1
utorak 18. kolovoza 2015. 6 piŠe Tanja RUDEŽ Na tzv. Šangajskoj listi 500 najboljih sveučilišta u svi- jetu ni ove godine nema za- grebačkog, ali su uvršteni beogradsko i ljubljansko sveučilište. Objavu Šangaj- ske liste u razgovoru za naš list komentirao je filozof Pavel Gregorić, profesor na Hrvatskim studijima u Za- grebu koji je doktorat ste- kao na Oxfordu, tradicio- nalno jednom od najbolje plasiranih svjetskih sveu- čilišta. l Koliko je relevantna Šangajska lista? - To je najstarija, najpo- znatija i najutjecajnija li- sta, ali ona je metodološki najproblematičnija. Meto- dološki su bolje napravljene Timesova lista, koja 30 posto ocjene temelji na parametri- ma koji procjenjuju kvalitetu nastave, i QS lista, koja 40 po- sto ocjene temelji na složenoj procjeni reputacije sveučili- šta. Naše sveučilište nikada se nije pojavilo na Timesovoj listi 400 najboljih, a na QL- ovoj listi smo između 601. i 650. od ukupno 800 mjesta, dok se Ljubljana u posljednje dvije godine popela između 501. i 550. mjesta. Zavidni na susjede l Kako komentirate či- njenicu da se Sveučilište u Zagrebu (SUZG) ni ove go- dine nije našlo na Šangaj- skoj listi? - Tamo gdje financiranje izravno ili neizravno ovisi o plasmanu sveučilišta na važ- nijim listama, tamo je upra- vi i djelatnicima itekako sta- lo da njihovo sveučilište bude što bolje plasirano. No, nama može biti svejedno jer nam ništa ne ovisi o plasmanu - osim što nam ponos može biti malo povrijeđen pri fol- klornom uspoređivanju sa susjedima. l Je li po vama glavni ra- zlog zaostajanja SUZG-a slabo financiranje, kako to navodi vodstvo Sveuči- lišta? - Slabo financiranje sva- kako je jedan od razloga sla- bog plasmana, ali ne bih rekao da je glavni. Glavni ra- zlozi su loša organizacija Sve- učilišta, katastrofalna ka- drovska politika i nedovoljna internacionaliziranost. l* Koji su po vama najveći problemi SUZG-a, ali i vi- sokog obrazovanja u nas? - Upravo sam naveo naj- veće probleme Sveučilišta u Zagrebu, a oni velikim dije- lom proizlaze iz lošeg zakon- skog okvira u kojemu se nala- zi naše visoko obrazovanje i znanost. Tu ne mislim samo na postojeći Zakon o znan- stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, nego i na Zakon o radu, na podzakonske akte poput Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zva- nja, na pogrešne interpreta- cije ustavne odredbe o auto- nomiji sveučilišta itd. Cijeli taj zakonski okvir smatram najvećim problemom viso- kog obrazovanja u Hrvatskoj Tri glavna razloga l Koji su koraci nužni da se plasman SUZG-a na svjetskim rang-listama poboljša? - Prije svega, Sveučilište bi trebalo biti zainteresirano da se uopće nađe na važnijim ljestvicama te da kontinuira- no radi na svom plasmanu. Drugo, Sveučilište bi trebalo biti integrirano, odnosno or- ganizirano tako da može do- nositi i učinkovito provodi- ti mjere za poboljšanje svog plasmana na važnijim lje- stvicama. Treće, Sveučilište bi trebalo promijeniti pro- ceduru izbora rektora i na- čin upravljanja jer će bez toga teško postati integrirano. ƒ ‘Sveučilište će s ovakvim izborom za rektora teško ikad ući među 500 najboljih’ RAZGOVOR Prof. Pavel Gregorić koji je doktorirao na Oxfordu Metodološki je Šangajska lista najproblematičnija dok su Timesova i QS lista puno relevantnije Najveći problemi našeg Sveučilišta proizlaze iz lošeg zakona o visokom obrazovanju kao i iz zakona o radu Financije nisu glavni razlog već je to iznimno loša organizacija i katastrofalna kadrovska politika

RAZGOVOR Prof. Pavel Gregorić koji je doktorirao na ... › wp-admin › uploads › 2015 › 08 › ...kraj mandata odgovara da je svjesna da vjerojatno ima vrlo malo vremena, no

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • utorak18. kolovoza 2015. jutarnji.vijesti6

    stručnjacima koji će je odra-diti na najbolji mogući na-čin. U tomu mogu pomoći s nove pozicije - kaže Djaković.

    Iskustvo od 20 godinaNa pitanje zašto se odluči-

    la doći u Ministarstvo pred kraj mandata odgovara da je svjesna da vjerojatno ima vrlo malo vremena, no doš-la je, kaže, spremna.

    - Imam 20-godišnje radno iskustvo, brzo sam napredovala i dobrim di-jelom upoznala sustav - uvjerena je Djaković, koja je na mjestu rav-nateljice škole bila če-tiri i pol godine, a lani je prozvana zbog zabo-rava narudžbe škol-skih udžbenika.

    - Žao mi je što je došlo do nesuglasi-ca. U drugome kru-gu narudžbi naru-čili smo udžbenike i oni su na vrijeme mo-gli biti u školi. No, tu

    nisam uspjela probiti određenu birokrat-sku prepreku - pri-znaje. ƒM. Lilek

    SKANDALOZAN INCIDENT NA 300. OBLJETNICI SINJSKE ALKE

    Viteško alkarsko društvo: Pitat ćemo Pavlovića što se dogodilo. Ako je to istina, Časni sud ga može ukoriti i čak isključiti iz VAD-a

    Profesorica matematike i fizike Tanja Djaković ime-novana je novom pomoćni-com ministra znanosti, ob-razovanja i sporta Vedrana Mornara. Od jučer je pre-uzela vođenje Uprave za standard, strategije i po-sebne programe.

    Kurikularna reformaRođena je 1968., završila je PMF, radila je kao profesori-ca matematike i fizike te vo-dila astronomske grupe. Au-torica je udžbenika, a u MZOS dolazi s pozicije ravnateljice

    Osnovne škole Gornje Vrap-če u Zagrebu. - Smatram da moje radno iskustvo dolazi bolje do izražaja na ovoj po-ziciji - kaže. Prvoga dana ra-da u Ministarstvu susrela se s Borisom Jokićem, vodite-ljem projekta kurikularne re-forme, što je, prema njezinim riječima, “područje rada ko-jem se naviše veseli”.

    - Dijelim ideje koje su isko-municirane oko kurikularne reforme i osobno smatram značajnim što je prvi put ci-jela reforma sustava obrazo-vanja izdvojena i dana u ruke

    stručnjacima koji će je odra-diti na najbolji mogući na-čin. U tomu mogu pomoći s nove pozicije - kaže Djaković.

    Iskustvo od 20 godinaNa pitanje zašto se odluči-

    la doći u Ministarstvo pred kraj mandata odgovara da je svjesna da vjerojatno ima vrlo malo vremena, no doš-la je, kaže, spremna.

    - Imam 20-godišnje radno iskustvo, brzo sam napredovala i dobrim di-jelom upoznala sustav - uvjerena je Djaković, koja je na mjestu rav-nateljice škole bila če-tiri i pol godine, a lani je prozvana zbog zabo-rava narudžbe škol-

    nisam uspjela probiti

    Tanja Djaković: Bliži se kraj mandata i ima malo vremena, ali ja sam spremna

    piŠe tomislav Kukec

    Predsjednik Hvi-dre Sinj Dražen Pavlović tijekom nedavne 300. Sinj-ske alke u svečanoj je loži smotuljkom novina, točni-je biltena za posjetitelje, izu-darao po glavi splitsko-dal-matinskog župana Zlatka Ževrnju (HDZ). Nekoliko pu-ta ga je udario, pritom govo-reći - “jesam ti lijepo rek’o da ću te udrit”.

    Incident nam je jučer po-tvrdio i sam Dražen Pavlo-vić, rekavši kako je županu davno “obećao da će ga izu-darati”, a on je “čovjek koji uvijek održi obećanje”.

    Bacio bi ga konjima- Jesam, uzeo sam bilten i udario ga po glavi. I to uz sve ono osiguranje koje je bilo u loži! Ni-je reagirao. Ma da se digao, bacio bih ga dolje konjima! To je bio moj način demo-kratskog izra-

    žavanja kritike protiv nje-govog lošeg kadroviranja u Županiji. Zašto baš biltenom? Pa zato što mi nisu dali da u svečanu ložu donesem jaja, inače bih ga zasuo jajima.

    Uostalom, tako i svoje pse učim redu kada se kri-vo ponašaju. Nije to ništa. Ja sam čovjek koji uvijek drži do svojih obećanja pa će mu drugi put biti i gore, ako mu obećam da ću mu još nešto učiniti - rekao nam je jučer Pavlović.

    Kaže kako je Ževrnja ostao mirno sjediti na svo-joj stolici te incident nije prijavio policiji.Sve se to do-godilo u trećem redu, dok

    piŠe Tanja RUDEŽ

    Na tzv. Šangajskoj listi 500 najboljih sveučilišta u svi-jetu ni ove godine nema za-grebačkog, ali su uvršteni beogradsko i ljubljansko sveučilište. Objavu Šangaj-ske liste u razgovoru za naš list komentirao je filozof Pavel Gregorić, profesor na Hrvatskim studijima u Za-grebu koji je doktorat ste-kao na Oxfordu, tradicio-nalno jednom od najbolje plasiranih svjetskih sveu-čilišta.

    l Koliko je relevantna Šangajska lista?

    - To je najstarija, najpo-znatija i najutjecajnija li-sta, ali ona je metodološki najproblematičnija. Meto-dološki su bolje napravljene Timesova lista, koja 30 posto ocjene temelji na parametri-ma koji procjenjuju kvalitetu nastave, i QS lista, koja 40 po-sto ocjene temelji na složenoj procjeni reputacije sveučili-šta. Naše sveučilište nikada se nije pojavilo na Timesovoj listi 400 najboljih, a na QL-

    ovoj listi smo između 601. i 650. od ukupno 800 mjesta, dok se Ljubljana u posljednje dvije godine popela između 501. i 550. mjesta.

    Zavidni na susjede l Kako komentirate či-

    njenicu da se Sveučilište u Zagrebu (SUZG) ni ove go-dine nije našlo na Šangaj-skoj listi?

    - Tamo gdje financiranje izravno ili neizravno ovisi o

    plasmanu sveučilišta na važ-nijim listama, tamo je upra-vi i djelatnicima itekako sta-lo da njihovo sveučilište bude što bolje plasirano. No, nama može biti svejedno jer nam ništa ne ovisi o plasmanu - osim što nam ponos može biti malo povrijeđen pri fol-klornom uspoređivanju sa

    susjedima. l Je li po vama glavni ra-

    zlog zaostajanja SUZG-a slabo financiranje, kako to navodi vodstvo Sveuči-lišta?

    - Slabo financiranje sva-kako je jedan od razloga sla-bog plasmana, ali ne bih rekao da je glavni. Glavni ra-zlozi su loša organizacija Sve-učilišta, katastrofalna ka-drovska politika i nedovoljna internacionaliziranost.

    l* Koji su po vama najveći problemi SUZG-a, ali i vi-sokog obrazovanja u nas?

    - Upravo sam naveo naj-veće probleme Sveučilišta u Zagrebu, a oni velikim dije-lom proizlaze iz lošeg zakon-skog okvira u kojemu se nala-zi naše visoko obrazovanje i znanost. Tu ne mislim samo

    na postojeći Zakon o znan-stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, nego i na Zakon o radu, na podzakonske akte poput Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zva-nja, na pogrešne interpreta-cije ustavne odredbe o auto-nomiji sveučilišta itd. Cijeli taj zakonski okvir smatram najvećim problemom viso-kog obrazovanja u Hrvatskoj

    Tri glavna razloga l Koji su koraci nužni da

    se plasman SUZG-a na svjetskim rang-listama poboljša?

    - Prije svega, Sveučilište bi trebalo biti zainteresirano da se uopće nađe na važnijim ljestvicama te da kontinuira-no radi na svom plasmanu. Drugo, Sveučilište bi trebalo biti integrirano, odnosno or-ganizirano tako da može do-nositi i učinkovito provodi-ti mjere za poboljšanje svog plasmana na važnijim lje-stvicama. Treće, Sveučilište bi trebalo promijeniti pro-ceduru izbora rektora i na-čin upravljanja jer će bez toga teško postati integrirano.ƒ

    ŠEF SINJSKE HVIDRE IZUDARAO ŽUPANA ŽEVRNJU NOVINAMA U SVEČANOJ LOŽI

    Tanja Djaković

    NOVA MORNAROVA POMOĆNICA

    Vodila astro grupe, pisala udžbenike, a lani nije na vrijeme naručila knjige

    ‘Sveučilište će s ovakvim izborom za rektora teško ikad ući među 500 najboljih’

    RAZGOVOR Prof. Pavel Gregorić koji je doktorirao na Oxfordu

    Metodološki je Šangajska lista najproblematičnija dok su Timesova i QS lista puno relevantnije

    Najveći problemi našeg Sveučilišta proizlaze iz lošeg zakona o visokom obrazovanju kao i iz zakona o radu

    VELIKI PROSVJED METALINGA

    Radnici: Siščani, prosvjedujte i vi!Radnici sisačkog Meta-linga, njih 145, u ponedje-ljak, 10. kolovoza, započe-li su sa štrajkom. Razlog štrajka su neisplaćene plaće za veljaču i ožujak te nepoštivanje kolektiv-nog ugovora od uprave. - Danas je došao direk-tor na posao, vratio se s godišnjeg, te je primio članove štrajkaškog od-bora. No, na sastanku ni-smo dobili odgovor da će nam zaostale plaće biti isplaćene. Zbog toga da-nas pripremamo pro-svjed, proći ćemo u pro-svjednoj povorci ulicama grada. Želimo skrenuti pažnju javnosti ali i lo-kalnih vlasti na teško sta-nje u mnogim tvrtkama u Sisku i Hrvatskoj, u ko-jima radnici moraju radi-

    ti bez plaća. Stog pozivam građane Siska, zaposlene i nezaposlene, da nam se pridruže i pokažu solidar-nost, jer ovo što se danas događa nama, sutra mož-da čeka njih, rekao nam je sindikalni povjerenik u Metalingu Tihomir So-vić. ƒ M. Piškor

    Financije nisu glavni razlog već je to iznimno loša organizacija i katastrofalna kadrovska politika