1. UVOD

Zenica je grad i središte jedne od dvanaest općina u Zeničko-dobojskom kantonu, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina općine je 558,5 km², a broj stanovnika iznosi oko 145.000. Sam grad ima 85.649 stanovnika.

Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna.

Dvadeseti vijek u Zenici obilježen je nizom zanimljivih, tipičnih i neobičnih manifestacija, pojačana industrijalizacija, posebno poslije 1938. godine izgradnjom Grube pruge, pauperizacije dijela stanovništva, njegova proleterizacija ali i mješavinu gradsko - evropskog i domaćeg bosanskog mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvijema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica, ali i dragocjenom potvrdom života ovih ljudi.

Mada je mnogi redovno poistovjećuju sa teškom industrijom, Zenica je i grad muzike, teatra, likovnog stvaralaštva i drugih raznovrsnih umjetničkih djelatnosti. Kamerni simfonijski orkestar, Bosansko narodno pozorište, Omladinski hor, Likovna galerija samo su djelić sveukupnog pulsiranja grada koji nakon teških iskušenja rata i stradanja, traži nove forme izražavanja vlastitog identiteta.

Zenica je grad umjerenih i ugodnih proporcija, ni previše velik da zaguši bliskost među ljudima, ni odveć malen da umanji mogućnost izbora. Zapljuskivana vodama svojih triju rijeka, kao uvijek umivena djevojka, Zenica pruža ugodu bivstvovanja u svakom trenutku. Zenica je i grad sigurnosti. U zeničku su se sigurnost sklanjali od ratova, ovdje su mnogi nevoljnici nalazili utočište i počinjali novi život. Ovaj grad je u teškim vremenima pokazao i ljudskost i uljuđenost.

Zenica je grad koji na početku 21. stoljeća nastoji odgovoriti teškim političkim i ekonomskim izazovima. Središte je regije koja je na evropskom nivou proglašena za regiju budućnosti u pogledu stranih investicija i komparativnih prednosti koje nudi. Strani partneri prepoznaju ovu vrstu otvorenosti, pa nije slučajno što su se i najveće strane investicije u BiH desile upravo u Zenici. Može se reći da je posljednjih godina Zenica grad stalnih promjena i izazova.

1

2. PRIRODNI USLOVI

2.1. Lokacija

Zenica se nalazi u središtu Bosne i Hercegovine. Grad leži na 44 stepena i 12 minuta geografske širine i 17 stepeni i 56 minuta geografske dužine. Nadmorska visina gradskog područja Zenice je 312 metara, dok se u planinskim dijelovima općine kreće i do 1304 metra, koliko je na Tvrtkovcu, gdje je najviši vrh u Općini. U Općini postoje 83 naseljena mjesta. Uporedni podaci za Općinu za 1991. i 2008.godinu dati su u tabeli:

Opći podaci 1991 2004 2008.

Površina (km2) 505 557,5 558,5Broj stanovnika 145517 128657 127.334Gustina naseljenosti (st/km2) 288 231 228Urbana populacija 66% 78% -

Zenica je administrativno sjedište Zeničko-dobojskog kantona. Karakteristični pozivni telefonski broj za Zenicu je 032. Dvadesetak kilometara daleko od grada, zapadno, počinje Srednjobosanski kanton, a 55 kilometara, jugoistočno, Kanton Sarajevo.

2.2. Reljef

Reljef Općine je tipičan za planinsko područje: dolina rijeka, planinski prevoji i brda. Vrhovi planina su tipični primjeri nenaseljenih planinskih područja. Zenica je okružena planinama, brežuljcima i kanjonima. U planinama ovog kraja nastanjena je niska divljač (srna, zec, divlja svinja, vuk, kuna, lisica...) i razne vrste ptica. Planinski dio rijeka uglavnom je prekriven šumom. Vegetacija je bogata nekim endemskim vrstama, a pored toga prisutno je i bogatstvo u obliku divljih ruža, različitih vrsta voća, divljih gljiva, oraha i dr. Pregled planina dat je u slijedećoj tabeli:

PLANINE I BRDA VISINA mLisac 1080Smetovi 940Zmajevac 638Vepar 1083Golubak 700Volovska glava 585Klopačke stijene 918Vučijak 639Hum 1280Tvrtkovac - najviši vrh 1304

Treba napomenuti da se na sjevernoj stranoj strani općine nalazi i Vrandučki kanjon i Vrandučka sutjeska dužine 35 km i relativne visine do 700 metara.

Općinu karakterizira veliki broj čistih rijeka. Rijeke i potoci Općine u cjelosti pripadaju slivu rijeke Bosne. U tabeli je dat pregled rijeka i potoka u Općini:

2

2.3. Zemljište i mineralni resursi

Prirodna bogatstva koja karakterišu općinu Zenica su zemlja, šuma i mineralna bogatstva. Poljoprivredno zemljište obuhvata 33,40% ukupne površine Općine. Najveći dio poljoprivrednog zemljišta predstavljaju livade i pašnjaci (50,9%), na oranice otpada 38,2%, a na voćnjake 10,9%.

Općina raspolaže za znatnom površinom obradivog zemljišta i oranica, a što znači da raspolaže sa dobrim potencijalom za razvoj poljoprivrede. Struktura poljoprivrednog zemljišta po zonama data je u tabeli:

Opis haPodručje uz tokove rijeka i dolina 4417Brdsko područje 8289Planinsko područje 3838UKUPNO: 16944

RIJEKA km (ukupno) km u Općini

Bosna 274 47,95Babina 21,4 21.4Kočeva 17,3 17.3Lašva 49.5 1,5Bistričak 19,25 19,25Orahovička 6,7 6,7Nemilska 4,8 4,8Gračanička 12,625 12.625Džulanova 6,625 6.625Starinska 6,05 6.05

POTOK km (ukupno) km u Općini

Begovića potok 2,15 2.15Potok Bukovica 2,6 2,6Tetovski potok 4.8 4,8Zvečajski potok 2,78 2.78Janjički potok 2,75 2,75Potok Vraca 2,375 2,375Svitački potok 4,875 4.875Potok Margita 1,55 1,55Perin han I 5,15 5,15Perin han II 2,815 2.815Klopački potok 1.125 1,125Potok Podbrežje 1,6 1,6

3

Šumsko zemljište zauzima više od polovine površine općinske teritorije, od čega je preko 90% u državnom vlasništvu.

Općina raspolaže i značajnim mineralnim bogatstvom. Na više lokaliteta na području Općine nalazi se krečnjak, a na lokalitetu Seoci i diabaz. Osim toga sa stanovišta mogućih izvora dobijanja nemetalnih i sekundarnih sirovina mogu biti interesantna jalovišta Rudnika (Halda Brist) i Željezare (Rača), te odlagališta komunalnog otpada (Siđe). Stanje ugljenih rezervi Rudnika Zenica 31.12.2001 .godine u tonama dat je u tabeli:

PogonEksploatacione rezerve

Potencijalne rezerve UkupnoBilansne Vanbilansne

Stara jama 22661292 17325000 26106554 78425193 144518039Raspotočje 36381939 32831457 143359387 360808051 573380834Stranjani 39691171 9211883 27250150 9875219 86028423

Mošćanica 79928136 7882000 85981923 - 173792059Rudnik 178662538 67250340 282698014 449108463 977719357

2.4. Klima

Na području Zenice dominira umjereno-kontinentalna klima. Ova klima odlikuje se toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. Jeseni i proljeća su približno jednako topli. U tabeli su date vrijednosti važnijih meteoroloških pojava:

Srednje godišnje vrijednosti2000 2003 2004 2007

Pritisak/tlak zraka, mb 976.7 977.2 970.9 976.3Temperatura zraka. UC 11.9 11,1 11,0 11,7Relativna vlažnost zraka, % 68.0 69.0 72 70Oblačnost (desetine) 5,8 5.7 6,3 6,3

Godišnje vrijednostiApsolutna maximalna temperatura zraka, °C 40,2 40.8 36,9 39,9Apsolutna minimalna temperaturazraka, °C

-21,5 -19,2 -12.6 - 9.5

Količina padavina. 1/m2 561.3 632 926 817Broj dana sa padavinama 0.1 mm 130 128 167 156Broj dana sa snježnim pokrivačem l mm 53 58 40 27Maximalna visina snježnog pokrivača, cm 55 38 10 30Trajanje sijanja sunca (sati) 2090.0 1955,4 1709,9 1861

4

3. STVORENI USLOVI

3.1. Obilježja općine

Općina Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvijema linijama čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije - simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka - sjeverne kapije grada i općine, jedan od šest križeva sa ploče Kulin - bana, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec - simbol islama i turskog perioda i ukršteni čekići - simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austro - ugarskog perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom bojom. Kontura rijeke je bijela. Zastava općine Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave. Uslovi i način upotrebe grba i zastave općine Zenica propisuju se posebnom odlukom vijeća.

3.2. Gradovi prijatelji (partneri)

Općina Zenica ima posebne odnose sa 8 gradova iz raznih dijelova svijeta.

Grad DržavaDatum potpisivanja sporazuma o

prijateljstvu

Gelsenkirchen Njemačka 1969.

Hunedoara Rumunija 28.08.1974.

Uskudar Istanbul, Turska 1995.

Karsijaka Izmir, Turska 08.02.1995.

Lulea Švedska 01.10.1997.

Zalaegerszeg Mađarska 05.01.1999.

Termitau Kazahstan 05.07.1998.

5

Fiorenzuola D'Arda Italija 02.04.2001.

3.3. Stanovništvo

Podaci o naseljima, domaćinstvima i prosječne veličine porodice u Općini dati su u slijedećoj tabeli.

Općina Površina Domaćinstva Stanovništvo Gustina Prosječna porodica1991 505 42400 145517 288,2 3.42002 557.5 38500 128311 230,2 3.32003 557.5 38940 128495 230.5 3.32004 557.5 38990 128657 230,7 3.3

Napominjemo da su podaci dati po procjeni pošto od 1991.godine nije izvršen zvaničan popis stanovništva. U općini Zenica 2001.godine izvršen je popis domaćinstava, ali ti podaci su opet u formi procjene.

Općina Zenica, po uzoru na cjelokupnost zbilje BiH društva, od srednjeg vijeka karakteriziraju tri dominantne nacionalne kategorije, utemeljene prije svega na vjerskim karakteristikama: Bošnjaci-muslimani; Srbi-pravoslavci i Hrvati-katolici. Usljed ratnih događanja na prostoru BiH došlo je do značajnih demografskih promjena u odnosu na stanje iz 1991 .godine (kada je bio i zadnji zvanični popis stanovništva). Karakter i intenzitet demografskih promjena predočen je u tabeli. Kako do danas nije službeno proveden novi popis stanovništva, to se sve predmetne procjene moraju uzeti sa rezervom.

Stanovnici/Etnička pripadnost

Srbi Bošnjaci Hrvati Ostali Ukupno

1991.1 22433 80359 22510 20215 1455171996. 3528 104575 10405 1528 1200362001. 6739 106044 12995 2267 1280452002. 6752 106265 13022 2272 1283112003. 6761 106418 13041 2275 1284952004. 6771 106552 13056 2278 128657

Relevantni podaci za umrle i rođene i prirodni prirast dati su u prethodnoj tabeli.

1991 1996 2002 2003

Natalitet2277 2125 1226 119415,6 17.7 9,5 9,3

Stopa 966 894 953 1001

1 Izvor podataka: Federalni zavod za statistiku, Nacionalnost po mjesnim zajednicama,popis stanovništva 1991.1 Etnička struktura stanovništva

6

smrtnosti 6.6 7.4 7,4 7,8Prirodni

rast1311 1231 273 193

9,0 10,3 2.1 1,5Iz podataka se jasno može vidjeti pad prirodnog rasta u Općini što jasno ukazuje na

starenje stanovništva. Starosna struktura općine data je u dvije tabele. U tabelama su prikazani podaci za 1991., 2002. i 2003. godinu. Podaci nisu prikazani za istu starosnu dob jer je zadnji zvanični popis stanovništva bio 1991.godine, dok su podaci za 2002. i 2003. godinu dati po procjeni.

Općina 1991

0-9 10-14 15-64 65+Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene

Zenica 12513 11858 6426 6046 50535 49953 3511 4675

OPĆINA Spol Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+2002 Oba 128311 27273 - - - 85596 15442

Ukupno 23094 6482 8982 76302003 Muški 128495 11916 3257 4720 3939 89725 15676

Ženski 11178 3225 4262 3691

3.4. Naselja

Specifičan proces urbanizacije i deagrarizacije koji se odvijao na području Općine Zenica djelovao je na preoces formiranja naseobinskog sistema, pravce i tempo urbanizacije. Za razliku od drugih gradova u BiH gdje je dvije trećine doseljenog

2 Starosna i spolna struktura stanovništva

7

stanovništvo ranije živjelo u seoskim područjima, više od polovine stanovništva doseljenog u Zenicu, živjelo ranije u naseljima gradskog karaktera. Doseljeno gradsko stanovništvo snažno je djelovalo na proces aglomeriranja naselja na području Općine Zenica. Doseljeno stanovništvo je bilo više upućeno na kolektivnu, nego na individualnu stambenu izgradnju, naseljavajući urbane dijelove Zenice, što je uslovilo usporen porast postojećih i formiranje novih seoskih naselja.Vangradski prostori općine u cjelosti, a posebno neki dijelovi su dosta loše organizovani. Debalans u rasporedu stanovništva, privrednih, infrastrukturnih, resursnih i drugih potencijala na području općine predstavlja kočnicu razvoja i grada Zenice i općine kao cjeline.Na području općine Zenica, čija površina iznosi 50569 ha nalazi se 75 naseljenih mjesta organizovanih u 66 mjesnih zajednica ( podaci za 2002.godinu).Tokom 2007. godine na državnom nivou je donesen zakon kojim se Zenica proglčašava Gradom. U zakonu su pojedinačno nabrojana naselja (81 naselje) od kojih se sastoji grad Zenica, kao pravni sljednik općine Zenica, koji predstavlja jedinicu lokalne samouprave, sa svojstvom pravne osobe. Samoupravni organi grada Zenica su gradsko vijeće i gradonačelnik, čiji je izbor također propisan ovim zakonom.

3.5. Privreda

Procjenjuje se da radno aktivnog stanovništva, koje obuhvata dob od 15-64 godine života, broji za 2003.godinu 85.370. U tabeli dat je pregled registrovane nezaposlenosti po stručnoj spremi za period 2002. - 2007.

Period Ukupno Stepen stručnog obrazovanjaNKV PKV K V VKV NSS SSS VŠS VSS

2002 16044 5017 855 6152 235 153 3304 207 1212003 17304 5286 876 6833 260 148 3572 171 1582004 18643 5895 889 7107 240 161 3893 242 2162007 22019 7166 1135 8286 327 187 230 34 345

U slijedećoj tabeli je dat pregled nezaposlenosti za Općinu Zenica:

8

Pregled nezaposlenih po stručnoj spremi 2002.-2004.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

2002 2003 2004

NKV

PKV

KV

VKV

NSS

SSS

VŠS

VSS

U 2004.godini aktivnostima Službe za ekonomske odnose i poduzetništvo izdato je 251 odobrenje za obavljanje različitih oblika privredne djelatnosti. Prema procjenama izdavanjem ovih odobrenja omogućeno je radno angažovanje za 251 vlasnika - samostalnih privrednika, a isti prema procjenama zapošljavaju minimalno po jednog radnika ili brojkama 251 radnika. To znači da je na ovaj način radno angažovano ukupno oko 502 lica (radnika i vlasnika-poslodavaca). Istovremeno Službi za ekonomske odnose i poduzetništvo obratilo se više pravnih lica koja su registrovana tokom 2004.godine radi utvrđivanja da li su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje registrovane djelatnosti. Na ovaj način zaposlenje je obezbijedilo oko 210 lica vlasnika pravnih subjekata, kao i 420 lica radnika, što znači da je na ovaj način radno angažovano ukupno oko 630 lica (podatak dobijen procjenom na osnovu broja podnesenih zahtjeva i propisanog minimalnog broja zaposlenih za obavljanje djelatnosti tih pravnih lica) Na osnovu naprijed navedenog može se zaključiti da je neposrednim aktivnostima Službe za ekonomske odnose i poduzetništvo omogućeno zapošljavanje ukupno oko 1132 radnika.

Značajne aktivnosti općina Zenica je usmjerila u stvaranje povoljnog ambijenta za poboljšanje stanja privrede, razvoj poduzetništva i otvaranje perspektiva za brže zapošljavanje nezaposlenih. Inicirano je i potpomognuto bolje organizovanje poljoprivrednih proizvođača i drugih privrednika, kroz osnivanje poljoprivredne zadruge "Zenica" i Udruženja privrednika poslodavaca općine Zenica. U toku su aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja Općine: Početak rada Agencije za ekonomski razvoj "ZEDA" i početak rada prve Privredne zone i Poduzetničkog inkubatora, kao i aktivnosti na poboljšanju unutrašnje organizacije Općinskih službi uvođenjem informacionih tehnologija. Sve poduzete mjere su imale svog odraza u smanjenju i ublažavanju negativnih trendova u oblasti privrede i poduzetništva i stvaranju pretpostavki za brže zapošljavanje, stoje izraženo u prikazanim objektivno pozitivnim efektima u datim pregledima. U narednom periodu se mogu očekivati dalji pozitivni rezultati za čije ispoljavanje se intenzivno stvaraju pretpostavke u najvećem broju mjera koje se svakodnevno poduzimaju.

U oblasti poljoprivredne proizvodnje na području općine Zenica vidan je porast obavljanja poljoprivrednih djelatnosti kod stanovništva. Na osnovu obavljenih istraživanja Službe za ekonomske odnose i poduzetništvo o stanju poljoprivrede (zasijane površine, zasijane kulture, brojno stanje voćaka, brojno stanje stoke i peradi ...) možemo konstatovati da sve više domaćinstava (oko 3500 domaćinstava sa cca 7000 zaposlenih) ostvaruje prihode isključivo obavljajući poljoprivrednu djelatnost. Također je ustanovljeno da veći broj domaćinstava (cca 5500) ostvaruje dodatne prihode iz poljoprivredne proizvodnje. Značajan uticaj imaju mjere koje je Služba poduzimala u cilju boljeg organizovanja poljoprivrednih proizvođača, jačanja udruženja ZEPOLJ, kao i osnivanjem poljoprivredne zadruge "Zenica".

Gledano u cjelosti, općina Zenica je, djelujući neposredno ili posredno, u okviru nadležnosti uvedenih pozitivnim propisima, ostvarila značajan uticaj na ublažavanje negativnih trendova u oblasti zapošljavanja.

Centri i agencije za zapošljavanje

Na području općine Zenica postoje dvije agencije za zapošljavanje:

1. JU Služba za zapošljavanje ZE-DO kantona2. Biro za zapošljavanje općine Zenica

9

Prosječan broj zaposlenih u Zenici za period 2000. - 2003.

27.664

26.18626.347 26.364

25.000

25.500

26.000

26.500

27.000

27.500

28.000

2000. 2001. 2002. 2003.

Prosječna neto plata u KM

343,93 357,42

396,46418,48

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2000. 2001. 2002. 2003.

Registrovano je i nekoliko zadruga-agencija za zapošljavanje omladine, studenata i lica na birou rada („Omladinac“, „Zeko“, „Tuzla“...)

Fenomen zaposlenosti sagledan je kroz veći broj različitih aspekata i predočen je kroz određeni broj tabela i dijagram:

Prosječan broj zaposlenih Prosječna neto plata u KM

2000. 2002. 2003. 2007. 2000. 2002. 2003. 2003.

Zenica 27.664 26.347 26.364 22.019 343.93 396,46 418,48 456,38

Zaposlenost po obrazovnom nivou data je u tabeli.

OPĆINA PolNKV PKV KV VKV NSS SSS VŠS VSS PDS DR Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ZENICA

muškarci 1.165 1.743 5.491 2.421 338 2891 554 1.342 40 34 16.019

žene 1.091 132 1.030 194 407 3.042 776 959 20 6 7.657

ukupno 2.256 1.875 6.521 2.615 745 5.933 1.330 2.301 60 40 23.676

U Zenici u školskoj 2006./2007. godini postoje 43 osnovne škole, te 1 škola za djecu sa specijalnim potrebama i 1 muzička osnovna škola.Na Univerzitetu u Zenici, koji se sastoji od 7 fakulteta, u 2006./2007. godini upisano je ukupno 4171 student.

U okviru Ustanove Predškolski odgoj i obrazovanje «Zenica» djeluje 9 obdaništa koja obuhvataju oko 650 djece, a što predstavlja obuhvat od samo 5%. U Zenici djeluje i 10-tak privatnih obdaništa sa manjim kapacitetima.

10

Zenica je univerzitetski grad i učenici mogu da upišu jedan od sljedećih fakulteta:

1. Fakultet za metalurgiju i materijale (od 1961 .godine)2. Mašinski fakultet (od 1977. godine)3. Pedagoški fakultet (od 2002.godine)4. Pedagoška akdemija (od 1994.godine)5. Islamska pedagoška akademija (od 1993.godine)6. Ekonomski fakultet7. Pravni fakultet8. Zdravstaveni fakultet

U oblasti kulture djeluju:

Tri profesionalne institucije (Bosansko narodno pozorište. Biblioteka i Muzej grada)

Nacionalna kulturna društva (BZK «Preporod», HKD «Napredak» i SKPD «Prosvjeta»)

Kulturno-umjetnička društva («Ibrahim Perviz», «Željezara», «Ričice», ansambl «Bosnia-folk»)

Omladinski hor i Kamerni simfonijski orkestar Društvo pisaca BIH-Podružnica Zenica i Udruženje književnika ZE-DO kantona

NAPOMENA: U oblasti društvenih djelatnosti, nauke i tehnologije djeluje 48 javnih ustanova i institucija, te preko 40 udruženja građana, koji ukupno raspolažu sa oko 140.000 m2 zatvorenog prostora. U ovim subjektima profesionalno je angažirano preko 4.000 ljudi, te skoro 4.000 amatera.

Na području općine Zenica djeluje pet javnih ustanova iz oblasti zdravstva.

3.6. Sport i rekreacija2

1. Kompleks Kamberovića polje Osam teniskih terena; Dva nogometna terena

(glavni i pomoćni) i atletska staza;

Asfaltni tereni za mali nogomet i rukomet (tri terena), košarku (tri terena) i odbojku (dva terena);

Teretana i svlačionički prostor;

2. Otvoreni bazeni u Crkvicama,

2 Izvor podataka: O društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja (organizovanja) pravnog subjekta za upravljanje i održavanje sportskih objekata u vlasništvu općine.

11

Olimpijski bazen;Bazen za neplivače;

Bazen za skokove, sa tri tornja: 3, 5 i 10 m; Dječiji bazen; Igrališta za odbojku, košarku, mali nogomet i dječiju zabavu;

3. Kuglana,4. Vikend kuće na Vlašiću,5. Ski lift na Smetovima - RSC Smetovi6. Gradski stadion Bilino polje7. Igralište Papirna8. Dom strijelaca9. PSC Kamberovića polje u

izgradnji (očekuje se otvaranje početkom 2009. godine)

10. Sportska dvorana «Bilmišće»11. Sportsko rekreacioni centar

Željezare Zenica: Teren, sale i tribine; Trim kabinet; Zatvoreni bazen;

12. Ostali sportski objekti za koje treba regulisati statusna pitanja.

3.6. Poljoprivreda

Na području općine Zenica djeluje jedna društvena poljoprivredna zadruga „Zenica." U sklopu ove zadruge djeluje niz podzadruga kao što su: pčelarska, stočarska... U toku je priprema Projekta Regionalnog Poljoprivredno-veterinarskog centra koji treba da se otvori u općini Zenica.

U tabelama u nastavku teksta dat je pregled osnovnih poljoprivrednih pokazatelja za općinu Zenica:

Struktura upotrebe zemljišta Poljoprivredni posjedi Vrsta kultura

Struktura upotrebe zemljišta (u ha):

12

VRSTA Privatno vlasništvo Državno vlasništvo TOTA

Lobrađeno neobrađen

oobrađen

oneobrađen

oPolja 6157 / 263 / 6420Voćnjaci 1790 / 44 / 1834Travnjaci 4108 / 155 / 4263Pašnjaci 876 / 305 / 1181Visoko kultivirano (staklenici)

4 / / / 4

Navodnjavano zemljište / / / / /šume 2851 / 25523 / 28374TOTAL 15786 26290 42076Neobradivo zemljište

Poljoprivredni posjedi:

Posjed privatni državni

Broj posjeda 9813 1Zajedno površina svih posjeda 2943,90 ha 25 haProsječna površina po posjeda 0,3 ha ha

Vrsta kulture:

Kultura TOTAL

Žito 855Industrijske biljke /Povrće 2042Čajevi i mirodije /Prava /Jagodičasto voće 50Stočna hrana 919Ostalo

3.7. Turizam

U Zenici već duži niz godina radi Turistička zajednica općine Zenica. U Zenici je i sjedište Turističke zajednice ZE-DO kantona. Zenica u ranijem periodu nije poklanjala mnogo pažnje razvoju turizma. Na sreću trendovi su se promijenili, pa Zenica danas sve više i više pažnje poklanja razvoju turizma. Napravljen je čitav niz projekata razvoja seoskog turizma, zatim historijskog turizma, kao i vjerskog turizma.

Prema podacima bivšeg ZPP-a u općini Zenica u 2001.godini bilo je 36 preduzeća koja se bave ugostiteljstvom i turizmom, od čega 3 preduzeća u državnom, a 33 u privatnom

13

vlasništvu. U općini Zenica postoji 32 restorana, 5 barova, 10 bifea, 17 kafana, 2 kantine i 5 putničkih agencija

U tabeli je dat pregled smještajnih kapaciteta na području Općine.Smještajni kapaciteti na području općine Zenica:

R.br. Naziv hotela/motela/pansiona Broj soba/kreveta

1 Hotel «Internacional» 63/69 + 62 pomoćna2 Hotel «Metalurg» 40/1203 Hotel «Rudar» 21/354 JU «Doma penzionera» 52/805 Pansion «Fontana» 8/286 Pansion «Bistričak» 24/437 Motel «Titanic» 10/21

UKUPNO: 218/396 + 62

3.8. Historijske vrijednosti

Nastanak prvih zajednica na području današnje Zenice bio je uslovljen nizom faktora. Prije svih, to je postojanje zeničkog polja u dolini rijeke Bosne i trasa puta koja je slijedila njen tok. Zatim, zaleđe, okruženo brdovitim masivima, koje je obezbjeđivalo siguran život na terasama brda, te Vrandučka i Lašvanska sutjeska, koje su svojim konfiguracijama bile prirodna odbrana od neprijatelja.

Prvi pouzdani tragovi organizovanih ljudskih naselja u ovom kraju datirani su u mlađe kameno doba (neolit), 3000-2000 godina, p.n.e.Na osnovu podataka iz druge polovine XVIII stoljeća u Zenici su bila 4 timara sa 10500 akči godišnjeg prihoda. Zapis G. Temela iz 1867. godine procjenjuje da u Zenici tog vremena ima 2200 stanovnika.

Pred sam kraj prisustva turskih vlasti u BiH izgrađena je cesta Bosanski Brod - Sarajevo, koja je u Zenici skretala na Vjetrenice. Drum izgrađen 1864. godine otvorio je nove privredne tokove i dolini omogućio da bude glavna saobraćajnica u svim vidovima. Također je puštena u promet relacija lokalnog puta Busovača - Zenica , 1869.godine. Iste godine pominje se i izgradnja željezničke pruge dolinom rijeke Bosne. U tom periodu najvažnija privredna djelatnost kraja bilo je zanatstvo i poljoprivreda. Pred kraj turske vladavine u zeničkoj čaršiji bilo je oko 70 zanatskih radionica različite namjene., zatim 26 ugostiteljskih objekata, 3 hana, 14 mehana, 88 kafana, 3 aščinice i 1 čitaonica. Podaci iz 1879. godine govore da su najinteresantnije znamenitosti grada fabrika papira, željezara i čeličana, rudnik i centralni zatvor.

O IMENU

«Baš k'o zjenica oka....našeg»

Zenica ima jedinstveno, privlačno, čudesno lijepo ime. Ono se prvi put spominje 20.marta 1436. godine u jednom dokumentu Dubrovačke Republike, a neodoljivo podsjeća na ime epicentra oka, podstičući i na pomisao da taj naziv nije bezrazložno nastao, već da je njime, od postojanja, izraženo neko fokusno značenje ove sredine.

14

O LEGENDI

O nastanku imena govori jedna od legendi. Ona priča da je današnje, prvobitno naselje sadašnjeg grada formirano u centru kotline, čija cjelina ima izgled oka. Središnji položaj naseobine u tom geografskom oku rodio je i njeno toplo ime - Zenica. Postoji i legenda da je prilikom odlaska posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača - Kotromanić navodno rekla: «osta zenica oka moga...»

Etimolozi vele da ime ovog grada proističe iz korijena slavenske riječi BAZENICA, čijim se početnim dijelom imenuje zova, biljna vrsta tada veoma raširena na ovom tlu.

O LOKALITETIMA

O prahistorijskom i predrimskom životu na ovom tlu govore raznovrsni nalazi upotrebnih predmeta iz neolita, bakarnog, bronzanog i željeznog doba na dosad otkrivenim arheološkim lokalitetima u Drivuši, Gračanici, Orahovačkom polju, Kopilu i Ravni, kao i toponimi nekadašnjih ilirskih naselja (gradina) korjenskih sadržanih i do danas zadržanih u imenima pojedinih zeničkih sela i naselja kao što su Gradac, Gradišće i Gračanica.

O PERIODU RIMSKE UPRAVE

U svom istorijskom razvoju područje današnje Zenice javlja se pod različitim imenima. U prvim vijekovima nove ere, u doba rimske uprave u ovim krajevima, područje Zenice je poznato pod imenom BISTUA NUOVA. Izvanredno značajna arheološka nalazišta vezana za period rimske uprave ovim krajem otkrivena su na lokalitetima Bila, Putovići i Tišina. Riječ je o otkriću terme i objekata većeg seoskog domaćinstva, odnosno vile rustike.

O BANU KULINU

U ranosrednjovjekovnom periodu ovaj kraj se u istorijskim izvorima javlja pod imenom BROD, nastalom prema istoimenom nazivu značajnog prelaza (Brod), preko rijeke Bosne. U tom vremenu, istoriografski nedovoljno istraženom, ovo područje je bilo pozornica značajnih zbivanja u vezi sa postojanjem heretičkog vjerskog pokreta - bogumilstva, koji predstavlja najistaknutiju društvenu pojavu u srednjovjekovnoj istoriji Bosne predturskog perioda. Sjedište starješine («djed» ili «did») bogumilske Bosanske crkve bilo je jedno vrijeme u selu Janjići u župi Brod (Zenica). Pod pritiskom pape i pred opasnošću od krstaškog pohoda Mađara, bosanski ban Kulin se 8. aprila 1203 godine na poznatom saboru u Bilinu polju, u prisustvu papinog izaslanika, zvanično odrekao bogumilstva.

O PLOČI VELIKOG SUDIJE

U osvjetljavanju državnog bića Bosne Kulinovog doba veoma je značajan jedan unikatni arheološki nalaz sa ovog tla, otkriven prije tridesetak godina u ovdašnjem naselju Podbriježje. Riječ je o nadgrobnom spomeniku s kraja XII stoljeća, ispisanom bosančicom, gdje se spominje dvorski sudija Gradiša. To je do danas prvi i jedini izvorni dokumentarni nalaz koji govori o instituciji sudstva u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, čime se na najbolji način posvjedočava njeno drevno državno postojanje i trajanje.

3.9. Infrastruktura

15

Postojeća infrastrukturna mreža i kapaciteti predstavljaju solidnu podlogu koja, uz neophodnu rekonstrukciju i odgovarajuću modernizaciju te povećanje kapaciteta, može biti u funkciji razvojnih potreba stanovništva i privrede. U tom smislu posebno su aktuelna pitanja sanacije vodovodne mreže, izbora odgovarajućih dugoročnih rješenja za vodosnabdjevanje grada i ostalih naselja te izgradnje novog vodovoda. Programom kapitalnih ulaganja u vodoprivredne objekte u Općinu Zenica za 2004.godinu uloženo je 1.021.000,00 KM, a koji se odnose na realizaciju 39 projekata iz oblasti vodoprivrede. Primarni kratkoročni i dugoročni cilj razvoja na području vodosnabdjevanja je rekonstrukcija distributivne mreže čime bi se smanjilo rasipanje vode i uključivanje u izgradnju projekta «Plava voda».

U tabeli dat je pregled proizvodnje vode po izvorištima u 2001. godini. Na području općine Zenica postoji i oko 300 izvora na seoskim područjima manjih kapaciteta.

Izvorište Proizvedena količina Struktura

Krušćica 352 67,7Babina rijeka 153 29,4Strmešnjak 10 1.9Klopče 5 1,0Ukupno 520 100,0

Električna energija koja se koristi na ovim prostorima dolazi iz sistema hidroelektrana i termoelektrana. Kapaciteti za proizvodnju i distribuciju električne energije instalirani su u okviru sistema JP Elektroprivrede BiH, i izvan njega u okviru kapaciteta Mittal-Steel Zenica - Željezara. Na području Općine instalirani su značajni kapaciteti za prijenos električne energije. Struktura kupaca potrošača električne energije po kategorijama potrošnje u 2001. godini u općini i gradu Zenica dat je u tabeli:

Opis Općina Grad Učešće grada u %Broj Struktura u

%Broj Struktura u

%Na visokom naponu 13 0,03 11 0,03 84.6Na niskom naponu 43240 99,97 32396 99,97 74.9- domaćinstva 39875 92,19 29455 90,89 73,9-Ostala potrošnja 3019 6.98 2658 8,20 88,0-javna rasvjeta 346 0.80 283 0,88 81,8UKUPNO: 43253 100,00 32407 100,00 74,9

Distribucija električne energije na području općine Zenica vrši se putem elektrodistributivnih kapaciteta naponskog nivoa 35, 20, 10 i 0,4 kV Osnovni izvori električne energije:

1. TS 220/110 kV «Zenica 2» sa instaliranim trafo jedinicama 2 x 150 MW2. TS 110//35 kV sa instaliranim trafo jedinicama 2 x 30 MVA3. TS 110/35/20/10 kV «Zenica 3» sa instaliranim trafo jedinicama 40 + 20

MVA

16

4. TS 110/35/6 kV «JUG» sa instaliranim trafo jedinicama 2 x 31,5 MVA,vlasništvo Željezare Zenica

5. TS 110/35/6 kV «Sjever» sa instaliranim trafo jedinicama 4 x 31,5 MVA,vlasništvo Željezare Zenica

6. TS 110/35/20 kV «Zenica 4» snaga 40 MVA7. TS 110/35/20(10) «Nemila» snaga 8 MVA

Ukupan broj trafo stanica na području općine Zenica je 482. Veličina i struktura izgrađene mreže na području općine Zenica dat je u slijedećoj tabeli.

OPIS DUŽINA U KM STRUKTURA U %

Dalekovodi 284,4 13,8Niskonaponska mreža 737,0 35,8Kablovska mreža 1036.0 50,4UKUPNO: 2057,4 100,00

Sliv rijeke Bosne ima površinu od 10.457 kvadratnih kilometara i najveći je pojedinačni sliv u BiH. On pokriva 20% ukupne površine BiH. Po mišljenju stručnjaka gradnjom pojedinih atraktivnih hidroenergetskih postrojenja u slivu ove rijeke omogućava se rješavanje niza vodoprivrednih problema. Tako je na području općine Zenica predviđena izgradnja mini-hidroelektrana. U slijedećoj tabeli dat je pregled predviđenih hidroelektrana3.

Naziv Snaga MW Energija GNVh Investicije (000 KM)

Lašva 17,49 59,17 46.670Janjići 34,20 102,46 64.560Vranduk 50,00 140,63 77.870Kovanići 32,30 90,33 65.540Zenica I, II i III 43,30 139,93 137.710Ukupno 177,29 532,51 392.350

3.10. Ceste

3 Izvor podalaka: Strategija razvoja općine Zenica, knjiga PO-01. i Dokumentaciona osnova za izradu strateških pravaca razvoja str.117

17

Zenica ima nesumnjive prednosti u geoprometnom položaju, što će u narednom periodu doći do punog izražaja. Izgradnja puta Sjever - Jug učinit će da se Općina približi privrednim centrima Evrope i time će se pružiti veće mogućnosti za plasman proizvoda sa ovih prostora na druga tržišta.

U razmatranju strateških pravaca razvoja na području putne infrastrukture prioritet zauzima izgradnja glavne gradske saobraćajnice, izbor trase puta koridora Vc kroz općinu Zenica i priključka na autoput, izgradnja novog puta na potezu Zenica – Kakanj - Sarajevo, izgradnja regionalnog puta Zenica – Nemila – Bistričak - Teslić i rekonstrukcija i proširenje mreže općinskih puteva. Na području Zenice relativno je dobro razvijena mreža lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva.

U tabeli dat je pregled lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva za općinu Zenica:

ODREDIŠTE (od-do) Km kvalitet

Lokalni puteviZenica-Babino-dom Puhovac 10,40 L-2Perin Han-Dolača 3,00 L-3Tunel Bistričak-Topčić Polje 3,00 L-5Zenica-Smetovi 8,00 L-6Vranduk-Koprivna-veza M17 7,63 L-7Donja Gračanica-Jezero 7,00 L-8Nemila-Orahovica 7,00 L-9Babino-Sebuje-Bijele Vode 8,00 L-10Dom Puhovac-Seoci 2,80 L-11Odmaralište Bistričak-Žičara 4,00 L-13Dolača-Mošćanica 8,00 L-14Rača-selo Graja 4,00 L-15Luke-Urije 3,14 L-16Dom Puhovac-Borovi-Arnauti 3,20 L-17Borovi-selo Puhovac 1,70 L-18Puhovac-Posotjan-Hrastovac 7,00 L-19

Regionalni putevi

Čajdraš-Stranjani-Ovnak 11,20 R413AZenica-Čajdraš-Vjetrenice 10,00 R44ILašva-Drivuša-Zenica-Tetovo-Nemila 37,45 R445Nemila-Bistričak-Granica općine Teslić 15,60 R473

Magistralni putevi

Nemila-Granica općine Žepče 6,2 M17Nemila-Zenica 16,5 MI7Zenica-Lašva 13,5 MI7Lašva-Granica općine Kakanj 3.2 MI7Lašva-Granica općine Busovača 2,6 M5

U tabeli je dat pregled dužine kategorisanih i nekategorisanih puteva na teritoriji Općine:

Vrsta puta Dužina puta (km)

18

asfalt makadam UkupnoNekategorisani putevi 46,00 77,99 123,99Lokalni putovi 77,86 10,00 87,86Regionalni putevi 74,25 / 74,25Magistralni putevi 42,00 / 42.00Ukupno: 238,10

Zenica je autobusnim vezama povezana sa gotovo svim općinama na teritoriji Bosne i Hercegovine. Također je autobusnim vezama povezana i sa velikim brojem gradova širom Evrope. U općini Zenica postoji glavna autobuska stanica sa 12 glavnih perona i 7 pomoćnih. Pored povezanosti sa drugim općinama i gradovima van BiH, postoji i veliki broj autobuskih linija koje saobraćaju na samoj teritoriji Općine: 10 gradskih i 31 prigradska linija. Potrebno je i navesti da širi dio grada broji 144 ulice. Grad Zenica ima 3 bulevara, 5 trgova i 4 mosta.

Općina Zenica povezana je željezničkom prugom Šamac - Sarajevo sa općinama Žepče i Kakanj i to od km 154 + 900/Begov Han i do km 197 + 200/Gora

Dvokolosjekna pruga je od km 154 + 900/Begov Han do 171 + 921/Jelina Pruga Jelina-Zenica Željezara - Zenica Putna/ dužina 7700 m. Sve pruge su u funkciji Vozovi sa prevozom putnika:

- Put.vozovi Zenica - Maglaj - Zenica - Sklasični vagoni- Put. Vozovi Zenica - Sarajevo — Zenica - Mot. Vozovi- Međunarodni brzi voz Sarajevo - Zenica – Zagreb- Klasični vagoni- Međunarodni brzi voz Sarajevo - Zenica – Budimpešta- Par/klasični vagoni

Vozovi za prevoz tereta: gustina saobraćaja ovisna je o potrebama za prevozom tereta. Moguće je ostvariti vezu sa svim željezničkim stanicama u BIH i Evropi.

Stanica Zenica Teretna u funkciji 16 kolosjeka Stanica Zenica Željezara u funkciji 10 kolosjeka

Treba napomenuti da u sklopu preduzeća Željezara Zenica i Mittal Steel Zenica postoji željeznički saobraćaj za radnike, ali prvenstveno za prevoz tereta, tj. teretni saobraćaj.Ciljevi i vizije razvoja željezničkog saobraćaja4 uključuju izgradnju drugog kolosjeka Zenica - Sarajevo, kao i razmatranje izgradnje željezničkih pravaca prema Splitu i Prijedoru.

4. CILJEVI

4.1. Opći ciljevi

4 Izvor podataka : Željeznice FBIH. Prometno poslovno područje Zenica

19

Razvojni plan Općine Zenica treba obezbijediti:

optimalno korištenje prirodnih resursa - zemljišta, šuma, voda, vazduha i mineralnih sirovina;

zaštitu i unapređenje životne sredine;

kreiranje i ostvarivanje politike prostornog uređenja zasnivati na naučnim istraživanjima i dostignućima. To posebno upućuje na potrebu usklađivanja politike i prakse prostornog uređenja sa politikom i praksom razvoja svih drugih djelatnosti, što će doprinjeti da se prostornim uređenjima omogući racionalan razvoj drugih djelatnosti, a da se razvojem drugih djelatnosti obezbijedi racionalno korištenje prostora;

što dosljednije ostvarivanje osnovne postavke samoupravnog društveno-ekonomskog i političkog sistema kako bi se obezbjedio odlučujući položaj u raspolaganju dohotkom cjelokupnim sredstvima društvene reprodukcije;

politiku stabilizacije kao trajno opredjeljenje u društveno-ekonomskom razvoju provoditi dosljedno;

društveno-ekonomski razvoj općine sprovoditi ostvarivanjem većeg učešća u stopi rasta kvalitetnih faktora razvoja, jačanjem izvozne i konkurentne sposobnosti privrede;

raznim projektima i politikom dati podstrek za razvoj poljoprivrede, koja ima velike mogućnosti razvoja;

usklađivanje odnosa između potreba društva, sa jedne strane i prirodnih izvora i uslava, s druge strane, što će se postići adekvatnom organizacijom prostora u skladu sa njegovom prirodnom podobnošću, društvenim prioritetima i dugoročnim interesima;

čuvanje prirodnih i historijskih vrijednosti;

pravovremenom zaštitom i racionalnim korištenjem prirodnih bogatstava u skladu sa dugoročnijim planovima razvoja privredne infrastrukture ( saobraćaj, energetika i vodoprivreda) treba da rezervišu prostor za buduću izgradnju i što racionalanije razmješetenje prizvodnih snaga u prostoru, čime će se doprinositi bržem ukupnom materijalnom i društvenom razvoju i porastu životnog standarda i ukupnog blagostanja stanovništva;

4.2. Posebni ciljevi

obezbijediti odgovarajući materijalni položaj kulture, proširenjem mreže kulturnih

20

ustanova, bolje korištenje postojećih kapaciteta i kadrova.

potrebno je voditi računa o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od daljnje izgradnje

obezbjediti za jedno domaćinstvo jedan stan

prosječna veličina stana treba da bude 60m2 , odnosno prosječna stambena površina po stanovniku 20m2

riješiti kvantitativnu nestašicu stanova koja je posebno izražena na gradskom području

svi stanovi treba da budu opremljeni neophodnim komunalnim instalacijama što zahtijeva brži razvoj komunalne infrastrukture na vangradskom području

razvoj općinskog centra treba biti u što većoj mjeri usklađen sa razvojem općine, s ciljem da što potpunije doprinosi ravnomjernijem materijalnom i društvenom razvoju općine u skladu sa razvojem subregije, regije i države u cjelini

naselja koja nemaju uslove za dalji razvoj treba samo sanirati. Potrebno je ograničiti investicije na najnužnije higijensko - zdravstvene uređaje, postojeće održavati u dobrom stanju, a samo iznimno uvoditi nove

disperzijom sadržaja urbane opreme približiti ove sadržaje mjestu stanovanja, čime će se smanjiti individualni i društveni troškovi, a povećati stepen zadovoljenja potreba stanovništva

porast produktivanosti rada predstavlja ekonomsku nužnost širokog stepena, dosadašnja niska produktivnost vodila je siromašnoj akomulaciji i sve većem zaduživanju privrede čime je ugrožen i sam razvoj

urediti izletišta oko Zenice i učiniti ih privlačnijim turistima.

5. SWOT ANALIZA

SNAGE (Strenghts) MOGUĆNOSTI (Opportunities)

21

* Povoljan geografski položaj za plasman/trgovinu roba i usluga

* Povezivanje preduzeća koja se bave metalurgijom i zajednički nastup na tržištu

* Kvalitetna radna snaga* Izgradnja glavne gradske magistrale

(GGM) i uvođenje trolejbuskog (ili tramvajskog) saobraćaja

* Zenica – sajamski grad * Razviti svjesnost i promovirati EU imeđunarodne standarde i procedure

* Multietničnost* Drumski i željeznički koridor V-c

* Veliki broj stručno osposobljenih mladih ljudi

* Razvoj ekološke poljoprivrede i zdrave hrane

* Postojanje velikog broja obrazovnih idrugih institucija (brza prekvalifikacija)

* Izgradnja postrojenja za obradu otpadnih voda

* Administrativni i kulturni centar kantona

* Korištenje potencijala sela

* Blizina glavnog grada i aerodroma* Uspostaviti saradnju i kooperacijupostojećih institucija i razviti nove za

podršku razvoju.

* Rastuća lokalna energija i motivacija * Gradnja saobraćajne infrastrukture u korelaciji sa trasom budućeg koridora V-c

* Lokalni ekonomski razvojni programi(partnerstvo vlasti i privatnog sektora

postoje)

* Organizovanje sportskih manifestacija

* Objekti za sport i rekreaciju * Pooštravanje zakona iz oblasti zaštite životne sredine

* Industrijska tradicija * Razvoj univerziteta i otvaranje novih fakulteta

* Pokrenuta integralna proizvodnja čelika u Mittal Steel - u

* Razvoj turizma i iskorištavanje turističkih potencijala (i zimski i ljetni

turizam)

* Razvijanje Radne zone (Poslovna zona Zenica 1 gdje se nalazi i Poslovni

inkubator)

* Preventivno raditi na održavanju povoljne slike vodosnabdijevanja grada (dovesti vodu

sa izvorišta Plava voda u Travniku)* Izgrađena regionalna sanitarna

deponija

SLABOSTI (Weaknesses) PRIJETNJE (Threats)

22

* Slaba kupovna moć stanovništva * Ekološki problemi zbog oživljavanja metalurgije u gradu

* Visok stepen nezaposlenosti* Globalna ekonomska kriza

* Visoko prisustvo sive ekonomije* Nestabilnost političkog okruženja

* Saobraćaj u gradu* Pad nataliteta

* Nedovoljno investiranje u sport i promovisanje grada kroz sport

* Posljedice višegodišnjeg ekonomskog i tehnološkog zaostajanja

* Nepovoljna struktura nezaposlenih* Sporost u gradnji koridora V-c

* Nizak nivo svijest o zaštitiokoline * Rad „na crno“

* Nedostatak zakonske regulative, kao islaba implementacija postojeće u oblastizaštite okoline, kontrole kvaliteta roba i

usluga.

* Nedostatak tehnološki zaokruženihcjelina

* Slaba promocija domaćih turističkihpotencijala

* Maloljetnička delikvencija

* Jedan od najnižih prosjeka plata u Federaciji BiH

* Nedovoljna međunarodna verifikacijakvaliteta pojedinih proizvoda

* Odliv mladih i kvalitetnih kadrova

* Korupcija u svim sferama života

6. VIZIJA RAZVOJA

23

Općina Zenica je grad smješten u srcu Bosne i Hercegovine, a ujedno i na pravcu kojim će za nekoliko godina proći koridor V-c. Predstavlja i tradicionalni centar tzv. crne metalurgije, zahvaljujući gradnji Željezare 1892. godine. Iako se činilo da će ova grana privrede nestati poslije zadnjeg rata, zenička Željezara je u 21. vijeku ponovo počela raditi punim kapacitetom. Privatizacijom od strane jednog od lidera na svjetskom tržištu čelika Arcelor Mittala, a ubrzo nakon toga i pokretanjem projekta „oživljavanja“ željezare, Zenica je ponovo dobila zaštitni znak. U Arcelor Mittal Željezari je pokrenuta integralna proizvodnja čelika i ove godine se očekuje proizvodnja od skoro 2 miliona tona.

Jedna od predrasuda je da zaštita čovjekove sredine dolazi u sukob sa interesima privrednog razvoja-rasta društvenog proizvoda, životnog standarda, otvranja novih radnih mjesta. Praksa najrazvijenijih zemalja, ali i zemalja u razvoju, tokom posljednje decenije dokazuje suprotno: tradicionalni koncept razvoja orijentisanog na rast proizvodnje i ujedno rast potrošnje prirodnih resursa došao je do svojih krajnjih granica. Tzv. „ekstremni troškovi“ koje proizvidi zagađivanje, iscrpljivanje resursa i narušavanje ljudkog zdravlja počinju nadmašavati koristi koje dalji rast donosi. Rješenje je u održivom razvoju, balansiranju razvoja ekonomije i ekologije.

Na ovom problemu se mora odmah raditi, jer zdravlje stanovnika i zaštita životne sredine moraju biti ispred ekonomskih benefita. U tom smislu ova oblast mora biti zastupljena u okviru nekih konkretnih projekata.

Moja vizija rješenja ovog problema u gradu Zenici:

- uvođenje kontinuiranog monitoringa kvaliteta zraka, vode i tla

- instalacija sistema za prikupljanje, obradu, analiziranje i distribuciju podataka o

nivou ekološkog zagađenja

- pooštravanje zakonske regulative u skladu sa evropskim zakonima o zaštiti

okoline.

U urbanom dijelu Zenice se zadnjih godina, ekspanzijom broja cestovnih vozila na putevima, javlja novi problem, a to su saobraćajne gužve. Planiranje, izgradnja i rekonstrukcija saobraćajnica i saobraćajnih sistema od velikog je značaja za gradsku zonu Zenice zbog preopterećenosti saobraćaja za vrijeme dnevnih, nedjeljnih i prazničnih špiceva. Gužve se stvaraju pri izlazu iz naselja Lukovo Polje, kao i na mostovima koji povezuju naselja na suprotnim obalama rijeke Bosne, ali i na drugim lokacijama.

Moja vizija rješenja ovog problema je:

- izgradnja pješačke drvene ćuprije između naselja Odmut i Bilmišće pored

24

postojećeg mosta. Postojeći most rekonstruisati i napraviti dodatne saobraćajne

trake, te reprogamirati semafor na lijevoj obali Bosne u naselju Odmut.

- izgraditi pješački viseći most iz naselja Crkvice preko magistralnog puta i rijeke

Bosne do naselja Jalija na lijevoj obali, čime bi građanima Crkvica i Babine

Rijeke centar grada bio mnogo bliži, a što bi smanjilo upotrebu vozila za dolazak

u grad

- proširiti Goraždansku ulicu, rekonstruisati je i napraviti trotoare (naselje Lukovo

Polje)

- izgraditi novu tranzitnu autobusku stanicu u Peharama koja će biti bliže koridoru

V-c i van urbanog dijela grada, te će imati manji uticaj na saobraćajnu gužvu i

zagađenje u gradu

7. LITERATURA

25

Federalni zavod za statistiku, ZE-DO kanton u brojkama, 2008. godina

Federalni zavod za statistiku, Statistički godišnjak/ljetopis 2008, 2008. godina

Federalni zavod za statistiku, Federacija u brojkama 2008, 2008. godina

Općina Zenica, Sektor za vodoprivredu, šumarstvo i poljoprivredu

Služba za zapošljavanje ZE-DO kantona

„Zaposlenost. nezaposlenost i plaće u FBiH“, Statistički zavod Sarajevo, 2008.

godina

Strategija razvoja općine Zenica, PO-02

Dokumentaciona osnova za izradu strateških pravaca razvoja ZE-DO kantona

Internet: www.bs.wikipedia.org

www.zenica.ba

www.superinfo.ba

www.dzonlic.com

Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, Autocesta u koridoru

5–c Priprema planske i studijske dokumentacije, Lot br. 5, Završni izvještaj za pre –

feasibility studiju, oktobar 2005. godine

26

8. SADRŽAJ

1. UVOD ..............................................................................................................1

2. PRIRODNI USLOVI .......................................................................................2

2.1. Lokacija .............................................................................................................................2

2.2. Reljef .................................................................................................................................2

2.3. Zemljište i mineralni resursi ..........................................................................................3

2.4. Klima .................................................................................................................................4

3. STVORENI USLOVI .......................................................................................5

3.1. Obilježja općine .................................................................................................................5

3.2. Gradovi prijatelji .................................................................................................................5

3.3. Stanovništvo .................................................................................................................6

3.4. Naselja .................................................................................................................................7

3.5. Privreda .............................................................................................................................8

3.6. Sport i rekreacija ...............................................................................................................11

3.7. Poljoprivreda ...............................................................................................................12

3.8. Turizam ...........................................................................................................................13

3.9. Historijske vrijednosti ...................................................................................................14

3.10. Infrastruktura ...............................................................................................................16

3.11. Ceste ...............................................................................................................................18

4. CILJEVI .........................................................................................................20

4.1. Opšti ciljevi ...............................................................................................................20

4.2. Posebni ciljevi ...............................................................................................................21

5. SWOT ANALIZA .....................................................................................22

6. VIZIJA RAZVOJA .....................................................................................24

7. LITERATURA ...............................................................................................26

8. SADRŽAJ ...............................................................................................27

27