SVEUILITE U MOSTARUFILOZOFSKI FAKULTETSTUDIJ ARHEOLOGIJE
Zrinka Veki
RAVLIA PEINA U BRONANO DOBASEMINARSKI RAD
Mentor: v. asist., Tino Tomas
Mostar, studeni, 2014.
SVEUILITE U MOSTARUFILOZOFSKI FAKULTETSTUDIJ ARHEOLOGIJE
RAVLIA PEINA U BRONANO DOBASEMINARSKI RADBRONANO DOBA
Mentor: v. asist. Tino Tomas Student: Zrinka Veki Matini broj:
5509
Mostar, studeni, 2014.Sadraj
Uvod 11.Zemljopisni poloaj22.Povijest
istraivanja43.Stratigrafija nalazita63.1.Razvijeni eneolitik i rano
bronano doba83.1.1.III A...83.1.2.III B...103.2.Rano bronano
doba12Zakljuak14Popis ilustracija15Popis literature16
Uvod
Zasigurno jedno od najvaniji prapovijesnih nalazita u zapadnoj
Hercegovini, Ravlia peina se istie po svojem dugom periodu
naseljavanja to duguje svojim prirodnim osobitostima koje su bile
prijeko potrebne prapovijesnim zajednicama. Istraivana je u
razliitim periodnim razmacima tijekom prolog i sadanjeg stoljea.U
to doba vrlo se malo znalo o neolitiku i eneolitiku istonog
Jadrana, a peina je dopunila i proirila saznanja za dotina
prapovijesna razdoblja. Ovo vieslojno nalazite sadri presjek
koritenja od ranog i kasnog neolitika, ranog i razvijenog
eneolitika, te ranog bronanog doba. U ovom seminarskom radu
osvrnuti emo se na sve faze njezina nastanjivanja i njihovu
problematiku pojedinano, ali i u iri kontekst najvie bazirajui se
na fazu III i IV koje obuhvaaju rano bronano doba. Prije no to
ponem, osvrnut u se na zemljopisni poloaj i kratku povijest
istraivanja.
1
11. Zemljopisni poloaj
Na izvoru Tihaljine, u zaseoku zvanom Pe Mlini[footnoteRef:1]
nalazi se vano vieslojno prapovijesno nalazite Ravlia peina. Inae,
pilja, ili kako mnogi to zovu peina, je zapravo geomorfoloki oblik
koji se horizontalno sputa u stijenu.[footnoteRef:2] Rije peina je
slavenskog podrijetla, a pilja grko-latinskog (spelaion,
spelunca).[footnoteRef:3] [1: MARIJANOVI 2012, 7.] [2: BOI 2008,
6.] [3: Ibid., 16.]
Sami zaseok dobio je ime po mlinicama koje su se nalazile uz
rijeku, ali i po peinama koje su takoer u blizini, samo su
koristili krai oblik od naziva peina- pe, to je vrlo est geografski
pojam. Ravlia peina nosi naziv po stanovnicima istoimenog oblinjeg
sela koji su je koristili za smjetaj i uvanje stoke.[footnoteRef:4]
[4: MIJATOVI 2009, 56.]
Blizina vode je uvijek bila iznimno vana za ljude kroz sva
(pra)povijesna razdoblja, a pogodan poloaj pilje uz sami izvor
rijeke samo je bilo jedno od blagodati koji su cijenili njeni prvi
stanovnici. Rijeka Tihaljina, s obzirom da je ponornica, ima brojna
imena ovisno u kojim krajevima izvire i kroz koje protjee (stoga je
jo zovu Matica, Vrljika, Trebiat, Riina, Culua, Mlade, Brina,
Suvaja).[footnoteRef:5] Izvor joj je u Tribistovu nedaleko Posuja,
a ue joj je u blizini apljine i tu se ulijeva u
Neretvu.[footnoteRef:6] Izvor rijeke (kod Pe Mlini) uokviren je
liticama, od kojih se na jednoj nalazi Ravlia peina. [5: MARIJANOVI
2012, 7.] [6: Ibid., 7. ]
2Peina je bila zatiena od jakih udara vjetrova zimi, bila je
otvorena prema podruju Imotskog i Ljubukog to je i omoguavalo
njezinim stanovnicima veliku povezanost sa
3irim podrujem putem toka rijeke, te samim time njihov razvoj i
opstanak. Unutranjost peine, odnosno prvih 30 ak metara od ulaza
bilo je suho i osunano, te samim time veoma pogodno za
stanovanje.
Sl.1. Zemljopisni poloaj Ravlia peine
Izvor: MARIJANOVI 1981,5.
2
32. Povijest istraivanja
U jesen ne ba tako davne 1977. godine, skupina istraivaa
predvoena Brunislavom Marijanoviem izvela je prvo probno
istraivanje pilje kako bi utvrdili je li prostor kojeg istrauju
arheoloki obiljeen. Ne bi bilo svega toga da nije bilo Petra Orea
koji je upozorio Borivoja ovia i Zdravka Maria, na iji poticaj je i
poelo zanimanje BrunislavaMarijanovia za ovo, tada gotovo nepoznato
nalazite.Naravno, svakako se mora istaknuti da je iri razlog ovom
istraivanju bio taj to je problematika nekih prapovijesnih
razdoblja, posebno neolitika, njegovog razvoja i osobitosti u
Hercegovini jo bila zamrena, te su u ovom periodu, krajem 20.
stoljea, pokuavali proniknuti u ovaj problem pomou istraivanja kao
to je bilo ovo u Ravlia peini koje je bilo provedeno u okviru tzv.
hercegovake istraivake orijentacije Zemaljskog
muzeja.[footnoteRef:7] [7: MARIJANOVI 2012, 11.]
Tijekom probnog istraivanja 1977. bile su otvorene dvije sonde
sa veliinama 9 i 12 m2. Dubina do koje su doli iznosila je gotovo 2
m, a time su dobili ua saznanja o prolosti pilje. U sondama su
otkriveni ostaci hvarske kulture, koja je obiljeila kasni neolitik
istonog Jadrana i njegovog zalea, i time su postavljena neka nova
pitanja u vezi njezinog vremenskog i prostornog razgraniavanja, ali
dobio se i uvid u razdoblja koja slijede neposredno nakon.Iako su
bile male, sonde su dokazale da bi potreba za daljim istraivanjima
bila itekako opravdana.Godinu dana poslije, 1978. poela su prva
prava sustavna iskopavanja Ravlia peine predvoena istim
znanstvenikom i njegovim suradnicima. Iskopana su 192m2, te je
ujedno i zahvaen prostor pilje sa najbogatijim slojevima nalaza.
Iskopavanje je provedeno u okviru projekta `Neolitika i metalodobna
kultura u Ravlia peini na izvoru Tihaljine` koji je financirala
tadanja SIZ nauke Bosne i Hercegovine.[footnoteRef:8] [8: Ibid.,
13.]
4 Svi nalazi se uvaju u Zemaljskom muzeju u
Sarajevu.[footnoteRef:9] Da bi se ponovno istraivala peina, bilo je
potrebno da proe 30-ak godina. Ponovna istraivanja pokrenuta su
2008. godine u sklopu terenskih vjebi studenata arheologije
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Mostaru i trajala su sve do 2010.
godine i dala su izvrsne rezultate. [9: Ibid., 15.]
Naravno, obnavljanje iskopavanja u Ravlia peini nije potaknuto
potrebom bilo kakve revizije ranijih rezultata, nego je motivirano
iskljuivo eljom za njihovom moebitnom nadopunom i
obogaivanjem.[footnoteRef:10] [10: MARIJANOVI 2012, 13.]
Izmeu prvih istraivanja 1978. i novijih 2008. godine uruio se
istoni dio pilje koji je obuhvaao kvadrate od X XII, te je tako
svjetlo dana ugledala galerija u kojoj se nalazio najstariji dio
naseljavanja pilje.[footnoteRef:11] Svi nalazi sa iskopavanja se
nalaze u Franjevakoj arheolokoj zbirci upe sv. Stjepana u Gorici
kod Gruda.[footnoteRef:12] [11: Ibid., 13] [12: Ibid., 13.]
Sl. 2 Tlocrt Ravlia peine
Izvor: MARIJANOVI 2012, 11.
3.
54. Stratigrafija nalazita
Kao to smo ve spomenuli, Ravlia peina je vieslojno nalazite, a
tu svoju karakteristiku duguje pogodnom prostornom poloaju.
Istraena i dokumentirana stratigrafska slika pilje omoguuje
odreivanje etiri glavne razvojne faze: Faza I rani neolitik Faza II
kasni neolitik i rani eneolitik Faza III razvijeni eneolitik i rano
bronano doba Faza IV rano bronano doba
Glavni uvjet podjele na stratigrafske faze su keramiki nalazi i
njihove stilske, tipoloke i razvojne osobine.[footnoteRef:13] [13:
MARIJANOVI 2012, 19. ]
Fazu I obiljeava zrela faza impresso kulture, pojave koja ima
specifian nain ukraavanja, a to je utiskivanje. To se moglo
izvoditi koljkom, prstom ili noktom i sve tri varijante su
zastupljene na ovom nalazitu. Smatra kako su nositelji kulture
impresso - keramike obitavali uglavnom u piljama.[footnoteRef:14]
Ovo je najraniji sloj nalazita i najvie je dokumentiran u galeriji
istraivanoj 2008.- 2010. godine. [14: DIMITRIJEVI, et al.
1998.,75.]
Faza II predstavlja kasni neolitik i njegovu istonojadransku
predstavnicu hvarsku kulturu. Ponovno na temelju keramikih nalaza,
odnosno njihovih osobina mogue je izdvojiti 3
podfaze.[footnoteRef:15] [15: MARIJANOVI 2012, 48.]
Stupanj A pripada ranoj hvarskoj kulturi. Uobiajeni nalazi su
gruba i fina keramika, s tim da gruba keramika je gotovo bez
ukrasa. Najzanimljivije od svega je to to je u ovom stupnju pronaen
komadi rtvenika. Vidljiv je motiv koji se nalazi na recipijentu, a
to je neprekinuti niz okomito postavljenih trokuta koji su bili
izvedeni urezivanjem i ispunjeni bijelom inkrustacijom koja je bila
jasno vidljiva na
6tamnoj povrini.[footnoteRef:16] Motiv trokuta, kao i urezivanje
i inkrustiranje su uobiajene za finu keramiku stupnja
A.[footnoteRef:17] [16: MARIJANOVI 2012., 56.] [17: Ibid., 56.]
U stupnju B (klasina hvarska kultura) umjesto klasine grube
imamo keramiku koja se prema svojoj kvaliteti nalazi izmeu grube i
fine.[footnoteRef:18] Motivi su sada sloeniji iako jo uvijek
prevladavaju trokuti, ali sada imamo i krivocrtne motive u
razliitim kompozicijama.[footnoteRef:19] Od tehnika jedino se jo
koristi urezivanje.[footnoteRef:20] to se tie fine keramike, ona
uglavnom nastavlja razvoj one iz prethodnog stupnja (stupanj
A).[footnoteRef:21] Motivi na finoj keramici su izvedeni crusted
tehnikom, a to su najee vodoravne trake, spirale i rijetko
zastupljene okomite trake.[footnoteRef:22] Urezivanje je dosta
rijetko. Osim keramikih nalaza pronaena je i dio nakita jedna
kotana perla i privjesak. [18: Ibid., 58.] [19: Ibid., 58., 59.]
[20: Ibid., 58. ] [21: Ibid., 59.] [22: Ibid.,61,62,63]
Stupanj C obiljeila je kasna hvarska kultura. Gruba keramika je
slina gruboj keramici iz prethodnog stupnja II B (izmeu klasine
grube i fine keramike). Od ukraavanja jedino se pojavljuje
urezivanje na obodu, to je rezultat smanjenja ukrasnog
sustava.[footnoteRef:23] Na finoj keramici rijetko se koristi
tehnika slikanja, ostaje urezivanje uz pojavu nove tehnike
kaneliranja,.[footnoteRef:24] II C je period kasne faze hvarske
kulture, koja zbog utjecaja sa sredinjeg Balkana se polako gasi i
na tim ostacima se stvara nova kultura koju je prvotno Stojan
Dimitrijevi nazvao nakovanskom, a potom Nika Petri peljekom
kulturom, a obije zapravo predstavljaju rani eneolitik
Jadrana.[footnoteRef:25] [23: Ibid., 66.] [24: Ibid., 67., 68.]
[25: Ibid., 82.]
a.
73.1. Razvijeni eneolitik i rano bronano doba
Kao i prethodna faza II, i ova faza se moe podijeliti na (dvije)
podfaze (A i B) ija je podjela kao i kod prethodne, utemeljena na
keramikim nalazima. Dolaskom velikih promjena u ovoj fazi nije
mogue razlikovati finu od grube keramike jer u ovom periodu dotina
gubi svoju kvalitetu. Iz ovih razloga dolazi do novih podjela
keramike: Keramika s proienom glinom i primjesama usitnjena kamena,
ali nije jako uglaana Keramika od fino proiene gline i zdrobljenim
kamenjem Keramika od zemlje s kamenjem krupne granulacije,
presvuena slojem fino proiene gline, no nije glatka Keramika
izraena od neproiene gline s krupnim zrncima kamena, ali nanosi se
tanka prevlaka, no unato tome se zrnca kamenja
istiu.[footnoteRef:26] [26: MARIJANOVI 2012, 90., 91.]
3.1.1. III A
Ova faza pripada razvijenom eneolitiku, a keramiki nalazi koji
je oznauju su uglavnom grube fakture (keramika gubi svoju
posvemanju vanost u odnosu na prethodno razdoblje). Od eneolitskih
karakteristika javljaju se posude loptastog oblika sa visokim ili
niskim vratom, te prstenasta zadebljanja na vanjskoj strani oboda
koja su se javila ve u II C fazi, no predstavljaju karakteristinu
odliku ove (III A) faze.[footnoteRef:27] Takoer se javljaju i
zdjele iji obod je ravan ili koso odrezan, zdjele ovalnog
zadebljanja sa unutarnje strane oboda, te brojne varijante zdjela
sa koso postavljenim obodom sa ili bez vanjskih i unutranjih
zadebljanja. [footnoteRef:28] [27: Ibid., 91.] [28: Ibid., 91.]
8Na samom kraju eneolitika javljaju se prvi znakovi cetinske
kulture,[footnoteRef:29] koji su u Ravlia peini, izmeu ostalog,
zastupljeni loptastim posudama koje slie primjercima pehara iz
dotine kulture[footnoteRef:30] i trake ispunjene mreastim motivom
na ramenu i vratu sa okomitim paralelnim linijama.[footnoteRef:31]
Ova vrsta posua se javlja u cijeloj fazi III. [footnoteRef:32] [29:
MARIJANOVI 1998, 1.] [30: MARIJANOVI 2012, 92.] [31: Ibid., 93.]
[32: Ibid., 92.]
Od drki javljaju se okomite trakaste (najzastupljenije), dok su
vodoravne trakaste drke prisutne u par primjeraka.[footnoteRef:33]
Kod posuda s izrazito visokim vratom drke su postavljene na samom
vratu, dok se kod manjih posuda s loptastim donjim dijelom obino
nalaze na prijelazu iz vratnog u rameni segment.[footnoteRef:34]
Pojavljuju se i tzv. X drke, te tunelaste i jeziaste drke. Ukrasni
sustav je smanjen, a od raznovrsnih tehnika ukraavanja najee je
urezivanje i to pravocrtnih motiva u nizovima i snopovima
.[footnoteRef:35] [33: Ibid., 92.] [34: Ibid., 92.] [35: 36Ibid.,
93.]
Dosta zastupljena tehnika je i igosanje, a motivi su uglavnom
razliite kombinacije trokuta i njegovih nizova, te pravocrtnih
motiva.[footnoteRef:36] igosanje se vee za jadranski tip
ljubljanske kulture. Inae, ljubljanska kultura je kasnoeneolitika
tvorevina nastala na ostacima vuedolske kulture i kulture
zvonolikih pehara. U svojoj jadranskoj varijanti zastupljeniji je
vuedolski utjecaj od onog zvonolikih pehara. [36: Ibid., 94.]
Od drugih tehnika ukraavanja javlja se i utiskivanje koje je
izvedeno najee na prstenastom zadebljanu oboda, te barbotiniranje i
lijebljenje. Potonje se vee za posebnu vrstu keramike koja se zove
lijebljena keramika koja je sastavni dio srednjeg i junog
jadranskog eneolitika,[footnoteRef:37] dok je barbotiniranje,
zastupljenije u III B fazi, vjerojatno utjecaj vuedolske kulture na
njezinu zalasku.[footnoteRef:38]Zanimljiv nalaz za ovu fazu je i
vrak strelice od napravljen od ljuture koljke, koja nije mogla
imati toliku utilitarnu svrhu, izuzev moda lova na ribe i ptice, te
oiti statusni simbol.[footnoteRef:39] [37: Ibid., 95.] [38: Ibid.,
102.] [39: Ibid., 90.]
1.1.1.
93.1.2. III B
Rano bronano doba Ravlia peina III B istovremeno je i moe se
povezati sa drugim stupnjem cetinske kulture [footnoteRef:40] u
karinu samogradu, nalazitu po kojem je napravljena kronologija i
periodizacija cetinske kulture zbog izrazito bogatog kulturnog
sloja iste te je istovremena fazama A-1 i A-2 po Reineckeovoj
kronologiji.[footnoteRef:41] Podruje rasprostiranja joj je prije
svega, unutranjost Dalmacije i Hercegovina. Ovo je razdoblje kada
cetinska kultura doivljava svoj najvei razvoj. Nositelji cetinske
kulture su ee naseljavali peine nego nalazita na otvorenom, ali ne
znai da ona nisu poznata (pr. Krstina od Posuja ili Gradac kod
Kotorca). Naime, ovakva nalazita su im pogodna jer su im trebali
veliki prostori na kojima bi mogli smjestiti stoku, to se kasnije i
zadralo kod Ravlia peine sve do relativno nedavno. Brojni su se
znanstvenici bavili njezinom problematikom, a izmeu ostalog Ivan
Marovi, Borivoj ovi i Brunislav Marijanovi. [40: MARIJANOVI 2012,
108.] [41: MAROVI, OVI, 1983, 198.]
Sl. 3. Prikaz nalazita cetinske kulture
Izvor: MAROVI 1983, 194.
10to se tie keramike grae III B sloja Ravlia peine, prevladavaju
lonci cetinskog tipa.[footnoteRef:42] Rijetki su primjeri posuda
zaobljenog trbuha i proirenog vrata koji su bili zastupljeni u
prethodnoj fazi (III A). Od zdjela najzastupljenije su zdjele
ljevkastog vrata, zdjele sa jako proirenom prema unutra kosim ili
ravnim obodom.[footnoteRef:43] Pojavljuju se i zdjele sa razliito
profiliranim obodom.[footnoteRef:44] [42: MARIJANOVI 2012, 95.]
[43: Ibid., 95.] [44: Ibid., 95.]
Kod ukraavanja dolazi do promjena, najzastupljenije je
barbotiniranje kojim je ukraena polovina posua, te je esto
kombinirano sa apliciranim plastinim trakama.[footnoteRef:45] Sa
apliciranim plastinim trakama javlja se i utiskivanje
prstom[footnoteRef:46], koje je prisutno u drugom stupnju cetinske
kulture na nalazitu karin samograd.[footnoteRef:47] [45: Ibid.,
96.] [46: Ibid., 96.] [47: MAROVI, OVI 1983, 211., 212.]
Osim ove tehnike, prisutne su jo uvijek urezivanje, ali i
igosanje koje su koritene u razliitim kombinacijama, ali i
samostalno.[footnoteRef:48] igosanjem se iskljuivo ukraavaju obodi
zdjela s proirenim obodom, dok se urezivanjem ukraavaju donji
dijelovi istog tipa zdjela; ili vrat i drke, a vjerojatno i trbuh
lonaca cetinskog tipa.[footnoteRef:49] [48: MARIJANOVI 2012. 96.]
[49: Ibid., 96.]
Od drki prevladavaju trakaste okomito postavljene drke koje se
nalaze na prijelazu iz ramena u vrat, jeziaste drke i tzv. X
drke.[footnoteRef:50] [50: Ibid., 96.]
113.2. Rano bronano doba
Ovaj sloj nalazita je povrinski, to nam govori da je ovo mjesto
bilo kratkotrajno naseljeno nositeljima posuke kulture. Iako su
malobrojni, keramiki nalazi doputaju odreivanje kojoj skupini
pripada ova faza. U prvom redu tu nam pomau manji lonci i vrevi sa
drkama od oboda do ramena, koje moemo svrstati u faze Neajno i
Sovii posuke kulture i trei stupanj cetinske
kulture.[footnoteRef:51] [51: MARIJANOVI 2012, 105.]
Spomenutu (posuku) kulturu otkrio je Petar Ore. Prvo sistematsko
istraivanje posuke kulture u Hercegovini izvedeno je na Trostrukoj
gradini u Soviima, jednom od najvanijih nalazita.[footnoteRef:52]
Vrste naselja koja su koristili njezini nositelji su u prvom redu
gradine i vangradska naselja,[footnoteRef:53] a rijetka su peinska
naselja, po emu ovo nalazite dobiva jo vie na znaenju. Faza IV
Ravlia peine pripada fazi A2 po Reineckeovoj kronologiji. [52: OVI
1989, 62.] [53: Ibid., 79., 83.]
Od drki zastupljeni su najvie trakaste, poneto koljenaste,
jeziaste i potkoviaste i X drke. Jedna od karakteristika posuke
keramike su sjekirasti (ad ascia) ili pravokutni produeci koji se
nalaze na korijenu drke,[footnoteRef:54] a takve primjere imamo i u
Ravlia peini [footnoteRef:55] to je datira u rano bronano doba.
[54: OVI 1988, 142., 143.] [55: MARIJANOVI 2012, 103.]
Sl. 4. Drka iz sloja ranog bronanog doba
Izvor: MARIJANOVI, 2012, 198.
12Iako je ukrasni sustav jako reduciran, postoje dvije vrste:
Urezivanje na jednom primjerku urezivanje je izvedeno u obliku niza
trokuta koji teku oko vrata posude[footnoteRef:56] koji se opet
slini Neajno i Sovii fazi.[footnoteRef:57] Jo jedan primjerak koji
svjedoi zastupljenosti posuke kulture u Ravlia peini je i komad
keramike koji sadri trokute koji su urezani u 3 paralelne trake oko
vrata posude, a ispod se nalazi ljestviasti motiv kojeg moemo
povezati sa Neajno fazom.[footnoteRef:58] [56: MARIJANOVI 2012,
104.] [57: Ibid., 105.] [58: Ibid., 105.]
Litzen ukrasi koji su prisutni na veem broju keramikih ulomaka
sastoje se od jednostrukih ili viestrukih nizova motiva i mogu se
datirati u fazu Sovii posuke kulture u kojoj joj je ona najvanija
odlika .[footnoteRef:59] [59: OVI 1989, 75.]
Sl.5. Litzen keramika
Izvor: MARIJANOVI 2012, 199
13Zakljuak
Mogli smo vidjeti da faza II C predstavlja kasnu hvarsku kulturu
na zalasku na ijim osnovama nastaje rani eneolitik jadranskog
podruja, tj. kultura koja je u literaturi esto nazvana nakovanskom.
Nadalje, faza III (A i B) prezentira fazu razvijenog eneolitika i
ranog bronanog doba meu ijom se graom javljaju nalazi prvog i
drugog stupnja cetinske kulture. Kao i kod drugih nalazita iz istog
perioda ovdje je vidljivo da je cetinska kultura nastala ve u samom
kraju eneolitika apsorbiranjem autohtonih odlika sa utjecajem
jadranskog tipa ljubljanske kulture, lijebljene keramike i
barbotino keramike koja predstavlja odjek, tada u svom pravom
obliku, nepostojee vuedolske kulture. Fazu IV karakterizira posuka
kultura sa svojim razvojnim fazama Neajno i Sovii koja je na ovom
nalazitu preslojila cetinsku kulturu s kojom je djelomino i
istovremena. Kako je vidljivo i na ovom mjestu, ali i u razradi
seminarskog rada, Ravlia peina je od neprocjenjive vanosti za
poznavanje prapovijesti Hercegovine, ali i razumijevanje ireg
problema nekih prapovijesnih razdoblja istonog Jadrana, ali i ire
okolice.
14Popis ilustracija
Sl. 1 Zemljopisni poloaj Ravlia peine, (preuzeto: iz: MARIJANOVI
2012, 5)Sl. 2 Tlocrt Ravlia peine(preuzeto iz: MARIJANOVI 1981,
11)Sl. 3 Prikaz nalazita cetinske kulture (preuzeto iz: MAROVI et
al. 1983,194)Sl. 4 Drka iz sloja ranog bronanog doba (preuzeto iz:
MARIJANOVI 2012, 198)Sl. 5 Litzen keramika (preuzeto iz: MARIJANOVI
2012, 199)
15Popis literature
BOI 2011 Vlado Boi, 900 godina od prvog spomena jedne pilje u
Hrvatskoj, u: Hrvatski speleoloki posluitelj (ur.D.Paar),
Speleoloko drutvo Velebit, Zagreb, 15 - 17.OVI 1989 - Borivoj ovi,
Posuka kultura, u: Glasnik Zemaljskog muzeja, Zemaljski muzej Bosne
i Hercegovine, Sarajevo, 61 127.DIMITRIJEVI, et al.1998. - Stojan
Dimitrijevi,et al., Prapovijest, Naprijed d.d.,Zagreb MARIJANOVI
1981. Brunislav Marijanovi, Ravlia peina (Pe Mlini), u: Glasnik
Zemaljskog muzeja, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
1-97.MARIJANOVI 1997 Brunislav Marijanovi, Cetinska kultura rana
faza, samostalna kultura ili integralni dio eneolitika, u: Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru 36 (32), Filozofski fakultet Zadar,
Zadar 1-8.MARIJANOVI 2012 Brunislav Marijanovi, Ravlia peina
prapovijesno naselje, Hrvatska franjevaka arheoloka zbirka
sv.Stjepana Prvomuenika, GoricaMAROVI, OVI 1983. Ivan Marovi,
Borivoj ovi, Cetinska kultura, u: Praistorija jugoslavenski
zemalja, (ur.: A. Benac), Akademija nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, Sarajevo, 191 241.
16
