_Razvijanje dječije kreativnosti SEMINARSKI RAD

Razvijanje kreativnosti u obrazovnom procesu

RAZVIJANJE DJEČIJE RAZVIJANJE DJEČIJE KREATIVNOSTIKREATIVNOSTI

U ODGOJNO-OBRAZOVNOM U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESUPROCESU

STUDENT:Sabahudin ŠabanovićSTUDENT:Sabahudin ŠabanovićMENTOR:Prof.dr.Jasna BajraktarevićMENTOR:Prof.dr.Jasna Bajraktarević

Travnik, 20.12. 2009.godineTravnik, 20.12. 2009.godine

UNIVERZITET U TRAVNIKU

SEMINARSKI RAD

Razvijanje dječije kreativnosti u odgojno-obrazovnom procesu

2

KREATIVNOST

Znamo li uopšte šta je to?

Kreativnost možemo razumijevati kao; stvaralaštvo,stvaranje novih i originalnih umjetničkih, naučnih, tehničkih i drugih djela, te kao osobina ili skup osobina koje će stvaralaštvo omogućiti, potaknuti, izazvati. Za kreativne osobe obično se kaže da su originalne, domišljate, fleksibilne, spretne, te da su dobri improvizatori i nonkonformisti.Kreativne osobe ne moraju nužno biti iznadprosječne u pogledu intelektualnih sposobnosti, niti kreativnost mogu dobiti napornim mentalnim i fizičkim radom.Kreativnost je više pitanje duha, inspiracije, domišljatosti, pitanje čovjekove maštovitosti i slobode izražavanja.


3

Pojam Pojam kreativnostkreativnost sese može može upotrebupotrebitiiti uu dvadva znaznaččenjaenja::

• kreativnostkreativnost kaokao kreiranjekreiranje novihnovih ii originalnihoriginalnih umjetniumjetniččkihkih, , tehnitehniččkihkih, , naučnihnaučnih djeladjela,,

• kreativnostkreativnost kaokao osobinaosobina, , iliili skupskup osobinaosobina kojekoje ććee kreiranjekreiranje – – produktivnostproduktivnost omoguomoguććitiiti, , potaknutipotaknuti, , izazvatiizazvati..


4

KADA SE RAZVIJA I KAKO ISPOLJAVA DJEČIJA KREATIVNOST

Već od druge-treće godine životne dobi dijete polako ulazi u svijet novih saznanja, oblika, u svijet mašte i počinje da od različitih elemenata koje je naučilo pravi nove kombinacije(sklapa igračke, gradi kule i sl.)

U predškolskom periodu je jako važno omogućiti djetetu da radi s plastelinom, glinamolom, time se razvija dječija motorika.

Djevojčice u ranom školskom uzrastu mogu da kroje i šiju kolekciju za svoju lutku, dječaci mogu da rezbare, vajaju, graviraju i sl.Nažalost kod velikog broja djece u životnoj dobi do desete godine opada razvoj kreativnosti.Psiholozi smatraju da za to postoje tri razloga;

1. Smatra se da samo okruženje postaje složeno(porodica-škola).2. Fokus je na metodama učenja3. Pogubnost pedagoških metoda.Od djece se zahtjeva logika,

tačnost, preciznost mišljenja i istraživanja.


5

KodKod djecedjece susu posebnoposebno vavažžnene tritri karakteristikekarakteristike mimiššljenjaljenja kojekoje susu povezanepovezane ss kreativnokreativnošćšćuu::

• osjetljivost na unutrašnje i vanjske podražaje,osjetljivost na unutrašnje i vanjske podražaje,

• izostanak inhibicije, izostanak inhibicije,

• mogućnost potpune obuzetosti nekom mogućnost potpune obuzetosti nekom aktivnošćuaktivnošću..


6

Prema Guilford, Jackson i MessickPrema Guilford, Jackson i Messick,, kreativno kreativno ponašanje mora zadovoljiti sljedeće kriterije: ponašanje mora zadovoljiti sljedeće kriterije:

• Kreativno ponašanje je originalno; ono ima nisku Kreativno ponašanje je originalno; ono ima nisku vjerovjerovvatnost pojavljivanja. atnost pojavljivanja.

• Kreativno ponašanje je prikladno i relevantno. Kreativno ponašanje je prikladno i relevantno. • Kreativno ponašanje je tečno; ono rezultira mnogim Kreativno ponašanje je tečno; ono rezultira mnogim

novim sadržajnim oblicima. novim sadržajnim oblicima. • Kreativno ponašanje je fleksibilno; ono istražuje i Kreativno ponašanje je fleksibilno; ono istražuje i

koristi netradicionalne pristupe rješavanja problema. koristi netradicionalne pristupe rješavanja problema.

Razvijanje kreativnosti u obrazovnom procesu

7

Koliko je visok toranj? (primjer divergentnog mišljenja) Naučnik Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i veliki zaljubljenik u matematiku priča o nezgodama jednog učenika srednje škole koji u Sjedinjenim Državama mora polagati ispit iz fizike da bio primljen na univerzitet. Profesor ga pita: “Kako ćeš izmjeriti visinu tornja uz pomoć barometra?” Student odgovara: “U džepu imam klupko konca, za njega vežem barometar, popnem se na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim dužinu konca.” Profesor nemilosrdno odgovara: “Pao si!” Profesor je od učenika očekivao ovakav odgovor: barometar mjeri pritisak, a pritisak se mijenja s visinom (jer je pritisak zraka na živu različit). Na svakih deset i po metara stupac žive spušta se za 1 milimetar; pa ako je pritisak na zemlji 760mm, a 757 na vrhu tornja, to znači: 760 - 757 = 3; 10,5 x 3 = 31,5: toranj je visok 31,5 metra. Student se ipak nije predao. Obratio se sudu i sudija je dopustio da još jednom ide na ispit. Ovog puta ga je ispitao lično profesor Gell-Mann. Obratio se studentu ovako: “Zaboravimo što je bilo na prošlom ispitu. Evo barometra, ovdje vani je toranj, reci mi kako ćeš barometrom izmjeriti visinu tornja.” Student je napravio bilješke i rekao: našao sam 21 rješenja pa ne znam koje je najbolje” Gell-Mann, iznenađen, zatraži da nabroji sva rješenja. Student počne: Prvo rješenje: stavit ću barometar na zemlju uz zid tornja pa napraviti zarez na zidu na vrhu barometra, onda ću barometar postaviti na zarez, pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne dođem do vrha. Drugo rješenje: čekat ću sunce, staviti barometar na zemlju i izmjeriti njegovu sjenu pa usporediti sa sjenom tornja i tako odrediti visinu na način kao je to uradio Tales. Treće rješenje: popet ću se na vrh tornja s hronometrom, bacit ću barometar, izmjeriti vrijeme, pa po formuli zakona o sili teže i ubrzanju izračunati visinu tornja. Četvrto rješenje: izračunat ću po padu pritiska (kako je drugi profesor tražio). Peto... šesto... rješenje... A na kraju je i dvadeset i prvo rješenje, koje možda nije odveć “pošteno”. Otići ću do čuvara tornja, pokazati mu barometar i pokloniti mu ga - ako mi kaže koliko je toranj visok!”


8

KREATIVNOSTKREATIVNOST

Mjesto kreativnosti u obrazovnom procesu:Mjesto kreativnosti u obrazovnom procesu:

OBRAZOVANJEOBRAZOVANJE(kvalitet ličnosti određen znanjem i sposobnostima)(kvalitet ličnosti određen znanjem i sposobnostima)

ZNANJE SPOSOBNOSTIZNANJE SPOSOBNOSTI (materijalni zadaci) (funkcionalni zadaci) (materijalni zadaci) (funkcionalni zadaci)

ČINJENICE GENERALIZACIJE SENZORNE, PRAKTIČNE,ČINJENICE GENERALIZACIJE SENZORNE, PRAKTIČNE,(konkretno) (apstraktno) IZRAŽAJNE, INTELEKTUALNE(konkretno) (apstraktno) IZRAŽAJNE, INTELEKTUALNE

MIŠLJENJEMIŠLJENJE (proces zahvatanja odnosa i veza) (proces zahvatanja odnosa i veza)

KONVERGENTNO KONVERGENTNO DIVERGENTNODIVERGENTNO (logičko zaključivanje) (logičko zaključivanje) (kreiranje novih (kreiranje novih ideja)ideja)


9

Divergentno mišljenje prema Guilfordu:

a) redefinicija – nova upotreba likovnih sadržaja

b) osjetljivost za probleme – sposobnost otkrivanja likovih problema

c) fluentnost – raspolaganje bogatstvom ideja

d) originalnost – sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje

e) elaboracija – razrađivanje originalne ideje u detalje

f) fleksibilnost – lahko napuštanje uhodanih puteva


10

Kreativnost je pristup problemu!

Za kreiranje novog djela potreban je fond znanja i iskustva – kreiranje novih spojeva.

Odrednice kreativnosti:- povezivanje ranije nepovezanih stvari

- djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje) visoke društvene vrijednosti

Pablo Picasso: Glava bika, 1943.Picasso uzima dva poznata elementa –- sjedalo i upravljač bicikla – i kreira od njihnovi spoj. Mentalni skok povezuje dotadanepovezano u nešto originalno.


11

U svakom zdravom novorođenom djetetu postoji jedan U svakom zdravom novorođenom djetetu postoji jedan potencijalpotencijal:: emocionalni, intelektualni, moralni, etički, emocionalni, intelektualni, moralni, etički, fizičkifizički. . Na njega Na njega djeluju mnogi i raznodjeluju mnogi i raznovrsnivrsni faktori – faktori – porodicaporodica, , grupa vršnjaka, škola, društvena klima… grupa vršnjaka, škola, društvena klima…

Mogu djelovati trojakoMogu djelovati trojako::

1) da taj potencijal razvijaju, 1) da taj potencijal razvijaju,

2) da ga ostavljaju netaknutim – niti ga razvijaju niti ga 2) da ga ostavljaju netaknutim – niti ga razvijaju niti ga koče, koče,

3) da taj potencijal remete, koče i eventualno uništavaju. 3) da taj potencijal remete, koče i eventualno uništavaju.


12

Kada je kreativnost u pitanju oKada je kreativnost u pitanju osnovno je: snovno je:

• razumjeti dijete, prihvatiti ga onakvim kakvo jestrazumjeti dijete, prihvatiti ga onakvim kakvo jestee, ,

• vjerovati u potencijalne kreativne snage svakog djeteta,vjerovati u potencijalne kreativne snage svakog djeteta,

• kreiratikreirati atmosferu za otvaranje djeteta, atmosferu za otvaranje djeteta,

• dopustiti dopustiti dječijem dječijem duhu da se duhu da se pustipusti, da poleti tamo gdje , da poleti tamo gdje nešto osluškuje ili očekuje,nešto osluškuje ili očekuje,

• kreirati odnose uzajamnog razumijevanja, povjerenja, kreirati odnose uzajamnog razumijevanja, povjerenja, povezivanja, autoriteta, ali i ljubavi,povezivanja, autoriteta, ali i ljubavi,

• vjerovati da vjerovati da ćće svako dijete uspjeti u životu i naći svoje e svako dijete uspjeti u životu i naći svoje mjesto pod suncem prema svojim sposobnostima.mjesto pod suncem prema svojim sposobnostima.


13

NastavaNastava u kojoj seu kojoj se njeguj njegujee kreativnost ima sljedeća kreativnost ima sljedeća obilježja:obilježja:

• NastavnikNastavnik se trudi smanjiti stres i anksioznost kod djece i se trudi smanjiti stres i anksioznost kod djece i kod sebe.kod sebe.

• Proces se vrednuje više od proizvoda.Proces se vrednuje više od proizvoda.• Uklanja se vremensko ograničenje iz aktivnosti u kojima Uklanja se vremensko ograničenje iz aktivnosti u kojima

sudjeluju djeca.sudjeluju djeca.• Uspostavlja se slobodna i otvorena klima, a Uspostavlja se slobodna i otvorena klima, a

samoizražavanje se ohrabruje i cijeni.samoizražavanje se ohrabruje i cijeni.• Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s

nastavnikomnastavnikom, već između sebe., već između sebe.• TakmičenjeTakmičenje i nagrađivanje se nastoji što manje koristiti. i nagrađivanje se nastoji što manje koristiti.


14

Nivoi kreativnostiNivoi kreativnosti ( (Irving TaylorIrving Taylor))

Generativna kreativnostGenerativna kreativnost: - ekspresivna kreativnost zadaci : - ekspresivna kreativnost zadaci - produktivna kreativnost - produktivna kreativnost obrazovnih obrazovnih

- inventivna kreativnost sistema- inventivna kreativnost sistema

Konstruktivna kreativnostKonstruktivna kreativnost: - inovativna kreativnost: - inovativna kreativnost - emergentivna kreativnost (autentično - emergentivna kreativnost (autentično

nove cjeline)nove cjeline)


15

Razvoj kreativnosti:Razvoj kreativnosti:

1.1. kreativnost spontane aktivnostikreativnost spontane aktivnosti – samostalno izražavanje, spontani – samostalno izražavanje, spontani djetetov izrazdjetetov izraz

2.2. kreativnost usmjerene aktivnostikreativnost usmjerene aktivnosti – spontano izražavanje uz svjesno – spontano izražavanje uz svjesno nastojanje za poboljšanjem, postizanjem “sličnosti” s realnim nastojanje za poboljšanjem, postizanjem “sličnosti” s realnim objektomobjektom

3.3. kreativnost invencijekreativnost invencije – opažanje i izražavanje novih likovnih odnosa – opažanje i izražavanje novih likovnih odnosa

4.4. kreativnost inovacijekreativnost inovacije – donošenje značajnih promjena u likovnom – donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem složenijih likovno-jezičnih i tehničkih mogućnostiizrazu unošenjem složenijih likovno-jezičnih i tehničkih mogućnosti

5.5. kreativnost kreiranjakreativnost kreiranja – kreiranje potpuno novih likovno-pojmovnih – kreiranje potpuno novih likovno-pojmovnih sistema – stilovasistema – stilova

Dječija kreativnost je definirana stupnjevima 1., 2. i 3., a djelimično 4.Dječija kreativnost je definirana stupnjevima 1., 2. i 3., a djelimično 4.

Razvijanje dječije kreativnosti u odgojno- obrazovnom procesu

16

Podsticanje kreativnosti

- bodrenje manipuliranje idejama i predmetima

- provjeravanje ispravnosti ideje (više “kako”, manje “šta”)

- ohrabrivanje novog, izvornog mišljenja

- suzdržavanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne

- traženje alternativnog načina rješenja i mogućnosti (variranje, analogija)

- pitanje “šta bi bilo da je bilo drugačije”

- podsticanje učenika da postavljaju pitanja

- nagrađivati nekonformističko mišljenje

- pomagati učenicima u nalaženju izvora informacija

- podsticati grupno rješavanje problema (“brainstorming”)


17

Kako ometamo kreativnost?Kako ometamo kreativnost?- - crtanjem djecicrtanjem djeci- - ispravljanjem dječijih oblikaispravljanjem dječijih oblika- - slikovnice za bojenjeslikovnice za bojenje- - prenaglašavanjem nekih vrijednostiprenaglašavanjem nekih vrijednosti- - insistiranjem na urednosti i preciznostiinsistiranjem na urednosti i preciznosti- nametanjem šablona- nametanjem šablona


18

1. Verbalne:

-Nastavljanje priče:

Zadane riječi: vrata, brod, sedam, vilica, velik, sreća, stare čizme, prehlađen mrav, vodopodi, val x 4

Početak: “Bilo je to u vrijeme kada su se ptice počele gnijezditi u...

- Izmjene riječi:

1. ŠTAAM mašta

2. MOĆOP pomoć

3. GARIT tigar

4. PADAZ zapad

5. LUPAK klupa kalup

6. VANAR vrana narav ravan

7. LMAAP lampa palma

8. AVART vatra trava

-Kreiranje veza:

Što je zajedničko rijeci i pčeli?

Moguće veze:

kretanje, izvor stredstava za život ljudi, opasne kad se naljute...

Divergentne igre


19

2. Vizuelne:

Dovrši crtež kako želiš:


20

3. Prostorne

- različite upotrebe predmeta (štap, stolica...)

4. Zvukovne

- različito izgovaranje glasa (npr. “a”)

- dodavanje različitih pokreta

5. Logičke

- problemske priče

- matematički (numerički, geometrijski)

i fizikalni zadaci

1 2 3 = 1

1 2 3 4 = 1

1 2 3 4 5 = 1

Umetni znakove aritmetičkih operacija tako da rezultat bude 1. Dozvoljeno je dvije susjedne brojke udružiti u jedan broj (npr. 1 2 = 12).

Npr.:1 + 2 : 3 = 11 x 2 + 3 - 4 = 11 + 23 : 4 - 5 = 1

Ukloni sedam šibica da ostane pet kvadrata:

Kombiniraj predmete i postavi svijeću uza zid!


21

ZAKLJUČAK Sjetimo se djetinjstva i onih i onih učitelja koji su nas inspirirali da budemo radoznali i kreativni, ohrabrivali nas u nakani da steknemo znanja, slušali naše ideje, bili naši mentori a ne samo autoritativne figure, učili nas koncepciji i vrijednostima koja ćemo pamtiti čitav život.Najveća zahvala će biti ako nastavimo i proširimo ono što su nam pružili kroz naš rad. Učenje djece je profesija a ne posao.


22

Literatura

1. Bašić, E. I dr.:Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, 1987.2. Berberović,Dž.:Uzor i pozitivan primjer učenicima, Prosvjetni

list br.093,Sarajevo, 2008.3. Jusić-Sofić, M.:Značaj igrajućeg nastavnika, Prosvjetni list

br.116, Sarajevo, 2008.4. Jusić-Sofić, M.:Kreativne ideje nastavnika, Prosvjetni list,

br.115, Sarajevo, 2008.5. Stevanović, M.:Edukacija za stvaralaštvo, Tonimir,

Varaždinske toplice, 1997.6. Stevanović, M.:Od kurikuluma do kreatologijskog konteksta

obrazovanja, Prosvjetni list, broj 071, Sarajevo, 2003.7. Stevanović, M.: Predškolska pedagogija, EDK, Rijeka, 2000.

Documents

_Razvijanje dječije kreativnosti SEMINARSKI RAD