka, ro|. 1920. god., iz sela @ivkovi}a.

Neposredni izvr{ioci ovog zlo~ina pod komandom Nasera Ori}a su slijede}i:

1. Deli} Mersudin, zv. Zuka, sin Ohrana, komandir grupe, ro|. 03.01.1972. god. u selu Dobraku, op{tina Skelani, privremeno nastawen u Srebrenici,

2. Softi} Kadrija, sin Jusufa, ro|. 04.11.1971. god. u selu Dobraku op{tinaSkelani, privremeno nastawen u Srebrenici,

3. Xani} Fahrudin, zv. Baja, sin Zuhde, ro|. 03.01.1973. god. u selu Dobraku op{tina Skelani, privremeno nastawen u Srebrenici,

4. Nuhanovi} Jusuf, zv. Zele, ro|. u selu Sulisama, op{tina Skelani, privremenonastawen u Srebrenici,

5. Pejnanovi} Mirzet, sin Tahmaza, ro|. u selu Poqaku zaseok Mili~evi}i,op{tina Skelani, privremeno nastawen u Srebrenici. 29

Od 17. do 25. septembra 1992. g. muslimanske oruàne formacije koje pripadajuSrebrenici izvr{ile su pet ubistava srpskih civila i to:

1. Nikoli} (Milovana) Todor, ro|en 1951. g., ubijen 20. 09. 1992. g. u Lozni~kojRijeci, op{tina Bratunac

2. Jovanovi} Drago, ro|en 1962. g. iz Sikiri}a op{tina Bratunac, ubijen 21. 09.1992. g.

3. Ili} Mili}, ro|en 1972. g.

29Dokaz: Krivi~na prijava broj 15-18-02-49/92 od 22.06.1993. god.) DC-1/13.


4. Andri} (Bogomira) Qubi{a, ro|en 1960. g. ubijen 17. 09. 1992. u Lozni~koj Rijeci

5. Simi} (Ratka) Miodrag, ro|en 1963. g.

Za po~iweno krivi~no djelo nisu otkriveni po~inioci.

Dana 24. septembra 1992. god. napadnut je rudnik boksita Mili}i-povr{inski kop"Bra}an" i obezbje|ewe rudnika od strane muslimanskih snaga koji je planiran od straneOri} Nasera i izveden pod wegovom komandom, obezbje|ewe rudnika je dovedeno u okruèwekojom prilikom su muslimani ubili sedam ~uvara rudnika i to:

1. Su{i} Milivoja, ro|. 1958. g.

2. [alipurevi} Slavka, ro|. 1971. g.

3. [alipurevi} Vidoja, ro|. 1960. g.

4. Gordi} Slavka, ro|. 1958. g.

5. Lalovi} Zorana, ro|. 1961. g.

6. Gligorevi} Miodraga, ro|. 1956. g. i

7. Panti} Rajka.

Po izvr{enom ubijawu rudni~ke straàre muslimani su zapalili upravnu zgradurudnika, kao i radionicu.

Rudni~ku straù koju su opqa~kali 24. septembra. 1992. god. muslimani su ubijali na najsvirepije na~ine (paqewem, sje~ewem i rezawem dijelova tijela, gaèwem qudi tenkom,ubijawem tupim predmetima i klawem).


1. Ori} Naser, ro|. 1967. god. u Poto~arima op{tina Srebrenica

2. Tursunovi} Zulfo, iz sela Su}eska, op{tina Srebrenica



5. Bekti} Mujo iz sela Podgaj op{tina Srebrenica

6. Omerovi} (Ja{ara) Safet zv. Mi{, ro|. 08. 04. 1971. god. u selu Voqevicaop{tina Bratunac

7. Muratovi} (Omera) Xemo iz Nuri}a op{tina Vlasenica


8. Osmanovi} (Osmana) Muhidin zv. Braco

9. Avdi} Edin

10. Hasanovi} Hasan

11. Omerovi} Smajil zv. Ferda

12. Omerovi} Mevludin zvPiki

13. Sulejmanovi}

14. Sulejmanovi}

15. Sulejmanovi}

16. Emki} Hajro

17. Emki} Midhad

18. Emki} Xevad

19. Emki} Ramiz

20. Malni} Mevludin

21. A`li} (Abdulaha) Ramiz

22. Sal~inovi} (Beute) Ibrahim

23. Sal~inovi} (Abdurahmana) Murat

24. Suqi} (Huseina) Sulejman30

Dana 24. septembra 1992. god. jake muslimanske snage predvo|ene Ori} Naserom,Tursunovi} Zulfom i Cakurom su napale srpsko selo Podravawe op{tina Mili}i. Osimpredvo|ewa ovu akciju su isti i planirali. Selo je u momentu napada bilo puno civila-Srba. Opkoliv{i selo muslimani su ubili 27 mje{tana, a radilo se uglavnom o ènama,starcima i braniocima sela i to:

1. Perendi} Tomislav, ro|. 1932. god., nestao

2. Vasi} Milijan, ro|. 1951. god.

3. Perendi} Stanko, ro|. 1935. god.

30 (15-17/02-KU-2/93 od 17. 06. 93. god. DC-1/13).


4. Jovanovi} Vojin, ro|. 1922. god.

5. Jovanovi} Svetozar, ro|. 1933. god.

6. Lazarevi} Rade, ro|. 1920. god.

7. Perendi} Spasenija, ro|. 1932. god.

8. Mitrovi} Drago, nije na|en

9. Tomi} Gojko, ro|. 1930. god.

10. Tomi} Mihajlo, ro|. 1941. god.

11. [arac Du{an, ro|. 1964. god.

12. Marinkovi} Milo{, ro|. 1935. god.

13. Marinkovi} Rade, ro|. 1961. god.

14. Marinkovi} Milovan, ro|. 1955. god.

15. Marinkovi} Dikosava, ro|. 1938. god.

16. [arac Mitar, ro|. 1963. god.

17. Jovanovi} Svetozar, ro|. 1933. god.

18. [arac Milan, ro|. 1929. god.

19. [arac Mirjana, ro|. 1943. god.

20. Vasi} Milisav

21. Mitrovi} Mihajlo, ro|. 1932. god.

22. Perendi} Miladin, ro|. 1924. god.

23. Petrovi} Milomir, ro|. 1951. god., nestao

24. Marinkovi} Radovan, ro|. 1938. god., nestao

25. Mitrovi} Ruà, ro|. 1927. god., nestala

26. Mitrovi} Drago, ro|. 1925. god., nestao

27. Petrovi} Mileva, ro|. 1948. god.

Istog dana, po ubijawu civila, muslimani su zapalili selo koje je brojalo 73 ku}e,paqewem su uni{tili i mnoge druge gospodarske objekte uz prethodno pqa~kawe.



1. Ori} Naser,

2. Tursunovi} Zulfo, iz sela Su}eska, op{tina Srebrenica


4. Hirki} Maho, iz Kutuzereva op{tina Srebrenica

5. Mirzet, na~elnik SJB Srebrenica

6. Hamed iz sela Kutuzera op{tina Srebrenica

7. Ademovi} (Adema) Osman, ro|. 16. 05. 1937. god. u \ilama op{tina Vlasenica

8. Aj{i} Sabrija, iz Kutuzera op{tina Srebrenica

9. Aj{i} Sabit iz Kutuzera op{tina Srebrenica

10. Deli} Ramiz, iz Bijelog Poqa op{tina Srebrenica

11. Hirki} Alija zv. Kiqara iz Kutuzera op{tina Srebrenica

12. Deli} Ibro, iz Kutuzera op{tina Srebrenica

13. Islam i brat mu, iz sela Osma~e op{tina Srebrenica

14. Osman zv. ]imowa iz Qeskovika op{tina Srebrenica

15. Pali} ([abana) Adem, ro|. 03. 03. 1958. god., iz Kriva~a op{tina Han Pijesak

16. Mustafi} Kemo, iz Pala op{tina Srebrenica

17. "Dule" i "Beli"

18. Begi} Medo, iz Slapovi}a op{tina Srebrenica.31

Dana 05. oktobra 1992. god. iste muslimanske jedinice iz Srebrenice napale su sela:Vrane{evi}e, Tuk, Jur~inovi}e, dio Stanojevi}a, Rasova~i}e, Fakovi}e, Divovi}e,Radijevi}e, Boqevi}e i Kutije{e, op{tinu Bratunac te dok su izvodili poqoprivredneradove ubili su sqede}e civile:

1. \oki} \oko

2. \oki} Milovan (1936)

3. \oki} Svetozar (1965), na|en bez glave

31 (KU-3/93 DC-1/13).


4. \uki} Radovan

5. \oki} Sreten (1938), zate~en sa odsje~enom glavom

6. \oki} Vidoje (1954)

7. Stjepanovi} Stanojka (1922), zapaqena

8. Nikoli} ûba, zapaqena

9. Suboti} Milomir (1960), smrskana lobawa

10. Nikoli} Milovan, smrskana lobawa

11. Savi} Radovan (1919), zapaqen

12. Boì} Desanka (1927)

13. Markovi} Slavka

14. Risti} Milutin (1940)

15. Vasi} Vladan (1929)

16. Vasi} Stanoja (1930)

17. Risti} Zarija (1928)

18. Prodanovi} Petra (1927)

19. Markovi} Radoje

20. Nikoli} Petko (1954), zapaqen.

Sve ku}e i sela su popaqena, imovina opqa~kana, pa i {kole, crkva i crkveni objekti.Za ovaj napad i genocid dati su fotosnimci i druga dokumentacija.

Osumwi~eni za navedeni zlo~in:

1. Ori} Naser

2. Tursumovi} Zulfo iz sela Su}eska, sa prebivali{tem u Su}eskoj, op{tinaSrebrenica

3. Rexi} Alija sin Abdurahmana, ro|. 22. 12. 1948. god. u Abduli}ima, saprebivali{tem u istom mjestu, op{tina Bratunac, Musliman

4. Hasanovi} [aban, sin Ahme, ro|. 20. 12. 1943. god. u Abduli}ima, saprebivali{tem u mjestu ro|ewa,


5. Hasanovi} Izet, sin [aban, ro|. 01. 01. 1958. god., u Abduli}ima, saprebivali{tem u mjestu ro|ewa, op{tina Bratunac

6. Smailovi} Ramo, sin Zaima, ro|. 08. 06. 1953. god., u Abduli}ima, saprebivali{tem u mjestu ro|ewa, op{tina Bratunac

7. Hasanovi} Almaz, sin [abana, ro|. 07. 06. 1970. god., u Abduli}ima, saprebivali{tem u mjestu ro|ewa, op{tina Bratunac

8. Mujki} Alija, sin Salke, zv. Alica, ro|. 26. 01. 1952. god. u Abduli}ima, gdje iìvi, op{tina Bratunac

9. Mujki} Ibrahim, sin Nurije iz sela Abduli}a, Bratunac

10. Mahmutovi} Nasir, sin Behaije iz @aweva op{tina Bratunac

11. Mahmutovi} Fejzo, sin Ibrahima iz @aweva, op{tina Bratunac

12. Smailovi} Elizabet, sin Nurije, iz Poznanovi}a zaseok Dedi}i, op{tinaBratunac

13. Jusi} [emso, sin Nurije, iz Poznanovi}a zaseok Dedi}i, op{tina Srebrenica

14. Malki} Xevad, sin Osmana iz Poznanovi}a op{tina Srebrenica, po zanimawuu~iteq

15. Bekti} Behaija

16. Mehmed iz sela Dedi}i, op{tina Srebrenica

17. Hasanovi} Fahrudin zv. "Beli", sin Edhema, ro|. 30. 09. 1965. god. u Piri}imaop{tina Bratunac

18. Hasanovi} Sabahudin, sin Edhema, ro|. 14. 03. 1968. god. u Piri}ima, op{tinaBratunac

19. Hajrudin iz sela Dedi}i, op{tina Srebrenica

20. Jusi} Vekaz, sin Mehmeda iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

21. Bekti} Idriz, iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

22. Dervi{evi} Rahmadan, sin Mahmuta iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

23. [e}i} Salko sin Himze iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

24. [e}i} Izet, sin Himze iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

25. Salihovi} [eval, sin [evke iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica


26. Husi} Nezir, sin Re{ida iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

27. Husi} Suqo, sin Fadila iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

28. Alihoxi} Smajo, sin ]amila iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

29. [e}i} Fikret, sin Ismeta iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

30. [e}i} Senahid, sin Akifa iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

31. Jakubovi} Ibro, sin [ahmana iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

32. Jakubovi} Muj~in sin Muje iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

33. Jakubovi} Fikret, sin Muje iz Mo}evi}a op{tina Srebrenica

34. Dervi{evi} (Rahmana) sin-milicioner, radio u Skelanima, op{tinaSrebrenica

35. Memi} Hasan, (1934. ) iz Gorwe Orlice op{tina Bratunac

36. Ma{i} Behadil iz Gorwe Orlice-Bratunac

37. Avdi} Edin

38. Hasanovi} Hasan

39. Omerovi} Smajil

40. Avdi} Vahid

41. Emki} Najro

42. Emki} Xevad

43. Sulejmanovi} Jusuf

44. Sulejmanovi} [efket

45. Aqi} Sabahudin

46. Avdi} Vehid.

Sva gore navedena lica su muslimanske nacinalnosti i pripadnici oruànihformacija sa podru~ja Srebrenice kojima komanduje Naser Ori}32.

32(KU-45/93 od 30. 06. 1993. god. DC-1/14)


Dana 3. decembra 1992. god. napadnut je povr{inski kop "Bra}an", kojom prilikom jeubijen ~uvar rudnika:

Mili} @eqko, ro|. 1973. g.

U drugoj polovini 1992. god. ubijena je od strane muslimanskih oruànih snaga sapodru~ja Srebrenice:

1. medicinska sestra Milanovi} Rada,

2. Zeki} Slobodan,

3. wegova majka Zeki} Zaga,

4. Mihajlovi} An|a,

5. zaklan Dimitrovski Krsto, a wegova supruga

6. Dimitrovski Velinka je na|ena mrtva na gradskom smetqi{tu kod Srebrenice.

Dana 14. decembra 1992. god. u selu Sase op{tina Srebrenica zarobqen je

Milanovi} Mi}o, starac koji je tako|e podlegao u zatvoru od mu~ewa.


1. Ori} Naser,

2. Halilovi} Emir, sin Safeta, sa prebivali{tem u Poto~arima op{tinaSrebrenica, pripadnik tzv. Armije BiH, po nacionalnosti musliman33.

Dana 14. 12. 1992. god. u ranim jutarwim ~asovima (oko 6:,00) jake muslimanske snage su napale srpska sela: Sikiri}e, Loznicu i Bjelovac, op{tina Bratunac, i po~ele ubijati civilno stanovni{tvo koje je do tada u selu mirno spavalo. Na taj dan muslimani su ubili vi{e desetina civila, vi{e lica ranili, selo opqa~kali i onda zapalili.

Planirawe ove akcije je u~iweno i izvedeno pod komandom Ori} Nasera, Tursumovi} Zulfe i dr., a glavnu rije~ u svemu je imao Ori} Naser koji je ina~e komandovao tzv. subregijom. U navedenom napadu smrtno su stradali:

33 (KP broj 13/02-230-120/95 DC 1/13)


1. Mitrovi} (Bogosav) Sre}ko, ro|. 1937. god.,

2. Todorovi} (Krsto) Borko, ro|. 1949. god.,

3. Filipovi} (Dragoqub) Dragan, ro|. 1962. god.,

4. Jovanovi} (Petar) \oko, ro|. 1936. god.,

5. Jovanovi} (Veselin) Milo{, ro|. 1928. god.,

6. Banki} (Miladin) Obrenija, ro|. 1934. god.,

7. Mati} (Vukadin) Desimir, ro|. 1928. god.,

8. Mati} (Radivoj) Sneàna, ro|. 1965. god.,

9. Ili} (Kosta) Radojka, ro|. 1935. god.,

10. Damwanovi} (Svetozar) Nedeqko, ro|. 1959. god.,

11. Mitrovi} (Bogosav) Rada, ro|. 1949. god.,

12. Simi} (Svetolik) Radosav, ro|. 1937. god.,

13. [arac (Ranko) Dragan,

14. Andri} (Ante) Kazimir, ro|. 1952. god.,

15. Nikoli} (Vlado) Veqko, ro|. 1971. god.,

16. Petrovi} (Bogdan) Mla|en, ro|. 1958. god.,

17. Ili} (Mi}e) Milun, ro|. 1939. god.,

18. Mati} (Radovija) Gordana, ro|. 1967. god.,

19. Luki} êde) Krstina, ro|. 1948. god.,

20. Tanasi} (Qubisava) Milomir, ro|. 1939. god.,

21. Simi} (Vasilije) Grozdana, ro|. 1931. god.,

22. Tanasi} (Sretena) Radovan, ro|. 1923. god.,

23. Nedeqkovi} (Bogoquba) Milomir, ro|. 1940. god.,

24. Nedeqkovi} (Cvetislava) Ratko, ro|. 1946. god.,

25. Ili} (Blagoja) @ivojin, ro|. 1928. god.,

26. Mari} Stanoje, ro|. 1951. god.,


27. Mati} (Ilije) Radivoje, ro|. 1937. god.,

28. Luki} (Radivoja) Vida, ro|. 1933. god.,

29. Petrovi} (Milana) Mirko, ro|. 1972. god.,

30. Damqanovi} (Radivoja) Slavomir, ro|. 1972. god.,

31. Simi} (Ranka) Zlatan, ro|. 1960. god.,

32. Simi} (Svetolika) @ivadin, ro|. 1946. god.,

33. Petrovi} (Miladina) Slobodan, ro|. 1976. god.,

34. Mirkovski Bojan

35. Nedeqkovi} (Obrada) Qubisav, ro|. 1925. god.,

36. Petrovi} (Krste) Mirko, ro|. 1920. god.,

37. Miladinovi} (Petka) êdo, ro|. 1975. god.,

38. Vu~eti} (Radosava) Milenko, ro|. 1975. god.,

39. Filipovi} (Milisava) Dragoqub, ro|. 1942. god.,

40. Miladinovi} (Petka) Mirko, ro|. 1971. god.,

41. Jovanovi} (Petka) Milan, ro|. 1948. god.,

42. Kneèvi} @eqko, ro|. 1966. god.,

43. Filipovi} (Ne|e) Stevo, ro|. 1951. god.,

44. Jovanovi} (Mali{e) Zlata, ro|. 1911. god.,

45. Tanasi} (Petra) Milan, ro|. 1957. god.,

46. Vu~eti} (Save) Radovan, ro|. 1943. god.,

47. Despotovi} Slobodan

48. Tri{i} (Obrada) Obrenija, ro|. 1931. god.,

49. Stevanovi} (Branka) Dragi{a, ro|. 1966. god.,

50. Prodanovi} (rade) Du{an, ro|. 1931. god.,

51. To{i} (@ivorada) Milorad

52. Petrovi} (Bodana) Miodrag, ro|. 1948. god.,


53. Savi} Mitar

54. Ili} Milisav

55. Tri{i} Zoran

56. Simi} Ratko

57. Luki} Cvjetko

58. Mitrovi} Sre}ko

59. Vuleti} Branko, star oko 40 godina

Pored naprijed navedenih istog dana raweni su sqede}i civili:

1. Ne{kovi} (Rajka) Slobodan, 1972. g. Pobr|e

2. Petrovi} (Sretena) Rade, 1974. Srebrenica

3. Spasojevi} @ivko, 1944. Pobr|e

4. Tomi} (Spomenka) Dragan, 1964. [abac

5. Bawac (Jure) @eqko, 1971. Zrewanin

6. Josipovi} (Drage) Miodrag, 1959. Bratunac

7. Petrovi} (Stanka) Ratko, 1942. B. Ba}i}i

8. Vasovi} (Dragomira) Perica, 1962. Bratunac

9. Kosani} (Milorada) Jakov, 1947. Bratunac

10. \okanovi} (Slobodana) @eqko, 1973. Bratunac

11. Luki} (Rada) Milan, 1971. Pobr|e

12. Radi} (Milorada) Brano, 1967. Pobr|e

13. Vasi} @eqko, Bratunac

14. \urkovi} (Vasilije) Radoslav

15. Jovanovi} Radoje

16. Jovanovi} Stojan

17. Gruji~i} Sveto

18. Jeremi} Jovo


19. Petrovi} Radomir

20. Cvjetinovi} Dragoqub, 1955.

21. Jovanovi} Veselka

22. Ili} Vidoje, 1937.

23. Vu~eti} Milivoje

24. Petrovi} Borka, 1952.

25. Andri} Ranko, 1952.

26. Nedeqkovi} Dragica

27. Jovanovi} Milenko

28. Simi} Zoran

29. Stojanovi} Milenko

30. \ekanovi} Petronije

31. Kova~evi} Aleksa

32. Damjanovi} Boàna

33. Ili} Bogdana, 1947.

34. Mihajlovi} Sre}ko, 1934.

35. Lazi} Stevanija (70 godina)

36. N. N. Stojan

37. Luki} Cvetko

38. Stanojevi} Miroslav

39. Simi} Milovan

40. Jovanovi} Miladin

41. Prodanovi} Krsto

42. Vi}ovac Boban Mladenovac

43. Jovanovi} Milena

44. Simi} Lazar Bratunac


45. Vu~eti} Radosav

46. Damjanovi} Milenko Novi Sad

47. Mitrovi} Sreten Sikiri}i

48. Luki} Pero

49. Nedeqkovi} Mladen

50. Mitrovi} Milivoje Sikiri}i

51. Luki} Goran

52. Petrovi} Jovanka L. Rijeka

53. Luki} Milivoje

54. Mitrovi} Miroslava

55. Prodanovi} Novak

56. Milo{evi} Milosav

57. Jakovqevi} Borivoje

58. Petrovi} Sreten 4. Bataqon

59. ]irkovi} Radisav

60. Backovi} Marinko 4. Bataqon

61. Stevi} Stevo 1. Bataqon

62. Vasi} Radomir 1. Bataqon

63. Mimi} Ratko TO Vukovar

64. Peri{i} Ivan

65. Dmitrov Danijel

66. Mati} Stajka

67. Filipovi} Dara

68. Nikoli} Stanoje

69. Lazi} Stevanija

70. Ristanovi} Risto


71. Mi}i} Neboj{a

Za ovo djelo, ratni zlo~in prema civilnom stanovni{tvu (~lan 142. KZ SFRJ),osumwi~eni su:

1. Ibrahimovi} Bego zv. Austrija, sin Zefke, ro|en 04. 07. 1959. god. u Srebrenici sa stanom u Biqa~i broj 60, Bratunac,

2. Salihovi} Edhem, sin Rame, ro|. 14. 01. 1945. god. u Biqa~i-Bratunac

3. Salihovi} Fikret, sin Edhema, ro|. 28. 04. 1970. god. u Biqa~i-op{tinaBratunac

4. Salihovi} Midhat, sin Edhema, ro|. 1969. god. u Biqa~i, op{tina Bratunac

5. Begzadi} Hajrudin, sin Alije, ro|. 22. 02. 1969. god. u selu Piri}i, op{tinaBratunac

6. Sinanovi} Re{ad, sin Rahmana, ro|. 15. 10. 1949. god. u selu Piri}i, op{tinaBratunac

7. Sinanovi} zv. Biba, na~elnik SUP Bratunac

8. Sinanovi} Muriz, sin Rahmana, ro|. 30. 11. 1963. god. u Bratuncu, sa stanom u Bjelovcu

9. Malagi} Hajrudin, sin Hilme, ro|. 1945. god. u Osmacima op{tina Srebrenica, sa prebivali{tem u Loznici

10. Ibri} Alija zv. Kurta, sin Muje, ro|. 28. 07. 1947. god.

11. Kiveti} Esma, k}i Mule, ro|. 20. 03. 1951. god. u Prahi}ima op{tina Srebrenica

12. Otanovi} Mithat zv. Mija~, iz Srebrenice

13. Jur{umovi} Zulfo iz sela Su}eska op{tina Srebrenica

14. Mehmedovi} Kemal zv. Kemo iz sela Pale op{tina Srebrenica

15. Hasanovi} Mirza

16. Ahmetovi} Haris zv. Hari, iz Srebrenice

17. Tursumovi} Zulfo, iz sela Su}eska op{tina Srebrenica

18. Omerovi} Smajil

19. Hasanovi} Emin

20. Hasanovi} Seid


21. Avdi} Edin

22. Halilovi} Behrem

23. Emki} Hajro

24. Emki} Xevad

25. Kadri} [efket

26. Avdi} Fahrudin

27. Avdi} Husein

28. Omerovi} Ramo, sin Omera, ro|. 20. 10. 1960. god. u Sikiri}u op{tina Bratunac

29. Jusi} Kadrija, sin Sejfe, ro|. 01. 01. 1960. god. u Voqevici op{tina Bratunac

30. Bekti} [aban, sin Omera, ro|. 06. 07. 1949. god. u Je{evi op{tina Bratunac

31. Ori} Naser

32. Mehoqi} Hakija, biv{i milicionar

33. Omerovi} Safet zv. Mi{

34. Mehmedovi} Ekrem zv. Konxa, sin Nurifa iz Voqevice op{tina Bratunac

35. Kara

Dana 23. decembra 1992. god. na putu Cikotska Rijeka op{tina Srebrenica izvr{enaje zasjeda na kamion pod komandom Muminovi} [abana i tom prilikom smrtno stradalomasakrirawem 11 lica srpske nacionalnosti tako {to su im vadili o~i, odsijecalipojedine dijelove tijela, klali ispod vrata i sa strane, ìve palili, razbijali glave tupim predmetima, probadali noèvima, i to:

1. \uri} (Milo{a) Dragan, ro|en 12. 07. 1953. god. u G. Zabukoviku, op{tinaVlasenica

2. Juro{evi} (Joje) Vidosav, ro|en 26. 04. 1955. god. u Ne|eqi{tima, op{tinaVlasenica

3. Korpivica (Nikole) Radivoj, ro|en 20. 05. 1953. u Mi{aru, op{tina Vlasenica

4. Krsti} (Pere) Sreto, ro|en 14. 07. 1948. u Metali{tima, op{tina Vlasenica

5. Lazarevi} (Vlade) Stanko, ro|en 18. 06. 1966. u Sadi}ima, op{tina Vlasenica


6. Malikanovi} (Riste) Ratko, ro|en 21. 05. 1953. u Vrto~u, op{tina Mili}i

7. Nikoli} (Mla|ana) Bogdan, ro|en 08. 02. 1956. u Vlasenici

8. Ostoji} (Milorada) Milenko, ro|en 07. 03. 1944. u Kozjoj Ravni, op{tinaVlasenica

9. Radulovi} (Borivoja) Dragan, ro|en 02. 02. 1963. u Cvijetwu, op{tina Vlasenica

10. Stani} (Danila) Radosav, ro|en 08. 03. 1946. u Grabovici, op{tina Vlasenica

11. Tatomirovi} (Ne|e) Mladen, ro|en 15. 09. 1956. u Sarajevu,

a raweno 10 lica i to:

1. Danilovi} Jovan iz Mi{ara

2. \uri} Dragan iz G. Zulukovika

3. Kova~evi} Milorad iz Sadi}a

4. Lazarevi} Milivoje iz Sadi}a

5. Gari} Milan iz Grabovca

6. Miqani} Vujadin iz Vlasenice

7. Mi{i} Milan iz Sadi}a

8. Gaxunovi} Radosav iz Kr~evina

9. Ivanovi} Milan iz Vlasenice

10. Plakalovi} Zoran iz Cikota

Osumwi~eni za ratni zlo~in su:

1. Muminovi} [aban, sin [ahbaza, ro|. 1960. god. u Cerskoj op{tina Vlasenica,komandant 1. Ceranskog diverzantskog odreda u Cerskoj tzv. Armije BiH,

2. Sulejmanovi} Mirsad zv. Skejo, sin [abana, ro|. 17. 04. 1967. god. u Skuri}imaop{tina Vlasenica, komandir 3. ~ete Ceranskog odreda tzv. Armije BiH,

3. Hoxi} Ferid, sin Avde, ro|. 02. 12. 1959. god. u selu Drum, op{tina Vlasenica,komandant OS Vlasenica u Cerskoj tzv Armije BiH,

4. Muminovi} [ahbaz, sin [abana, ro|. 1945. god. u Cerskoj op{tini Vlasenica,pripadnik Ceranskog odreda tzv. Armije BiH,


5. [iqkovi} Admir, sin Avde, ro|. 02. 01. 1972. god. u Cerskoj op{tiniVlasenica, pripadnik Ceranskog odreda tzv. Armije BiH,

6. Muratovi} Nurif, ro|en u Cerskoj op{tini Vlasenica, pripadnik Ceranskogodreda tzv. Armije BiH,

7. Mustafi} Hasan, ro|en u Cerskoj op{tini Vlasenica, pripadnik Ceranskogodreda tzv. Armije BiH,

8. Muratovi} Rasim, ro|en u Cerskoj op{tini Vlasenica, pripadnik Ceranskogodreda tzv. Armije BiH,

9. Muratovi} Mustafa, ro|en u Cerskoj op{tini Vlasenica, pripadnikCeranskog odreda tzv. Armije BiH,

10. Ahmetovi} Ibro, ro|en u Cerskoj op{tini Vlasenica, pripadnik Ceranskogodreda tzv. Armije BiH,

11. êhaji} Bajro, iz Smaji}a op{tina Vlasenica, pripadnik Ceranskog odreda tzv. Armije BiH,

12. Korkutovi} Ibrahim zv. Tako iz Cerske, op{tina Vlasenica34.

Januara 1993. god. iste muslimanske jedinice odvele su u srebreni~ki zatvor@ivanovi} Bogdana, ro|. 1927. god. iz sela ]osi}i op{tina Skelani i Kostadina (Riste)Popovi} ro|. 1947. god. iz Kravice op{tina Bratunac, gdje su u srebreni~kom zatvorupodlegli udarcima.

Dana 7. januara 1993. god. na srpski Boì} u ranim jutarwim ~asovima od stranemuslimanskih oruànih snaga iz Srebrenice pod komandom Ori} Nasera izvr{en je napadna MZ Kravice op{tina Bratunac i to: Kravica, Jeèvica, Kaji}i, [iqkovi}i,Opravdi}i, Popovi}i, Mandi}i, Bawevi}i, O~enovi}i, Rusi}i, Dolovi, Jasikova~a i tomprilikom ubijeno 48 gra|ana, me|u kojima i starci, i ène a sela opqa~kana i popaqena.

Ubistva uz masakre izvr{ena su nad sqede}im gra|anima srpske nacionalnosti:

1. Boì} Mara, 1909 Mandi}i Mandi}i

2. Eri} (Mikaila) Negoslav Kravica Kravica

3. Eri} Nikole Krstina Kravica Kravica

4. Lazi} Du{ana Krsto, 1933. B. Ba}i}i B. Ba}i}i

34 (KP broj 13-2/02-230-27/96 DC 1/13)


5. Milanovi} Milana Vitomir, 1942. Popovi}i Popovi}i

6. Nikoli} Cvijana Mitar, 1927. Kaji}i Kaji}i

7. Nikoli} Marka Vaso, 1920. B. Ba}i}i B. Ba}i}i

8. Oba~ki} Qubica, 1918. D. Mratiwci D. Mratiwci

9. Popovi} Koste Risto, 1920. Kravica Kravica

10. Simi} Stanka Novak, 1934. Popovi}i Popovi}i

11. Stevanovi} Vasiqa Tankosava, 1938. B. Ba}i}i B. Ba}i}i

12. Stojanovi} Stojana Vladimir, 1915. B. Ba}i}i B. Ba}i}i

13. Tri{i} Mikajla Vidosava, 1946. Jeèstica Jeèstica

14. \ukanovi} Riste Nevenka, 1946. Jeèstica Jeèstica

15. Boì} Stojana Stevo, 1951. Mandi}i Mandi}i

16. Bogi~evi} Jovana Slobodan, 1945. Kravica Kravica

17. Bogi~evi} Qubomira Radojko, 1954. Jeèstica Kravica

18. Bogi~evi} Qubomira Vojislav, 1949. Kravica Kravica

19. Bogi~evi} Slobodana Novica, 1976. [iqkovi}i [iqkovi}i

20. Dolijanovi} Du{ana Miladin, 1963. Kravica Kravica

21. Gavri} Paje Pajkan, 1963. Kravica Kravica

22. Joki} Stojana Milo

23. Jovanovi} Mitra Stojan, 1948. Kravica Kravica

24. Jovanovi} Vujadina Radomir, 1959. Jeèstica Jeèstica

25. Miladinovi} Dragomira Ratko, 1959. Jeèstica Kravica

26. Miladinovi} Dragomira \or|o, 1958. Jeèstica Kravica

27. Miladinovi} Milorada Ne|o, 1937. Jeèstica Kaji}i

28. Miladinovi} Ne|e Dragan, 1970. Jeèstica Kaji}i

29. Mom~ilovi} Drage Miladin, 1935. Opravdi}i Opravdi}i

30. Nikoli} Cvijetina Gordan, 1958. Kravica Kravica


31. Nikoli} Todosije Milovan, 1946. Kravica Kravica

32. Ostoji} Riste Milovan, 1949. Jeèstica Kravica

33. Ostoji} Riste Mitar, 1934. Jeèstica Kravica

34. Pavlovi} Radovana Radoje, 1934. Lipenovi}i [iqkovi}i

35. Popovi} Riste Kostadin, 1947. Kravica Kravica

36. Radovi} Drage Boò, 1943. [iqkovi}i [iqkovi}i

37. Radovi} Gojko, Kravica Kravica

38. Radovi} Qube Radenko, 1974. Kravica Kravica

39. Radovi} Radosava Dragan, 1968. Kravica Kravica

40. Radovi}\or|e Vaskrsija, 1956. Kravica Kravica

41. Savqevi} Save Mile, 1964. Kravica [iqkovi}i

42. Stevanovi} Radova Milan, 1973. Kravica Kravica

43. Veselinovi} Kostadina Lazar, 1935. Kravica Kravica

44. Vi{wi} Todora Ratko, 1949. Sarajevo [iqkovi}i

45. \oki} Stanka Stanoje, 1941. Mratinci Kravica

46. \ukanovi} Mike Bo{ko, 1928. Jeèstica Jeèstica

47. \ukanovi} Vlade Ivan, 1954. Jeèstica Jeèstica

48. \ukanovi} Vlade Krsto, 1935. Jeèstica Jeèstica

Postoji osnovana sumwa da su po~inili krivi~no djelo iz ~lana 142. KZ. SFRJ sqede}a lica:

1. Ori} Naser,

2. Tursumovi} Zulfo,

3. Mehoqi} Hakija, ro|. 1949. u Srebrenici

4. Merxani} (Ismeta) Nezir, ro|. 17. 04. 1963. god. u Glogovoj op{tina Bratunac

5. Omerovi}(Salka) Medo, ro|. 07. 12. 1952. god. u Urkovi}ima op{tina Bratunac

6. Muj~inovi} (Ibre) Sulejman, ro|. 02. 03. 1957. god. u Pobu|u op{tina Bratunac

7. Mehi} (Osmana) Junuz, ro|. 05. 03. 1958. god. u Jagodwi op{tina Bratunac


8. [abi} Vejiz, ro|. u Kowevi} Poqu op{tina Bratunac

9. Goli} (Latifa) Ejub, ro|. 17. 05. 1958. god. u selu Glogova op{tina Bratunac

10. Omerovi} (Ismeta) [a}ir, ro|. 26. 02. 1957. god. u Pobu|u op{tina Bratunac

11. Bekti} (Hasiba) [aban, ro|. 13. 06. 1951. god. op{tina Bratunac

12. Jusi} (Sejfe) Kadrija, ro|. 01. 01. 1960. god. u Voqavici op{tina Bratunac

13. Salihovi} [emsudin iz sela Stubli} op{tina Vlasenica

14. Avdi} Murat iz Stubli}a op{tina Vlasenica

15. Mustafi} Fikret

16. Muminovi} [aban

17. [iqkovi} Amir

18. Omerovi} Ramo

19. Johi} Muhamed

20. Duri} Murat

21. Be}irovi} Munib

22. Be}irovi} [ahbaz

23. Be}irovi} Fadil

24. Be}irovi} Bajro

25. Be}irovi} Mevludin

26. Osmanovi} Mu{an zv. Tajo

27. Mehi} Zaim35

Dana 16.01.1993. god. muslimanske oruàne snage napale su srpska sela Kostolomce,zaseok ]osi}i, @abokvicu sa zaseocima Kalimani}e i Skelane svo op{tina Skelani pod rukovodstvom Ori} Nasera, komandanta muslimanskih snaga (SUB regija) Srebrenica. Napadom na Skelane je direktno rukovodio Tihi} Ahmo, na selo Kostolomce - ]osi}i napadom je rukovodio Tursunovi} Zulfo, a napad na Kalimani}e vodio je Ali} Edin iz

35 (KU-50/93 od 24. 07. 1993. DC-1/14)


Ostaca. Tom prilikom je vr{eno ubijawe civilnog srpskog stanovni{tva koje se nalazilo kod svojih ku}a, pa su u ovom napadu ubili 61 lice dok je naknadno jedno dijete od zadobijenih povreda podleglo - {to zna~i radi se o 62 `rtve. Ubijawe je vr{eno uglavnom iz snajperskog oru`ja.

Ubijena su slijede}a lica:

1. Dimitrijevi} Aleksandar, ro|. 1987.god.

2. Dimitrijevi} Dragan, ro|. 1964. god.

3. Gligi} Aleksa, ro|. 1968. god.

4. Ili} Neboj{a,

5. Ivanovi} @elimir, ro|. 1968. god.

6. Ivanovi} Mile, ro|. 1952. god.

7. Jakovqevi} Milenko,

8. Jakovqevi} Milenko, ro|. 1957. god.

9. Jakovqevi} Milija, ro|. 1957. god.

10. Jankovi} Milenija, ro|. 1963. god.

11. Jawi} [epo, ro|. 1947. god.

12. Jawi} An|a, ro|. 1927. god.

13. Jawi} Simo, ro|. 1948. god.

14. Jovanovi} Milan,

15. Kova~evi} Radosava, ro|. 1915. god.

16. Maksimovi} Damqan, ro|. 1934. god.

17. Maksimovi} Savo, ro|. 1932. god.

18. Markovi} Milun, ro|. 1970. god.

19. Mijatovi} Vlado, ro|. 1966. god.

20. Milanovi} Du{anka, ro|. 1920. god.

21. Milanovi} Ilija, ro|. 1922. god.

22. Milanovi} S. Marko, ro|. 1954. god.


23. Milo{evi} Radoje, ro|. 1960. god.

24. Milovanovi} Milenko, ro|. 1941. god.

25. Mitrovi} Darinka, ro|. 1922. god.

26. Mitrovi} Mirko, ro|. 1940. god.

27. Mitrovi} Radina, 1946. god.

28. Mitrovi} Radivoje, ro|. 1942. god.

29. Ne|i} Rosa, ro|. 1933. god.

30. Nikoli} Milenko, ro|. 1940. god.

31. Nikoli} Radivoje, ro|. 1952. god.

32. Pavlovi} @arko, ro|. 1938. god.

33. Pavlovi} An|elko, ro|. 1920. god.

34. Predrag Ivanovi}, ro|. 1973. god.

35. Raki} Dragomir, ro|. 1940. god.

36. Raki} Mirko,

37. Ranki} Dragomir, ro|. 1940. god.

38. Ranki} Dragomir, ro|. 1953. god.

39. Ranki} Milomir, ro|. 1957. god.

40. Ranki} Novica, ro|. 1953. god.

41. Ranki} Radi{a, ro|. 1961. god.

42. Ranki} Tadija, ro|. 1930. god.

43. Risti} Ivanka, ro|. 1950.god.(èna)

44. Risti} Mi}o,

45. Risti} Milenko, ro|. 1930. god.

46. Risti} Mitra, ro|. 1967. god. (k}i)

47. Risti} Novak, ro|. 1951. god. (mu`)

48. Risti} Rada, ro|. 1934. god.


49. Risti} Vladislav, ro|. 1947. god.

50. Sekuli} Gordana, ro|. 1966. god.

51. Simi} Radovan, ro|. 1936. god.

52. Todorovi} Milenko,

53. Todorovi} Petko, ro|. 1940. god.

54. Trifunovi} Milorad, ro|. 1958. god.

55. Trifunovi} Vidosava,

56. Trifunovi} Vidosava, ro|. 1915. god.

57. @ivanovi} Dobrina, ro|. 1921. god.

58. @ivanovi} Filip, ro|. 1931. god.

59. @ivanovi} Nikola, ro|. 1921. god.

60. @ivanovi} Stojan, ro|. 1925. god.

Osim ubijenih neprijateqske formacije su istog dana ranile iz vatrenog oru`ja 88lica, me|u kojima:

1. Filipovi} (Pante) Dragojle, 1949., Kalimani}i

2. Todorovi} (Milenka) Mirko, 1959., Ku{i}i

3. \uki} (Milorada) Milan, 1971., Kalimani}i

4. \uki} (Milorada) Dragutin, 1974., Kalimani}i

5. Jovanovi} (Drage) Milenko, 1950., Kalimani}i

6. Bogdanovi} Sreten, 1957., Kalimani}i

7. Mijatovi} (@ivana) Rade, 1955., Kalimani}i

8. Jovanovi} (Radojka) Rade, 1973., Kalimani}i

9. Mijatovi} (Radovana) Dobrivoje, 1938., Kalimani}i

10. @ivanovi} (Radomira) Ilija, 1951., Gaj

11. Filipovi} (Milana) Miloje, 1970., Kalimani}i

12. Pavlovi} (An|elko) Vidoje, 1939., ]osi}i

13. Pavlovi} Dragan, 1972., Kostolomci


14. Dimitrijevi} Spasoje, 1938., Skelani

15. Markovi} (Milenka) Dragan, 1961., Ku{i}i

16. Savi} (Dragoquba) Dragan, 1969., Savi}i

17. Todorovi} (Branka) Predrag, 1971., Skelani

18. Jawi} (\oke) Jordanka, 1973., Nevesiwe

19. Jevti} (Spasoja) Borislav, 1933., Kostolomci

20. Jawi} (Dragojla) Dalibor, 1975., Nevesiwe

21. Jakovqevi} (An|elka) Radenko, 1958., @arkovi}i

22. Ne|i} (Jovana) Milutin, 1956., Dvizovi}i

23. Jovanovi} (Radovana) Dragan, 1960., @abokvica

24. Dimitrijevi} Milan, 1939., @abokvica

25. Jakovqevi} (Milivoja) Novak, Ku{i}i

26. Markovi} (Boè) Petar, 1953., Ku{i}i

27. Markovi} (Milenka) Vladan, 1964., Ku{i}i

28. Petrovi} (Bo{ka) Milenko, 1958., Kalimanovi}i

29. Ivanovi} (Dragana) Jelko, 1971., Breàni

30. Jovanovi} (Radomira) Vukoman, 1970., Crvica

31. Milanovi} (Save) Radivoje, 1950., Gaj

32. Perendi} (Milo{a) Milun, 1948., Podravawe

33. Bogdanovi} (Svete) \or|e, 1932., Kalimani}i

34. Mijatovi} (Rade) Milica, 1979., Kalimani}i

35. Jovanovi} Dobrila, 1945., Kalimani}i

36. Dimitrijevi} (Zarije) Jovan, 1931., @abokvica

37. Dimitrijevi} (Tome) Slavi{a, 1982., Skelani

38. Dimitrijevi} (Tome) Radislav, 1984., Skelani

39. Milanovi} (Slavka) Nada, 1978., Kalimani}i


40. Risti} (Borislava) Mara, 1944., Ku{i}i

41. Mijatovi} (Rada) Mili}, Kalimani}i

42. Popovi} (Manojla) Ivanka, 1936., Kalimani}i

43. Jakovqevi} Branka, 1964., @abokvica

44. Jakovqevi} (Milenka) Dejan, 1984., @abokvica

45. Jawi} (\oke) @eqko, 1975., Nevesiwe

46. Jawi} (Mije) Qubi{a, 1976., Nevesiwe

47. Jawi} (Mije) Aran|el, 1980., Nevesiwe

48. Jawi} Risto, 1922., Nevesiwe

49. Jawi} (Sime) Mirjana, 1977., Nevesiwe

50. Jawi} (Dragana) Davorka, 1981., Nevesiwe

51. Stamenkovi} (@ike) Dragan, 1986., Nevesiwe

52. Jawi} Ilija, 1932., Nevesiwe

53. Jawi} Vizena, 1930., Nevesiwe

54. Jawi} Nada, 1937., Nevesiwe

55. Jawi} Ilinka, Nevesiwe

56. Obradovi} (@ivorada) Qubica, 1974., Skelani

57. Jawi} (Sime) Janko, 1906., Mostar

58. Milovanovi} Radojka, Kalimani}i

59. Nikoli} Zora, 1941., Kalimani}i

60. Mitrovi} (Slavka) Stana, 1975., @abokvica

61. Bogdanovi} (Milorada) Vidoje, 1932., Kalimani}i

62. Radovanovi} (Obrada) \or|e, 1939., Dvizovi}i

Pored ubijawa i pqa~kawa imovine istog dana su vr{ili zarobqavawe civilnogstanovni{tva kojom prilikom su zarobili pet srpskih civila i to: @ivanovi} Bogdana,Mitrovi} Mileniju, Mitrovi} Slavicu, Mitrovi} Canu, Ivanovi} Iliju izKostolomaca. U srebreni~kom zatvoru od zadobijenih udaraca i mu~ewa podlegao je@ivanovi} Bogdan iz Stublova.


Za ovo krivi~no djelo ratnog zlo~ina ubijawa, pqa~kawa, zarobqavawa, rawavawa imu~ewa civila i boraca srpske nacionalnosti, osumwi~eni su:

1. Ori} Naser,

2. Tursunovi} Zulfo iz sela Su}eska, op{tina Srebrenica, ~lan uègMuslimanskog rukovodstva Srebrenice,

3. Tihi} Ahmo, sin Muje, ro|. 04.01.1955. god. u selu Lije{}e, op{tina Skelani,~lan muslimanskih formacija Srebrenica,

4. Mehoqi} Hakija, sin Huseina, biv{i milicionar SUP-a Srebrenica, nastawenu Srebrenici, komandir jedinice Srebrenica,

5. Omerovi} Safet, zv. Mi{, sin Ja{ara, ro|. 08.04.1971. god. u mjestu Voqevicaop{tina Bratunac, boravi{te u Srebrenici,

6. Dudi} Mirsad, sin [ukrije, ro|en u Osma~ama, op{tina Srebrenica, saboravi{tem u Srebrenici, komandir jedinice za selo Osma~e,

7. Hasanovi} Hasan, iz Osatice op{tina Srebrenica,

8. Omerovi} Smajil, zv. Ferdo iz Osatice op{tina Srebrenica,

9. Hasanovi} Sejid, zv. Rus, iz Osatice op{tina Srebrenica,

10. Ali} Sabahudin, zv. Miko, iz Osatice op{tina Srebrenica,

11. Sulejmanovi} Mevludin, iz Osatice op{tina Srebrenica,

12. Sulejmanovi} Omer, iz Osatice op{tina Srebrenica,

13. Sulejmanovi} [efket, iz Osatice op{tina Srebrenica,

14. Beganovi} Vehab, iz Osatice op{tina Srebrenica,

15. Hasanovi} Xemail, iz Osatice op{tina Srebrenica,

16. Sulejmanovi} Jusuf, iz Osatice op{tina Srebrenica,

17. Omerovi} [efik, iz Osatice op{tina Srebrenica,

18. Ali} Hasan, iz Osatice op{tina Srebrenica,

19. Hasanovi} Nevres, iz Osatice op{tina Srebrenica,

20. Hasanovi} Jakub, iz Osatice op{tina Srebrenica,

21. Hasanovi} Teufik, iz Osatice op{tina Srebrenica,


22. Omerovi} Behaija, iz Osatice op{tina Srebrenica,

23. Omerovi} Ramiz, iz Osatice op{tina Srebrenica,

24. Omerovi} Mevludin, iz Osatice op{tina Srebrenica,

25. Avdi} Edin, iz Osatice op{tina Srebrenica, komandir odjeqewa

26. Emki} Hajro, iz Osatice op{tina Srebrenica,

27. Nuhanovi} Hasan, sin Alije, ro|. 29.08.1966. god. sa prebivali{tem uSrebrenici, pripadnik muslimanske vojske tzv. Armije BiH.36

Dana 08. 02. 1993. god. jake muslimanske snage predvo|ene Hoxi} Feridom i Mekani} Be}irom izvele su napad na srpsko selo Vranxi}e op{tina Mili}i. Tom prilikom je ìvotizgubilo dvoje civila, bra~ni par -

1. Do{i} Mario (1934. g. ) i

2. Do{i} Marija (1939).

koji su ubijeni iz vatrenog oru`ja na pragu svoje ku}e. U selu su spaqene srpske ku}e, {tele i pomo}ni objekti, dok im je pokretna imovina u potpunosti opqa~kana.

Osumwi~eni za zlo~in su:

1. Hoxi} (Avde) Ferid, ro|. 02. 12. 1959. g. u selu Drum op{tina Vlasenica

2. Haki} [abanija iz Vlasenice

3. Mehmedovi} (Hakije) Ramiz, ro|. 07. 10. 1971. god. u Rova{ima op{tinaVlasenica

4. Sulejmanovi} ([abana) Ibro zv. Inc, ro|. 08. 07. 1957. god. u Rova{ima op{tina Vlasenica

5. Be}irovi} (Rahmana) [ahbaz, ro|. 07. 01. 1966. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

6. Be}irovi} (Nezira) Safet, ro|. 26. 01. 1966. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

36 Dokaz: (Krivi~na prijava broj 63/93 od 25.07.1993. god.) DC-1/13


7. Be}irovi} (Mehe) Mehmedalija, ro|. 03. 10. 1970. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

8. [iqkovi} (Buqkana) Ibro, ro|. 03. 01. 1966. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

9. Aquki} (Sulejmana) Ibro, ro|. 18. 02. 1954. god. u Ne|iqi{tima op{tinaVlasenica

10. Mekani} (Jakuba) Be}ir, ro|. 15. 04. 1957. god. u Be{i}ima op{tina Vlasenica.37

Dana 24. 07. 1993. god. u selu Repovac op{tina Bratunac, smrtno je stradalo 1 lice srpske nacionalnosti sa o{te}enim sluhom

Krsmanovi} Stojan ro|en 1924. god.

Izvr{ilac:.

Halilovi} (Safeta) Emir iz sela Budak, op{tina Srebrenica, sa prebivali{tem u Srebrenici.38

U toku 1993. god. na podru~ju op{tina Srebrenica od strane muslimanskih snaga zapaqen, a zatim oskrnavqen i do kraja uni{ten Pravoslavni hram crkve Presvete Bogorodice, te o{te}eno i uni{teno vi{e nadgrobnih spomenika39.

Navedena imena `rtava nisu kona~na po{to proves utvr|ivawa istine o doga|ajima jo{ nije zavr{en

37 (KP broj 60/93 DC-1/13)

38 (KP br. 60/93 DC-1/13)

39 (KP broj 13/02-230-KU-127/95 DC 1/13)


karta



PRILOZI

HRONOLO[KI POPIS @RTAVA SREBRENI^KE REGIJE

SASTAV STANOVNI[TVA 1991. GODINE U NASEQIMA U KOJIMA SU @IVJELI SRBI U

OP[TINAMA BRATUNAC, VLASENICA/MILI]I I SREBERNICA

IZVOD IZ KRIVI^NE PRIJAVE PROTIV ALIJE IZETBEGOVI]A - OPIS KRIVI^NOG DJELA



Prilog 1.Prilog 1.

HRONOLO[KI POPIS @RTAVA SREBRENI^KE REGIJEHRONOLO[KI POPIS @RTAVA SREBRENI^KE REGIJE

1992. godina1992. godina

21. april:

Stjepanovi} (@ivka) Qubo, 1969. Pe}i{ta;Nikoli} Svetozar, "@an", Poto~ari;Milovi} (Boìdara) Miqan, Poto~ari;Igwatijevi} (Dragi}) \or|e, 1969. Poto~ari;N.N. Sa{a (Aleksandar \or|evi}, [abac).

6. maj:

Milo{evi} (Rajka) Radojko, 1928. Gniona;Simi} (Milivoja) Lazar, 1936. Gniona;Zeki} (Milak) Milan, 1954. Bqe~eva;Jovanovi} (Lazara) Gojko, 1917. Bqe~eva.

7. maj:

Mitrovi} (Slavka) Milojka, 1954. Osma~e;Vukosavqevi} (Obrena) Zoran, 1970. Osma~e;Vukosavqevi} (Milovana) Jovan, 1968. Srebrenica;Vukosavqevi} (Milovana) Milan, 1971. Srebrenica;Tanasijevi} (Manojla) Simo, 1952. Osma~e;Ili} (Sretena) Dragan, 1964. Srebrenica;Ili} (Bogoquba) Milivoje, 1962. Osma~e;Stepanovi} (Milovana) Radosava, 1956. Osma~e;Petrovi} (Radomira) Danilo, 1961. Osma~e;ôri} (Radmila) Neboj{a, 1966. Osma~e.

8. maja:

Zeki} (Drage) Goran, 1956. Srebrenica;Tanasijevi} (Sretena) Milenko, 1952. î~evci;

Tanasijevi} (Milorada) Manojlo, 1922. î~evci.

9. maja:

Markovi} (Jove) Mirko, Srebrenica;Vasi} (Milovana) Obrad, Orahovica;

12. maja:

Jakovqevi} (Rade) Milun, 1966. Breàni.

14. maja:

Zeki} (Maksima) Milo{, 1914. Sjemovo;Pavlovi} (Novaka) Du{an, 1967. Lepenovi}i.

15. maja:

Jovanovi} (Rade) Dragoqub, 1928. Viogor;Petrovi} (Mi}e) Radojko, 1932. Orahovica;Ristanovi} (Nikole) Sekula, 1906. Osredak;Vasi} (Milorada) Stoja. 1908. Viogor;Joki} (Miodraga) Milisav, 1964. Glogova;Simi} (Drage) Qubi{a, 1972. Glogova;Simi} (Drage) Nenad, 1963. Glogova;Peri} (Stevana) Aleksa, 1928. Rado{evi}i;Gagi} (Milovana) Milojko, 1947. Karno;Suboti} (\or|a) Radivoje, 1954. Karno;

16. maja:

Popovi} (@ivorada) Stojan, 1967. Maga{i}i;Vu~eti} (Petka) Neboj{a, 1972. Loznica;Brki} (Petra) Dragan, 1963. Opetci;


Jovi} (Vujadina) Qubinko, 1960. Opetci;[alipurevi} (Mijata) Dragan, 1971. OpetciViti} (\or|a) Drago, 1958. Opetci.

17. maja:

Simi} (Ostoje) Vojislav, Fakovi}i.

18. maja:

Mijatovi} (Svetozara) Stojan, 1957.Glogova;Jovi} (Jove) Milenko, 1967. Vitez;Mati} (Dobrosava) Nedeqko, 1947. Vitez;Mati} (Nedeqka) Boìdar, 1969. Vitez;Mati} (Ratka) Mato, 1966. Vitez.

20. maja:

Milanovi} (@ivka) Milisav, 1959. Dvori{ta

21. maja:

Simi} (Svetolika) Vojislav, 1941. Sikiri}

Petrovi} (Ivana) Mladen, 1971. Zalu`je;Stankovi} (Milana) Radoje, 1950. Mili}i.

22. maja:

Ostoji} (Milo{a) Mile, 1950. Jeèstica;Gvozdenovi} (Drage) Risto, 1922. Bqe~eva.

24. maja:

Gruji~i} (Save) Dragoqub, 1953. Gostiq;Dolijanovi} (Du{ana) Vijadin, 1964. Mratinci;Dragi~evi} (Ilije) Milomir, 1946. Mratinci.

25. maja:

Jovanovi} (Miroslava) Dragan, 1966. Poqanci.

26. maja:

Vasi} Novo, 1967. Bratunac.

27. maja:

Milanovi} (Ne|e) Miladin, 1920. Mratibci.

28. maja:

Gligorevi} (@ivka) Bogdan, 1958. Manovi}i;Kandi} (Sini{e) Stanoje, 1953. Manovi}i;Mirosavqevi} (\or|a) Rade, Manovi}i.

29. maja:

Mastikosa (Stojana) Dragica, 1955. Sandi}i;Krxali} Vesna, Sandi}i;Suzi} (Milana) Sreto, 1960. Sandi}iMilo{evi} (Steve) Milutin, 1948. Sandi}i;Blagojevi} (Sretena) Jovo, 1973. Sandi}i;Eri} (Mikaila) Bogoqub, 1914. Kravica;Milanovi} (Radovana) Goran, 1964. Kravica;Ivanovi} (Ratka) Ivan, 1970. Sandi}i;Petrovi} (Desimira) Dragan, 1967. Sandi}i;Grahovac (Mirka) Aleksandar, 1972. Sandi}i;Ivanovski @arko, Sandi}i;Vorkapi} (Mile) Milorad, 1971. Sandi}i.

31. maja:

Omnu~ka (Vladana) Dragan, 1956. Jezero;Vukosavqevi} (Drage) Milisav, 1959. î~evci;Do{i} (Drage) @ivojin, 1952. Vanxi}i;Vidovi} (Milo{a) Drago, 1959. @utica.

1. juna:


Sevi} (Milomira) Qubi{a, 1965. Jo{eva.

2. juna:

Obradovi} (Vidoja) Milija, 1956. Vitez;Milanovi} (Marka) Radomir, 1966. Vitez;Blagojevi} (Milosava) Vladan, 1970. Vitez;Jankovi} (Milo{a) Milorad, 1954. Vitez; Jonuzovi} (Qubi{e) Borivoje, 1932. Vitez; Raki} (Dobrisava) @ivota, 1958. Vitez.

4. juna:

Vejsi} (Sre}ka) Radivoje, 1953. Podravawe.

5. juna:

Alempi} (Radisava) Stanimir, 1970. Rogosija.

7. juna:

Vukoti} (Obrada) Rajko, 1959. Mili}i.

8. juna:

Avramovi} (Svetislava) Slavko, 1971. Obadi;Cvjetinovi} (Bogdana) Miladin, 1936. Obadi;Cvjetinovi} (Momira) Dostana, 1930. Zalazje;Gruji~i} (An|elka) Milovan, 1943. Zalazje;Petrovi} (Ilije) Mirko, 1964. [pat;Simi} (@ivka) Drago, 1949. Zalazje;Spaji} (Drage) Sre}ko, 1928. Obadi;Stanojevi} (Mihajla) Blagoje, 1940. Zalazje; Stjepanovi} (dragoslava) Milenko, 1944. Zalazje;Zeki} (Jovana) Ilija, 1955. Zalazje;Milovanovi} (Gavrila) Jovana, 1942. Loznica;Milovanovi} (Radivoja) Sre}ko, 1943. Loznica;.

10. juna:

Milinkovi} (Vida) Vlado, 1948. Rupovo Brdo;@ugi} (Milo{a) Komqen, 1925. Rupovo Brdo;@ugi} (Komqena) Trivko, 1954. Rupovo Brdo.

13. juna:

Mla|enovi} Rada, 1972. Dugo Poqe;Uro{evi} (Milenka) Nenad, 1969. Skelani.

16. juna:

Kipi} (Milo{a) Nenad, 1932. Vi{wica.

17. juna:

]irkovi} (Jovana) Slavi{a, 1973. Sikiri}i;Paji} (Danila) Rada, 1942. Dowa Bukovica.

19. juna:

Trivkovi} (@ivojina) Vojislav, 1971. Jo{anica.

20. juna:

Marinkovi} (Qubinka) êdomir, 1964. @utica.

21. juna:

\uri} (Luke) Vidosava, 1930. Ratkovi}i;Milanovi} (Riste) Cvijeta, 1925. Ratkovi}i;Pavlovi} (Milorada) Novka, 1945. Ratkovi}i;Jakovqevi} (Stojana) Milan, 1920. Ratkovi}i;Panti} (Vojina) Slavko, 1968. @utica.


22. juna:

Cvjetinovi} (Cvijetina) Spasoje, 1956. Glogova;Marinkovi} (Obrada) Rajko, 1949. Podravawe;Slijep~evi} (Jerka) Borivoje, 1957.Buqevi}i;Bogi~evi} (Ranka) Slobodan, 1946. Vanxi}i;Jovi} (Milo{a) Novica, 1951. Vanxi}i; Simi} (Cvijetina) Milomir, @utica.

23. juna:

Novakovi} (Svetozara) Milo{, 1942. î~evci;Cvijetinovi} (Vojislava) @ivko, 1950. Maga{i}i.

24. juna:

Markovi} (An|elka) Milorad, 1952. Jezero.

25. juna: Stojanovi} (Stanka) Slavoqub, 1959. Bjelovac;Stevi} (Alekse) Vida, 1923. Stanatovi}i.

26. juna:

Krstaji} ( Pere) Novak, 1966. Breàni;Ze~i} Eadivoje, 1942. Podravawe;Ze~i} (Krste) Grujo, 1945. Podravawe;Kolakovi} (Milo{a) Srbo, 1945. Koprivno.

27. juna:

Petrovi} (Milisava) Slavko, 1946. Magudovi}i;Pavlovi} (Obrada) Vladimir, 1948. Bra|evina;Nikoli} (Slavoquba) Milomir, 1954. Podravawe;Xinki} (Nenada) Radenko, 1959. Zaklopa~a.

28. juna:

Filipovi} (Vladimira) @ivan, 1954. Loznica;Jovanovi} (\or|a) Slavko, 1953. Bra|evina;Stanojevi} (@ivojina) Jelena, 1953. Lozni~ka Rijeka.

29. juna:

Blagojevi} (@ivorada) Milovan, 1967. Hrn~i}i;Lazi} (Save) Dragan, 1960. Kravica;Petrovi} (Milorada) Milan, 1961. Podravawe.

30. juna:

Petrovi} (\ole) Radovan, 1923. Breàni;Novakovi} (Rade) Milo{, 1956. Breàni;Lazi} Dostana, 1919. Breàni;Lazi} (Pavla) Vidoje, 1937. Breàni;Dragi~evi} (Ilije) Milenko, 1947. Breàni;Lazi} (Pavla) Kristina, 1935. Breàni;Josipovi} (Milenka) Qubomir, 1977. Breàni;Krstaji} (Vlade) Milo{, 1937. Breàni;Krstaji} (Vlade) Peri{a, 1935. Breàni;Milo{evi} (Luke) Stanko, 19,00. Breàni;Milo{evi} (Milovana) Vidoje, 1974. Breàni;Mitrovi} (Dragi{e) Milivoje, 1930. Breàni;Mitrovi} (Milivoja) Stanoje, 1963. Breàni;Ranki} (Mike) Milisav, 1947. Breàni;Ranki} (Milisava) Dragoslav, 1974. Breàni;Ranki} (Milisava) Mirko, 1972. Breàni;Stevanovi} (Radisva) Milomir, 1946. Breàni;Stjepanovi} (Stjepana) Dragan, 1961. Breàni;


Jovanovi} (êde) Obren, 1927. Turija;Mitrovi} (Milorada) @arko, 1961. [iqkovi}i;Mili} (Mirka) Milovan, 1955. Sebio~ina;Savi} (Nikole) Obrad, 1955. Sebio~ina;Sekuli} (Milovana) Branko, 1967. Sebio~ina;Vidovi} (Sretena) Spasoje, 1936. Sebio~ina.

2. jula:

Ili} (Arsena) Radomir, 1966. Sandi}i;Radovanovi} (Sre}ka) Vidoje, 1939. @abokvica;âlmi} (Radosava) Milko, 1962. Vanxi}i.

3. jula:

Simi} (Borisava) Ne|o, 1951. Rado{evi}i;Stankovi} (Qubinka) Milan, 1952. Sebio~ina;Lazi} (Bogoquba) Milenko, 1959. Golo Brdo;Petkovi} (Du{ana) Stanko, 1953. Golo Brdo.

4. jula:

Jovanovi} (Blagoja) Milo{, 1935. Sase;âlmi} (Radosava) Stanimir, 1959. Ne|eqi{te.

5. jula:

Lazarevi} (Spasoja) Boban, 1965. Krwi}i;Jovanovi} (Nedeqka) Sredoje, 1947. Krwi}i;Jovanovi} Miroslava, 1939. Krwi}i;Ivanovi} (Ra{ka) Ivana, 1972. Trubarsko;Dimitrijevi} (Milo{a) Dragutin, 1961. Krwi}i;\okanovi} (Vojislava) Zvonko, 1969. Bratunac;Milo{evi} (Milovana) Qubica, 1939. Zagoni;

Milo{evi} (Jovana) Milo{, 1932. Zagoni;Gvozdenovi} (Milorada) Blagoje, 1944. Zagoni;Ja{inski (Stevana) Matija, 1940. Zagoni;Mihajlovi} (Jefte) Mihajlo, 1951. Zagoni;Dragi~evi} (Mirka) Milo{, 1933. Zalazje;Joki} (Milo{a) Rade, 1963. Biqa~a;Aksi} (Novaka) Srpko, 1972. Krwi}i;Trimanovi} (Petka) Rade, 1958. Krwi}i;Maksimovi} (Mirka) Rado{, 1968. Krwi}i;Maksimovi} (Riste) Milenko, 1941. Krwi}i;Milo{evi} (Ostoje) Milan, 1961. Krwi}i;Milo{evi} (Zorana) Neboj{a, 1975.Krwi}i;Mi}i} Miqa, Krwi}i;Para~a Vaso, 1912. Krwi}i;Pe~enica (Branka) Dragoqub, 1970. Trubarsko;Simi} Ilija, Krwi}i;Simi} (Milisava) Veqko, 1953. Krwi}i;Vladi} (Petra) Vlajko, 1934. Krwi}i;Vuji} Soka, 1930. Krwi}i;Zeki} (Qube) Milo{, 1966. Sebio~ina;Mla|enovi} (An|elka) Cvijetin, 1952. Previla;Mi{i} (Milosava) Radojko, 1949. Golo Brdo.

7. jula:

Gagi} (Drage) Qubica, 1950. Srebrenica.

8. jula:

Do{i} (Radislava) Mijat, 1961. Vanxi}i.

12. jula:@ivkovi} (Nenada) Dragomir, 1970. Biqa~a;@ivanovi} (Cvijetina) Jovan, 1969. Biqa~a;@ivanovi} (Dragana) Milivoje, 1972. Biqa~a;Dimitri} (Mirka) Milovan, 1962. Zagoni;Joki} Bogdan;


Joki} (Ivana) Boìdar, 1968. Biqa~a;Joki} (Save) Dragoqub, 1961. Biqa~a;Josipovi} (Miladina) Ivan, 1955. Kuwerac;Jovanovi} (Jakova) Miodrag, 1952. Zagoni;Kova~evi} (Andre) Bo{ko, 1969. Biqa~a;Milo{evi} (@ivojina) Du{an, 1963. Zagoni;Milo{evi} (Alekse) \or|e, 1934. Zagoni;Milo{evi} (Branka) Vidosav, 1968. Zagoni;Milo{evi} (Milka) Dragi{a, 1963. Zagoni;Milo{evi} (Milka) Miodrag, 1970. Zagoni;Mitrovi} (Milojka) Nedeqko, 1965. Biqa~a;Mitrovi} (Vojislava) Goran, 1970. Bjelovac;Peri} (Milorada) @eqko, 1973. Biqa~a;Savi} (Branka) Milenko, 1968. Biqa~a;Savi} (Laze) Dragan, 1953. Biqa~a;Spasojevi} (Stjepana) Tomo, 1956. Biqa~a;\oki} (Ne|e) Milan, 1967. Biqa~a;Smi} \uka, 1930. Kuwerac;Laki} (Cvijetina) Svetozar, 1951. Zalazje;@ivanovi} (Blagoja) Blagoje, 1954. Dugo Poqe;Andri} (Stojana) Miroslav, 1967. Biqa~a;Blagojevi} (Slobodana) Du{an, 1946. Zalazje;Cvjetinovi} (Dragomira) Radinka, 1952. Zalazje;Dragi~evi} (Tadije) Svetislav, 1949. Zalazje;Giqevi} (Milorada) @eqko, 1970. Zalazje;Gligi} (Desimira) Nedeqko, 1948. Zalazje;Gligori} (Nikole) Qubisav, 1962. Zalazje;Gordi} (Milo{a) Aleksa, 1955. Zalazje;Gruju~i} (Cvijetka) Jovan, 1954. Sase;Gruji~i} (Igwata) Stanoje, 1946. Sase;Jeremi} (Qubomira) Luka, 1927. Zalazje;Jeremi} (Milo{a) Ratko, 1969. Zalazje;Jeremi} (Ratka) Marko, 1965. Zalazje;Jeremi} (Ratka) Radovan, 1963. Zalazje;Lazarevi} (Mali{e) Milovan, 1946.Zalazje;Lazarevi} (Stanka) Momir, 1955. Zalazje;Pavlovi} (Aleksandra) Branislav, 1947. Zalazje;Petrovi} (Jugoslava) Rajko, 1963. Zalazje;

Raki} (Borislava) Dragomir, 1957. Zalazje;Raki} (Cvijetina) Svetozar, 1951. Zalazje;Raki} (Qubomira) Mom~ilo, 1949. Zalazje;Raki} (Mom~ila) Mile, 1966. Zalazje;Stanojevi} (Stanka) Boò, 1966. Sase;Stanojevi} (Vojina) Miladin, 1929. Zalazje;Stjepanovi} (Svetislava) Mihajlo, 1942. Srebrenica;Tomi} (Bogoquba) Radivoje, 1950. Zalazje;Todorovi} (Radivoja) Miroqub, 1961. Zalazje;Vasiqevi} (Radovana) Radisav, 1963. Zalazje;Vasiqevi} (Radovana) Radisav, 1965. Zalazje;Vujadinovi} (@ivojina) Bo{ko, 1951. Zalazje;Vujadinovi} (@ivojina) Vaso, 1954. Zalazje;Vujadinovi} (Bogdana) Nedeqko, 1947. Zalazje;Vujadinovi} (Slavoquba) Milovan, 1948. Zalazje;Vujadinovi} (Vase) Du{an, 1940. Zalazje;Zeki} (Zagorke) Milan, 1959. Zalazje;]etkovi} (Spasoja) Vuka{in, 1938. Sase.

17. jula:

Lazarevi} (Vlade) Boro, 1961. Grobi}.

19. jula:

Bogdanovi} (Mikaila) An|elko, 1928. Jeèstica;Vidovi} Dragoqub, Zagra|e.

20. jula:

Miladinovi} (Nikole) Miladin, 1963. Jeèstica.

23. jula:

Erki} (Milo{a) Marko, 1953. Vujadini.

24. jula:


Mi}i} (Jakova) Marko, 1949. Glogova;Mi}i} (Milisava) Milovan, 1957. Tegare;Mi}i} (Radisava) Ilija, 1949. Glogova.

25. jula:

Luki} (Mirka) @ivana, 1944. Hran~a;Joki} (Stojana) Mom~ilo, 1928. Hran~a;Mirkovi} (@ivorada) Qubica, 1942. Maga{i}i;\uri~i} (Nikolije) Cvijetin, 1930. Maga{i}i.

27. jula:

Stjepanovi} Mileva, Breàni.

28. jula:Jovica V. Sa{a, Poto~ari;Kablimovi} Branko, Poto~ari.

29. jula:

Mati} (Desimira) Milan, 1958. Sikiri}.

31. jula:

Luki} (Gojka) @eqko, 1969, Voqavica;Luki} (Milana) Golub, 1969. Voqavica.

1. avgusta:

\uki} (@ivka) Ratko, 1967. @awevo;Kova~evi} (Radomira) Milovan, 1956.[tedra.

2. avgusta:

Derowi} (Spasoja) Neboj{a, 1960. Glogova;Rankovi} (Radivoja) Ilinka, 1954. Glogova;Simi} (Milinka) Milutin, 19970. Sebio~ina.

3. avgusta:

Majstorovi} (Qubinka) Petar, 1933. Bukovica;Petrovi} (Radivoja) Boro, 1973. Podravawe;\ukanovi} (Tomislava) Rajko, 1952. Mili}i.

4. avgusta:

Xinki} (Mitra) Nenad, 1934. D.Most.

5. avgusta:

Dimitrijevi} Ruà, 1932. Boì}i;Prodanovi} Desanka, 1933. Pribojevi}i;\uki} (Petka) Aco, 1961. Pribojevi}i.

6. avgusta:

Zeki} (Vojina) Qubi{a, 1965. Podravawe;Jakovqevi} (Milana) Blagoje, 1959. Boì}i;Mili} (Slavoquba) Mile, 1962. @edawsko;Mili} (Stojana) Milisav, 1952. @edawsko;Eri} (Radenka) Rade, 1970. @edawsko;Jovanovi} (Svetozara) Mitar, 1953. Podravawe;Goli} (Milo{a) Neboj{a, 1973. @edawsko;Bori} (Budimira) Maksim, 1961. @edawsko;ôwi} (Milorada) Boro, 1959. @edawsko.

7. avgusta:

Eri} (Slavka) Srboslav, 1946. Dowa Bukovica;Milanovi} (Ostoje) Kosta, 1952. Guwaci.

8. avgusta:

Boji} (Radovana) Radoje, 1948. Sase;Jovanovi} (Vlade) Milan, 1940. Sase;Jovanovi} (Drage) Ilija, 1958. Zalu`je;Paji} (Nedjeqka) Slavko, 1965. Zalu`je;Jovanovi} (Rade) Qubomir, 1952. [iqkovi}i;Mati} ( Jove) Bo{ko, 1956. [iqkovi}i;


\uri} (Savana) Srbo, 1944. Jeèstica;\oki} (Stanka) Milivoje, 1959. B.Brdo.

10. avgusta:

Lazi} (Svetozara) Branislav, 1937. Toplica;Markovi} (Boè) Marija, 1937. Postoqe;Slijep~evi} (Mila) Milisav, 1950. Mili}i.

12. avgusta:

Mitrovi} (Jevte) Dragomir, 1929. Poto~ari.

13. avgusta:

Jankovi} (Koje) Dragan, 1961. Pale`;Milosavqevi} (Nikole) Komnen, 1958. Pale`;Dragi~evi} (Koje) Dragan, 1967. Orahovica.

14. avgusta:

Jakovqevi} (Andrije) Stamena, 1928. Toplica;Mili} (Janka) Savka, 1928. Toplica;Simi} (Sretena) Ilija, 1933. Toplica;Komnenski @arko, 1953. Voqavica;Lazarevi} (@ivana) Bogoqub, 1938. [adi}i.

15. avgusta:

Vukovi} (Radovana) Gojko, 1930 [adi}i;Mi{i} (Spasoja) Drago, 1935. [adi}i;Mi{i} (Jovana) Mi}o, 1958. [adi}i;Mi{i} Peja, 1956. [adi}i;Mi{i} Jovanka, 1920. [adi}i;Mi{i} (Drage) Milivoje, 1965. [adi}i;Mi{i} (Uro{a) Tomislav, 1964. [adi}i;Lazarevi} (Du{ana) Milan, [adi}i;Jakovqevi} (Pavla) Radivoje, 1933. Radijevi}i.

18. avgusta:

Jovi~i} (Qubomira) Vidinka, 1922. Toplica.

20. avgusta:

Ili} (Bo{ka) Slobodan, 1973. Bratunac;Luki} (Milorada) Stojan, 1939. Hran~a;Radovi} (@ivojina) Krsto, 1966. Hran~a.

23. avgusta:

Milanovi} (Cvijana) Milorad, 1925. Biqa~a.

25. avgusta:

Stjepanovi} (Gojka) Milivoje, 1967. Hran~a.

28. avgusta:

@ivkovi} (Drage) Svetozar, 1915. @ivkovi}i;@ivkovi} (Qubomira) Stanko, 1936.@ivkovi}i;A}imovi} (Milenka) Krstina, 1920. @ivkovi}i; Milanovi} (Radenka) Dragan, 1951. @ivkovi}i.

29. avgusta:

Sekuli} (Milosava) Radenko, 1958. Kupusna;Ba~i} (Pere) Srboslav, 1945. Kupusna;Mi{i} (Rajka) Petar, 1956. Kupusna;Simeunovi} (Save) Milo{, 1956 Kostra~a.

6. septembra:

Milojevi} (Dragoja) Jovan, 1955. Bratunac.

7. septembra:Stojanovi} (Dike) Marko, 1961. Bratunac.

9. septembra:

Maksimovi} (Novaka) Borivoje, 1956. Sase;


Durmi} (Mitra) Jovo, 1953. Derventa.

14. septembra:

Jovanovi} (Radoja) Milomir, 1966, Zagoni.

15. septembra:

Lon~arevi} (Milana) Tomo, 1948, Zalu`je;Stojanovi} (Milorada) Sre}ko, 1949. Bjelovac.

16. septembra:

Luki} (Stojana) Milisav, 1942. Zalu`je;Vujadinovi} (Nedeqka) Rajko, 1971. Zalu`je;Jovanovi} (Cvijetina) Krsto, 1955. Zalu`je;Kova~evi} (Bo{ka) Dragan, 1959. Zalu`je;Stojanovi} (Milo{a) Tomislav, 1966. Zalu`je;Stojanovi} Danica, 1931. Zalu`je;Vu~eti} (Sime) Radojka, 1946. Zalu`je.

17. septembra:

Andri} (Bogomira) Qubi{a, 1960. Bjelovac;Simi} (Slobodana) Zdravko, Vuk{i}i;Vasiqevi} (Pere) Veselka, 1935. Vuk{i}i.

18. septembra:

Boì} (Novaka) Qubi{a, 1952. Fakovi}i;Boì} (Vladimira) Radosav, 1925. Fakovi}i.

21. septembra:

Jovanovi} (Miladina) Drago, 1962. Lozni~ka Rijeka;Stojanovi} (Mila) êdomir, 1971. Bratunac.

22. septembra:

Mili~evi} (Stanoja) @ivojin, 1981. Bratunac.

24. septembra:

Bori} (Milivoja) Mile, 1946. Guwaci;Nikoli} (Radomira) Slavi{a, 1960. Podravawe;Nikoli} (êdomira) Dragan, 1960. Podravawe;Pavlovi} Neboj{a, 1971. Podravawe;Mudrini} Rade, 1961. Podravawe;Miti} Borica, 1947. Podravawe;Bogdanovi} \ura|, Podravawe;Kuki} Dragutin, 1954. Podravawe.

25. septembra:

Jovanovi} Uro{, 1921. Zvornik;Mati} M. Dostana, 1902. Sikiri}i;Ili} (Vidoja) Mili}, 1972. Lozni~ka Rijeka.

26. septembra:

Simi} (Jovice) Despot, 1921. Pribini}i;Alempi} (Radisava) Dimitrije, 1959. Rogosija;Deuri} (Milke) Dragoqub, 1964. Ne|eqi{te;Deuri} (Milke) Radomir, 1960. Ne|eqi{te;Juro{evi} (Qubinka) Qubomir, 1962. Ne|eqi{te;Prodanovi} (Milisava) @arko, 1970. Rogosija;Prodanovi} (Milisava) Milomir, 1966. Rogosija;Prodanovi} (Milana) Mirko, 1964. Rogosija;Stani{i} (Cvijana) Nenad, Rogosija;Stani{i} (Cvijana) Ne|o, 1964. Rogosija;Stani{i} (Stanka) Mile, 1960. Rogosija;Bebi} (Ne|e) Rajko, 1958. Rogosija;Ravwakovi} (Milorada) Zoran, 1960. Rogosija;Te{i} (Rajka) Tomislav, 1971. Rogosija;


Mitrovi} (Qubomira) Mi}o, Rogosija;[alipurevi} (Branka) Milomir, 1953. Ra{kovi}i.

28. septembra:

Todorovi} (Vasilija) \or|e, 1938. Brana Ba~i}i.

29. septembra:

Mili~evi} (Stanoja) @ivojin, 1981. Bratunac.

3. oktobra:

[arenac (Sime) Slobodan, 1946. Mili}i.

5. oktobra:

Boì} (Drage) Zorica, 1980. Bratunac;Markovi} (Milovana) Olga, 1935. Fakovi}i;Krsmanovi} (Save) Miladin, 1973. Brana Ba~i}i;\uri} Danilo, 1910. Fakovi}i;Ivanovi} (Milana) Miroslav, 1973. Fakovi}i;Markovi} (Steve) Radomir, 1939. Fakovi}i;Despotovi} Miqa, Boqevi}i;Risti} (Novice) Zarija, 1928. Boqevi}i;

7. oktobra:

Petkovi} (Mijata) Du{ko, 1971. Previla;Savi} (Mirka) Radovan, 1954. Previla;Mili} (Vasiqa) Qubo, 1949. Previla;Mili} (Qube) Todor, 1972. Previla;Panti} (Vukosava) Radenko, 1966. Rogosija.

8. oktobra:

Koji} (Pere) Petar, 1962. Bawevi}i;Slijep~evi} (Jerka) Slobodan, 1966. Rogosija;

Mitrovi} (Qubomira) Dragan, 1952. Vla{i}.

9. oktobra:

Jovanovi} (Radoja) Milenko, 1964. Zagoni;Milo{evi} (@ivojina) Boò, 1951. Zagoni.

10. oktobra:

Eri} (Radovana) Risto, 1927. Dowa Bukovica;Eri} (Stojana) Radojka, 1953. Dowa Bukovica;Milanovi} (Milivoja) Branislav, 1949. Bukovo Brdo.

12. oktobra:

Novakovi} (milovana) Boìdar, 1927. Vnxi}i.

13. oktobra:

Belakovi} (Vojislava) Predrag, 1966. Zalazje;Gruji~i} ( Slavoquba) Milomir, 1969. Zalazje.

14. oktobra:

Gligi} (Radovana) Radivoje, 1935. Sase.

19. oktobra:

Jankovi} (Sre}ka) @ivan, 1959. Ku{i}i.

21. oktobra:

Viti} (Mijata) Milovan, 1931. Krsta~a.

22. oktobra:

Lazi} (Gojka) Risto, 1968. Brana Ba~i}i;Nikoli} (Milovana) Todor, 1951. Loznica;Breàn~i} (Du{ana) Marko, 1954. Zabr|e.


23. oktobra:

Ivanovi} (Dobrivoja) Milivoje, 1949.Bukovi~ko Brdo.

29. oktobra:

Risti} (Lazara) Ilija, 1958. Ku{i}i.

31. oktobra:

Vukovi} (@ivana) Vojislav, 1957. Grobi}.

1. novembra:

\uri} (Jovana) Milo{, 1933. Vukovi}i;Marinkovi} (Uro{a) Goran, 1970. Johova~a.

2. novembra:

@ivanovi} (Obrena) \or|e, 1967. Zagoni.

4. novembra:

Cvjetinovi} (Du{ana) Dragan, 1955. Breàni.

8. novembra:

Krkeqa{ (Petra) Simo, 1954. Sase.

9. novembra:

Risti} (Drage) Milorad, 1971. bolnica.

18. novembra:Jawi} (Vitomira) Zoran, 1965. Pe}i.

20. novembra:

Vasi} (Radovana) Dragan, 1965. Bawevi}i.

22. novembra:

Savi} (Bogoquba) Radosav, 1963. @awevo.

24. novembra:

Blagojevi} (Radovana) Zoran, 1962. Bjelovac;Katani} (Ilije) Savo, 1969. Zguwa;Obradovi} (Rade) Dragan, 1968. Zguwa.

25. novembra:

Boì} (\oke) Milovan, 1949. Maga{i}i.

27. novembra:

Opa~i} (\ure) Borisav, 1961. Sandi}i;Vujinovi} (Du{ana) Milan, 1960. Sandi}i;Vujaklija \uro, 1957. Sandi}i.

28. novembra:

Trivkovi} (Ilije) Ratko, 1936. Zabr|e;Petrovi} (Dragomira) Pero, 1976. Ba}ino Brdo.

3. decembra:

Simi} (Novice) Qubinko, 1953. Guwaci;Simi} (Qube) Vojin, 1970. Johova~a;Bori} (Milisava) Milenko, 1961. Johova~a;Vukoti} (Bogosava) Vojin, 1953. Johova~a;Viti} (Save) Zlatan, 1972. Johova~a;Milov~evi} (Janka) Branko, 1952. [tedri};Panti} (Dragomira) Milan, Johova~a;\uri} (Nikodina) Novak, 1962. [tedri}.

7. decembra:

Bu~alina (Dimitrija) Vladimir, 1951. Be{i} Brdo;Sekuli} ( Branislava) Zoran, 1973. Glu{ac.

12. decembra:

Slijep~evi} Jerko, 1934. Ne|eqi{te.


13. decembra:

Mili} (Stojana) Mirko, 1956. Zagra|e;Stankovi} (Rajka) Radenko, 1972. Zagra|e.

14. decembra:

Bogi~evi} (Milenka) Zlatan, 1975. Bjelovac;Cviji} (Ilije) Miodrag, 1972. Bjelovac;Dadi} ( Marka) Ratko, 1954. Kravica;Ili} (Ne|e) Slavko, 1939. Maga{i}i;Jovanovi} Radenko, 1974. Bjelovac;Marin~evi} Miroslav, 1965. Bjelovac;Mili} (Marka) Stojan, 1959. sase;Milutinovi} (êde) Slavko, 1963. Bjelovac;Nedeqkovi} (Ratka) Slobodan, 1970. Bjelovac;Petrovi} (Milorada) Du{an, 1938. Brana Ba~i}i;Stankovi} (Rajka) Radenko, 1972. Zagra|e;Todorovi} (Petra) Vasiq, 1955. Kravica;Tomi} (@ike) Rajko, 1955. Bjelovac;Vuksi} (Sre}ka) Novak, 1931. Sikiri};\uki} ( Leposave) Radosav, 1968. Voqavica.

16. decembra:

Raki} Luka, 1948. Voqavica;Mili} (Stojana) Mirko, 1956. Zagra|e.

17. decembra:

\okanovi} (Pavla) Sreten, 1937. Ko{tanovice;Marin~evi} (Novice) Miroslav, 1965. [iqkovi}i.

18. decembra:

Markovi} (Novice) Slavko, 1963. Ilixa.

19. decembra:

Popovi} (Milisava) Boìdar, 1974. Maga{i}i.

24. decembra:

@ivanovi} (Mirka) Milovan, 1974. Glogova;Dragi~evi} (Milo{a) Mirko, 1947. Glogova;Gaji} (Rade) Stanko, 1963. Glogova;Ili} (Stanoja) Radovan, 1953. Glogova;Jani} (Mirka) Vladislav, 1948. Kravica;Kribel (Antonija) Mirko, 1949. Glogova;Milanovi} (Drage) Radomir, 1940. Jeèstica;Milinkovi} (Steve) Radovan, 1959. Glogova;Milovanovi} (Boè) Svetolik, 1950. Glogova;Milovanovi} (Radoja) Milisav, 1950. Glogova;Obradovi} (êde) Borivoje, 1944. Glogova;Petrovi} (Jezdimira) Milenko, 1956. Glogova;Simi} (Maksima) Milovan, 1949. Sikiri};Stamatovi} (êde) Vladeta, 1953. Hran~a;Veselinovi} (Slavomira) Dragan, 1965. Glogova;Vujadinovi} (Du{ana) Petko, 1958. Glogova;Zeki} (Krste) Bo{ko, 1949. Glogova.

25. decembra:

Derowi} (Novaka) Ranka, Bajina Ba{ta.

28. decembra:

Luki} (Obrada) Miodrag, Glogova;Stevi} (Pere) Milenko, 1966. Glogova.

1993. godina1993. godina

1. januara:


Maksimovi} (Dobrisava) Novak, 1952. ]osi}iMili} (Radojka) Dragan, 1964. ]osi}i.

6. januara:

Maksimovi} (Jove) Miloje, 1957. Glu{ac.

8. januara:

Luki} (Nikole) Radmila, 1939. Repovac;Milanovi} (Milana) Vitomir, 1942. Popovi}i;Simi} (Stanka) Novak, 1934. Popovi}i.

9. januara:

Boì} (Radomira) @arko, 1973. Radijevi}i;Boì} Vida, Radijevi}i;Vasi} Obrenija, radijevi}i;Mitrovi} Dragiwa, Radijevi}i;Risti} (Zarije) Zoran, 1952. Boqevi}i;\uki} (Milo{a) Rajko, 1960. Boqevi}i.

15. januara:

Todorovi} (Milivoja) Milan, 1956. Vanxi}i.

16. januara:

Blagojevi} Miladin, 1947. Glogova;Raki} (Radisava) Novak, 1953. ]osi}i;Raki} (Jove) Dragomir, 1953. ]osi}i;Raki} (Jove) Milomir, 1957. ]osi}i;Raki} (Slavka) Radi{a, 1961. ]osi}i;Raki} (Marjana) Dragomir, 1940. ]osi}i;Ivanovi} (Dike) Mile, 1952. ]osi}i;Ivanovi} (Mila) Predrag, 1973. ]osi}i;Ivanovi} (Milutina) @elimir, 1968. ]osi}i;Pavlovi} (Milenka) @arko, 1938. ]osi}i;Trifunovi} (êde) Milorad, 1958. ]osi}i;@ivanovi} (Mihaila) Dobrina, 1923. ]osi}i (Stublovi);

Raki} (Milorada) Tadija, 1930. ]osi}i;Maksimovi} (@ike) Damjan, 1934. ]osi}i;Pavlovi} (Svetozara) An|elko, 1914. ]osi}i;Trifunovi} Vidosava, 1915. ]osi}i;Ili} (Predraga) Neboj{a, 1969. ]osi}i;Milanovi} (Save) Marko, 1954. Skelani;Gligi} (Draè) Aleksa, 1968. Skelani;Jawi} (Sime) [}epo, 1947. Skelani;Jawi} (Pere) Simo, 1948. Skelani;Mijatovi} (Save) Vlado, 1966. Skelani;Milovanovi} (Milo{a) Milan, 1967. Skelani;Markovi} (Radenka) Milun, 1970. Skelani;Jawi} (Sime) An|a, 1927. Skelani;Sekuli} (Ostoje) Gordana, 1966. Skelani;Dimitrijevi} (Tomislava) Aleksandar, 1987. Skelani;Dimitrijevi} (Jovana) Dragan, 1965. Skelani;Simi} (Dragana) Radovan, 1966. Skelani;Milo{evi} (Bori{e) Dragoje, 1960. Skelani;Milovanovi} (Petra) Milenko, 1941. Kalimani}i;Nikoli} (Stojana) Radivoje, 1952. Kalimani}i;Nikoli} (Vojislava) Milenko, 1940. Kalimani}i;Todorovi} (Mi}e) Petko, 1940. Vujakovi}i;@ivanovi} Filip, 1931, Vujakovi}i;@ivanovi} Stojan, 1925.Vujakovi}i;Jakovqevi} (An|elka) Milojko, 1957. @abokvica;Maksimovi} (Milovana) Savo, 1932. @abokvica;Ne|i} Rosa, 1933. @abokvica;Risti} (Lazara) Vladislav, 1947. Ku{i}i;Mitrovi} Radivoje, 1942. Ku{i}i;Jakovqevi} (Mitra) Milija, 1957. Ku{i}i;Mitrovi} (Maksima) Mirko, 1939. Ku{i}i;Jakovqevi} (Milana) Milenko, 1946. Ku{i}i;Risti} (Cvetka) Novak, 1951. Ku{i}i;Milanovi} Ilija, 1922. Ku{i}i;Risti} Rado, 1920. Ku{i}i;


Milanovi} Du{anka, 1920. Ku{i}i;Jankovi} (Petka) Milenija, 1963. Ku{i}i;Todorovi} (Stanoja) Milenko, 1928. Ku{i}i;@ivanovi} (Jove) Nikola, 1921. Ku{i}i;Mitrovi} Radinka, 1946. Ku{i}i;Risti} Milenka, 1930. Ku{i}i;Risti} (Milorada) Ivanka, 1950. Ku{i}i;Risti} (Novaka) Mitra, 1974. Ku{i}i;Risti} (Novaka) Mi}o, 1977. Ku{i}i;Raki} Mirko, 1925. Toplica;Kova~evi} Radosava, 1915. Toplica;Blagojevi} Ilinka, 1914. Toplica;Mitrovi} Darinka, 1922. Savi}i.

17. januara:

Stojanovi} (Nevenka) Slavi{a, 1972. Loznica.

18. januara:

Gruji} (Milisava) Savo, 1972. Glogova.

19. januara:

\oki} (Vasilija) Miladin, 1961. Brana Ba~i}i;Slijep~evi} (Jerka) Mla|en, 1961. Vanxi}i.

20. januara:

\uki} (Radisava) Mirko, 1973. Leme{ac.

22. januara:

Stevanovi} Milenka, 1940, bolnica.

23. januara:Radi} (Ne|e) Goran, 1971. Leme{ac.

25. januara:

]irkovi} (Jovana) Vujadin, 1974. Leme{ac;Nikoli} (Ivana) Blagomir, 1943. bolnica.

26. januara:

Ostoji} (Borka) Gvozden, 1941. âu{;Paji} (Miladina) Gavrilo, 1947. âu{.

27. januara:

Paji} (Alekse) Simo, 1953. Suha.

28. januara:

Gvozdenovi} (Riste) Jakov, 1968. Krsta{.

30. januara:

Pavlovi} (Mile) Milada, 1975. Bratunac;Alempi} (Bogosava) Slavko, 1950. Milovanovi}i.

2. februara:

To{i} (@ivorada) Radenko, 1966. Andri}i;Gaji} (Stanka) Vladimir, 1988. Bratunac.

3. februara:

Ili} (Dragiwe) Milenko, 1971. Vanxi}i.

7. februara:

Joki} (Milana) Stanko, 1935. Polom;Simi} (Drage) Mitar, 1959. Polom;Tri{i} (Stanka) Slavorad, 1934. Bratunac.

8. februata:

Savki} (Milutina) Qubisav, 1958. Vuk{i}i;Slijep~evi} (Novice) Petar, 1958. Ilijino Brdo;Vukoti} (Stanka) Svetomir, 1953. Ilijino Brdo;ôwi} Dobrivoje, 1958. Ilijino Brdo;Krsti} (Velimira) Pavle, 1954. Ilijino Brdo;


Kaldesi} (Slobodana) Zoran, 1964. Vuk{i}i.

9. februara:

Milanovi} (Riste) Milovan, 1931. Slapa{nica;Reqi} Radenko, Tabana.

10. februara:

Kondi} (Dane) Sveto, 1939. Bawevi}i;Mali} (Jove) Milan, 1963. Bawevi}i.

12. februara:

Milinkovi} (Milutina) Luka, 1947. Rupovo Brdo.

14. februara:

Savi} (Jovana) Milan, 1972. Kuwerac;Simi} (Stanoja) Marko, 1933. Polom;Stankovi} (Cvetka) Dragoslav, 1962. Kuwerac.

15. februara:

]irkovi} (Petra) Vladimir, 1962. Kuwerac.

17. februara:Petrovi} (Ne|e) Nevenka, 1968. Bratunac;Stjepanovi} (Miladina) Tomislav, 1969. Cerska;Ba~i} (Miladina) Radenko, 1960. Cerska.

18. februara:

Stankovi} (Milovana) Ranko, 1957. Maga{i}i.

23. februara:

Luki} (Radovana) Svetozar, 1935. bolnica.

27. februara:

Maksimovi} (Radisva) Savo, 1968. Jo{eva.

28. februara:

Dangi} (Cvijetina) Veroqub, 1964. Breàni.

1. marta:

\okanovi} (Dragoquba) Dragica, 1960. Bratunac.

4. marta:

Mla|enovi} (Miladina) Stanoje, 1944. [iqak Brdo.

6. marta:

Petrovi} (Milorada) Boàna, 1942. Bratunac;Pavlovi} (Mile) Mikajlo, 1982. Bratunac;Petrovi} (Milorada) Boàna, 1942. Bratunac.

7. marta:

Gagi} (Milivoja) Srbobran, 1969. Tokaq. Gradina;Gagi} (Cvijetina) Radovan, 1964. Tokaq. Gradina;Milo{evi} (Milo{a) Milo{, 1973. Vitez.

8. marta:

Markovi} (Boè) Zoran, 1962. Vitez.

9. marta:Pavlovi} (\or|a) Danko, 1960. Vuk{i}i;Ili} (Cvijetina) Novak, 1950. Vuk{i}i.

10. marta:

Boì} (Radosava) Miloje, 1948. Bqe~eva.


11. marta:

Savi} Ivica, 1970. Poqak;Savi~evi} Goran, 1969. Poqak.

13. marta:

Arsenovi} (Milorada) Nenad, 1965. Leme{ac;Kazimirovi} (Rada) Ranko, 1971. Vuk{i} Poqe.

14. marta:

Ili} (Stanimira) Vukota, 1945. Velika Wiva.

15. marta:

\urkovi} (Dragoquba) Dragan, 1952. Polom;\urkovi} (Ratka) Milenko, 1969. Polom.

17. marta:

Jankovi} (Radi{e) Milan, 1964.Sulice.

18. marta:

Ristanovi} Qubomir, 1970. Krwi}i;Radi} (Mirka) Milenko, 1962. Glogova.

19. marta:

Kondi} (Radovana) Milojko, 1944. Jeèstica;Milovanovi} (Milorada) Cvijetin, Zagoni;Mijatovi} (Riste) Bo{ko, 1942. îzmi~}i;Jovanovi} (Dragosava) Milija, 1957. Vitez.

20 marta:

Milanovi} (Radovana) Milo{, 1952. Maga{i}i;Cvijetinovi} (Vojislava) Vidoje, 1967. Maga{i}i;

Baji} (@ivka) Du{ko, 1971. Maga{i}i;Obradovi} (Borivoja) Ozren, 1968. Maga{i}i;Radi} (Nedeqka) Zoran, 1972. Ravni Buqim.

22. marta:

Jovanovi} (Vitomira) Miodrag, 1973. Boì}i.

23. marta:

Bogdanovi} (Dragomira) Ivan, 1955. Osma~e.

24. marta:

Andri} (Vladimira) Dragoqub, 1952. Radijevi}i.

25. marta:

Dimitrijevi} (Bogoquba) Milija, 1964. Jadaro|en

27. marta:

Vukovi} (Mijata) Petko, 1964. Vi{nica.

28. marta:

Pe{i} (Milana) Predrag, 1951. Kara~i}a Brdo;Stevanovi} (Radoja) Radenko, 1945. Kara~i}a Brdo;Kova~i} (Sekule) Nikola, 1954. Kara~i}a Brdo.

30. marta:

Stojanovi} (Save) Radenko, 1973. Sikiri}.

2. aprila:


Mati} (Borisava) Milorad, 1962. Petrovi}i;Savi} (Milana) Slavi{a, 1974. u bolnici;[argi} Goran, 1969. Skugri}i.

3. aprila:

Boì} (Mirka) Boò, 1953. fakovi}i@ivanovi} (Marinka) Mirko, 1946. Fakovi}i.

4. aprila:

Jak{i} Dragomir, Podravawe.

5. aprila:

Ne{kovi} (êde) Miladin, 1956. Podlaznik.

7. aprila:

Ili} S. Vukoman, 1956. Jadaro|en

8. aprila:

Luki} (Gruje) Du{an, 1963. Oparci.

10. aprila:

ôli} Du{an, 1952. Mo}evi}i.

11. aprila:

Elek Milo{, 1963. Osma~e;Peji} (Ranka) Ne|o, 1967. Mo}evi}i;Sekuli} (Qubisava) Petko, 1953. Mo}evi}i.

12. aprila:

Petkovi} (Mila) Dragan, 1970. Skelani;Boì} (Du{ana) Ratko, 1960. Osma~e.

14. aprila:

Perendi} (Uro{a) Predrag, 1968. Zalazje;Perendi} (Ivka) Radivoje, 1967. Zalazje;Perendi} (Tomislava) Slavi{a, 1967. Zalazje.

15. aprila:

Miladinovi} (Obrada) Lazar, 1961. Kvarc.

17. aprila:

Grbi} (Radenka) Milenko, 1973. Mo}evi}i;Ivan~evi} Elvis, 1973. Kvarc;Jungi} Jugoslav, 1971. Kvarc;Milanovi} Milan, 1964. Kvarc;Stevi} (Danila) Boò, 1956. Kvarc;Lalovi} (Luke) Dragan, 1964. Mo}evi}i.

23. aprila:

Prodanovi} (@ivorada) Dragan, 1961. bolnica.

29. aprila:

Mitrovi} (Save) Rade, 1972. Zagoni.

3. maja:

Radovi} (êde) Rajko, 1952. Boì}i.

19. maja:

Jankovi} (\or|a) Dragan, 1948. bolnica.

6. juna:

Nikoli} (\or|a) Du{ko, 1961. Hran~a;Nikoli} (Du{ka) Biqana, 1986. Hran~a.

9. juna:

@ivkovi} (Bogdana) Stanoje, 1936. @ivkovi}i.


4. jula:

Dimitrijevi} (Tomislava) Radisav, 1981. bolnica;

15. jula:

Igwatovi} (Cvijetina) Ranko, 1953. Fakovi}i.

18. jula:

Jovanovi} (Slavka) Rado, 1968. Trnovo;Ne{kovi} (Rajka) Slobodan, 1972. Trnovo;Spasojevi} (@ivka) Goran, 1974. Trnovo;Simi} (@ivadina) Dragan, 1969. Trnovo.

8. avgusta:

Rankovi} (Vujadina) Mile, 1935. Jeèstica.

10. avgusta:Lazi} (Krste) Ikonija, 1939. Lipenovi}i;Lazi} (Ne|e) Vojin, 1941. Lipenovi}i.

4. septembra:

]irkovi} (Jovana) Dragan, 1975. Bratunac.

27. oktobra:

Simi} (Jovana) Mom~ilo, 1970. îzmi}i;\uri} (Novaka) Slavica, 1975. Bqe~eva.

12. novembra:

Luki} (Milana) Radivoje, 1954. bolnica.

1994.1994. godina godina11. januara:

Gruji~i} (Cvetka) Vasilije, 1944. Zalazje.


B. IMENA STRADALIHB. IMENA STRADALIH @RT@RTAAVVAA A NISU @IVJEL A NISU @IVJELEE NA OVIM NA OVIM TERITORIJAMA:TERITORIJAMA:

Jovanovi} Milenko, 1952; Zari} Milun, 1957, Tegare;

Prodanovi} Milka iz Sikiri}a;

Jovi} Milomir, 1967;

Okuka Dragan, 1956;

Savi} Qubi{a, zaselak Vrawkovina,ubijen 01.06.1992.;

Markovi} Milenko, Zabokvice, ubijen 24.06.1992.;

Vujadinovi} (Jola) Milutin, 1960. Zvornik (9. aprila 1992);

Pavlovi} Desanka, Ratkovi}i;

Stjepanovi} (Mirka) Miladin, 1972. Vinkovci (19. septembra 1991.);

Stanojevi} (Stanka) Radisav, 1964. Zalazje, Oku~ani;

Mijatovi} Slavko;

Jovanovi} (Obradina) Rado, Fakovi}i;

Kova~evi} (Nikole) Boìdar, Tegare, Poto~ari;

Mitrovi} (Save) Stanimir, 1938. Hran~a, Bratunac;

Stevanovi} Milosav; Stevanovi} (Rajka) Milan, 1952. B. Ba~i}i;

Uzelac Mihailo, poginuo u Jeèstici;

Cvjetinovi} Dostana, Hran~a;

Jovanovi} Obren, Stanatovi}i;

Jovanovi} (Lazara) Branimir, Bratunac;

Ili} (Qubinka) Dragan, 1975. Pribini}i;

Miladinovi} (Ilije) Savo, 1973. Zvornik;

Vasi} (Milovana) Boìdar, 1951. Tamburi}a Kosa;

Markovi} (Marka) Milisav, 1955. Tamburi}a Kosa;

Ja}imovi} (Mitra) Marko, 1972. Tamburi}aKosa;

Ostoji} (Drage) Milorad, 1969.

Zeki} (Novaka) Kosana, 1928. Bqe~eva, zaklana u svojoj ku}i u istom selu 6. maja 1992.

Milo{evi} (Rajka) Radojko, 1928. Gniona, zapaqen u vlastitoj ku}i za vrijeme slave \ur|evdan 6. maja 1992.

Tanasijevi} (Manojla) Simo, 1952. î~evci, na|en ubijen i kastriran, kod sela Osma~e 7.5.1992.

Zaki} (Maksima) Milo{, 1914. Babuqice (zaselak Sjemovo), invalid, nepokretan, zapaqen u svojoj ku}i 14. maja 1992.

Ristanovi} (Nikole) Sekula, 1906. Osredak, zapaqen u ku}i 15. maja 1992.

Petrovi} (Radovana) Krsto, 1938. Crni Vrh, zaklan na istom mjestu 15. maja 1992.

\uri} (Vojislava) Novak, 1955. Crni Vrh, zaklan na istom mjestu 15. maja 1992.

\uri} (Sime) Vojislav, 1930. Crni Vrh, zaklan na istom mjestu 15. maja 1992.

Gagi} (Milovana) Milojko, 1947. Karna, podlegao mu~ewu u istom selu 15. juna 1992.

Peri} (Stevana) Aleksa, 1928. Rado{evi}i, mu~en i zaklan, na grudima urezano slovo "U", 15. maja 1992.

Mati} (Ratka) Mato, 1966, Postoqe, zaklanu ku}i u istom selu 18. maja 1992.


Ranki} (Bore) Nenad, 1967. Srebrenica, uhva}en i po na|enim povredama, na bestijalan na~in mu~en hladnim oru`jem, plamenom, tupim predmetima, podlegao 26.maja 1992. u muslimanskom selu îzmi}i.

Vujadinovi} (Jove) Milomir, 1960. Kowevi} Poqe, rawen i uhva}en u istom selu prilikom napada muslimana na kolonu privrednih vozila, 27. maja 1992. podlegao torturi.

Petrovi} (Drage) Dikosava, 1932. Oparci, zaklana u istom selu 1. juna 1992.

Milanovi} (Marka) Radomir, 1966. Toplica, zaklan i zapaqen u ku}i 2. juna 1992.

Spaji} (Drage) Sre}ko, 1928. Obadi, zaklan u svom selu 8. juna 1992.

Gruji~i} (An|elka) Milovan, 1943. Gostiq, zaklan u selu Zalazje 8. juna 1992.

Cvjetinovi} (Momira) Dostana, 1930. Obadi, ubijena poslije mu~ewa u Zalazju, 8. juna 1992.

Zari} (Sretena) @ivorad, 1956. Tegare, mu~en i zaklan u svojoj ku}i, 9. juna 1992.

Milinkovi} (Maksima) Vojislav, 1938. Rupovo Brdo, ubijen i spaqen u istom selu 10. juna 1992.

Milinkovi} (Gojka) Mirjana, 1939, Rupovo Brdo, ubijena i spaqena u istom selu 10 juna 1992.

Milinkovi} (Petra) Radoje, 1952, Rupovo Brdo, ubijen i spaqen u istom selu 10 juna 1992.

@ugi} Koviqka, 1922, Rupovo Brdo, zadavqena u svojoj ku}i 10 juna 1992.

Maksimovi} (Milorada) Radomir, 1942. Ratkovi}i, podlegao mu~ewu u istom selu 21. juna 1992.

Stanojevi} Desanka, 1923. Ratkovi}i, zapaqena u ku}i u istom selu 21. juna 1992.

Prodanovi} (Petra) @ivan, 1966. Ratkovi}i, zaklan u istom selu 21. juna 1992.

Prodanovi} (Drage) Zora, 1941. Ratkovi}i, zlostavqana i ubijena u ku}i 21. juna 1992.

Stanojevi} (Todora) Nikola, 1958. Ratkovi}i, masakriran i zapaqen u istom selu 21. juna 1992.

Pavlovi} (Jose) Milovan, 1920. Ratkovi}i, ubijen i zapaqen 21. juna 1992.

Stanojevi} (Milorada) Radenko, 1940. Ratkovi}i, zaklan u istom selu u ku}i 21. juna 1992.

Novakovi} Milo{, î~evci, glava odsje~ena i odnijeta, tako i sahrawen 23.6.1992.

Stevanovi} (Dragomira) Stojan, 1939. Ratkovi}i, mu~en, pretu~en tupim predmetom, posebno po glavi, izboden noèm, na|en kastriran sa penisom u ustima, 27. juna 1992.

Lazi} (Pavla) Vidoje, 1937. Breàni, razapet na krst i spaqen 30 juna 1992.

Lazi} (Pavla) Kristina, 1935. Breàni, slijepa èna, du{evni bolesnik, zapaqena u svojoj ku}i 30 juna 1992.

Ranki} (Mike) Milisav, 1947. Breàni, zapqen u ku}i u istom selu 30. juna 1992.

Ranki} (Milisava) Mirko, 1972. Breàni, zapaqen u istom selu 30. juna 1992.

Ranki} (Milisava) Dragosav, 1974. Breàni, zapaqen u ku}i u istom selu 30. juna 1992.

Stevanovi} (Radisava) Milomir, 1946. Breàni, zapaqen u blizini svoje ku}e 30. juna 1992.


Novakovi} (Rada) Milo{, 1956. Breàni, ubijen sjekirom, glava odsje~ena i odnijeta. Tako sahrawen 30 juna 1992.

Milo{evi} (Milovana) Vidoje, 1974. Breàni, zapaqen u svojoj ku}i 30. juna 1992.

Mitrovi} (Dragi{e) Milivoje, 1930. Breàni, zapaqen u svojoj ku}i 30. juna 1992.

Radovanovi} (Sre}ka) Vidoje, 1949. @abokvica, ubijen tupim predmetom, maqem, u istom selu 2. jula 1992.

Simi} (Borisava) Ne|o, 1951. Krwi}i, zaklan u selu Rado{evi}i 3. jula 1992.

Pora~a Vaso, 1912. Krwi}i, zaklan u ku}i u istom selu 5. jula 1992.

Vuji} Soka, 1930. Krwi}i, na|ena ubijena sa tijelom probijenim vilama, 5. jula 1992.

Milo{evi} (Ilije) Rada, 1968. Zagoni, masakrirana u istom selu 5. jula 1992.

Gagi} (Drage) Qubica, 1950. Pribi}evac, izvr{ila samoubistvo u zatvoru u Srebrenici usqed stalnog maltretirawa i mu~ewa, oko 7 jula 1992.

Cvjetinovi} (Dragomira) Radinka, 1952. A`lica, masakrirana u Zalazju 12. jula 1992.

Popovi} (Pere) Blagoje, 1907. Maga{i}i, ubijen i sa suprugom zapaqen u svojoj ku}i 20. jula 1992.

Mi~i} (Jakova) Marko, 1949. Slapa{nica, zarobqen rawenik i zaklan u selu Glogova 24. jula 1992.

Kova~evi} (Radomira) Milovan, 1956. [tedra, izgorio u istom selu 1. avgusta 1992.

Mla|enovi} (Qubomira) An|elko, 1965. Jeèstica, uhva}en dok je radio sa majkom

na imawu, glava odsje~ena i odnijeta sa mjesta zlo~ina, 8. avgusta 1992.

Mla|enovi} (Obrena) Savka, 1931. Jeèstica, uhva}ena i ubijena tupim predmetom dok je radila na imawu 8. avgusta 1992.

Lazi} (Svetozara) Branislav, 1937. Toplica, masakriran u istom selu 10. avgusta 1992.

Mitrovi} (Jefte) Dragomir, 1929. Hran~a, podlega mu~ewu u muslimanskom selu Poto~ari 12. avgusta 1992.

Lazarevi} (Obrada) Rado, 1917. Podravawe, rasporen, iznutrice izva|ene i raznijete, 24. septembra 1992.

Mitrovi} (Jove) Mihajlo, 1932. Podravawe, odsje~ena glava, 24. septembra 1992.

Mitrovi} Ruà, 1927. Podravawe, ubijena bodeòm i tupim predmetom 24. septembra 1992.

Mitrovi} (Marka) Drago, 1917. Podravawe, masakriran ubodima bodeà i tupim predmetom 24. septembra 1992.

Marinkovi} (Milo{a) Milovan, 1956. Podravawe, zapaqen u Domu kulture 24. septembra 1992.

Marinkovi} (Milo{a) Rade, 1961. Podravawe, ubijen mu~ewem, masakriran, odsje~ena glava, 24. septembra 1992.

Tomi} (Marka) Mihajlo, 1914. Podravawe, spaqen u selu 24. septembra 1992.

Gordi} (Mitra) Slavko, 1958. Guwaci, spaqen 24. septembra 1992.

Bori} (Milivoja) Mile, 1946. Guwaci, masakriran bodeòm i tupim predmetom u istom mjestu, 24. septembra 1992.


Su{i} (Todora) Milivoje, 1958. Guwaci, masakriran bodeòm i tupim predmetom 24.septembra 1992.

Gligorevi} (Mijata) Miodrag, 1956. Guwaci, masakriran bodeòm i tupim predmetom 24. septembra 1992.

[alipurevi} (Boìdara) Slavko, 1971.Guwaci, masakriran bodeòm i tupim predmetom 24. septembra 1992.

[alipurevi} (Milorada) Vidoje, 1960.Guwaci, masakriran bodeòm i tupim predmetom 24. septembra 1992.

Prodanovi} (Milisava) @arko, 1970. Rogosija, ubijen u istom selu, lobawa probijena i smrskana tupim predmetom 26. septembra 1992.

Prodanovi} (Milisava) Milomir, 1966. Rogosija, ubijen u istom selu, lobawa razbijena tupim predmetom 26. septembra 1992.

Prodanovi} (Milana) Mirko, 1964. Rogosija, ubijen u istom selu, lobawa smrskana tupim predmetom 26. septembra 1992.

Stani{i} (Cvijana) Nenad, 1972. Rogosija, ubijen u istom selu udarcem tupim predmetom u potiqak 26. septembra 1992.

Stani{i} (Cvijana) Ne|o, 1964. Rogosija, ubijen u istom selu udarcem tupim predmetom u potiqak 26. septembra 1992.

Stani{i} (Stanka) Mile, 1960. Rogosija, ubijen u istom selu, lobawa slomqena udarcem tupim predmetom 26. septembra1992.

Rebi} (Ne|e) Rajko, 1958. Rogosija, ubijen u istom selu udarcem tupim predmetom u glavu 26. septembra 1992.

Ravwakovi} (Milorada) Zoran, 1960. ubijen u Rogosiji, lobawa polomqena udarcima tupim predmetom 26. septembra 1992.

Te{i} (Rajka) Tomislav, 1971. ubijen u Rogosiji, lobawa polomqena udarcima tupim predmetom 26. septembra 1992.

Alempi} (Radisava) Dimitrije, 1959. Rogosija, masakriran u istom selu 26. septembra 1992.

Mitrovi} (Qubomira) Mi}o, 1955. masakriran u Rogosiji 26. septembra 1992.

\oki} (Milete) Sreten, 1938. Boqevi}i, glava odsje~ena i odnijete 5. oktobra 1992.

\oki} (Sretena) Svetozar, 1965. Boqevi}i, iskasapqen, izva|ene o~i i kastriran 5. oktobra 1992.

Jovanovi} (Veselina) Milo{, 1928. Loznica, ubijen u istom selu 14. decembra 1992.

Lazi} (Du{ana) Krsto, 1933. Brana Ba~i}i, zaklan 7. januara 1993.

Risti} (Cvetka) Novak, 1951. Ku{i}i, zapaqen u istom selu 16. januara 1993.

Jovanovi} Uro{, 1921. Mle~va, pretu~en u zatvoru u Srebrenici ili Poto~arima od ~ega je umro u bolnici u Zvorniku.

Kova~i} (Nikole) Boìdar, Tegare, usqed mu~ewa izvr{io samoubistvo u muslimanskom selu Poto~ari.

Jovanovi} (Vojislava) Rado, 1960. Tegare, mu~en i ubijen kao zarobqenik.

NAPOMENA:NAPOMENA: Uz imena `rtava data su imena sela u kojima su stradali, a to su u najve}em broju slu~ajeva i mjesta u kojima su ro|eni ili u kojima su ìvjeli u vrijeme po~etka ovog rata.Izvor podataka: Milivoje Ivani{evi}: "Hronika na{eg grobqa"Izvor podataka: Milivoje Ivani{evi}: "Hronika na{eg grobqa"



Prilog 2. Prilog 2. -- SASTAV STANOVNI[TVA 1991. GODINE U NASEQIMA SASTAV STANOVNI[TVA 1991. GODINE U NASEQIMA U KOJIMA SU @IVJELI SRBI U OP[TU KOJIMA SU @IVJELI SRBI U OP[TINAMA BRATUNAC, INAMA BRATUNAC,

VLASENICA/MILI]IVLASENICA/MILI]I I I SRSREEBERNICABERNICA

1.1. OP[TINAOP[TINANaseqeNaseqe--mjestomjesto ukup.brojukup.broj

stanovnikastanovnikabrojbroj

SrbaSrba2.2. BRATUNACBRATUNAC Bawevi}iBawevi}i 3838 38383.3. "" Brana Ba~i}iBrana Ba~i}i 263263 2632634.4. "" Fakovi}iFakovi}i 159159 1201205.5. "" Bqe~evaBqe~eva 607607 71716.6. "" BjelovacBjelovac 289289 2382387.7. "" Hran~aHran~a 699699 1531538.8. "" JeèsticaJeèstica 504504 5025029.9. "" KravicaKravica 357357 35335310.10. "" Lipenovi}iLipenovi}i 238238 23823811.11. "" Maga{i}iMaga{i}i 647647 35335312.12. "" MratinciMratinci 288288 21821813.13. "" O}enovi}iO}enovi}i 5353 535314.14. "" Opravdi}iOpravdi}i 434434 43443415.15. "" [iqkobi}i[iqkobi}i 9090 909016.16. "" @lijebac@lijebac 379379 37937917.17. "" ZagoniZagoni 584584 48048018.18. "" LoznicaLoznica 156156 13213219.19. "" Sikiri}iSikiri}i 442442 20120120.20. "" Stanatovi}iStanatovi}i 206206 20620621.21. "" TTegareegare 609609 222222

1.1.VLASENICAVLASENICA II

MILI]IMILI]I Rupovo BrdoRupovo Brdo 125125 1717

2.2. "" Vi{wicaVi{wica 7979 67673.3. "" GuwaciGuwaci 11 114.4. "" RogosijaRogosija 3434 34345.5. "" [adi}i Gorwi[adi}i Gorwi 230230 2302301.1. SREBRENICASREBRENICA BreàniBreàni 276276 2712712.2. "" GostiqGostiq -- Gniona Gniona 148148 1131133.3. "" Ratkovi}iRatkovi}i 338338 3383384.4. "" SkelaniSkelani -- dio dio 1.1231.123 1601605.5. "" Boì}iBoì}i 152152 1521526.6. "" î~evciî~evci 241241 1801807.7. "" OrahovicaOrahovica 425425 3343348.8. "" OsredakOsredak 195195 1951959.9. "" PodravnoPodravno 413413 41341310.10. "" Rado{evi}iRado{evi}i 209209 201201



Prilog 3. Prilog 3.

IZVOD IZ KRIVI^NE PRIJAVE PROTIV ALIJE IZETBEGOVI]A

OPIS KRIVI^NOG DJELA

Da bi se razumjela su{tina ratnih sukoba u biv{oj R BiH i razlozi gr~evitog otpora koji su na ovim prostorima pruìliSrbi, a naro~ito razlozi i motivi Muslimana i Hrvata dauni{te srpsko pravoslavno stanovni{tvo, neophodno je navestislijede}e relevantne ~iwenice iz pro{losti Bosne iHercegovine:

Prvi put se Bosna pomiwe u djelu KonstantinaPorfirogentina "De Administrando inperio" kao oblast usastavu Srbije. Bosna je tada bila oblast oko gorweg isredweg toka rijke Bosne, u stvari geografski pojam usastavu Srpske Dràve, a ne posebna dràvna cjelina / izvor:Constantine por phirogenitus, De amdinistrando imperio, ed.G. M. Moravcsik, trans. R. J. H. Jenkins, Dumbarton Oaks,Washinghton 1967, 160. Constantine porhpirogentius, DeAdministrando imperio, vol. 2 commentarui e. R. J. H.Jenkins, Univezitii of London, 1962, 137, Vizantijski uzvoriza istoriju naroda Jugoslavije 2, Beograd 1959, 58 -Ferijan~i}/

Papa Urban 2I u 12. vijeku potpuno poistovje}uje Srbiju i Bosnu i govori o politi~kom i crkvenom jedinstvu ove dveteritorije.

Bosanski vladari u 13. i 14. vijeku svoje podanikeiskqu~ivo nazivaju Srbima i govore da je jezik u Bosnisrpski.

Tvrtko 1. krunisan je 1377. godine kao kraq Srba, Bosne,Pomorja i Zapadnih strana te je uz li~no ime dodao i imeStefan, koje u Srbiji ima odre|eno dràvno simboli~kozna~ewe. Ime Stefan imali su i svi kasniji bosanski vladari


/Stefan Dabi{a, Stefan Ostoja, Stefan Tvrtko 2, Stefan Tomasi Stefan Toma{evi}/.

]irilica se, kao srpsko pismo, upotrebqavala u Bosni odnajranijih vremena. Wome je pisana i poveqa Kulina Banaizdata dubrov~anima 1189. godine. Primjewivana je i kasnijena dvorovima bosanskih vladara i feudalaca kao i u crkvenimkwigama.

Sredinom 14. vijeka u Bosnu dolaze frawevci - katolici da rade aktivno na {irewu katoli~anstva.

Od po~etka 15. vijeka spoqnopoliti~ke prilike naprostorima Balkana su znatno izmijene pa u tom periodu Bosnu napadaju Turci. Konstantni napadi prisiqavaju kraqa Tvrtka 2da istovremeno postane vazal ugarskog kraqa i turskogsultana kojima je pla}an godi{wi danak od 1415. godine.Kona~an pad Bosne pod tursku vlast odigrao se 1463. godine.

Tursko osvajawe Bosne imalo je za posqdicu masovnobjeàwe stanovni{tva u Ugarsku, leta~ke posede u Dalmaciji iu Dubrovniku, kada je pobjeglo preko 2,00.,000 qudi {to jeza ono vrijeme bio ogroman broj.

Tokom vladavine Turaka u Bosni konstantno je dolazilo domasovnih seoba. Najve}a seoba Srba iz Bosne dogodila se1463. godine. Ove seobe su prouzrokovale izmjenu nacionalnogsastava u Bosni. Zna~ajne trgova~ke i zanatske centre, kojisu uglavnom bili u tada{wim gradovima, zaposjeli su Turci,pa je veliki broj lokalnog stanovni{tva, a naro~ito trgovcii zanatlije pre{ao sa hri{}anske u islamsku religiju.

Od 15. vijeka stanovni{tvo u Bosni se moè podijeliti natri velike religijske grupe: pravoslavci, katolici imuslimani. Pravoslavni ìvaq je bio najbrojniji i stalnoizloèn islamizaciji, koja je trajala sve do 19. vijeka.Turci su uzimali pravoslavne dje~ake za vojnike - jawi~arekoji su obavezno morali da budu muslimani.

Postojala je stalna religijska netpreqivost. Usledvelikog uticaja islama od 1767. godine Srbi su izgubili


crkvenu autekefalnost i slu`beno su smatrani "Romeima" pa jeu tom pogledu 1853. godine jednim propisom bilo zabraweno dase upotrebqava srpsko ime. Od 1868. godine se uvodi praviloda se cijelo stanovni{tvo u nacionalnom pogledu deklari{ekao osmanlije, {to je 1876. godine bilo definitivnoozaknoweno.

Prvi znavni~ni popis stanovni{tva, 1879. godine, pokazaoje slede}i srazmjer tri vjerske zajednice u Bosni: SRbi 43%,Muslimani 38%, Katolici 18%.

U vrijeme popisa stanovni{tva 112 godina kasnije, 1991.godine, Muslimani ~ine ve}inu stanovni{tva sa 43,7%, Srba je31,3%, Hrvata 17,3%, a Jugoslovena 7,7%. Promjena etni~kestrukture stanovni{tva BiH rezultatj je diskirmiacijemuslimana u vrijeme otomanskog carstva kao i genocidau~iwenog nad srpskim stanovni{tvom u Prvom i Drugomsvjetskom ratu. îwenica je da je nemuslimansko stanovni{tvou Otomanskoj imperiji bilo izloèno diskriminaciji napoliti~kom, ekonomskom, vjerskom i kulturnom planu.Diskriminacija je imala i genocidne oblike {to se ogleda unasilnom oduzimawu srpske djece od wihovih roditeqa iodvo|ewe u Tursku radi preobra}awa u turske vojnike,islamske vjeroispovjesti - Jawi~ari. Diskriminacija semanifestovala naro~ito u islamizaciji srpskog stanovni{tva.

Evropski pisci istorije navode da je stanovni{tvo Bosnesrpskog porijekla. Dio stanovni{tva koje je bilo katoli~kevjere poste{eno se kroatizovalo, ~emu su naro~ito doprinjeliwema~ki i poqski doseqenici nakon 1878. godine.Austrougarska administracija je uporno radila na razvijawusvijesti o novoj "Bosankoj naciji". Kao idelog naro~ito seisti~e ministar finansija Benjamin Kallai u ~ijoj kwizi oistoriji Srba stoji da su svi sanovnici Bosne Srbi poetni~kom porijeklu.

U vrijeme Napoleonovih ratova 1815. godine, BiH jesmatrana Srpkom zemqom, a administracije je vo|ena nasrpskom jeziku sa }irili~nim pismom.


Sve socijalne pobune imale su srpski nacionalni karakterod po~etka nacionalne revolucije protiv Turaka od Kara|or|a1804. godine do kona~nog oslobo|ewa 1918. godine u Bosni jebilo 14 ve}ih oruànih pobuna. U to vrijeme 64% povr{ineBosne i Hercegovine bilo je u rukama srpskih seqaka. Krajwirezultat pobuna je oslobo|ewe teritorija od turske vlasti iujediwewe Bosne sa Srbijom i Crnom Gorom, sredinom 1876.godine. Ta dràva je bila prete~a Jugoslavije. Austrougarskauz podr{ku Wema~ke i Rusije je nastojala da po svaku cijenuodvoji Bosnu i Hercegovinu od Srbije i Crne Gore, pa su utom smislu i sklapani tajni sporazumi izme|u ove tri sile uReitcstadtu i Budimpe{ti 1876. i 1877. godine. Cio kasnijirazvoj Vosne i Hercegovine vr{en je po obrascu uspostavqenomu to vrijeme.

Do 1918. godine u Evropi je bilo {est velikihme|unarodnih kriza. Tri od wih su se odnosile na Bosnu iHercegovinu, bile su motivisane srpskim nacionalnimujediwewem /Velika isto~na kriza, bosanska - aneksiona krizai julska kriza 1941. godine/ Svi ovi doga|aji bili su dioop{tih sukoba evropskih sila i priujetili su da se pretvoreu velika evropska ratovawa. U svim tim krizama se pokazaloda je osnovni razlog bio napor katoli~kih dràva ikatoli~kih politi~kih partija Evrope da na rijeci Driniuspostave isto~nu granicu katoli~kog prostora. Od 1870.godine /prvi vatikanski kocil/ Vatikan je nastojao dasprije~i politi~ki savez katoli~kih Hrvata i pravoslavnihSrba. Prvi savez katoli~kih hrvatskih partija sa Srbimaostvaren je 1905. godine i to je bila podloga za ujediweweJugoslavije 1918. godine. U svim drugim slu~ajevimakatoli~ki klerikalizam je uspjevao da odrì uzajamnusolidarnost katoli~kih snaga s. Evrope. On je uvijek bioosnova Habsbur{ke politike na Balkanu, a bez sumwe i glavnirazlog ratova na tom prostoru.

Otomanstko carstvo, zahve}no velikom ekonomskom iprivrednom krizom, stalno je pove}avalo porez tada{wojBosni. Pove}awe poreza dovelo je do seqa~kog revolta i


pobune 1874. godine, kada je preko bosanske granice naprostor Habsbur{ke monarhije pre{lo 250.,000 qudi {to je uto doba bila ~etvrtina ukupnog stanovni{tva. Ne{to kasnijeiz Bosne je pobjeglo jo{ 80.,000 Srba u Srbiju i Crnu Goru.Turci, odnosno muslimani u Bosni u to vrijeme su ve}primjewivali razli~ita nasiqa, etni~ka ~i{}ewa, silovawa irazarawa pravoslavnih hramova. U selu Tiskovac 1876. godinemuslimani su silovani hri{}anske ène s namjerom da istera|aju muslimansko potomstvo. Takvih slu~ajeva masovnihsilovawa s namjerom da se ra|aju djeca islamske vjere biloje mnogo, a naro~ito u vrijeme hri{}anskih pobuna.

Ilija Gara{anin je uz pomo} britanskog diplomate DavidaUrqa Harta 1844. godine sa~inio prvi program srpskognacionalnog oslobo|ewa koji se zvao "Na~ertanije" - thegrand desing. U tom programu je savjetovao da se organizujesrpski nacionalni pokret u svim susjednim slovenskimpokrajinama turskog i habsbur{kog carstva.

Od 1878. godine kada je Austrougarska okupirala Bosnu iHercegovinu, a u ciqu spre~avawa stvarawa jedinstvene srpskedràve oko koje bi se okupili jugoslovenski narodi, ista jevr{ila politi~ke i ekonomske pritiske na Rusiju i Srbiju sciqem odvajawa bosansko-hercegova~kih prostora od mati~nihprostora Srbije. âk je 1908. godine primjewen najgrubqi akt- aneksija Bosne i Hercegovine na koji su u smisluverifikacije morali da stave potpis predstavnici tada vojnoi eknomski slabe Rusije i Srbije.

U tom periodu Austrougarska je nastojala da kod Muslimana razvije ideologiju politi~ke posebnosti. Najzna~ajnijateorija je da su muslimani nastali iz sredwovjekovnehri{}anske sekte koju je pravoslavna crkva nazivalabogumilima, a katoli~ka patarenima.

Od 1914. godine, odnosno raspada Austrougarske na Srbijuse pove}ao austrougarski dràvni teror nad srpskim narodom.Sva politi~ka, kulturna, vjerska i sportska druèwa Srbabila su zabrawena. ]irili~no pismo je bilo zabraweno, a


inteligencija protjerivana. Prvi koncentracioni logori umodernoj istoriji Evrope bili su otvoreni u Bosni iHercegovini 1914. godine za srpsku inteligenciju isve{tenstvo. Nakon vojne okupacije Srbije oktobra 1915.godine, namjerno su kori|teni muslimanski odredi u Srbiji,akko bi se pove}ala me|unacionalna mr`wa. Mnoge ustanove imetode koje su u kasnijime decenijama pripisivaneizvitopirenom fa{isti~kom umu bile su kopija metoda iorganizacije koje je austrougarska vojska stvarala u Bosni iHercegovini od 1914. do 1918. godine. Naprimjer, sarajevskisrez koji je obuhvatao podru~je grada Sarajeva i isto~no dogranice sa Srbijom bio je progla{en "pobuweni~kimpodru~jem". Stavqeno je iznad dometa prava i zakona iasutrougarskoj vojsci je data instrukcija da sa srpskomvojskom sa tih prostora protjeraju preko Drine i srpskeseqake, odnosno civilno stanovni{tvo. Gigantsko etni~ko~i{}ewe tada zapo~eto do danas nije zavr{eno.

Zbog zlo~ina u~iwenih nad srpskim stanovni{tvom tokomPrvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini se ne formirajudemokratske ustanove jer se osnovano pretpostavqalo da biSrbi mogli traìti istragu zbog zlo~ina kji su bili u~iweni.Umjesto toga guverner Bosne i Hercegovine, general Sarkoti},je stvarao planove da se Bosna i Hercegovina uvrsti u VelikuHrvatsku, te da se srvori savez Hrvata i Muslimana i na tajna~in izbjegne ujediwene Jugoslavije oko Srbije. StvarawemKraqevine SHS, 1918. godine, rije{eno je nacionalno pitaweSrba, ali i Hrvata i Slovenaca. U Kraqevini SHS, muslimanimaje bio priznat status vjerske mawine.

Po~etkom aprila 1941. godine, nacisti~kom okupacijomJugoslavije, Bosna i Hercegovina je ukqu~ena u Nezavisnudràvu Hrvatsku, satelitsku dràvu pod vo|stvom hrvatskihfa{ista - usta{a kojima je na ~elu bio dr Ante Paveli}. 1. utoj dràvi preduzeta je {iroka kampawa pokatoli~avawa igenocida nad pravoslavnim stanovni{tvom. Nasilnopokatoli~avawe srpskog i jevrejskog stanovni{tva "bilo je usavr{enom skladu sa politkom "Svete stolice". Katoli~ka


crkva je u ovim aktivnostima bila direktno angaòvana do1945. godine kada se Vatikan distancira od usta{kog pokreta.U organizovanom genocidu protiv Srba, Jevreja i Roma ubijenoje ojko 750.,000 qudi. 1. dan danas hrvatski istori~ari tajbroj smawuju, a katoli~ka crkva ga zata{kava. Bosna iHercegovina je ukqu~ena u sastav NDH odlukom nacisti~keWema~ke i fa{isti~ke Italije na be~koj konferenciji 21. i22. aprila 1941. godine.

Uspostavqawe usta{ke vlasti u Bosni i Hercegovini imaloje otvoreno podr{ku muslimanskih politi~ara iz jugoslovenskemuslimanske organizacije, usta{ki orjentisane muslimanskeinteligencije, kao i me|u razli~itim slojevima stanovni{tvakoje je vidjelo mogu}nost ostvarivawa sopstvenih interesa.Kao ilustracija sluì ~iwenica da se u hrvatskom saborupo~etkom 1942. godine na{lo 11 predstavnika JMO, te da sumnogi muslimani bili na visokim dràvnim funkcijama u NDH.Svi Muslimani, funkcioneri u NDH ~inili su izrazite naporeda se Muslimani iz Bosne odrede kao Hrvati i potpomognuformirawu usta{ke vlasti u Bosni i Hercegovini. U usta{kojpropagandi, Muslimani su isticani kao jedan od glavnih -konstitutivnih elemenata u stvarawu NDH i progla{eni"hrvatskim cvije}em". Ove parole su lideri SDA i HDZkoristili i tokom 1989. i 1990. godine u biv{oj R BiH.Op{tepoznata je strategija NDH u rje{avawu srpskog pitawa:1/3 pobiti, 1/3 protjerati, a 1/3 prevesti na katoli~ku,odnosno muslimansku vjeru. Monstuoznost ove teze ilustrujepodatak o tzv. tri talasa pokoqa pravoslavnog stanovni{tva uHercegovini, kada su usta{e na razne na~ine ubile i u jamebacile blizu 12.,000 èna, djece i mu{karaca srpskenacionalnosti. Samo u jamu kod sela Korita u blizini Gackaubijeno je 160 Srba, a wihova imovina oduzeta od stranemuslimana.

Jame "Ràw i Do", "Pandurica", "[urlanci", "Kapavica","Vidovno", "Bivoqe Brdo", "Hopovo", "Beqina Ograda" i mnogedruge bile su tih dana pune izmasakriraneih Srba. U {upamavojnog logora Nevesiwe pobijeo je u vidovdanskom pokoqu 137


èna, djece i mu{karaca i nad wihovim grobovima, usta{e suzasadile krompir. U istom periodu usta{e su u âpqini iokolnim selima ubile 526 èna, djece i mu{karaca. Isovremenopoklano je, maqevima ubijeno ili ba~eno u Neretvu 450mostarskih Srba. Genocid nad Srbima nastavqen je i u drugimdijelovima Bosne i Hercegovine, pa se ra~una da je krajemjuna samo u srezovima Biha}, Bosanska Krupa i Cazin ubijenopreko 20.,000 Srba, me|u kojima je veliki broj djece. Napodru~ju Sanski Most ubijeno je 6.,000 qudi, kao i napodru~ju srezova Prijedor i Bosanski Novi. Samo u BosanskojKrupoj, usta{e su 30. jula 1941. godine ubile nekolikohiqada Srba, a sutradan u op{tem "~i{}ewu" tog sreza jo{ oko hiqadu osoba srpske nacionalnosti. U dnevnim izvje{tajimaOruàni{tva stoji da je na podru~ju op{tine Buìn tokom 1.avgusta 1941. godine ubijeno oko 1.,000 do 1.3,00 Srba, uokolini Kqu~a 5,00 Srba, u Sanskom Mostu 2. avgusta jeubijeno 8,00 talaca, a na teritoriji ~itavog sreza 3.,000èna, djece i mu{karaca srpske nacionalnosti. U gotovo svimakcijama isticale su se usta{e muslimani, niz je izvora koji dokumentuju wihovo aktivno u~e{}e u genocidu nad SrbimaBosne i Hercegovine. Masakr nad Srbima provodio se unajrazli~itijim bestijalnosti i iìvqavawima nezaviqeènim uqudskom pam}ewu. Usta{e su ubijale svuda: na ulici, u poqu,na ku}nom pragu, na o~igled roditeqa i djece. @rtvama suvadili o~i, sjekli jezike, noseve i u{i, parali utrobu,ènama vadili jo{ nero|enu djecu, razbijali lobawu,silovali.... Na takvim stravi~nim metodama "rje{avawasrpskog pitawa" kome su u mnogome doprinjele muslimanskeusta{e, zgraàvali su se i otvoreni neprijateqi srpskognaroda. Podmar{al Vladimir Laksa posebni opunomo}enikpoglavnika A. Paveli}a je prvih dana jula 1941. godineizvje{tavao "da ni jedan gra|anin, ni jedne èna, ni jednodijete nije sigurno u svoj ìvot". Istovremeno je i wema~kikomandant iz Sarajeva takve zlo~ine okarakterisao kao"nasiqe najgore vrste" navode}i pri tome primjere masovnihubijawa i masakrirawa Srba.


Usta{ki zlo~ini nad srpskim narodom u BiH konstantno sutrajali sve vrijeme Drugog svjetskog rata. Samo u februaru1942. godine usta{e su pod rukovodstvom fratra VjekoslavaFilopovi}a Majstorovi}a, a na osnovu li~nog priznawa, uokolini Bawe Luke krampovima, motikama, sjekirama ubili2.3,00 Srba. Sredinom 1942. godine usta{e su podrukovodstvom generala Fridriha [tala i u saradwi sa wema~kimjedinicama potpuno opusto{ile 140 podkozarskih sela u kojimasu ubili 68.5,00 Kozar~ana, me|u kojima oko 2.3,00 djece.Uporedo sa masovnim likvidacijama i terorom vlasti u NDH susprovodile plansko iseqavawe srpskog stanovni{tva u Srbiju iwihovo nasilno privo|ewe u rimokatoli~ku i muslimanskuvjeru.

Nakon osnivawa FNRJ 1945. godine Bosna i Hercegovina jedobila karakter Republike. Muslimani nisu imali statusnacije i smatrani su religioznom zajednicom nadionalnoneopredjeqeni. Imali su pravo da po slobodnom izboruprihvate srpski ili hrvatki identitet. Nakon prvih znakovavelike politi~ke krize i pojave otvorenog hrvatskognacionalizma i muslimanima je, Ustavom iz 1974. godine,priznat status nacije. U to doba islam je po~eo da cvjeta na jugoslovenskom podru~ju i tada se gradilo i po 20 xamijagodi{we. Bosanski Muslimani obnavqaju stare veze sa Turskomi drugim muslimanskim zemqama. Vlasti u SFRJ krivi~no sugonile islamske fundamentaliste, pa izme|u ostalih i AlijuIzetvegovi}a, koji je 1970. godine napisao kwigu "Islamskadeklaracija".

U svjetlu navedenih istorijskih ~iwenica doga|aji kjoi su se odigrali od aprila 1992. godine na podru~ju biv{eRepublike Bosne i Hercegovine nisu nikakva novost. Svimetodi primjewivani tokom istorije, a u ciqu uni{tewasrpskog, odnosno pravoslavnog stanovni{tva na podru~ju Bosnei Hercegovine su ponovqeni.

Genocidno pona{awe pripadnika muslimanskih i hrvatskihoruànih snaga na teritoriji biv{e Bosne i Hercegovine kojesu djelovale pod komandom i prema uputstvima i nare|ewima


predsjednika predsjedni{tva tzv. BiH Alije Izetbegovi}a,predsjedni{tva tzv. BiH vlade tzv. BiH naro~ito seizraàvalo kroz ubijawe civilnog stanovni{tva koje nijeuzimalo u~e{}e u oruànim sukobima. Jedina "krivica" ovekategorije stanovni{tva je bila pripadnost odre|enojetni~koj grupi - srpskom narodu, {to ponovo ukazuje nagenocidne namjere onih koji su vr{ili i nare|ivali vr{eweovih djela. Ta~an broj `rtava ovih zlo~ina se, u trenutkupisawa ove krivi~ne prijave, na àlost, jo{ uvijek ta~no nezna, jer je veliki broj Srba prinudno odveden iz svojih ku}a i od tada je wihova sudbima nepoznata. Osnovana jepretpostavka da su pobijeni i zatrpani u neotkrivenimgrobnicama, jer nije utvr|eno da se nalaze u koncentracionimlogorima i zatvorima za Srbe kojih je mno{tvo na teritorijipod kontrolom tzv. R BiH i u koje su internirani bez pravogpovoda i razloga.

Krivi~no djelo genocida nad Srbima u Bosni i Hercegovini, kao pripadnicima nacionalne vjerske grupe u~iweni u namjeripotpunog ili djelimi~nog uni{tewa. Ova tvrdwa zasniva se naslijede}im ~iwenicama:

I - Mnogi postupci prema pripadnicima srpskgo narodapredstavqaju genocidno pona{awe u smislu ~l. 2 ta~ke a dota~ke e Konvencije o spre~avawu zlo~ina genocida, a naro~itoonih predvi|enih ta~kama a i b.

2 - @rtve su bili Srbi, dakle krivi~na djela vr{ena su uobzirom na nacionalnu i vjersku pripadnost `rtava.

2I - @rtve su bile svih starosnih dobi;

@rtve su pripadale i ènskom i mu{kom spolu;

@rtve, sem u slu~ajevima kada govorimo o `rtvama nadkojima je izvr{eno krivi~no djelo nehumanog postupawa nadbolesnicima, rawenicima i ratnim zarobqenicima, nisuu~estvovali u ratnim dejstvima niti su pripadali srpskimoruànim snagama.


@rtve nisu svojim pona{awem dale povod za izvr{ewekrivi~nog djela, iz ~ega je o~igledna namjera poptunog ilidjelimi~nog uni{tewa jedne nacionalne grupe.

Na ovom mjestu va`no je napomenuti da je ubijawe,terorisawe i psihofizi~ko mu~ewe Srba vr{eno konstantno isistematski kao realizacija planova Alije Izetbegovi}a iwegovih istomi{qenika, a da su direktni izrv{ioci ovihkrivi~nih djela bili pripadnici oruànih snaga dva dguranaroda - muslimanskog i hrvatskog.

Pored neposrednih izvr{ilaca, odgovornost za ovaj zlo~insnosi Alija Izetbegovi} kao predsjednik predsjedni{tvadijela Bosne i Hercegovine pod muslimansko-hrvatskomupravom, predsjedni{tvo i drugi organi vlasti u dijelu BiHpod muslimansko-hrvatskom kontrolom, iz slijede}ih razloga:

I - Krivi~na djela su vr{ena na teritoriji koji su onikontrolisali;

2 - Zlo~ine su vr{ili pripadnici orànih formacija kojesu se nalazile pod kontrolom i komandom ovih organa, oni suupravo izvr{avali nare|ewa i odluke ove vlasti;

2I - Zlo~ini su vr{eni na podstrekavawu ovih organavlasti. Navedeni organi ne samo da nisu preduzimali nikakvemjere spre~avawa genocida, nego su na razne na~ine vr{ilipodstrekavawe za wegovog izv{ewe. U velikom broju slu~ajevapripadnici muslimanskog i hrvatskog naroda, a posebno wihoveoruàne formacije, pozivane su na "sveti rat" protiv Srba,na wihovo uni{tewe. Nekada je to imalo oblik direktnogpozivawa na ubijawa, pqa~kawa, protjerivawa i sl. Naj~e{}esu kori{tena sredstva masovnog informisawa koja su senalazila pod kontrolom vlasti ili je to ~iweno preko izjavavisokih dràvnih funkcionera ili preko odre|enih dokumenatakoje su onosili organi vlasti i tzv. R BiH.

Formirawe islamske dràve na teritoriji BiH nije novaideja, {to se jasno da vidjeti iz naprijed navedenihistorijskih ~iwenica. Novu i jasniju formu provo|ewa ideje


iznio je u kwizi "Islamska deklaracija" Alija Izetbegovi}koji u tekstu zahtijeva da BiH bude dràva bez odvajawareligije od politike i ekonomije, {to jasno zna~i ìvqewe popravilima Kurana. Ovakav jasan i nepromjewiv stav predstavqaèqu za eliminacijom hri{}ana iz Bosne i Hercegovine, ili unajblaèm obliku, wihovu potpunu islamizaciju. Va`no jenapomenuti da Alija Izetbegovi} do danas nije odustao odpostulata iznesenih u ovoj deklaraciji, o ~emu svjedo~i iprotest pet od sedam ~lanova tzv. predsjedni{tva BiH izfebruara 1995. godine. U ovom protestu Nijaz Durakovi},Stjepan Kquju}, Ivo Kom{i}, Tatjana Quji} - Mijatovi} iMirko Pejanovi} kaù da Alija Izetbegovi} nastoji da BiHna~ini jednopartijskom i islamskom dràvom. Tako|eprotestuju protiv ideolo{kih pritisaka na vojne formacije ipriotiv zloupotreba vjerskih osje}awa pripadnika tzv. OSBiH.

Vrijeme, mjesto i na~in krivi~nog djela navedeni su udaqem tekstu.

îm su silom oru`ja zaposjeli dijelove biv{e RBiH,pripadnici tzv. OS BiH su na wima organizovali logore izatvore za Srbe. Jedan od najzna~ajnijih metoda zauni{tavawe Srba je bilo odvo|ewe u koncentracione logorecivila srpske nacionalnosti u kojim ase sa wima postupalokrajwe nehumano, od odràvawa, seksulanog iìvqavawa,psihi~kog i fizi~kog mu~ewa do ubijawa. Ovdje je rije~ ocivilima ~ija je jedina "krivica" pripadnost etni~koj grupi- srpskom narodu. Izvr~ioci zlo~ina su bili muslimani iHrvati, pripadnici OS BiH, osobqe u logorima, ali ipripadnici drugih oruànih formacija pa ~ak i civili koji su pu{teni u logore i zatvore. Alija Izetbegovi}, i wegovisaradnici navedeni u ovoj krivi~noj prijavi su znali zapostojawe ovih logora i znali su da su u wih smje{teni samoSrbi. Poznati su im bili uslovi u kojima su Srbi zatvarani i dràni. Ovakvo postupawe sa pripadnicima jedne nacionalnegrupe predstavqa zlo~in genocida u smislu ~l. 2 ta~ke a, b i c Konvencije o spre~avawu i ka`wavaeu zlo~ina genocidom.


Alija Izetbegovi} i neposredni saradnici navedeni u ovojkrivi~noj prijavi tako|e su odgovorni za ova krivi~na djelau smislu ~l. 3 ta~ke c i e navedene Konvencije, jer suneposredni izvr{ioci djelovali po uputstvima i nare|ewimaorgana vlasti.

Na teritoriji biv{e R BiH koje su kontrolisale organivlasti i oruàne snage muslimansko-hrvatske koalicijepostojao je veliki broj logora i zatvora za Srbe ~iji ta~anbroj u ovome trenutku nije mogu}e utvrditi. Tako|e, nijemogu}e utvrditi ni ta~an broj lica koja su u istaprotivzakonito zatvarana, zlostavqana ili ubijena.


Documents

RATNI ZLOCINI U BIH