Razvoj i osobitosti sestrinske Razvoj i osobitosti sestrinske prakse vezano za neurokirurprakse vezano za neurokiruršško ko

sestrinstvosestrinstvo

Lucija MioLucija Miočč, dipl.ms. MNS, dipl.ms. MNS

SadrSadržžajaj

2Tečaj trajne edukacije

•Razvoj sestrinstva

•Novi aspekti etičkih načela

•Standardi koji se koriste u sestrinskoj praksi

•Profesionalne kompetencije

•Uloge i odgovornosti sestre u naprednom radu

RAZVOJ SESTRINSTVARAZVOJ SESTRINSTVA

3Tečaj trajne edukacije

S obzirom na ulogu i značaj med. sestre možemo izdvojiti nekoliko različitih perioda• narodni period ( primjena načela neškodljivosti )• robovlasnički period ( stare kulture ) • kršćanski period (Matrone i Đakonese )• mračni period• suvremeni period

RAZVOJ SESTRINSTVARAZVOJ SESTRINSTVA

4Tečaj trajne edukacije

FLORENCE

NIGHTINGALE

• osnovala je školu za med. sestre pri St. Thomas hospital• autorica niza radova koji govore o etici bila je Lujza Janković

Wagner

( Grković-Janović, 2003)

• govorila je o problematici s kojom se susreću med. sestre usvakodnevnoj

praksi, a vezano uz etička pitanja

NOVI ASPEKTI ETINOVI ASPEKTI ETIČČKIH NAKIH NAČČELAELA

5Tečaj trajne edukacije

AMERIČKO SESTRINSKO UDRUŽENJE 1896.

• prepoznalo je potrebu za izradom kodeksa• med. sestre su tražile konkretne postavke koje mogu primijeniti u svakodnevnoj praksi te podučavati nove sestre etici u sestrinstvu

• prvi etički kodeks datira iz 1926.• zdravstvena njega je usmjerena zadovoljavanju osnovnih ljudskih

potreba

• 30-tih godina 20 st. ICN –ov savjet formira odbor za etiku u sestrinstvu s ciljemda se prepoznaju etički problemi sa kojima se susreću med. sestre

Novi aspekti etiNovi aspekti etiččkih nakih naččelaela

6

HUMS objavljuje prvi etički kodeks 1995. HKMS 2005. donosi etički kodeks med. sestara koji definira:• osnove načela profesionalnog ponašanja med. sestara• odnos prema pacijentu• suradnju s timom zdravstvene njege• poštovanje profesionalne tajne• trajno usavršavanje• poštovanje ugleda staleža• zaštitu pacijenata od rizika• osiguranje od odgovornosti• način rješavanja etičkih pitanja i odnosa prema drugim med. sestrama

Načela utkana u sestrinsku praksu

7

Teze sestrinstva

• njega je individualizirana• njega je koordinirana s• drugim skupinama i pojedincima• pružanje njege je središnja stvar• sestre koriste skup mjera iz ”procesa“

za

individualiziranu njegu• postoji snažna veza između radnog

okruženja i mogućnosti da se pruži optimalna njega i ishod

Tečaj trajne edukacije

Načela utkana u sestrinsku praksu

•

autonomnost•

neškodljivost

•

pravičnost•

odgovornost

•

povjerljivost

Tečaj trajne edukacije

Načela utkana u sestrinsku praksu

9

Zdravstvena njega je

• obnavljajuća (mijenja utjecaj samebolesti na pacijenta)

• podržavajuća ( usmjerena na okolinu i međuljudske odnose)• promocijska (potiče zdrav način života, ciljeve pojedinca, obitelji, društva)

Umijeće u sestrinstvu

• temelji se na brizi za pacijenta• očuvanju ljudskog dostojanstva• nužna je empatija• potpuna njega ( aktualne i

potencijalne probleme zdravstvenenjege)

• holistički pristup

Tečaj trajne edukacije

Sestrinstvo u neuroznanostiSestrinstvo u neuroznanosti

10

• predstavlja naučenu specijalnost• sposobnost i odluke na načelima bioloških, fizičkih, psihičkih, bihevioralnih i društvenih znanosti sa naglaskom na neurološku funkciju

• one koriste najbolju mogućnost i zakonski okvir za sestrinske dijagnoze, intervencije, neprekidno ocjenjuju učinkovitost i kvalitetu

• optimiziraju rezultate u procesu zdravstvene njege

Tečaj trajne edukacije

Standardi koji se koriste u sestrinskoj praksiStandardi koji se koriste u sestrinskoj praksi

11

Standardi su usmjereni na dijagnosticiranje, liječenje,  planiranje, evaluaciju zdravstvene njege s fokusom na  pacijenta i neurološka oštećenja

1. Prikupljanje (sestra prikuplja bitne podatke za pacijenta i njegovo zdravlje)

2. Dijagnoza (sestra analizira prikupljene podatke kako bi došla do sestrinske dg.)

3. Predviđanje ishoda (individualizirana zdravstvena njega)4. Planiranje (sestra izrađuje plan i strategiju)5. Implementacija (plan se pokreće u stvarnost‐u praksu)

a. koordinacijab. promocija zdravljac. konzultacijed. autoritet

Tečaj trajne edukacije

Standardi koji se koriste u sestrinskoj praksiStandardi koji se koriste u sestrinskoj praksi

12

6. Evaluacija ( sestre neprekidno ocjenjuju uspjeh i napredak k zadanom cilju)

7. Etika (sestre uvijek postupaju etično)8. Obrazovanje(sestre stječ

u znanja i vještine koje odgovaraju trenutnim 

načelima )9. Istraž

ivanje (sestre moraju uklopiti činjenice u svoj rad temeljene na 

dokazima)10. Kvaliteta (sestre moraju doprinositi kvaliteti zdravstvene njege)11. Komunikacija(sestre moraju  vladati dobrim komunikacijskim 

vještinama)12. Vodstvo (sestre moraju pokazati liderske osobine)13. Partnerstvo (partnerski odnos s pacijentom, obitelji, članovima tima )14. Profesionalno ocjenjivanje rada ( sestre ocjenjuju vlastiti rad prema 

zadanim regulativama, propisima, smjernicama)15. Dobra iskoristivost ( sestre moraju raditi tako da njihov rad bude 

kvalitetan, siguran i financijski održiv)16. Zdravlje okoline ( sestre moraju raditi u zdravom i sretnom okruženju )

Profesionalne kompetencijeProfesionalne kompetencije

13

• kompetencija je skup znanja, vještina, prosudbi koje se integriraju u izvedbu same sestrinske intervencije

• znanje uključuje:o

razumijevanje znanosti i 

čovjeka                             

o

profesionalne standarde  prakseo

praktična iskustava

o

osobne mogućnostio liderske osobine

• vještine uključuju: o

psihomotorne

o

komunikacijskeo

interpersonalne

o

dijagnostičke

‐Tečaj trajne edukacije

Kompetencije i kompetentnostKompetencije i kompetentnost

14

Kompetentna sestrinska njega može biti pod utjecajem:• same prirodne situacije koja utječ

e na okruženje

• određene situacije koja mož

e smanjiti ili povećati sestrinske kompetencije• oč

ekivane razine ć

e ovisiti o samom modelu i kontekstu situacije

• cjelož

ivotno uč

enje ( osobni napredak i iskustvo )

Ocjenjivanje kompetencija•  mjeri se individualno•  uz samoprocjenu•  od nadređenih sestara• za mjerenje kompetencija koriste se različita sredstva i metode

‐

( ANA , 2008. p.6 )

Tečaj trajne edukacije

Temeljni ciljevi odgovornostiTemeljni ciljevi odgovornosti

15

• pruž

anje njege sukladno godinama i jezično prilagođeno pacijentu• održ

avanje sigurnog okruženja

• edukacija pacijenta o zdravim navikama 

i terapijskim mogućnostima• osiguranje kontinuirane njege• koordinacija njege kroz sustav   svih djelatnika koji su uključeni• upravljanje informacijama• uspješna komunikacija

Profesionalnost• izvrsnost• samomotivaciju• zajednič

ki rad

• sudjelovanje u procesu dobivanja certifikata ili potvrdnice    također definira ž

elju za izvrsnošću

Tečaj trajne edukacije

Uloge i odgovornosti sestre u Uloge i odgovornosti sestre u naprednom radunaprednom radu

16

• postić

i pozitivan ishod liječ

enja kroz najbolju sestrinsku praksu

• zahtijevati kontinuiranu izobrazbu i osnaživanje sestrinstva na svim 

razinama

• to uključ

uje rad u civilnim društvima, udrugama, asocijacijama

• poveć

ati kvalitetu ž

ivota kroz život

Tečaj trajne edukacije