Razvoj Trzista Novca u Bih

7/31/2019 Razvoj Trzista Novca u Bih

1/52

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVOBranilaca Sarajeva, 4771 000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel. + 387 33 442 576

Fax: + 387 33 664 047e-mail: [email protected]: www.eis-bih.com

RAZVOJ TRITA NOVCA

U BOSNI I HERCEGOVINI


2/52

OVAJ PROJEKAT JE PODRAN FINANSIJSKIM SREDSTVIMAAMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) IUZ TEHNIKU PODRKU URBAN INSTITUTA IZ VAINGTONA

Voditelj istraivakog tima i autor Dr Fikret AUEVI

Saradnici istraivai na projektu:Mr Hasan MahmutoviMr Senad Softi

Mentor istraivanja:Gospoa Ann Richards

Tehnika podrka projektu:Senada Lalii

Behireta Duranovi


3/52

IZVRNI SAETAK

Predmet analize u ovoj studiji bilo je postojee stanje razvijenosti trita novca u

Bosni i Hercegovini (BiH), postojea i predloena zakonska regulativa koja se odnosi

na trite novca, te ispitivanje stavova menadera komercijalnih banaka o potrebama i

koristima razvoja ovog trita. Analiza mogunosti razvoja trita novca provedena je

sa stanovita uticaja uvoenja instrumenata ovog trita na strukturu kamatnih stopa,

profitne potencijale banaka, kao i smanjivanje odliva novca u inostranstvo. Za potrebeistraivanja stavova menadera banaka obavljena je Anketa menadera komercijalnih

banaka.

Prvi dio studije sadri analizu nivoa ekonomske razvijenosti BiH, osnovne indikatore

ekonomskog razvoja i analizu izvore ekonomskog rasta u prethodnim godinama. U

drugom dijelu studije analizirali smo strukturu finansijskog sistema u BiH i rezultate

reforme bankarskog sektora, koji trenutno predstavlja ubjedljivo najznaajniji

segment finansijskog sistema BiH.

U treem dijelu studije obraen je postojei nivo razvijenosti trita novca, postojea i

predloena zakonska regulativa koja se odnosi na finansijska trita i njihove

instrumente, nedostaci postojee regulative i mogui uticaj primjene predloenih

zakonskih rjeenja o emisiji javnog duga u BiH na strukturu kamatnih stopa i

profitabilnost banaka. U ovom dijelu smo, takoe, dali komentar rezultata Ankete

menadera, koja predstavlja jedan od najvanijih segmenata studije.

Rezultati ovog istraivanja pokazali su da postoji naglaena potreba sektora

komercijalnog bankarstva za razvojem domaeg trita novca, poevi od emisije

dravnih instrumenata, preko poeljnog pojavljivanja Centralne banke BiH na tritu

novca emisijom vlastitih instrumenata, do interesa komercijalnih banaka za emisijom

vlastitih instrumenata trita novca.

Polazei od analiziranog postojeeg stanja i stavova anketiranih banaka u posljednjemdijelu ove studije dali smo preporuke. Preporuke sadre uklanjanje postojeih

nedostataka u bankarskoj regulativi, odnosno pretjeranu rigidnost, koja u ovoj fazi

razvoja bankarskog i finansijskog sektora, prema rezultatima Ankete, poinje

predstavljati prepreku daljem razvoju ovog sektora i poveavanju plasmana na

domaem tritu Takoe preporuili smo donoenje Zakona o tritu novca kojim je


4/52

I OSTVARENI EKONOMSKI REZULTATIU BOSNI I HERCEGOVINI - 1998.-2003.

Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i Parikog mirovnog ugovora

u novembru i decembru 1995. godine i prijemom Bosne i Hercegovine (BiH) u

lanstvo meunarodnih finansijskih organizacija (Meunarodni monetarni fond i

Svjetska banka) zapoet je proces obnove i rekonstrukcije u BiH. Donatorska sredstva

odobrena na bilateralnoj i multilaternoj osnovi u iznosu do 3,5 milijardi USD bila su

najznaajniji izvor finansiranja oporavka BH ekonomije. Najvei dio odobrenihsredstava za ovu namjenu realizovan je u periodu 1996.-1999. godina. U periodu

1996.-1998. godine obavljene su najznaajnije pripreme za poetak procesa

privatizacije u oba BH entiteta (Federacija BiH - FBH i Republika Srpska - RS).

Budui da je ovaj proces po svojoj prirodi veoma kompleksan, a posebno u zemlji

koja je bila pogoena ratom, njegovo provoenje bilo je praeno estim nejasnoama,

nerazumijevanjima, pogrenim odlukama, kompliciranom procedurom dokazivanja

prava vlasnitva nad imovinom iskazanom u bilansima i loim menadmentom.

Prethodno navedeni faktori imali su neposredan uticaj na rast rizika ulaganja,

odnosno finansiranja preduzea koja su bila predmet privatizacije, posebno preduzea

iz oblasti preraivake industrije, velikih trgovakih preduzea koja su bila u

dravnom vlasnitvu, kao i oblasti agro-industrijskog kompleksa. Posljedice na

strukturiranje aktive bankarskog sektora, kao i na izdvajanje trokova na ime

potencijalnih kreditnih gubitaka, u skladu sa standardima koje su propisale Agencija

za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS, oitovale su se u padu relativnoguea prihoda po osnovu kamata na odobrene kredite preduzeima i smanjivanje

mogunosti generiranja izvora za kredite kojima bi bila finansirana obrtna sredstva

preduzea. Rigidnost finansijskog sektora u BiH, a posebno nerazvijenost trita

novca, imala je i jo uvijek ima za posljedicu da su mogunosti rone transformacije

pasive i terminske usklaenosti pasive i aktive postale veoma ozbiljnom barijerom

finansijskog produbljavanja i uspjenijeg finansiranja poslovnih sektora u BiH koji

imaju ljudske i materijalne resurse, ali nemaju adekvatne finansijske izvore za

redovno finansiranje poslovanja.

Podaci u tabeli 1 obuhvataju kretanje osnovnih makreoekonomskih veliina

(agregata) u periodu od 1998. do 2003. godine. Razlog praenja rezultata u ovom

periodu jeste u injenici da je jedinstvena BH valuta (konvertibilna marka - KM)

uvedena u promet u junu 1998 a u bezgotovinski promet na podruju cijele BiH u


5/52

Tabela 1 - Osnovni ekonomski pokazatelji

u Bosni i Hercegovini - 1998.-2003. godina

- vrijednosti u milionima KM

31.12.1998 31.12.2000. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2003.

Bruto domaiproizvod (BDP) 7.439 10.050 10.960 11.650 12.170

Trgovinskideficit (TD) - 5.483 - 5.567 - 6.470 - 7.023 - 7.043Deficit tekuegrauna (DTR) - 1.376 - 1.870 - 2.666 - 3.597 - 3.606TD iskazan u % u

odnosu na BDP 73,71 55,39 59,03 60,28 57,87DTR iskazan u %u odnosu na BDP 18,50 18,61 24,32 30,88 29,63

Zvaninazaposlenost 651.314 640.553 625.643 637.660 634.046Zvaninanezaposlenost 398.496 421.197 422.155 441.875 459.604Procijenjenaneformalnazaposlenost* 215.000 275.000 325.000 350.000 375.000Vrijednost aktive

banaka u BiH 3.733 4.265 5.575 6.345 7.797Aktiva banakaizraena u %u odnosu na BDP 50,18 42,44 50,87 54,46 64,07Devizne rezerveBiH (CBBiH) 283 1.021 2.697 2.464 2.781

Vanjski dug BiH ---- 4.033 4.370 4.233 3.993

Vanjski dugu % od BDP ---- 40,13 39,87 36,33 32,81

Izvor: Centralna banka BiH, Bilten 1/2004, str. 125.-142.; * - procjene autora F.. o brojuzaposlenih na neformalnom tritu preraunatog na radni angaman (850 sati godinje)


6/52

Posljedice prenoenja naglaska sa obnove na dostizanje odrive ekonomije

ubrzavanjem privatizacije i pokuajima restrukturiranja segmenata preraivake i

bazne industrije bile su pad zvanine zaposlenosti. Pad zaposlenosti bio je primarnoprouzrokovan otputanjem dijela radnika koji su predstavljali tehnoloke vikove u

ve privatizovanim preduzeima ili preduzeima koja su bila u postupku

privatizacije. Komercijalne banke su u tom periodu znaajno restrukturirale aktivu,

posebno u periodu 2000.-2002. godine, poveavajui uee kredita odobrenih

stanovnitvu uz istovremeno reduciranje kredita odobrenih preduzeima.

Sa druge strane, smanjenje zaposlenosti i poveanje BDP BH ekonomije imalo

je za posljedicu rast produktivnosti, odnosno preraunatog BDP po zaposlenom za

68% u periodu 1998.-2003. ili 13,9% godinje. Dok je zvanina zaposlenost u

navedenom periodu smanjena za 2,7%, zvanina nezaposlenost porasla je za 15,3%.

Prosjena stopa rasta nominalnog BDP iznosila je 13,1%.

Tabela 2 - Ekonomski rast mjeren po zaposlenom,i kretanja na tritu rada u Bosni i Hercegovini

31.12.1998 31.12.2000. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2003.

Bruto domaiproizvod (BDP) umilionima KM 7.439 10.050 10.960 11.650 12.170BDP / zaposlenom

u BiH (u KM) 11.422 15.690 17.518 18.270 19.194Lanani indeksBDP pozaposlenom 100 137,4 111,7 104,3 105,1Lanani indekszaposlenosti u BiH 100,0 98,3 97,7 101,9 99,4Lanani indeksnezaposlenosti

u BiH 100,0 105,7 100,2 104,7 104,0

Izvor: prorauni F.. na osnovu statistikih podataka publikovanih u Biltenu 1/2004

Centralne banke BiH


7/52

II STRUKTURA FINANSIJSKOG SEKTORAU BOSNI I HERCEGOVINI

1. Monetarna vlast u Bosni i Hercegovini

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je jedina ovlatena institucija

za voenje monetarne politike na cijeloj teritoriji BiH. U skladu sa odlukom ofunkcionisanju na principama valutnog odbora, CBBiH nema funkciju zajmodavca

posljednje instance, niti mogunost emisije vlastitih vrijednosnih papira. Od osnivanja

CBBiH (11.08.1997.) i uvoenja jedinstvene BH valute (juni 1998.) CBBiH je vrlo

esto smatrana najuspjenijom institucijom u BiH. Konvertibilna marka (KM),

definitivno je prihvaena kao iskljuivo sredstvo u bezgotovinskom platnom prometu

na podruju cijele BiH u septembru 1999. godine. Izravni uticaj uspjenih reformi

monetarnog sistema u BiH bio je izrazit rast monetarne ponude:

Tabela 3 - Monetarna ponuda- milioni KM

1999 2000 2001 2002 2003

Depoziti po vienjuu domaoj valuti 584,6 750,0 1.018,4 1.273,3 1.553,1

Gotovina izvan banaka 515,3 651,7 1.673,9 1.734,4 1.592,9

NOVAC - M1 1.099,9 1.401,7 2.692,3 3.007,6 3.146,0Oroeni i tedni depoziti

u domaoj valuti 22,4 77,9 140,9 272,2 462,2

Depoziti po vienju

u stranoj valuti 465,5 559,5 928,5 817,1 825,7

Oroeni i tedni depozitiu stranoj valuti 577,3 428,2 907,7 974,4 1.118,9

KVAZI NOVAC - QM 1.065,1 1.065,6 1.977,0 2.063,7 2.406,8

NOVANA MASA - M2 2.165,0 2.467,3 4.669,3 5.071,3 5.552,9

I C t l b k BiH G di ji i j t j 2003 t 2004


8/52

Tabela 4 - Devizne rezerve- milioni KM

1998 2000 2001 2003

Neto devizne rezerve 283,3 1.021,2 2.666,5 2.808,6

Monetarna pasiva 253,9 973,2 2.591,6 2.607,7

Neto slobodne rezerve 29,4 48,0 75,0 200,9

Izvor: Centralna banka BiH, mjeseni bilansi 12/1998. - 12/2003., www.cbbh.gov.ba

Uvoenjem jedinstvene valute u bezgotovinski platni promet stvorene su

nune pretpostavke za efikasnije praenje sistema platnog prometa i postepeno

smanjivanje uloge gotovinskih sredstava za transakcije kupoprodaje roba i usluga.

Ovim su, takoer, stvorene i pretpostavke postepene eliminacije mogunosti

koritenja inostranih sredstava plaanja u cilju finansiranja nelegalnih aktivnosti.

Uvoenje jedinstvene valute, uporedo s tim, stvorilo je osnove znaajnog rasta

efikasnosti kontrole naplate javnih prihoda.

2. Struktura finansijskog sistema Bosne i Hercegovine

Finansijski sektor u BiH dominantno je zasnovan na komercijalnombankarstvu. Ukupna aktiva svih komercijalnih banaka u BiH krajem 2003. godine

iznosila je 7,8 milijardi KM, to ini 92% ukupne aktive finansijskog sektora BiH.

Poetkom septembra 2004. godine u BiH je registrovano 35 komercijalnih banaka, 25

osiguravajuih drutava i 44 mikrokreditne organizacije.

Osnovni cilj reforme komercijalnog bankarstva bilo je provoenje mjera

finansijske liberalizacije. Mjere finansijske liberalizacije podrazumijevale su sljedee

korake: potpunu eliminaciju drave iz regulacije finansijskih tokova, odnosno

eliminaciju mogunosti da drava neposredno utie na odreivanje kamatnih stopa na

depozite i zajmove; privatizaciju banaka u dravnom vlasnitvu; eliminaciju drave iz

kontrole odluivanja kome i u kom obimu trebaju biti odobravani krediti, odnosno

omoguavanje autonomije odluivanja banaka; usvajanje Bazelskih standarda

lj j k i i i i i k ij l b k kid j k l i


9/52

(1998.), osnivanja CBBiH i uvoenja jedinstvene valute u gotovinski, a posebno u

bezgotovinski platni promet (1998./1999.), te nakon proirenja ovlasti Visokom

predstavniku i stabilizacije politikih i vojnih prilika u BiH (1999./2000.). Krajem2003. godine trino uee deset najveih banaka iznosilo je 72,5%, a ukupna aktiva

bankarskog sektora porasla je sa 3,7 na 7,8 milijardi KM u periodu od 1998. do kraja

2003. godine.

Tabela 5 - Konsolidovani bilans komercijalnih banakau Bosni i Hercegovini

- u milionima KM

Rednibroj

Aktiva / Pasiva Bosna i Hercegovina

1998 1999 2000 2001 2002 2003A K T I V A

1. Rezerve 208 275 287 872 595 1,040

2. Devizna aktiva 605 848 961 1.364 1.469 1,588

3. Potraivanja od vlade 113 37 34 33 61 47

4. Potraivanja od

nefinansijskih preduzea 2.547 2.467 2.584 2.602 2.715 3,069

5. Potraivanja od stanovnitva 260 277 399 704 1.506 2,053

UKUPNA AKTIVA 3.733 3.904 4.265 5.575 6.345 7,797

P A S I V A6. Depoziti generalne vlade 222 170 143 278 390 455

7. Depoziti po vienju

u domaoj valuti 148 585 750 1.016 1.270 1,551

8. Depoziti po vienju

u stranoj valuti 638 466 555 929 817 826

9. Oroeni i tedni depoziti

u domaoj valuti 8 22 78 141 273 462

10. Oroeni i tedni depoziti

u stranoj valuti 467 577 428 908 974 1,11911. Devizna pasiva 1.606 1.519 1.577 1.526 1.794 2,437

12. Kapitalni rauni 1.311 1.257 1.096 1.118 1.214 1,319

13. Ostale stavke (neto) - 667 - 692 - 362 - 341 - 387 - 372

UKUPNA PASIVA 3.733 3.904 4.265 5.575 6.345 7,797


10/52

podatak da su suvlasnici preko 75% osnivakog kapitala banaka u BiH nerezidenati.

Autonomija poslovanja banaka omoguena je zakonskim propisima, uz izuzetak

dravnih banaka ije je uee, meutim, u bankarskom sektoru svedeno na maliprocenat. Privatno vlasnitvo banaka, kao jedan od temelja liberalizacije, je

dominantan oblik vlasnitva u BiH. Konano, liberalizacija meunarodnih tokova

kapitala je gotovo u cijelosti provedena, izuzimajui investiranje inostranog kapitala u

specifine sektore kao to su industrija naoruanja, igre na sreu, sredstva javnog

informisanja i javne usluge.

Reforma finansijskog sektora u BiH ukljuivala je pripremu zakonskih i

institucionalnih osnova za poetak rada finansijskog trita - preciznije trita

kapitala. Priprema za institucionaliziranje trita kapitala zapoeta je usvajanjem

paketa zakona o komisiji za vrijednosne papire, registru vrijednosnih papira i zakona

o vrijednosnim papirima. U FBiH ovaj paket zakona usvojen u posljednjem kvartalu

1998. godine, a u RS tokom 1999. godine. Poslije usvajanja ovih zakona osnovane su

komisije za vrijednosne papire i registri vrijednosnih papira na entitetskom nivou (u

FBiH i u RS). Slino kao i kod drugih zakona, ni u ovom domenu na dravnom nivou

ne postoji jedinstvena regulatorna institucija. Dakle, finansijska trita su od poetkareformi i institucionalno i zakonski podijeljena na entitetskoj osnovi. Formiranje

Komisije za vrijednosne papire FBiH, Registra vrijednosnih papira FBiH, Komisije za

hartije od vrijednosti RS i Registra hartija od vrijednosti RS bile su osnove za

registraciju i prodaju dionica preduzea u masovnoj privatizaciji. Takoe, osnivanje

ovih institucija bilo je "prethodnica" za osnivanje trita kapitala, opet na entiteskoj

osnovi. Trite kapitala institucionalizovano je u RS osnivanjem Banjaluke berze

hartija od vrijednosti (BLSE) i Sarajevske berze (SASE).

3. Rezultati reforme bankarskog sektorau Bosni i Hercegovini

Rezultati reforme bankarskog sistema i provedenog procesa finansijskeliberalizacije, ukljuujui punu slobodu stranih fizikih i pravnih lica da osnivaju

vlastite banke ili uestvuju u kupovini domaih banaka, oitovali su se u veoma

znaajnom rastu efikasnosti bankarskom poslovanja, izraenom rastu aktive,


11/52

Tabela 6 - Finansijska intermedijacija uBosni i Hercegovini 1998.-2003.

- u %

GODINA Odnos aktiveprema BDP

Kreditipreduzeima istanovnitvuprema BDP

Odnos kreditaprema

depozitima

Odnos kreditaprema

depozitimauveanim za

stranu pasivu

1998. 50,2 37,7 189,3 90,92000. 42,4 29,7 152,7 84,5

2001. 50,9 30,2 101,4 68,9

2002. 54,5 36,2 113,3 76,5

2003. 64,1 42,1 116,1 74,8

Izvor: Prorauni autora studije na osnovu podataka CBBiH

Prema prezentiranim mjerama finansijske intermedijacije u oblastikomercijalnog bankarstva BiH je u poreenju sa ostalim zemaljama jugoistone

Evrope ostvarila veoma zapaene rezultate i nalazi se na drugom mjestu, iza Hrvatske.

Aktiva bankarskog sektora prema BDP u Hrvatskoj je protekle godine bila na nivou

od 96,5%, a krediti odobreni preduzeima i stanovnitvu 47,5%. U Albaniji i

Makedoniji odnos aktive prema BDP u protekloj godini dostigao je nivo od 56,5%,

dok je u Bugarskoj iznosio 47,5%.1

Meutim, za razliku od stabilno rastuih stopa realnog ekonomskog rasta u

Bugarskoj i Rumuniji, te donekle i Makedoniji, koje pokazuju visok stepen korelacije

izmeu rasta aktive, posebno po osnovu kredita odobrenih preduzeima, i rasta BDP,

rast aktive bankarskog sektora u BiH nije pozitivnog koreliran sa rastom realnog

BDP. Stopa rasta aktive bankarskog sektora porasla je sa 13,8% 2002. na 22,9% 2003.

godine. Meutim, u navedene dvije godine nominalna stopa rasta BDP smanjena je sa

6,3% na 4,5%, a realna sa 5,9% na 4,0%.

Tabela 7 - Odobreni krediti i ekonomski rastu Bosni i Hercegovini 1998.-2003.

- u %

Krediti Krediti Nominalna Realna stopa


12/52

Budui da je za ubrzavanje stopa rasta BDP neophodan uslov znaajniji rast

zaposlenosti, generiran rastom dugoronih investicija i restrukturiranjem, znaajnijakreditna podrka ulaganju u realni sektor ekonomije neophodna je pretpostavka rasta

konkurentnosti domaih preduzea. Podaci iz tabele 4 pokazuju da je kreditni

portfolio komercijalnih banaka znaajno restrukturiran u korist finansiranja manje

rizinih klijenata (domainstava) u odnosu na rizinije (poslovni sektor). Bankarska

regulativa, odnosno vrlo rigorozne odredbe o ronoj usklaenosti stavki pasive i

aktive, te pravila o sistematizaciji aktive po rizinim stavkama, kako pokazuje anketa

rukovodilaca komercijalnih banaka u ovom projektu, predstavljala je veliku barijeru

za mogunost znaajnije podrke banaka poslovnom sektoru.

III MOGUNOSTI RAZVOJA TRITA NOVCAU BOSNI I HERCEGOVINI

Uvod - postojee stanje

U proteklih sedam godina instrumente trita novca nije emitovao nijedan nivovlasti u BiH. Razlog je bio veoma jednostavan. Budetski prihodi nisu bili dovoljni da

bi se pokrili budetski rashodi, pa su deficiti finansirani sredstvima na osnovu

aranmana sa MMF i Svjetskom bankom. Premda je u entitetskim zakonima o

budetima bila predviena mogunost javnog zaduivanja, zvaninici MMF smatrali

su da je neophodno rijeiti probleme fiskalnih debalansa, a potom razmatrati

mogunosti javnog zaduivanja. Meutim, Zakon o javnog dugu i garancijama BiH je

u proteklih est mjeseci pripreman, kao i slini zakoni na entitetskim nivoima. Prema

prijedlogu ovih zakona, iji saetak dajemo u Aneksu 1, Vijee ministara BiH, kao i

entitetske vlade bie u mogunosti emitovati kratkoroni i dugoroni dug, u skladu sapredvienim ogranienjima koja su vezana za redovne budetske prihode ostvarene u

prethodnim periodima i uz saglanost MMF-a.


13/52

1. Komentar zakonskih rjeenja koja reguliu

mogunost emisije vrijednosnih papira u BiH

Interpretacija zakonskih rjeenja koja reguliu mogunost emisije vrijednosnih

papira i trgovine njima, koju dajemo u Aneksu 1, pokazuje da u skladu sa postojeim

usvojenim i vaeim zakonskim rjeenjima i podzakonskim aktima u oba BH entiteta,

izuzimajui prijedloge zakona o emisiji duga i garancija sa nivoa BiH, entiteta,

kantona u FBiH, optina u oba entieta i Distrita Brko, emisija kratkoro

nihvrijednosnih papira nije mogua, odnosno zakonom nije predviena. Dakle, osnovni

problemi postojee zakonske regulative u oba BH entiteta vezani za trita novca

svode se na sljedee:

1. Vaei zakoni o vrijednosnim papirima nisu predvidjeli mogunost emisijekratkoronih vrijednosnih papira, odnosno ovaj zakon se odnosi naprocedure emisije dugoronih vrijednosnih papira (instrumenata trita

kapitala).

2. Vaei zakoni o privrednim drutvima obrauju samo vlasnike vrijednosnepapire (obine i preferencijalne dionice) i dugovne instrumente tritakapitala koji se mogu zamijeniti u suvlasnike (zamjenjive obveznice, iliobveznice sa pravom pree kupovine).

3.

Tako

e, zakoni o bankama u oba BH entiteta ne tretiraju mogunost emisijevrijednosnih papira kratkog roka.

4. Jedini vaei zakon, kojim se reguliu segmenti trita novca je Zakon omjenici i eku, koji detaljno propisuje pravila i procedure emisije i transferaovih instrumenta trita novca.

5. U skladu sa prethodnim komentarima, trenutno u oba BH entiteta ne postojizakonom regulisana mogunost emisije certifikata o depozitu Centralnebanke BiH, certifikata o depozitu komercijalnih banaka, komercijalnihzapisa, trezorskih zapisa, transfera vikova likvidnih sredstava na ureenommeubankarskom tritu, odobravanja eskontnih kredita od straneCentralne banke komercijalnim bankama, kao ni mogunost odobravanjazajmova "preko noi" i ugovora o reotkupu ("repo market")


14/52

dugoronog duga FBiH, RS i kantona u FBiH. U proraunu smo poli od ostvarenih

budetskih prihoda u protekloj godini i revidiranih budetskih prihoda za tekuu

godinu. Prosjek ove dvije veliine predstavljao nam je bazu za preraunavanjepotencijalno maksimalno dozvoljene emisije vrijednosnih papira, odnosno javnog

duga:

Tabela 8 - Potencijalna vrijednost emisije kratkoronih i dugoronihvrijednosnih papira vlada BiH, entiteta i kantona

- u milionima KM

NIVO VLASTIProsjeni prihodi

budeta2003/2004

Maksimalnodozvoljenavrijednost

emisijekratkoronih VP

(5% odbudetskihprihoda)

Maksimalnodozvoljena

vrijednos emisijedugoronih VP(18% za FBiH i

kantone i 10% zaRS od

budetskihprihoda)

Ukupnavrijednost

maksimalnodozvoljene

ponudevrijednosnihpapira iji suemitenti vlade

FBiH 983,5 49,2 177,0 226,2Deset kantona 1.499,2 75,0 269,9 344,9RS 963,2 48,2 173,4 221,6

UKUPNO 3.445,9 172,4 620,3 792,7

U % od BDP 27,6 1,4 5,0 6,4

Izvor: Prorauni autora studije na osnovu podataka ministarstava finansija FBiH i RS i naosnovu prijedloga zakona o emisiji javnog duga i garancija FBiH i RS

Dakle, prema navedenim veliinama i prijedlozima zakonskih rjeenja maksimalno

mogua emisija kratkoronog duga emitovanog od strane entitetskih vlada (FBiH i

RS) i deset kantona u FBiH iznosila bi 172,4 miliona KM, to bi predstavljalo 1,4%bruto domaeg proizvoda BiH. Potencijalno maksimalno mogua emisija dugoronog

duga iznosila bi 5% BDP BiH, odnosno 620 miliona KM.


15/52

Turkish Ziraat bank dd Sarajevo, ProCredit Bank dd Sarajevo, ABS banka dd

Sarajevo, Commercebank dd Sarajevo, Vakufska banka dd Sarajevo, Bosna Bank

International, UPI banka dd Sarajevo, Nova banka ad Bijeljina, Nova banjalukabanka ad Banja Luka i Hypo Alpe Adria Banka ad Banja Luka. Od navedenih banaka

odgovore na pitanja dalo je 11 banaka (vidjeti Aneks).

Rezultati Ankete predstavljaju veoma dragocjen izvor za analizu svrhe,

mogunosti i potreba razvoja trita novca u BiH. Openito, odgovori bankara u

Anketi dali su punu podrku ubrzavanju izmjena i dopuna postojeih zakona iz oblasti

emisije vrijednosnih papira i bankarske regulative, kao i izmjena i dopuna Zakona o

Centralnoj banci BiH u cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za poetak emisije

kratkoronih vrijednosnih papira i procedura trgovine ovim instrumentima. Zbirni

prikaz rezultata Ankete po pojedinim pitanjima dajemo u sljedeim pasusima, dok se

odgovori svake od anketiranih banaka nalaze u Aneksu.

Pitanje 1. - Ako podravate ideju o poetku emisije trezorskih zapisa

Ministarstva finansija i trezora BiH i entitetskih ministarstava finansija zato mislite dabi poetak emisije tih kratkoronih vrijednosnih papira bio vaan za poveanjeefikasnosti poslovanja finansijskog sektora?

Neposrednu podrku emisiji trezorskih zapisa, posebno trezorskih zapisa

Ministarstva finansija i trezora BiH dalo je 10 od 11 anketiranih banaka (jedino je

Hypo Alpe Adria Bank ad Banja Luka izrazila sumnju u opravdanost emisije zbog

nepovjerenja u fiskalnu disciplinu). Podrka svih ostalih anketiranih banaka zasniva

se na stavovima da bi komercijalne banke vikove svoje likvidnosti, koje trenutnodre ili na raunima rezervi kod Centralne banke BiH uz kamatnu stopu od (svega)

1%, ili na raunima kod inostranih banaka uz prinos koji se kree oko EURIBOR +/-

0,25% mogle efikasnije plasirati. Stav komercijalnih banaka je da bi trezorski zapisi

Ministarstva finansija i trezora BiH, kao i entitetskih ministarstava finansija,

omoguili vei prinos (kamatnu stopu) nego to su u prethodnom periodu

komercijalne banke bile u mogunosti ostvariti.

Bankari smatraju da bi ovaj instrument trita novca za njih predstavljaoatraktivnu investiciju pod uslovom da se propisima agencija za bankarstvo ovaj

instrument tretira kao nerizian, pa u skladu s tim, da omogui rast profita bez

dodatnih izdvajanja na ime trokova za potencijalne gubitke. Bankari, takoe, ovaj

instrument trita novca smatraju veoma korisnim u produbljavanju domaeg

fi ij k i j k i i l j fi ij k i i


16/52

anketirani bankari smatraju je postojea regulativa obje agencije za bankarstvo veoma

rigidna i da im stvara probleme u strukturiranju aktive. Naime, budui da su kod

gotovo svih ispitanih banaka najznaajniji procenat depozita depoziti po vienju,propisi o ronoj usklaenosti pasive i aktive prisiljavaju banke da razmjerno veliki dio

izvora ne mogu upotrijebiti za kreditiranje, ve ih moraju drati kao rezerve

likvidnosti koje nose veoma skromne prinose, odnosno prouzrokuju visoke

oportunitetetne trokove.

Emisija trezorskih zapisa bi za gotovo sve banke znaila stvaranje preduslova za

efikasnije upravljanje likvidnou, ostvarivanje viih prinosa, kao i koritenje ovih

instrumenata kao osnove za razvoj drugih instrumenata koji se koriste na tritimanovca u razvijenim finansijskim sredinama (repo ugovori). Meutim, trezorski zapisi

bi morali biti visokokvalitetni vrijednosni papiri, to bi podrazumijevalo njihovo

tretiranje kao "risk free" investicije.

Pitanje 3. - Koliko je uee novanih sredstava deponovanih naraunima kod inostranih banaka u ukupnoj aktivi Vae banke?

Zbog strogih propisa o ronoj usklaenosti aktive i pasive, te zbog visokog

uea depozita po vienju ili depozita kratkih rokova oroenja anketirane banke su

polovinom tekue godine u prosjeku drale 12,5% svoje aktive na raunima kod

inostranih banaka. Banka sa najveim ueem sredstava deponovanih na raunima u

inostranstvu je Raiffeisen Bank (28%), dok su ProCredit Bank, Hypo Alpe Adria

Bank ad Banja Luka i UniCredit- Zagrebaka banka, banke sa najmanjim ueima

sredstava deponovanih na raunima u inostranstvu.

Pitanje 4. - Koja su dospijea novanih sredstava Vae bankedeponovanih na raunima kod inostranih banaka?

Odlukama o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti

agencija za bankarstvo u oba entiteta komercijalne banke su uslovljene odravati

ronu uskla

enost aktive i pasive, pa su u svim anketiranim bankama rokovi oro

enjasredstava u inostranstvu ili veoma kratki (od jedan do sedam dana), ili predstavljaju

depozite po vienju, a znatno manji procenat tih sredstava oroen je na rokove od 15

do 30 dana.

Pitanje 5. - Koliki su prinosi na deponovana sredstva u inostranstvu?


17/52

Prinos koji bi bio dovoljno atraktivan komercijalnim bankarima da kupuju

trezorske zapise, u skladu sa odgovorima bankara, trebao bi se kretatati izmeu 3% i

4%, odnosno najmanje 2% iznad kamatne stope koju CBBiH plaa na sredstvavikova likvidnosti, odnosno najmanje za 1% iznad stope Euribor. Meutim, ovi

prinosi bili bi prihvatljivi pod uslovom agencije za bankarstvo budu tretirale trezorske

zapise kao nerizine vrijednosne papire, po osnovu kojih banke ne bi bile obavezne

izdvajati sredstva za ime potencijalnih kreditnih gubitaka, odnosno koji bi imali nulte

pondere za preraunavanje rizikom ponderisane aktive.

Pitanje 7. - Da li bi komercijalne banke bile zainteresovane za emisijuvlastitih instrumenata trita novca?

Odgovori bankara upuuju na zakljuak da su struktura depozita i pravila o

usklaivanju rone usklaenosti aktive i pasive kljuni faktori koji su opredijelili

njihove odgovore na ovo pitanje. ProCredit Bank, Hypo Alpe Adria Bank, HVB-

Central profit banka i CBS Bank bi bile veoma zainteresovane za emisiju vlastitih

instrumenata trita novca (certifikata o depozitu) rokova dospijea 30, 60, 90 ili 180

dana. Neke od ovih banaka imaju vie dugoronih nego kratkronih izvora (ProCreditBank), tako da bi emisija vlastitih certifikata o depozitu doprinijela poveanju

kratkoronih izvora i uspjenijem upravljanju, odnosno strukturiranju pasive.

Sa druge strane, Raiffeisen Bank je vie zainteresovana za emisiju vlastitih

instrumenata trita kapitala (emisija obveznica), a Volksbank za emisiju

instrumenata trita novca dospijea 180 do 360 dana. ABS banka, Nova banka

Bijeljina i Vakufska banka trenutno ne bi bile spremne na emisije vlastitih

instrumenata trita novca.

Pitanje 8. - ta od postojee bankarske regulative vidite kao prepreke zarazvoj trita novca u Bosni i Hercegovini (ako takve postoje)?

Odgovore na ovo pitanje od ukupno 11 banaka koje su dostavile popunjene

upitnike, dalo je 8 banaka. Postojea zakonska regulativa koju sa

injavaju entitetskizakoni o vrijednosnim papirima, zakoni o bankama, te odluke entitetskih agencija za

bankarstvo o upravljanju rizicima u bankarstvu u odnosu na mogunost razvoja trita

novca predstavljaju ozbiljnu barijeru budui da su ili nedoreeni (posebno zakoni o

vrijednosnim papirima), ili su neusklaeni (zakoni o vrijednosnim papirima i zakoni o

bankama), ili su nerazraeni (ne postoje podzakonski akti koji bi nadomjestili


18/52

Na razvoj meubankarskog trita, kao jednog od segmenata trita novca,

negativno utie postojea odredba u Odluci o minimalnim standardima zaupravljanjem kapitalom i adekvatnou kapitala, kojom je odreeno da se

meubankarskim pozajmicama dodjeljuje ponder za preraunavanje rizikom

ponderisane aktive od 50%. Takoer, raunovodstveni standardi u bankarskom

poslovanju nisu precizno definisani, to banakrske slubenike dovodi u situaciju da

tumae standarde. Tumaenje standarda bez jasnih uputa banke moe dovesti u

situaciju da im prilikom revizije finansijskih izvjetaja pojedine knjiene stavke i

sistematizacija aktive ne bude revizijom priznata, to moe naknadno ugroziti

finansijske rezultate banaka.

Pitanje 9. - Molimo Vas da na sljedeih pet tvrdnji date odgovorebrojevima od 1 do 7. Broj 1 znai da se u potpunosti NE SLAETE sa tvrdnjom,dok broj 7 znai da se u potpunosti SLAETE sa tvrdnjom. Cilj ovog pitanja jeprocjena Vaeg stava i Vaeg miljenja o uticaju sadanjeg statusa CBBiH naposlovanje sektora komercijalnih banaka.

Prvo potpitanje (9.a.) odnosilo se na uticaj CBBiH na razvoj trita novca i

bilo je postavljeno u obliku tvrdnje: CBBiH nije prepreka za razvoj trite novca u

BiH. Prosjena ocjena datih odgovora na ovo potpitanje/tvrdnju je 5,4 to znai da

prosjena percepcija banaka o uticaju CBBiH na razvoj trita novca relativno

povoljna. Meutim, odgovori pojedinih banaka znaajno odstupaju. Prosjena ocjena

odgovora Vakufske banke, ABS banke i Nove Banke Bijeljina iznosila je svega 3,33.

Navedena prosjena ocjena na ovo pitanje kombinovana sa odgovorom Raiffeisen

banke na prethodno pitanje, podrazumijeva da ove etiri banke smatraju sadanjupoziciju CBBiH preprekom za razvoj trita novca. Ocjene Volksbanke i UniCredit-

Zagrebake banke (5) podrazumijevaju da sadanja pozicija CBBiH uglavnom nije

prepreka za razvoj trita novca. Odgovori HVB-Central profit banke, Hypo Alpe

Adria Bank i ProCredit banke pokazuju da njihovi menaderi ne smatraju CBBiH

smetnjom za razvoj trita novca.

Za razliku od prethodnog potpitanja, odgovori bankara na potpitanje o uloziCBBiH u stabilizaciji finansijskog sektora u BiH (9.b.) su gotovo jedinstveni.

Prosjena ocjena na ovo pitanje iznosi 6,3 i pokazuje da sve banke smatraju da je

CBBiH odigrala veoma pozitivnu ulogu u stabilizaciji finansijskog sistema. Takoer,

odgoviri na neka od prethodnih pitanja pokazuju da gotovo sve banke podravaju

nastavak politike fiksnog deviznog kursa KM u cilju ouvanja stabilnosti finansijskog


19/52

Detaljno obrazloenje svoga stava o tome da je CBBiH ima negativan uticaj

na profitabilnost banaka dala je HVB-Central profit banke. Kamatna stopa od 1% na

vikove rezervi likvidnosti (kamatne stope na KM), koja je za 1% manja od EURkamatne stope, neposredno utie na smanjivanje prihoda banaka. Ovakva kamatna

stopa je destimulativna i utie na preusmjeravanje depozita u EUR. HVB-Central

profit banka smatra da bi vremenom ovakva politika mogla dovesti do potpunog

potiskivanja KM i njegove zamjene EUR-om.

Posljednja dva potpitanja o ulozi CBBiH odnosila su se na poeljnost

promjene statusa CBBiH u smislu omoguavanja ovoj instituciji da ima funkciju

zajmodavca posljednje instance (9d.), odnosno da ovoj instituciji treba dozvoliti daemituje vlastite instrumente trita novca sa kamatnim stopama iznad EURIBOR-a.

Prosjena ocjena za pitanje 9d. je 5,1 a za 9e.- 6,7. Ove ocjene pokazuju da su banke

veoma zainteresovane za izmjenu i dopunu Zakona o Centralnoj banci BiH u smislu

proirivanja ovlasti CBBiH, odnosno omoguavanja ovoj instituciji da emituje vlastite

vrijednosne papire, kao i da koritenjem ovlasti zajmodavca posljednje instance moe

odobravati kredite komercijalnim bankama u skladu sa diskrecionim ovlatenjima,

koja bi bila dozvoljena Zakonom. Me

utim, bankari su jedinstveni u stavu daproirivanje ovlatenja CBBiH ne bi smjelo dovesti u pitanje odravanje stabilnosti

deviznog kursa KM i finansijske discipline.

Pitanje 10 - Kakva vrsta treninga i obrazovnih programa je potrebnaakterima finansijskog trita u BiH prije uvoenja instrumenata trita novca?

Bankari smatraju da bi im bila veoma korisna obuka na temu detaljnogupoznavanja sa buduim zakonskim rjeenjima u oblasti regulacije trita novca i

kapitala, samog naina funkcionisanja trita novca i tehnologijom rada, te

knjigovodstvenim evidentiranjem, nadzorom i kontrolom rada po osnovu transakcija

na tritima novca.

2.2. Komentar mogunosti uvo

enja i razvoja trita novca u BiH

Na osnovu prezentiranih rezultata Ankete i stavova menaderskih struktura

anketiranih banaka moemo zakljuiti da od potencijalna tri naina uvoenja trita

novca u BiH:


20/52

entitetskih blagajnikih zapisa predstavljala veoma znaajnu i dobru odluku za koju

su neposredno zainteresovani.

Meutim, odgovori bankara na pitanje o poziciji CBBiH i poeljnosti izmjena

i dopuna Zakona o Centralnoj banci BiH, upuuju na zakljuak da su sve banke, bez

izuzetka, neposredno zainteresovane da CBBiH emituje vlastite vrijednosne papire

kratkog roka (certifikate o depozitu), na koje bi bankari imali prinos vei od prinosa

na sredstva rezervi. Takoe, kupovinom dravnih trezorskih zapisa i certifikata o

depozitu komercijalne banke bi mogle stvarati osnovu za poveanje prihoda po

osnovu viih kamata na ove vrijednosne papire denominirane u KM, ali bi rast

prihoda po tom osnovu omoguavao i postepeno smanjivanje kamata na odobrenekredite poslovnom sektoru.

Dodatna mogunost koju bi komercijalne banke mogle koristiti, ukoliko bi ovi

instrumenti bili uvedeni, jeste njihovo koritenje kao kolaterala u meubankarskom

pozajmljivanju, kao i u mogunosti zaduivanja kod drugih banaka ili CBBiH za

odravanje tekue likvidnosti.

Za emisiju kratkoronih vlastitih vrijednosnih papira rokova dospijea do 60 i 90 dana

veina ispitanika nije neposredno zainteresovana. Meutim, emisija vlastitih

vrijednosnih papira rokova dospijea od 180 do 360 dana bi mogla biti koritena kao

korisno sredstvo obezbjeivanja adekvatnije rone usklaenosti izvora i sredstava.

3. Interpretacija mogueg uticaja instrumenata trita novcana strukturu kamatnih stopa i profitne potencijale banaka

3.1. Mogui uticaj emisije instrumenata trita novcana strukturu kamatnih stopa

Rezultati provedene Ankete menadera komercijalnih banaka, kao i rezultatiranijih analiza Ekonomskog instituta Sarajevo o poloaju sektora komercijalnog

bankarstva u postojeem zakonskom okruenju, ukazuju da su veoma strogi kriteriji

upravljanja rizicima (posebno rizicima likvidnosti i deviznim rizicima), kao i potpuno

nerazvijeno trite novca u BiH, imali za posljedicu stvaranje vikova likvidnosti

bankarskog sektora koji umanjuju konkurentnost KM kao domae valute te umanjuju


21/52

takoer, podrazumijevala kamatnu stopu veu od Euribor-a. Poveanje mogunosti

izbora ulaganja likvidnih sredstava koja stoje na raspolaganju bankama

podrazumijevalo bi rast konkurentnosti KM u odnosu na ulaganja u drugim valutama.

Poetak emisije domaih instrumenata trita novca imao bi za posljedicu koritenje

ovih vrijednosnih papira kao kolaterala za meubankarska pozajmljivanja, koja bi

postala sigurnija, odosno imala bi za posljedicu smanjivanje kamatne stope na

meubankarskom tritu, uz pretpostavku da ove transakcije ne budu svrstavane u

grupu stavki aktive sa koeficijentom od 50% za prerauanvanje rizika. Znatno

smanjivanje koeficijenta za preraunavanje rizika na meubankarskom tritu bi bilo

posljedica kvalitetnog osiguranja kredita.

Dodatni pozitivan uticaj na stabilizaciju i postepeno smanjivanje kamatnih stopa

mogao bi proistei iz mogunosti da komercijalne banke rast mogunosti zarada po

osnovu kupovine domaih vrijednosnih papira po osnovu razlika u kamatnim stopama

na zarade u inostranstvu i zarade od ulaganja u domaim vrijednosnim papirima,

iskoriste za umjereno sniavanje kamatnih stopa na kratkorone kredite domaim

preduzeima,

ime bi se troak finansiranja obrtnih sredstava realnom sektoruekonomije smanjio.

3.2. Uticaj emisije instrumenata trita novcana profitabilnost banaka

Emisija vrijednosnih papira vlada sva tri nivoa vlasti, zasnovana na

prijedlozima zakona o emisiji javnog duga i garancija, omoguila bi poetke razvojatrita novca, poveanja broja finansijskih transakcija (koeficijenta obrta na

finansijskim tritima), te rast profita komercijalnih banaka. Rast profita

komercijalnih banaka bio bi posljedica ponuenih viih kamatnih stopa na emitovane

kratkorone dravne i entitetske, te kantonalne vrijednosne papire u FBiH. Prema

prezentiranim rezultatima Ankete menadera komercijalnih banaka zahtijevana

kamatna stopa bi u prosjeku trebala biti za 2% via od Euribor-a na domae dravne i

entitetske kratkorone vrijednosne papire. Meutim, ova zahtijevana kamatna stopa,

koja bi bila atraktivna komercijalnih bankarima u cilju njihovog privlaenja kao

kupaca ovih vrijednosnih papira, bila bi dovoljna samo pod uslovom da se dravni

vrijednosni papiri smatraju nerizinim, odnosno da se kategorijama rizikom

ponderisane aktive smatraju nerizinim stavkama.


22/52

Tabela 9 - Potencijalna vrijednost emisije kratkoronih vrijednosnih

papira i potencijalni rast prihoda komercijalnih banakaod naplaenih kamata

- u milionima KM

Kamatna stopaza 3% vea od

trenutno vaeekamatne stope

na vikovelikvidnosti kod

CBBiH

Kamatna stopaza 2% vea odkamatne stope

kojukomercijalne

banke naplaujuza sredstva

deponovana uinostranstvu

NIVO VLASTI

Maksimalnodozvoljenavrijednost

emisijekratkoronih VP

(5% odbudetskihprihoda)

Emisijakratkoronih VPna nivou od 75%

maksimalnodozvoljene

100% 75% 100% 75%

FBiH 49,2 36,9 1,5 1,1 1,0 0,8

Deset kantona 75,0 56,3 2,3 1,7 1,5 1,1RS 48,2 36,2 1,4 1,0 1,0 0,7

UKUPNO 172,4 129,4 5,2 3,8 3,5 2,6

Izvor: Prorauni autora studije na osnovu podataka ministarstava finansija FBiH i RS i naosnovu prijedloga zakona o emisiji javnog duga i garancija FBiH i RS

Polazei od prve pretpostavke da e emisija kratkoronih vrijednosnih papira

biti na maksimalno dozvoljenom nivou (manje vjerovatna varijanta) uticaj na rast

zarada, odnosno prihoda komercijalnih banaka moe se pratiti na osnovu mogueg

preusmjeravanja sredstava komercijalnih banaka sa dvije stavke aktive u sadanjim

bilansima:

1) preusmjeravanje vikova likvidnih sredstava koje komercijalne banke dre kodCBBiH uz kamatnu stopu od 1%; i

2) preusmjeravanje likvidnih sredstava koja komercijalne banke dredeponovanan na raunima kod inostranih banaka uz kamatnu stopu od

priblino 2%.


23/52

Ukoliko bi komecijalne banke preusmjeravale deponovana sredstava sa rauna

u inostranstvu u kupovinu domaih kratkronih dravnih vrijednosnih papira efekti na

zarade bi bili manji, u skladu sa razlikama izmeu ponuenih kamatnih stopa. Uzpretpostavku da bi kamatna stopa na domae vrijednosne papire za 2% bila vea od

Euribor kamatne stope koju komercijalne banke trenutno dobivaju za sredstva koja

dre u inostranstvu, rast prihoda bi bio 3,5 miliona KM (u sluaju maksimalno

dozvoljene emisije vrijednosnih papira svih nivoa vlasti), odnosno 2,6 miliona KM (u

sluaju 75% emisije vrijednosni papira u odnosu na maksimalno dozvoljenu).

Meutim, u ovoj varijanti neto kamatne zarade, nakon izdvajanja 2% trokova za

potencijalne kreditne gubitke, bi iznosile oko 200,000 KM.

Trea mogunost, koja u prethodnom dijelu teksta nije komentarisana, je

mogunost emisije certifikata o depozitu koje bi ponudila CBBiH. Ukoliko bi CBBiH

bila dozvoljena emisija ovog instrumenta, te ukoliko bi prva emisija iznosila 50

miliona KM, a kamatna stopa za 0,5% iznad Euribor-a, onda bi mogunost rasta

zarada komercijalnih banaka od kupovine ovog vrijednosnog papira znatno porastala,

odnosno neto efekat bi mogao biti potencijalni rast zarada od priblino 750,000 KM.

Kako bi se ovi vrijednosni papiri trebali tertirati apsolutno nerizinim, izdvajanjetrokova na ime potencijalnih gubitaka trebalo bi biti jednako nuli, zbog pozicije i

stabilnosti CBBiH i domae valute.

4. Zakljuci i preporuke

4.1. Zakljuci

Analiza postojeeg zakonskog okvira i mogunosti za razvoj trita novca u Bosni

i Hercegovini, kao i rezultati Ankete menadera komercijalnih banaka, i prijedloga

zakona u emisiji javnog duga upuuju na sljedee zakljuke:

- Trite novca u BiH, odnosno u oba BH entiteta postoji tek u rudimentarnojformi povremenog meubankarskog kreditiranja.

- Izuzimaji mjenice i ekove, u poslijeratnom periodu nije emitovan nijedaninstrument trita novca


24/52

uticaj na poveanje konkurentnosti domae valute, kao i na razvoj

meubankarskog trita novca.

- Predloeni zakoni o emisiji javnog duga sa nivoa BiH i entiteta dajumogunost emisije dravnih instrumenata trita novca.

4.2. Preporuke

Polazei od postojeeg regulatornog okruenja u BiH, predloenih zakona, te

odgovora menadera banaka u provedenoj Anketi preporuujemo sljedee mjere na

intenziviranju aktivnosti za institucionaliziranje trita novca u BiH:

- Udruenje banaka u BiH u saradnji sa Centralnom bankom BiH treba iniciratipredlaganje Zakona o instrumentima trita novca. U zakonu je neophodno

specificirati instrumente ija e emisija biti dozvoljena, kao i procedureemisije, te regulatorna tijela odgovorna za regulaciju i nadzor.

- Vijee za razvoj trita kapitala u saradnji sa Udruenjem banaka treba lobiratiza ubrzavanje usvajanje zakona o emisiji javnog duga sa nivoa BiH i entiteta.

- U skladu sa predloenim zakonima o emsiji javnog duga neophodno jedefinisati pondere rizika koji e biti pridrueni dravnim instrumentima tritanovca i trita kapitala, kako bi postojala adekvatna tranja za ovim

vrijednosnim papirima.

- Odogovori bankara sugeriu da bi Zakon o Centralnoj banci BiH bilo korisnodopuniti dozvoljavanjem Centralnoj banci BiH da po potrebi moe koristiti

funkciju zajmodavca posljednje instance, kao i mogunost emisije vlastitih

instrumenata trita novca.

- Primjenu koeficijenata Bazela II bi trebalo izbjei u naredne tri do etirigodine, budui da bi imali za posljedicu pad interesa za kupovinom dravnih

instrumenata kratkoronog i dugoronog duga.


25/52

A N E K S 1 - Zakonski okvir


26/52

1. Komentar zakonskih rjeenja koja reguliumogunost emisije vrijednosnih papira u BiH

1.1. Zakon o vrijednosnim papirima Federacije BiH

Zakon o vrijednosnim papirima u Federaciji BiH (FBiH) objavljen je u

"Slubenim novinama FBiH" 15.10.1998., a stupio je na snagu osmog dana odobjavljivanja. U prvom lanu ovog zakona navedeno je da se Zakonom ureuju

emisija i promet vrijednosnih papira, kao i uesnici na tritu vrijednosnih papira na

teritoriji FBiH. U drugom lanu odreene su vrste vrijednosnih papira na koje se

Zakon odnosi:

"Vrijednosni papir u smislu ovog zakona je isprava ili elektroniki zapis koji

sadri prava koja se bez istih ne mogu ni ostvarivati ni prenositi, i to:

1) dionice;2) obveznice;3) certifikati (izdati na rok dui od godinu dana);4) ostali vrijednosni papiri dugoronog karaktera;5) ugovor o investiranju na temelju kojeg se mogu od treih lica pribavljati

sredstva;

6) druga prenosiva isprava o investiranju;7) drugo pravo utvreno kao vrijednosni papir propisima Komisije za

vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

Komisija).

Derivativni vrijednosni papir je vrijednosni papir ija vrijednost ovisi o vrijednosti

drugih vrijednosnih papira ili vrijednosnih papira u vezi s njima.

Sadraj vrijednosnog papira odreuje pravno lice, emitent, odlukom o emisiji i morabiti naveden u prospektu i moe biti promijenjen odlukom organa emitenta nadlenog

za odobravanje emisije, u skladu sa zakonom i propisima Komisije."2

U slijedeem, treem lanu navedeni su i vrijednosni papiri i obaveze na koje se ovaj

zakon ne odnosi


27/52

4) komercijalne papire (trgovaka uputnica, robna uputnica, kreditno pismo,konosman, tovarni list, skladini list), zalonice i druge dokumente o

plaanju."

3

U slijedea dva lana ovog zakona odreeno je da poslove registracije uvanja i

odravanja podataka o vrijednosnim papirima iskljuivo vri Registar vrijednosnih

papira, u skladu sa zakonom. Zakon o Registru vrijednosnih papira objavljen je u

istom broju Slubenih novina i stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja.4

U skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima, domai i strani vrijednosni papiri

deponuju se u Registar i u prometu se pojavljuju iskljuivo u obliku elektronskih

zapisa (dematerijalizirana forma).

Sedmim lanom ovog zakona odreeno je da se kao emitenti vrijednosnih

papira mogu pojaviti preduzea, banke, drutva za upravljanje fondovima, investicioni

fondovi, uzajamni fondovi, te penzioni fondovi i osiguravajua drutva registrovani

kao dionika drutva ili drutva sa ogranienom odgovornou. Emisija vrijednosnih

papira, prema ovom zakonu, mogua je po osnovu javne ponude (regulisana

lanovima 30. do 35.) ili zatvorene prodaje (regulisana lanovima 36. i 37.). Sve javne

ponude vrijednosnih papira mora odobriti Komisija za vrijednosne papire FBiH, u

skladu sa Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire.5

Zatvorene prodaje vrijednosnih

papira Komisija ne mora odobravati, a mogu su obavljati u krugu od maksimalno 40

osoba.

Promet vrijednosnih papira, prema Zakonu, dozvoljen je na berzi i drugim

ureenim javnim tritima. Berzu, prema ovom zakonu, moe osnovati najmanje pet

pravnih lica za posredovanje u prometu vrijednosnih papira (profesionalniposrednici), koja su za te poslove registrovana kod Komisije za vrijednosne papire.

Profesionalnim posrednicima je dozvoljeno da na osnovu ugovora, a u skladu sa

zakonom, uspostave i druga ureena javna trita, na kojima se promet vrijednosnih

papira odvija po unaprijed utvrenim pravilima.

1.2. Zakon o privrednim drutvima Federacije BiH

Zakon o privrednim drutvima u FBiH objavljen je u Slubenim novinama

FBiH 21.06.1999. godine, stupio je na snagu osmog dana nakon objavljivanja, a u

primjeni je od 29.08.1999. godine. Ovim zakonom pravno su regulisani oblici u

kojima je mogue registrovati preduzee. Dozvoljeni oblici su: drutvo sa


28/52

dioniara. Dioniari, prema lanu 223. stav 2. imaju pravo pree kupovine

zamjenjivih obveznica ili obveznica sa pravom pree kupovine dionica.

1.3. Zakon o hartijama od vrijednosti Republike Srpske

Jedinstvenim Zakonom regulisana je: emisija i promet hartijama od vrijednosti (l. 8-26);

uesnici na tritu hartija od vrijednosti berza, druga ureena javna trita, preduzea za

poslovanje tim papirima, depozitori, brokeri, investicioni menaderi i investicioni savjetnici

(l. 27-82); Komisija za hartije od vrijednosti (l. 83-98); zatita investitora i javnost rada

(l.99-107).6

Posebnim zakonom regulisan je Centralni registar hartija od vrijednosti RS.

Definicija hartija od vrijednosti, po ovom zakonu, sutinski je ista kao u Federaciji BiH.

Izriito je reeno da su hartije od vrijednosti: akcije/dionice, obveznice i drugi papiri koje

Komisija za vrijednosne papire klasifikuje kao hartije od vrijednosti. U odnosu na Federaciju

BiH, ovdje su ovlatenja Komisije ira jer ona: odreuju koji papiri su hartije od vrijednosti i

potpadaju pod regulaciju i kontrolu Komisije, a koji nisu, te regulie pitanje derivativnih

hartija od vrijednosti (l. 3). Zakonom su odreeni bitni elementi hartija od vrijednosti.

Entralni registar obavlja poslove registracije i uvanja podataka, kao i poslove prijenosa,

deponovanja i poravnanja u prometu hartijama od vrijednosti. Sve hartije od vrijednosti kojesu emitovane moraju biti registrovane kod Centralnog registra (l. 5. i 6).

Emitenti vrijednosnih papira mogu biti: RS, optina, investicioni fond i svako drugo pravno

lice organiovano kao akcionarsko drutvo ili drutvo sa ogranienom odgovornou. Emisija

hartija od vrijednosti moe, u principu, biti odabrana od Komisije prezentacijom prospekta i

drugih dokumenata (l. 10-13). Izuzetak, ali zu obavjetavanje Komisije, moe biti emisija

prilikom osnivanja, isplate dividende i emisije novih dionica kod spajanja, podjele, konverzije

i denominacije (l. 14). Javna ponuda se oglaava u slubenom glasilu RS.

Emisija obveznica RS obavlja se na osnovu posebnog zakona, a emisija obveznica optina na

osnovu odluke optinskog vijea. Za svaku pojedinanu emisiju obveznica donose se posebni

akti (zakon, odluka).

1.4. Zakon o preduzeima Republike Srpske

Zakon o preduzeima donesen je 1998. godine (izjene i dopune 2002)7

odredio je tipove

poslovnih drutava, isto kao i u Federaciji BiH. Ovim zakonom predviena je mogunost

emisija akcija/dionica, obveznica zamjenjivih za akcije i obveznica sa pravom pree

kupovine. Zakon poznaje ove vrste akcija: obine/redovne, prioritetne i akcije za zuaposlene,

koje osim odreenih specifinosti, imaju karakter obinih akcija. Minimalna nominalna


29/52

1.5. Prijedlog Zakona o dugu i garancijama Bosne i Hercegovine8

U skladu sa lanom 1. Prijedloga Zakona o emisiji duga i garancija Bosne i

Hercegovine ovaj zakon regulie pitanja koja se odnose na emisiju duga i garancija

iji e obveznik biti Bosna i Hercegovina, naine i procedure emisije, izvore

finansijskih sredstava za otplatu emitovanog duga ili obaveza po izdatim garancijama,

naine i vrstu emisija vrijednosnih papira.

lanom 11. Prijedloga Zakona predvieno je da e Ministarstvo finansija i trezora

(Ministarstvo) imati ovlasti da u ime Bosne i Hercegovine (dravni nivo, odnosnonivo Vijea ministara) emituje dugorone i kratkorone vrijednosne papire, kao i da

ulazi u ugovorne aranamane po osnovu direktnog zaduivanja.

Prema lanu 12. Prijedloga Ministarstvo e imati ovlasti da emituje vrijednosne papire

u elektronskom (dematerijaliziranom) ili materijaliziranom obliku (fiziki oblik), a

takoe e biti ovlateno da direktno ili putem fiskalnog agenta odrava kompjuterski

sistem sa podacima za vrijednosne papire koji su emitovatni u elektronskoj formi.

Predvieno je obavezno uspostavljanje Elektronskog registra u kojem mora biti

uspostavljen zakonski naziv kojim e biti identificirano da je emitovani vrijednosni

papir u elektronskoj formi obaveza drave Bosne i Hercegovine.

Budui da je predviena i mogunost emisije dravnih vrijednosnih papira u

materijalnoj formi, ovi vrijednosni papiri e morati sadravati odtampane podatke o

seriji izdavanja, serijski broj, nominalnu vrijednost i bie u obliku registriranog

vlasnitva. Dravni vrijednosni papiri e moi biti emitovani kao prenosivi ali i kaoneprenosivi. U istom lanu (lan 12. Prijedloga Zakona) navodi da se da e

Ministarstvo biti ovlateno da nudi dravne vrijednosne papire za prodaju na sljedee

naine:

a) Aukcijom, zadravajui, gdje je to potrebno, pravo da odbaci pojedinane ilisve ponude, ili po fiksnoj cijeni odnosno po fiksnoj kamatnoj stopi;

b) Prodajom na diskontnom principu, po fiksnoj i/ili varijabilnim kamatnimstopama;

c) U tano odreenim denominacijama;d) Sa tano odreenim datumom emisije i dospijea;e) Sa navedenim ogranienjem koje se odnosi na ponueni iznos;f) Uz oznaavanje datuma ili datuma isplate kamate (kamata);


30/52

U skladu sa lanom 17. Prijedloga Zakona, fiskalni agent ovlaten od strane

Ministarstva bie Centralna banka BiH uz odobrenje Ministra. Poslovi fiskalnog

agentae se posebno odnositi na:

a) Realizaciju i provoenje aukcija BH vrijednosnih papira, a u skladu sa ovomovlau i na pravovremeno objavljivanje ponuda, procedure i instrukcije za

zainteresovane uesnike na aukcijama, kao i za objavljivanje rezultata aukcija.

b) Centralna banka e biti odgovorna za uspostavljanje i odravanje Sistemaelektronskog registra BH vrijednosnih papira, koji e omoguiti podatke o

izvrenim transakcijama.

c) Odravanje zaliha BH vrijednosnih papira, i araniranje njihovih emisija kadasu vrijednosni papiri emitovani u materijalnoj formi.

d) Omoguavanje i podsticanje razvoja sekundarnog trita BH vrijednosnihpapira proirivanjem mogunosti pristupa Elektronskom sistemu registra, i

pristupa zalihama vrijednosnih papira, u skladu sa odgovornou Centralne

banke za paljivo i zakonito provoenje takvih transakcija.

e) Upravljanje Elektronskim sistemom registra na nain da transaktori kojiraspolau dravnim vrijednosnim papirima budu u mogunosti pravovremeno

izvriti isporuke prodatih dravnih vrijednosnih papira uz simultanu naplatu

potraivanja po tom osnovu.

f) Centralna banka treba da omogui nadzor finansijskih institucija i ostalih licakoja imaju pohranjene podatke u Elektronskom sistemu registra, kako bi ovajsistem davao pravovremene i uredne podatke o vlasnitvu i statusu BH

vrijednosnih papira za koje se podaci pohranjuju u ovom registru.

g) Voenje rauna Ministarstva sa kojeg deponovani novac moe bitipravovremeno povuen za plaanje dospjelih kamata i otplate glavnice na

dravne vrijednosne papire kada te obaveze dospiju za plaanje.

h) Obezbjeivanje usluga uvanja, prebijanja i poravnanja po osnovu emitovanihdravnih vrijednosnih papira.

i) Izdavanje jednog ili vie zbirnih certifikata koji mogu biti deponovani kod


31/52

(3) Centralna banka moe donijeti regulatorne mjere koje smatra neophodnim u cilju

izvravanja svojih obaveza iz stava 1 ovog lana, koje e biti u primjeni na teritoriji

cijele BiH.

(4) Obavljanje funkcija fiskalnog agenta koje su ovim zakonom definisane nee na

bilo koji nain obavezivati ili podrazumijevati obavezu Centralne banke da se

pojavljuje kao dunik po osnovu plaanja za emitovane dravne vrijednosne papire,

niti e podrazumijevati mogunost koritenja deviznih rezervi Centralne banke kao

kolaterala za otplatu dravnog duga.

(5) Ministar ima ovlatenja da imenuje fiskalnog agenta ili agente ako to smatraneophodnim u vezi sa BH vrijednosnim papirima emitovanim po meunarodnim

propisima.

1.6. Prijedlog Zakona o zaduivanju i garancijama Federacije Bosne iHercegovine, zaduivanju i garancijama kantona u Federaciji Bosne iHercegovine, i zaduivanju i garancijama optina i gradova u FederacijiBosne i Hercegovine9

Prijedlogom ovog zakona predviena je mogunost, procedure i kriteriji

zaduivanja po osnovu emisije kratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira sva tri,

odnosno etiri nivoa vlasti u FBiH (Federacija, kanton, grad, optina). U lanu 3.

Prijedloga Zakona navedena je svrha emisije domaeg javnog duga (dug emitovan popropisima BiH, odnosno FBiH i denominiran u KM).

Vlada FBiH e moi emitovati kratkoroni dug za finansiranje kratkoronih

deficita u tokovima novca, pod uslovom da su predvianja buduih fiskalnih priliva u

tekuoj fiskalnoj godini realna, odnosno zasnovana na stvarnim mogunostima.

Kratkoroni dug e moi biti koriten i za finansiranje prenesenih obaveza iz

prethodnog perioda. Prema lanu 4. ovog zakona kratkoroni dug e morati biti

otplaen tokom tekue fiskalne godine u kojoj je emitovan, Ukupan iznoskratkoronog duga nee moi prei 5% redovnih fiskalnih prihoda u prethodnoj

godini, iskljuujui iz osnovice za obraun emitovani i otplaeni kratkoroni dug u

prethodnoj fiskalnoj godini.


32/52

FBiH e se moi dugorono zaduivati samo ukoliko u vrijeme emisije

dugoronog duga otplate duga za ukupan unutranji i vanjski dug i garancije koji

dospijevaju u bilo kojoj narednoj godini za sav nedospjeli dugoroni dug i predloenonovo zaduenje i svi zajmovi za koje je garancije izdala FBiH manji od 18% redovnih

prihoda Budeta u prethodnoj fiskalnoj godini. Federalni Parlament je ovlaten za

davanje saglasnosti na ograniavanje ukupnog kratkoronog i dugoronog

zaduivanja koje moe nastati svake fiskalne godine, u skladu sa Zakonom o

izvrenju budeta.

lanom 28. propisana je procedura za odobravanje zaduivanja kantona.

Kantoni mogu emitovati dug samo uz prethodno odobrenje kantonalne skuptine ukojima e biti definisani svi bitni detalji o emisiji duga (maksimalan iznos duga ili

vrijednosti garancija, maksimalna kamatna stopa, oblik u kom se emituje, dospijee i

vremenski raspored otplate, svrhu, period amortizacije). Kantonima e biti neophodna

saglasnost Federalnog ministra finansija (lan 29.) ako je predviena emisija

kantonalnog duga denominirana ili indeksirana u stranoj valuti (kantonalni dugovi e

moi biti samo domai), ako se dug emituje u cilju refinansiranja postojeeg duga.

U skladu sa lanom 31. kantonima e biti dozvoljeno da emituju kratkoroni

dug koji se moe otplatiti u toku tekue fiskalne godine u kojoj je emitovan u cilju

finansiranja privremenih deficita u tokovima priliva i odliva novca (budetskih priliva

i odliva novca), a na osnovu realnog predvianja prihoda u narednom periodu u toku

fiskalne godine koji e biti osnova za otplatu tog kratkoronog duga. Dodatni uslov je

da u roku od 30 uzastopnih dana nema kratkoronog duga koji je emitovan i ija se

isplata oekuje u toku fiskalne godine. Istim lanom je predviena i mogunost

emisije dugoronog duga i njegovog koritenja za finansiranje kapitalnih investicija,te za refinansiranje dugoronog duga ranije emitovanog za finansiranje kapitalnih

investicija.

Emitovani kratkoroni dug kantona prema lanu 38. ne moe biti vei od 5%

redovnih budetskih prihoda prethodne fiskalne godine. Dugoroni dug moe biti

emitovan samo ako u vrijeme emisije novog duga ukupan iznos postojeeg

dugoronog duga uvean za postojee zajmove za koje je garancije izdao kanton i

uvean za predloenu vrijednost nove emisije ne premauje 10% redovnih prihodakantona u prethodnoj fiskalnoj godini.

lanovima 47. do 66. regulisana je mognost emisije kretkoronog i

dugoronog duga optina ili gradova u FBiH. Emisiju duga mora odobriti optinsko


33/52

na 5% redovnih prihoda prethodne fiskalne godine, a dugoronog duga na 10%

redovnih prihoda prethodne fiskalne godine ukljuujui i obaveze po osnovu garancija

izdatih na dugoroni dug i vrijednost ranije emitovanog duga koji je prometu.

1.7. Prijedlog Zakona o emisiji domaeg duga i domaih garancijaRepublike Srpske i zaduivanja i davanja garancija optina sapodruja Republike Srpske10

Zakon o emisiji domaeg duga i garancija Republike Srpske (RS) i optina sa

podruja RS poiva na slinim odredbama koje su definisane za zaduivanje i davanje

garancija na podruju Federacije BiH. lanom 2. odreena je svrha domaeg duga

koji moe emitovati Vlada RS. Kratkoroni dug e moi biti koriten za finansiranje

privremenih deficita izmeu priliva i odliva novca, uz predvianje realnih izvora za

isplatu emitovanog kratkoronog duga u toku fiskalne godine. Takoe, kratkoroni

dug e moi biti koriten za finansiranje prenesenih obaveza koje su odobrene u

budetu za tekuu godinu.

Dugoroni domai dug Vlada RS e moi emitovati za finansiranje kapitalnih

investicija, za refinansiranje cjelokupnog ili bilo kojeg dijela duga RS, za plaanje

trokova emisije domaeg RS duga, za plaanje ukupnih ili dijela garancija RS, u

sluaju da zajmoprimci nisu bili u mogunosti izmiriti dospjele obaveze, te za

finansiranje Stratekog plana za izmirenje unutranjih potraivanja prema Vladi RS,

koji je Vlada RS odobrila 15.12.2003. godine.

Procedura odobravanja kratkoronog i dugoronog zaduivanja propisana je

lanom 4. Prijedloga Zakona. Parlament RS je ovlaten za odobravanje maksimalno

dozvoljenog iznosa kratkoronog i dugoronog zaduivanja. Vlada RS ima ovlasti da

u skladu sa odlukama Parlamenta donese odluku o nainu emisije duga:

maksimalnom iznosu glavnice, maksimalnoj kamatnoj stopi na emitovani dug, oblik

duga, dospijee i vremenski raspored otplate duga, svrha za koju je dug odobren,

period amortizacije, te projekcije fiskalnih prihoda i rashoda Budeta RS za svakugodinu.

Maksimalno dozvoljeni iznosi emisije kratkoronog duga u RS ogranieni su

na 5% u odnosu na iznos ostvarenih redovnih fiskalnih prihoda u prethodnoj fiskalnoj


34/52

1.8. Zakon o emisiji domaeg duga Brko Distrikta

U skladu sa ovim zakonom Skuptina Brko Distrikta bi

e ovlatena da odobravamaksimalan iznos i namjenu kratkoronog i dugoronog duga. Svrhe emisije

kratkoronog i dugoronog duga u Brko Distriktu identine su svrhama emisije

dugova na nivou kantona u FBiH i optina u FBiH i RS. Maksimalno dozvoljeli limit

emisije kratkoronog duga je 5% redovnih fiskalnih prihoda prethodne fiskalne

godine, a dugoronog duga 10%. Predvieno zaduivanje Distrikta morae biti

planirano i odobreno u godinjem Budetu.


35/52

A N E K S 2 - Rezultati Anketemenadera komercijalnih banaka


36/52


37/52


38/52


39/52


40/52

40

3. Koliko je uee novanih sredstava deponovanih na raunima kod inostranih banaka u ukupnoj aktivi Vaebanke?

RB NAZIV BANKE ODGOVOR1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Uee novanih sredstava deponovanih na raunima inostranih banaka u odnosu na aktivu banke je u opsegu od 3% do

5% ukupne aktive.2. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

d.d. MostarSudjelovanje novanih sredstava na raunima kod inozemnih banaka u odnosu na ukupnu aktivu su slijedea:

- na dan 31.12.2003. g. iznosi 13,32% (novana sredstva iznose 104,6 mio KM a ukupna neto aktiva 785,2 mioKM)

- na dan 31.03.2004. g. iznosi 11,89% (novana sredstva iznose 97,6 mio KM a ukupna neto aktiva 820,6 mioKM)

3. HYPO ALPE-ADRIA-BANKAD Banja Luka

31.12.2001. godine 0,88%31.12.2002. godine 4,12%31.12.2003. godine 3,28%

4. CBS Bank d.d. Sarajevo Oko 10%5. RAIFFEISEN BANK d.d.

Sarajevo

Sa 30.06.2004. godine uee plasiranih sredstava Banke na raunima kod ino-banaka u odnosu na ukupnu aktivu

iznosi 28%.6. NOVA BANKA AD Bijeljina Oko 10-12%

7. VAKUFSKA BANKA d.d.Sarajevo

15%

8. HVB-CENTRAL PROFITBANKA d.d. Sarajevo

Uee novanih sredstava deponovanih na raunima kod inostranih banaka u ukupnoj aktivi nae banke jeste jednakoproporcionalno ueu kratkoronih depozita u ino valuti u okviru ukupne pasive nae Banke. Kratkorona sredstva kodino banaka predstavljaju paritet iznosa kratkoronih depozita klijenata u Banci u ino valuti. Omjer deviznihkratkoronih depozita (koje Banka oroava u inostranstvu) u odnosu na KM kratkorone depozite (koje Banka dri na

raunu kod CBBH) posjeduje trend rasta, kao rezultat razlike u kamatnoj stopi koju nije mogu e apsorbovati kroz fiksnikurs EUR/KM. Mogunost besplatne konverzije, fiksnog kursa, te razlike u kamati klijenti Banke ve dovoljnoprepoznaju i veinu svojih slobodnih sredstava konvertuju u EUR, ija kamatna stopa, kao rezultat vie referentne(trine) kamatne stope, omoguuje vii prihod kako za klijenta tako i za Banku. Ovakav trend i trini uslovi doveeKM u potpuno nekonkurentan poloaju i svrstati ga u fiktivnu valutu koja e se koristiti iskljuivo u platnom prometu icash transakcijama. Trezorski zapisi denominirani u EUR valuti ili sa EUR valutnom klauzulom omogu ili bi prenos


41/52

41

kompletnih EUR slobodnih sredstava iz inostranstva u nau zemlju. Uslov bi bio da prinos trezorskih zapisa bude u

najmanju ruku jednak prinosu kratkoronih oro

enja na EUR tritu.9. ABS BANKA d.d. Sarajevo U prosjeku 18%.

10. VOLKSBANK BHd.d. Sarajevo

Na dan 31.07.2004 uee novanih sredstava kod ino banaka iznosilo je 21% ukupne aktive banke.

11. UNICREDIT ZAGREBAKAbanka

1,6378%

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo Prosjean nivo novanih sredstava kod inostranih banaka za period od 01.01. 30.06.2004. iznosio je 12% ukupneaktive Banke.

4. Koja su dospijea novanih sredstava Vae banke deponovanih na raunima kod inostranih banaka?RB NAZIV BANKE ODGOVOR

1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Dospijea novanih sredstava deponovanih u inostranstvu je do 30 dana.

2. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

d.d. Mostar

Na raunima u inozemstvu se nalaze sredstva po vienju i kratkorono oroena sredstva za razdoblje od 1 do 7 dana.

Razlog oroavanja na kratke rokove su propisi o ronoj usklaenosti aktive i pasive.3. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

AD Banja LukaNovana sredstva na raunima u inostranstvu su ili depoziti po vienju ili nono oroena sredstva.

4. CBS Bank d.d. Sarajevo Od 1 do 30 dana i to prvenstveno zbog usklaivanja rone strukture prema limitima koji su propisani Odlukom ominimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti (odluke Agencije za bankarstvo).

5. RAIFFEISEN BANK d.d.Sarajevo

Dospijea su do 30 dana

6. NOVA BANKA AD Bijeljina 90% po vienju

10% do 30 dana7. VAKUFSKA BANKA d.d.

Sarajevo- po vienju- do 30 dana


Banka uglavnom oroava sredstva prekonono ili kratkorono od 7 do 21 dan. Svako oroenje preko jednogmjeseca naruilo bi ronu strukturu likvidnosti banke

9. ABS BANKA d.d. Sarajevo - Uglavnom a.v.


42/52

42

- Jedan dio oroenja do sedam dana10. VOLKSBANK BH

d.d. SarajevoVeinom overnight, eventualno do tri mjeseca.


Prekonono oroenje

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo Najvee uee imaju over-night depoziti, dok su najdua dospijea do 7 dana

5. Koliki su prinosi na deponovana sredstva Vae banke u inostranim bankama?

RB NAZIV BANKE ODGOVOR1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Prinosi na deponovana sredstva na raunima kod banaka u inostranstvu je od EURIBOR 0,5% do EURIBOR 0,1%2. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

d.d. MostarProsjena kamatna stopa (prinosi) na EUR oroene preko noi i na razdoblje do 7 dana iznosi 2%.Prosjena kamatna stopa (prinosi) na USD oroene preko noi i na razdoblje do 7 dana iznosi 1%.


31.12.2003. godine 2,7%30.06.2004. godine 1,92%

4. CBS Bank d.d. Sarajevo Od 1,05% - 2,02% - prosjeno 1,48%


U visini EURIBOR-a, O/N, 1 week, 1 M.

6. NOVA BANKA AD Bijeljina EUR > EONIA 120 baznih poena 1,25 1,30% p.a. (moe da ide do 1,9% sa ronou od 30 dana) USD > FED 0,3% p.a.


Oko 15/h KM (protuvrijednost)


Banka veinu svojih sredstava shodno valutnoj strukturi depozita oroava u EUR valuti gdje je prinos neznatno vei odEURIBOR kamatne stope. Monetarna politika ECB je tu stopu svela na otprilike 2%.

9. ABS BANKA d.d. Sarajevo 1,8 2,00% godinje EUR1,2 1,40% godinje $


Ovisno o situaciji na tritu, trenutno EUR sredstva overnight oko 2%, (EONIA).


43/52

43

11. UNICREDIT ZAGREBAKA

banka

2%

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo - za EUR depozite od 1,8-2%- za USD depozite 1,2%

6. Koliki biste dodatni prihod zahtijevali za investiranje u instrumente trita novca u Bosni i Hercegovini?a) Iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%)b)Iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%)

RB NAZIV BANKE ODGOVOR1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Za investiranje u trite novca u BiH, odgovarajui prinos bi bio iznad EURIBOR kamatne stope u rangu do EURIBOR

+ 1%.

2. HYPO ALPE-ADRIA-BANKd.d. Mostar

a) + 2,50%b) + 1,5%

Napomena: Naprijed navedeno se odnosi na kratkorone vrijednosne papire. Dugoroni vrijednosni papiri bi morali

imati znatno vei prinos (kamatnu stopu), radi poveanja njihovog udjela u ukupnoj aktivi komercijalnih banaka.3. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

AD Banja LukaUkoliko bi to bili stabilni instrumenti trita novca odgovor je pod b).

4. CBS Bank d.d. Sarajevo a) 1 - 2%b) 0,5 1,5%


Iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%)

6. NOVA BANKA AD Bijeljina Iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%)


Iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%) i u visini prinosa (ili neto nie) na kratkorone kredite odgovarajueronosti.


Kao dio grupacije koja prepoznaje Country Risk ili rizik drave, koji sada glasi 2%, u najmanju ruku oekujemo prinosod 1% iznad trita. Naravno, ovo podrazumijeva da Banka bude osloboena rezervacija i rizikom ponderisanja aktivekod obrauna adekvatnosti kapitala.a) iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) 2%


44/52

44

b) iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) 1%

9. ABS BANKA d.d. Sarajevo b) Iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) +2%10. VOLKSBANK BHd.d. Sarajevo

a) iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) plus 3%b) iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) plus 2%


b) iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%)

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo a) iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) min 3%b) iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%) min 2%Konano, ovaj prinos e zavisiti od procjene rizika izdavaoca vrijednosnih papira.

7. Budui da visok procent pasive banaka u BiH ine depoziti po vienju da li bi Vaa banka bila zainteresovanaza emisiju vlasnitih instrumenata trita novca koji bi imali rokove dospijea izmeu dva i est mjeseci (npr.emisija certifikata o depozitima)?

RB NAZIV BANKE ODGOVOR1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Banka bi bila zainteresovana za emisiju vlastitih instrumenata trita novca na rok od 2 do 6 mjeseci. Dva su osnovna

razloga:a) Banka raspolae dugoronim izvorima sredstava koja trenutano bivaju koritena za finansiranje aktive sa

kraim rokom dospijea a to bi moglo biti zamijenjeno izvorima sa kraim rokom dospijeab) Banka ima razvijene kreditne proizvode sa kraim periodom dospijea iji bi daljnji razvoj mogao biti

finansiran iz navedenih kratkoronih izvora

2. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

d.d. Mostar

Ideja o emisiji vlastitih instrumenata trita novca je dobra sa aspekta rone usklaenosti. Jedan dio pasive po vienju

(depozita po vienju) bi se sigurno pretoio u certifikate o depozitima. Kamate na ove instrumente, odnosnovrijednosne papire bi morale biti stimulativne za ulagae. Meutim, sve ovisi od specifinosti strukture pasive svakekomercijalne banke pojedinano.


Naa Banka bi se svakako aktivno ukljuila u rad trita novca i naravno da smo zainteresovani za emisiju vlastitihinstrumenata trita novca, a odluku u svakom konkretnom sluaju donosila bi Uprava Banke u zavisnosti sa njenomPoslovnom politikom i tekuim i stratekim planovima i aktivnostima.


45/52


46/52

46

8. ta od postojee bankarske regulative vidite kao prepreku za razvoj trita novca u BiH (ako takve postoje)?RB NAZIV BANKE ODGOVOR

1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Prepreka za razvoj trita novca, sa stanovita Banke ine:a) strogi kriteriji o usklaenosti sredstava i izvora sredstava na kratki rok (30 i 90 dana),b) potencijalno, kriterij o valutnoj usklaenosti sredstava i izvora sredstava


Izmijeniti i dopuniti zakonske propise koji reguliraju ove oblasti, a zatim ih pokuati objediniti i izdati u jednojzajednikoj knjizi (ili izdanju).


a) Nedoreeni zakonski akti,b) Nepostojanje podzakonskih akata,c) Potrebno usaglaavanje svih zakonskih i podzakonskih akata na nivou BiH.

4. CBS Bank d.d. Sarajevo -5. RAIFFEISEN BANK d.d.

Sarajevoa) Propisi vezani za funkciju CBBiHb) Potrebna je dorada Zakona o vrijednosnim papirimac) Usaglasiti kompetencije FBA i KVP u cijelu emisije vrijednosnih papirad) Usaglasiti Raunovodstvene standarde i nain izvjetavanja.

6. NOVA BANKA AD Bijeljina Trite novca nije podrano aktima za brzo raspolaganje instrumentima (berze u Sarajevu i Banja Luci) ne trgujuredovno, a promet se vri iskljuivo preko berze. Nedostaju propisi o prenosu.7. VAKUFSKA BANKA d.d.

Sarajevo-


a) Odluka o minimalnim standardima za Upravljanje likvidnou (rona struktura) ukupan iznos depozita do 30, 90dana plasira se na isti period a depoziti sa dospijeem do 180 dana u iznosu od 95% plasiraju se na isti period dospijea.Tj. Od svih izvora Banke sa dospijeem do 180 dana (koji predstavljaju ogromnu veinu) banka 95% mora plasiratikratkorono to znai kod CBBH ili kod Ino Banaka. Za dugorone plasmane Banka koristi kreditne linije iz

inostranstva i placa kamatu za 2%-3% veu od prinosa ostvarenih po oro

enjima.

b) Odluka o minimalnim standardima za Upravljanje deviznim rizikom uvoenje devizne pozicije zaEURKM izloenost na dnevnom nivou predstavlja nepotrebno ogranienje Bankama, a samim tim i uvoenjerestrikcija od strane Banaka prema klijentima kod konvertabilnosti domae valute. Banke omoguujuklijentima konverzije iz EUR u KM i obratno u bilo kojem momentu besplatno po srednjem kursu i bez


47/52

47

ogranienja sa T+0. s druge strane CBBH to isto ne obezbjeuje komercijalnim bankama gdje primjenjuje

Cut-off kod konverije EUR u BAM sa T+0 ali do 13:30, odnosno za konverziju BAM u EUR T+2 do 13:30.Ovo znaci da banke nisu u mogunosti da zatvore EURKM deviznu poziciju u sluaju da klijent izvrikonverziju KM u EUR.

c) Odluka o minimalnim standardima za upravljanjem Kapitalom i adekvatnou kapitala (na sve meubankarskeposlove na domaem tritu banka ponderie svoju aktivu 50% sto joj ugroava koeficijent adekvatnosti kapitala.Takoer, nisu jasno definisani terminski poslovi kao FX Forward i FX Swap, dok Interest Rate Swap nije uoptedefinisan. Poslovanje sa ovim proizvodima koji su izuzetno interesantni naim uvozno izvoznim kompanijama se ne

prodaju iz prostog razloga sto Banke postaju izloene pravnom riziku razliitih miljenja Agencije za Bankarstvo kao iministarstva finansija.

9. ABS BANKA d.d. Sarajevo a. Zakon o bankamab. Zakon o hartijama od vrijednosti (nedoreenost)


- (bie naknadno dostavljeno)


-

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo -


48/52

48

9. Molimo Vas da na sljedee etiri tvrdnje date odgovore brojevima od 1 do 7. Broj 1 znai da se u potpunosti NE SLAETE satvrdnjom, dok broj 7 zna

i da se u potpunosti SLAETE sa tvrdnjom. Cilj ovog pitanja je procjena Vaeg stava i Vaegmiljenja o uticaju sadanjeg statusa CBBiH na poslovanje sektora komercijalnih banaka.a) CBBiH nije prepreka za razvoj trita novca u BiH,b) CBBiH igra znaajnu ulogu u stabilizaciji finansijske situacije u BiH,c) CBBiH igra znaajnu ulogu u stabilizaciji finansijske situacije u BiH, ali ima negativan uticaj na profitabilnost banaka,d) Sadanji status CBBiH treba biti promijenjen i CBBiH treba dozvoliti mogunost odobravanja zajmova komercijalnim

bankama,e) Postojei zakon o CBBiH treba izmijeniti i ovoj instituciji treba dozvoliti da emituje vlastite vrijednosne papire sa stimulativnim

kamatnim stopama (iznad EURIBOR)

RB NAZIV BANKE ODGOVOR1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo a) 6

b) 6c) 3d) 7e) 7


a) 7b) 7c) 5 ili 6 (Razlog odgovora je smanjenje kamatne stope na sredstva na raunima rezervi /za dio iznad obvezne

rezerve koji trenutno iznosi 1%/, te zahtjevni propisi o ronoj i deviznoj usklaenosti aktive i pasive.d) 7 (Napomena: da, ali sa zadravanje fiksnog teaja KM i potpune konvertibilnosti KM)e) 7 (Obrazloenje: vrijednosni papiri bi trebali biti emitirani u KM i u KM sa valutnom klauzulom u EUR, radi

propisa o deviznoj poziciji. Primjedba o fiksnom teaju i potpunom konvertibilnosti KM stoji i u ovom

sluaju)3. HYPO ALPE-ADRIA-BANK

AD Banja Lukaa) 7b) 7c) 4d) 3e) 7


49/52

49

4. CBS Bank d.d. Sarajevo a) 7b) 5c) 6d) 7e) 7


-

6. NOVA BANKA AD Bijeljina a) 4b) 6c) 4d) 4e) 4


a) 3b) 5c) 3d) 7e) 7

8. HVB-CENTRAL PROFIT

BANKA d.d. Sarajevo

a) 7b) 7c) 7d) 7e) 7c. CBBH bi u ovom projektu trebala predstavljati kljucnog nosioca samog

projekta.d. CBBH je izgradila pozitivan imidz u finansijskom sektoru i kao takva vratila povjerenje u bankarski

sektor. Stabilnost currency Board-a je doprinijela i povjerenju stranih investitora te ulasku stranihbanaka. Ulazak velikih bankarskih imena u nasu zemlju je garant njene stabilnosti i pozitivan signalnjihovim klijentima u inostranstvu o ovom trzistu.

e. Politika kamatne stope na KM koja je za 1% manja od EUR kamatne stope je u mnogome uticala nasmanjenje prihoda komercijalnih banaka. Komercijalne banke u nakani zastite svojih prihodapreusmjeravaju svoje poslovanje sa klijentima u EUR valuti. Fiksni kurs u nemogucnosti daabsorbuje kamatnu razliku kroz SWAP poene u potpunosti omogucava preorjentisanje kako banaka


50/52

50

tako i klijenata na poslovanje u EUR. Ovo je mozda i jedina velika pogreska CBBH u njenomposlovanju od nastaka, i jedini potez CBBH koji je KM doveo u potpuno nekonkurentan polozaj.Vremenom ce Banke zajedno sa klijentima preusmjeriti svoje poslovanje u potpunosti u EUR te ceKM kao nekonkurentan biti zastupljen iskljucivo u domacem platnom prometu i gotovinskimtransakcijama. Vezanost za fiksni kurs EUR CBBH kroz kamatnu politiku obaranja kamatne stopestvara negativne posljedice po KM. U susstini ova kamatna politika predstavlja jedino prenos prihodasa komercijalnih banaka na CBBH.

f. Mogucnost zajmova od CBBH bi u mnogome omogucilo vecu fleksibilnost Agencije za Bankarstvovezano za rocnu usladjenost likvidnosti banke. Komercijalne banke bi posudjivale dio sredstava odCBBH umjesto iz inostranstva gdje placaju visoku kamatu a sa druge strane CBBH bi bila u

mogucnosti da poveca svoje prihode iznad EURIBOR. Sama razlika u kamatanim stopama bi ostal uBiH umjesto u inostranstvu. Takodjer, sam koncept refinansiranja u domacoj valuti bi dobio svojeobrise, odnosno, KM bi posjedovao kotaciju kamatne stope na Bid i na Offer strani sto trenutrno nijeslucaj.

g. Sto se tice komercijalnih banaka, ovo bi se absolutno podrzalo, jedino ostaje pitanje prihoda CBBH,odnosno utroska ovih sredstava od strane CBBH.

9. ABS BANKA d.d. Sarajevo a) 3b) 7c) 7d) 7e) 7


a) 5b) 6c) 6d) 7e)

711. UNICREDIT ZAGREBAKA

bankaa) 5b) 7c) 5d) 3e) 7


51/52

51

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo a) 7b) 7c) 5d) 7e) 7

10.Kakva vrsta treninga i obrazovnih programa je potrebna akterima finansijskog trita u BiH prije uvoenjainstrumenata trita novca?

RB NAZIV BANKE ODGOVOR1. ProCredit Bank d.d. Sarajevo Sve vrste treninga i obrazovnih programa su potrebne akterima finansijskog trita, a ponajvie za:

a) Funkcionisanje trita novca (instrumenti, uesnici)b) Zakonska regulativa koja regulie funkcionisanje trita novca


a) Dobro upoznavanje sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast.b) Upoznavanje sa operativnom tehnologijom rada trita novca (tehnika, ovlasti, nain dogovaranja, naini

prijenosa sredstava i sl.)

c) Knjigovodstvo evidentiranje, nadzor i kontroliranje, izvjeivanje i sl.3. HYPO ALPE-ADRIA-BANKAD Banja Luka

a) Potrebna je edukacija vezana za primjenu i provoenje Zakona o mjenici i eku, Zakona o finansijskomposlovanju, Zakona i Pravilnika o emisiji hartija od vrijednosti, te kontinuirano o svim podzakonskimaktima koji bi se eventualno donosili a vezani su za gore pomenute zakone kao i za sve propise vezane zauvoenje instrumenata trita novca.

b) Treneri iz ovih oblasti trebali bi biti posebno iz svakih entiteta, a u sluaju da se svi zakonski i podzakonskiakti usaglase na nivou BiH onda bi i edukacija mogla biti na nivou BiH.

c) Najprihvatljivije bi bilo da se ova edukacija provodi preko Udruenja banaka na nivou entiteta ili u drugomslu

aju Udruenja banaka BiH.4. CBS Bank d.d. Sarajevo -


a) Osnovni postulati rada finansijskog trita,b) Specijalistika obuka za dilere,c) Obuke za portfolio menadere.

6. NOVA BANKA AD Bijeljina Dopunski treninzi za dilere i brokere za svaki instrument.


52/52

52


-


a) Komericijalne Banke su duzne da same organizuju obuke svome osoblju nasto ce ih natjerati komercijalni razlozi.Mislim da sama obuka kadrova nije upitna, nego li vise ucesce samih Banaka u formiranju trzista kroz razliciteradne grupe zajedno sa CBBH.

b) ukoliko se pak organizira obuka, onda bi ona trebala fokus usmjeriti na same proizvode trzistra novca i trzistakapitala te na efikasnost finansijske infrastrukture u procesu poravnjanja prikazane uporedno sa postojeciminfrastrukturama u okruzenju.

c) obavezna obuka bi trebala biti organizovana od strane CBBH u formi prezentacije tehnickih aspekata samogprocesa poravnjanja.

HVB Central Profit Banka, odnosno njena vlasnica Bank Austria je u vise navrata drzala seminare tenudila obuke na teme trzista novca i trzista kapitala uglavnom u saradnji sa CBBH. U tom smislu mi smo idalje spremni da i na ovaj nacin pruzimo punu podrsku razvoju ovih segmenata finansijskog trzista u BiH,kako zvanicnim institucijama u drzavi tako i drugim komercijalnim Bankama ili kompanijama.

9. ABS BANKA d.d. Sarajevo a) Upoznavanje sa vrstama hartija od vrijednosti, nainom i efektima trgovanjab) Upoznavanje sa samim procesom trgovanja i pravilimac) Upoznavanje sa kompletnom zakonskom regulativom


a) upoznavanje sa instrumentima i tehnikom trgovanja na tritu novca


a) upoznavanje sa zakonskom regulativomb) mogunost ulaganja u vrijednosne papirec) rizici

12. UPI BANKA d.d. Sarajevo a) upoznavanje sa instrumentima trita novcab) tehnike trgovanjac) vaea zakonska regulativa

Documents

Razvoj Trzista Novca u Bih