„НЕЗАВИСНА РЕВИЗИЈА МСМ“ д.о.о. ПОДГОРИЦА Блок 7, улаз 6, 3/2 81000 Подгорица ПИБ 02462630 eмail:nezavisna.msm@t-com.me; tel 0038269013119 _____________________________________________________________________________________________________

IZVJEŠTAJ REVIZORAza 2016.godinu

AD „IZBOR“ u stečaju BarB A R

Bar, jun 2017.

1

AD“IZBOR“ u stečaju Bar Vladimira Rolovića br 22 B a r; PIB 02003228_____________________________________________________________________________________________

Za „Nezavisnu reviziju MSM“ d.o.o iz PodgoriceOva izjava se daje u vezi sa Vašom revizijom finansijskih izvještaja AD“IZBOR“ u stečaju; Bar za godinu koja se završava 31. decembra 2016.godine, za svrhu izražavanja mišljenja o tome da li finansijski izvještaji daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim pitanjima, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.Potvrđujemo sledeće:Finansijske izjave

- Da smo ispunili svoju odgovornost, koja je navedena u uslovima revizijskog angažovanja od dana 04.07 2016.godine, za pripremu finansijskih izvještaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja; posebno da su finansijski izvještaji predstavljeni objektivno i istinito, u skladu sa tim standardima.

- Da su značajne predpostavke koje smo koristili u izradi računovodstvenih procjena, uključujući i one mjerene po fer vrijedenosti, razumne i osnovane. (ISA 540)

- Da su odnosi i razmjene između povezanih lica na odgovarajući način (sveobuhvatno) računovodstveno obuhvaćene i objelodanjene u skladu sa zahtjevima Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja. (ISA 550)

- Da je izvršeno usklađivanje i objelodanjivanje za sve događaje nastale nakon datuma finansijskih izvještaja za koje se zahtijeva Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja - usklađivanje i objelodanjivanje. (ISA 560)

- Da učinci neispravljenih pogrešnih iskaza nijesu materijalno značajni, bilo pojedinačno ili zbirno, za finansijske izvještaje u cjelini. Lista neispravljenih pogrešnih iskaza prilaže se uz pismo sa izjavom. (ISA 450)

- Pitanja koja su značajna i usklađena za primijenjenim okvirom finansijskog izvještavanja, su prepoznata, odmjerena, predstavljena i objelodanjena sa tim okvirom, a tiču se:

o Planova ili namjera koji mogu uticati na knjigovodstvenu vrijednost ili klasifikaciju imovine i obaveza;o Obavza kako stvarnih tako i potencijalnih;o Vlasništva ili kontrole nad imovinom, zaloga ili drugih tereta na imovinu i imovine koja je založena kao

obezbjeđenje;o Uticaja zakona, regulative i ugovornih sporazuma koji utiču na finansijske izvještaje, uključujući

neusklađenost.Dostavljeni podaci

- Da smo Vam omogućili:o Pristup svim podacima za koje smatramo da su značajni za pripremu finansijskih izvještaja kao što su zapisi,

isprave i ostala predmetna pitanja;o Dodatne podatke koje ste zahtijevali od nas za potrebe revizije;o Neograničen pristup licima u društvu za koje vi cijenite da je neophodno da daju revizijske dokaze.

- Da su sve razmjene zapisane u računovodstvenim knjigama i prikazane u finansijskim izvještajima.- Da smo Vam objelodanili rezultate naše procjene rizika o mogućnosti da finansijski izvještaji imaju materijalno

pogrešne iskaze kao rezultat kriminalne radnje. (ISA 240)- Da smo Vam objelodanili sve podatke u vezi sa kriminalnim radnjama ili mogućim kriminalnim radnjama sa kojima

smo upoznati i koje mogu uticati na društvo, a uključuju:o Rukovodstvo;o Zaposlene koji imaju značajne uloge u internoj kontroli;o Ostale u prilikama kada je kriminalna radnja mogla imati materijalno značajan uticaj na finansijske izvještaje.

(ISA 240)- Da smo Vam objelodanili sve podatke u vezi sa navodnim kriminalnim radnjama, sumnjama da postoje kriminalne

radnje, koje utiču na finansijske izvještaje lica, a koje su dobijene od zaposlenih, bivših zaposlenih, analitičara, regulatornih tijela ili drugih. (ISA 240)

- Da smo Vam objelodanili sve poznate slučajeve neusklađenosti ili sumnje da je došlo do neusklađenosti sa zakonima i regulativom, a čije bi učinke trebalo razmotriti prilikom pripreme finansijskih izvještaja: (ISA 250)

- Da smo Vam objelodanili povezane strane društva i sve odnose i razmjene između povezanih lica kojih smo svjesni. (ISA 550)

Primjena načela stalnosti poslovanjaFinansijski izvještaji se sastavljaju na osnovu načela stalnosti poslovanja, rukovodstvo ne namjerava da likvidira AD „IZBOR“ u stečaju iz Bara ili da prestane da posluje.

U ime rukovodstva DruštvaIzvršni direktor društva Veselin Čukić Bar, dana..........................godine

2

«NEZAVISNA REVIZIJA М.S.М»D.O.O. PODGORICA

IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA

Za vlasnikeAD „IZBOR“ u stečaju B A R

Obavili smo reviziju, na stranama od 2 do , priloženih finsijskih izvještaja AD „IZBOR“ u stečaju iz Bara koji obuhvataju izvještaja o finansijskoj poziciji/bilans stanja/ na dan 31.decembar 2016.godine, izvještaja o ukupnom rezultatu/bilansa uspjeha/, izvještaja o promjenama na kapitalu i izvještaja o tokovima gotovine, za godinu koja se završava na taj dan i napomene uz finansijske izvještaje koje uključuju zbirni pregled značajnih računovodstvenih politika.

Po našem mišljenju, priloženi finansijski izvještaji daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim pitanjima, finansijske pozicije AD „IZBOR“ u stečaju iz Bara na dan 31.12 2016.goodine i njene finansijske uspješnosti i tokova gotovine za godinu koja se završava na taj dan u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.Osnova za mišljenjeReviziju smo izvršili u skladu sa Međunarodnim standardima revizije (ISA). Naša odgovornost u skladu sa tim standardima je detaljnije opisana u odjeljku koji je naslovljen Odgovornosi revizora za reviziju finansijskih izvještaja. Mi smo nezavisni u odnosu na AD „IZBOR“ u stečaju iz Bara u skladu sa Etičkim Kodeksom za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne etičke standarde za računovođe (IESBA Kodeks) i etičkim zahtjevima koju su značajni za našu reviziju finansijskih izvještaja (pravni sistem), i ispunili smo naše druge etičke odgovornosti u skladu sa ovim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovarajući da nam pruže osnovu za mišljenje.Ključna revizijska pitanjaKljučna revizijska pitanja su pitanja koja su, po našem profesionalnom mišljenju, bila od najvećeg značaja, u našoj reviziji finansijskih izvještaja za tekući period. Ova pitanja su razmatrana u smislu cjelokupnosti revizije finansijskih izvještaja i u formiranju našeg mišljenja o njima, i mi nijesmo iznijeli izdvojeno mišljenje o ovim pitanjima.Prepoznali smo rizik koji bi mogao imati najveći uticaj na ukupni pristup reviziji, rasporedu sredstava revizije i usmjeravanju napora tima koji radi na reviziji. To nije jedini rizik koji smo prepoznali, ali jeste materijalno najvažniji.Tokom rada usmjerili smo posebnu pažnju na:

RIZIK Naš odgovor na rizik Šta smo zaključiliVrdnovanje stalne imovineVrijednost stalne imovine Društva na dan 31.12 2016.iznosi 18.585.806 evra koju čine najvećim dijelom građevinska zemljišta i objekti izgrađeni na njima.Postoji rizik kod vrednovanja materijalne imovine.U knjigovodstvu Društva vršena su vrednovanja stalne imovine tokom perioda. Novija vrednovanja vršena su primjenom metoda prinosne vrijednosti, ne cjelokupne klase sredstava i ne u isto vrijeme.Tako da se može izvući zaključak, da za ranije vrednovanu imovinu nekada utvrđena tržišna vrijednost danas se može smatrati „istorijskom cijenom“ isto kao i za nabavljena sredstva koja nijesu naknadno vrednovana.

Naše procedure obuhvataju:- Izvršili smo provjeru usklađenosti

vrednovanja stalne imovine, saglasno politikama koje važe za nekretnine, postrojenja i opremu,

- Utvrdilli smo da ne postoji otpis imovine,- Saglasni smo po pitanju da je vrednovanje

stalne imovine izvršeno po opisanim politikama

Zaključili smo da je vrednovanje izvršeno u skladu sa priznatim procedurama i da ne postoji rizik kod procijene vrijednosti stalne imovine koji bi materijalno uticao na cjelokupnu vrijednost stalne imovine.

Potpunost transakcija sa povezanim stranamaJe ključna oblast zbog materijalnog

Prolikom obrade ove oblasti ispitana je potpunost razmjena sa povezanim stranama.Stekli smo razumijevanje i dokumentovali procese koji

Na osnovu završenih postupaka koje smo sproveli, uvjerili smo se da su razmjene i salda povezanih

3

potraživanja.Postoji prirodni rizik da to nijesu nezavisne transakcije, iako su objelodanjene kao takve

se primjenjuju za prepoznavanje povezanih strana i bilježenje razmjena povezanih strana,Ispitivali smo kontrole u vezi sa procjenjivanjem i objelodanjivanjem razmjena sa povezanim stranama, i potvrdili objelodanjivanja u vezi sa tim razmjenama.Izvršili smo vrednovanje procjene da su transakcije razmjene nezavisne, pregledom uzorka dokumentacije o ugovorima i upoređivanjem cijena razmjena sa povezanim stranama sa cijenama koje važe za uporedive nepovezane razmjene.

strana primjereno objavljeni u finansijskim izvještajima koji su u skladu sa važećim računovodstvenim standardima.

Potvrda finansijskih plasmanaJe ključna oblast zbog materijalnosti plasmana

Prilikom obrade ove oblasti ispitani su osnovi plasmana.Stekli smo razumijevanje i dokumentovali plasmane.Ispitali smo kontrole u vezi sa procjenjivanjem i objelodanivanjem finansijskih plasmana.

Na osnovu izvršenih postupaka utvrdili smo da trerba izvršiti otpis u vrijednosti 33.769,00 evra nenaplativih finansijskih plasmana.

Stalnost poslovanjaU skladu sa ISA standardima od nas se zahtijeva da vas izvijestimo ako ima nešto materijalno značajno što možemo da dodamo ili na šta da skrenemo pažnju u vezi sa izjavom direktora o tome da li su smatrali da je prikladno da se usvoji računovodstveno načelo stalnosti za pripremu finansijskih izvještaja. Nemamo ništa materijalno značajno što možemo da dodamo ili na šta da skrenemo pažnju u vezi sa ovim pitanjima.

Kao što je navedeno u Izjavi direktora, direktori su zaključili da se usvoji načelo stalnosti za pripremu finansijskih izvještaja. Osnova stalnosti poslovanja podrazumijeva da AD „IZBOR“ u stečaju iz Bara ima dovoljno sredstava da nastavi sa poslovanjem kao i da to direktori namjeravaju, u trajanju od najmanje godinu dana od datuma potpisivanja finansijskih izvještaja. U našem radu na reviziji, donijeli smo zaključak da je odluka direktora da se kao računovodstvena osnova koristi načelo stalnosti poslovanja prikladna

Materijalno značajna neizvjesnost povezana sa stalnošću poslovanja Iako se radi o smjeru poslovanja koji ukazuje na poslovanje sa gubitkom, naše mišljenje nijesmo kvalifikovali u pogledu ovoga pitanja.Materijalnost Materijalnost utiče na djelokrug našeg rada na reviziji. Mi određujemo graničnne vrijednosti za materijalnost. Te vrijednosti, zajedno sa razmatranjem obilježja poslovanja, pomogle su nam da odredimo djelokrug naše revizije i prirodu, rokove i obim naših revizijskih postupaka na pojedinim objelodanjivanjima i stavkama finansijskih izvještaja, i da procijenimo uticaj pogrešnih iskaza, kako pojedinačno tako i u vezi sa finansijskim izvještajima u cjelini.

Na osnovu našeg profesionalnog prosuđivanja, odredili smo materijalnost za finansijske izvještaje u cjelini na sledeći način:

- Ukupna materijalnost JE 35.875,84 EVRA Određena u visini 5% tekućih obvaveza ili 7,175,169,00 x 5% = 35.875,84 evra

- Smatramo da su tekuće obaveze odgovarajući pokazatelj.

Dogovorili smo se sa licem odgovornim za upravljanje da ćemo ga izvijestiti o svim neslaganjima uočenim tokom rada na reviziji, u iznosu većem od 5% materijalnosti, kao i onim neslaganjima koja su ispod tog praga, a za koje je po našem mišljenju izvještavanje o njima opravdamo obilježjem poslovanja.Odgovornost rukovodstva i lica ovlašćenih za upravljanje za finansijske izvještajeRukovodstvo je odgovorno za pripremu finansijskih izvještaja koji pružaju istinit i objektivan prikaz u skladu sa Međunarodnim standardima za finansijsko izvještavanje i za one interne kontrole koje odredi da su potrebne za pripremu finansijskih izvještaja koji ne sadrže materijalno pogrešne iskaze, nastale usled kriminalne radnje ili greške.

Pri sastavljanju finansijskih izvještaja, rukovodstvo je odgovorno za procjenu sposobnosti Fonda da nastavi poslovanje u skladu sa načelom stalnosti, objelodanjujući, po potrebi, pitanja koja se odnose na stalnost poslovanja i primjenu načela stalnosti poslovanja kao računovodstvene osnove, osim ako rukovodstvo namjerava da likvidira Fond ili da obustavi poslovanje, ili da nema drugu realnu mogućnost osim da to uradi.

4

Lica ovlašćena za upravljanje su odgovorna za nadgledanje procesa finansijskog izvještavanja Fonda.Odgovornost revizora za reviziju finansijskih izvještajaNaš cilj je sticanje uvjeravanja u razumnoj mjeri o tome da li finansijski izvještaji, uzeti u cjelini, ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze, nastale usled kriminalne radnje ili greške; i izdavanje izvještaja revizora koji sadrži naše mišljenje. Uvjeravanje u značajnoj mjeri označava visok nivo uvjeravanja, ali ne predstavlja garanciju da će revizija sprovedena u skladu sa Međunarodnim standardima revizije uvijek otkriti materijalno pogrešne iskaze ako takvi postoje. Pogrešni iskazi mogu da nastanu usled kriminalne radnje ili greške i smatraju se materijalno značajnim ako je razumno očekivati da će oni, pojedinačno ili zbirno, uticati na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovu ovih finansijskih izvještaja.

Kao dio revizije u skladu sa ISA standardima, mi primjenjujemo profesionalno prosuđivanje i odražavamo profesionalnu sumnju tokom revizije. Isto tako mi:

- Vršimo prepoznavanje i procjenu rizika od materijalno značajnih pogrešnih iskaza u finansijskim izvještajima, nastalih usled kriminalne radnje ili greške; osmišljavanje i obavljanje revizijskih postupaka koji su prikladni za te rizike; i pribavljanje dovoljno adekvatnih revizijskih dokaza da obezbijede osnovu za mišljenje revizora. Rizik da neće biti prepoznati materijalno pogrešni iskazi koji su rezultat kriminalne radnje je veći nego za pogrešne iskaze nastale usled greške, zato što kriminalna radnja može da uključi udruživanje, krivitvorenje, namjerne propuste, lažno predstavljanje ili zaobilaženje interne kontrole.

- Stičemo razumijevanje o internim kontrolama koje su značajne za reviziju radi osmišljavanja revizijskih postupaka koji su prikladni u datim okolnostima, ali ne u cilju izražavanja mišljenja o uspješnosti sistema interne kontrole Fonda.

- Vršimo procjenu primijenjenih računovodstvenih politika i u kojoj mjeri su razumne računovodstvene procjene i povezana objelodanjivanja koje je izvršilo rukovodstvo.

- Donosimo zaključak o prikladnosti primjene načela stalnosti kao računovodstvene osnove od strane rukovodstva i, na osnovu prikupljenih revizijskih dokaza, da li postoji materijalna neizvesnost u vezi sa događajima ili uslovima koji mogu da izazovu značajnu sumnju u pogledu sposobnosti Fonda da nastavi sa poslovanjem u skladu sa načelom stalnosti. Ako zaključimo da postoji materijalna neizvjesnost, dužni smo da u svom izvještaju skrenemo pažnju na povezana objelodanjivanja u finansijskim izvještajima ili, ako takva objelodanjivanja nijesu adekvatna, da kvalifikujemo svoje mišljenje. Naši zaključci se zasnivaju na revizijskim dokazima prikupljenim do datuma izvještaja revizora. Međutim, budući događaji ili uslovi mogu za posledicu da imaju da Fond prestane da posluje u skladu sa načelom stalnosti.

- Vršimo procjenu prikazivanja, strukture i sadržaja finansijskih izvještaja, uključujući objelodanjivanja, i da li su u finansijskim izvještajima prikazane osnovne razmjene i događaji na takav način da se postigne istinito i objektivno prikazivanje.

Saopštavamo licima ovlašćenim za upravljanje, između ostalog, planirani obim i vrijeme revizije i značajne revizijske nalaze, sve značajne nedostatke interne kontrole koje smo prepoznali tokom revizije.

Takođe, dostavljamo licima ovlašćenim za upravljanje izjavu da smo usklađeni sa važećim etičkim zahtjevima u pogledu nezavisnosti i da ćemo ih obavijestiti o svim odnosima i ostalim pitanjima za koja može razumno da se predpostavi da utiču na našu nezavisnost, i gdje je to moguće, o povezanim mjerama zaštite.

Od pitanja koja su saopštena licima ovlašćenim za upravljanje, mi određujemo koja su pitanja bila od najveće važnosti u reviziji finansijskih izvještaja za tekući period i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ova pitanja u izvještaju revizora, osim ako zakon ili regulativa isključuje javno objelodanjivanje o tom pitanju ili kada, u izuzetno rijetkim okolnostima, utvrdimo da pitanje ne treba da bude uključeno u izvještaj revizora, zato što je razumno očekivati da negativne posledice budu veće nego koristi od tog objelodanivanja.

Revizor-licenca 014 _______________________________ Momčilo S. Mihaljević dipl.eccMobtel 38269013119Blok VII, ulaz 6;3/2Podgorica,................................. 06 2017.godine

5

AD“IZBOR“u stečaju, Bar

IZVJEŠTAJ O IZVRŠENOJ REVIZIJI FINANSIJSKIH ISKAZA ZA 2016.GODINU

SADRŽAJ:Izjava o odgovornosti rukovodstvaIzvještaj nezavisnog revizora1.1. Biografija lica i razlozi za reviziju.................................................72. Analiza finansijskih izvještaja ......................................................9 2.1. Računovodstvene politike...........................................................9 2.2. Analiza finansijskog položaja lica................................ ................243. Materijalnost...............................................................................344. Upravljanje rizikom i interna kontrola ........................................345. Prvo revizijsko angažovanje.........................................................356. Računovodstvena pitanja............................................................367. Naknada za reviziju......................................................................388. Povezane strane..........................................................................399. Članovi organa upravljanja i naknade .........................................3910. Pismo upravi.................................................................................3911. Zaključak..... .................................................................................40

6

1.BIOGRAFIJA NARUČIOCA REVIZIJE I RAZLOZI ZA REVIZIJU

1.1.Opšti podaciAkcionarsko društvo„IZBOR“, Bar je osnovano 1948.godine za obavljanje trgovine na veliko I malo. Preduzeće “IZBOR” Bar je transformisano i u skladu sa Zakonom o privrednim društvima RCG upisano u registar kod CRPS pod brojem 4-0001246/001. Dan upisa Društva u registar je 15.08 2002.godine.Tokom 2007.godine izvršeno je pripajanje društava AD”Andrija Paltašić” iz Kotora I “Servisimport SI”AD iz Podgorice AD”IZBOR”Bar, i odlukama Skupština akcionara navedenih društava na AD”IZBOR” Bar prenesena cjlokupna imovina, prava I obaveze sa stanjem na dan 31.08 2007.godine, pri čemu je AD”IZBOR” Bar izvršio emisiju novih akcija u vrijednosti imovine pripojenih društava.U toku 2008.godine izvršeno je pripajanje AD”Cetinjeturist” sa Cetinja, AD”Izbor”-u iz Bara. Odlukom Skupštine akcionara AD”Cetinjeturist” sa Cetinja na AD”IZBOR” iz Bara je prenijeta cjelokupna imovina, prava I obaveze sa stanjem na dan 31.09 2008.godine, pri čemu je AD”IZBOR” iz Bara izvršio emisij u novih akcija u vrijednosti imovine pripojenog društvaDruštvo obavlja poslove iz djelatnosti statističke oznake 52120, dominantno poslove ugoostiteljstva I izdavanja u zakup svojih poslovnih objekata. Društvo raspolaže dijelom Robne kuće, samoposlugama, manjim prodajnim objektima I smještajnim prostorom u Baru, objektima u Kotoru I Podgorici, Hotelom “GRAND”, Gradskom kafanom I motelima na Cetinju..Po predlogu povjerioca “Mesopromet”d.o.o. iz Bijelog Polja pokrenut je stečajni postupak protiv AD”IZBOR” iz Bara. Privredni sud u Podgorici dana 17.02 2010. godine, donosi Rešenje broj ST.br. 21/10 kojim otvara stečajni postupak nad dužnikom AD”IZBOR” Bar. Na ročištu odranom 03.06 2010.godine Rešenjem br. 21/07 potvrđen je Plan reorganizacije društva kojim je predviđen nastavak obavljanja privredne djelatrnosti I namirenje potraživanja povjerilaca.PIB Društva je 02003228Organi upravljanja I rukovođenja Društvom su:

- Skupština,- Odbor direktora,- Izvršni direktor, I - Sekretar Društva

Društvo je obavezno da izabere ovlašćenog revizora.Skupštinu Društva sačinjavaju svi akcionari, odnosno njihovi predstavnici.Skupština bira I razješava članove Odbora direktora I imenuje revizora Društva.Odbor direktora ima tri člana, koje bira I razrešava Skupština Društva.

Izvršni direktor Društva je Veselin Čukić JMBG 2903961270054.

Sekretar Društva je Božović Dragan JMBG 2310960210227.

Revizor društva je „Nezavisna revizija MSM“d.o.o. iz Podgorice, PIB 02462630 angažovan po ugovoru broj 341 od 04.07 2016.godine, koju zastupa Momčilo S.Mihaljević, revizor iz Podgorice JMBG 1806953210248.Društvo obavlja poslovanje posredstvom računa otvorenih kod:

- NLB Montenegro banke AD, Podgorica; račun 530-18536-83- ADDIKO BANK AD, Podgorica; račun 555-9000638061-22- Hipotekarne banke AD Podgorica; račun 520-9858-86- CKB, Podgorica; račun 510.2164-47

Ciljevi društva- Društvo je organizovano na neodređeno vrijeme u cilju unapređenja organizacije rada I poslovanja,

razvoja upisanih djelatnosti I sticanja dobiti na tržištu I to kao akcionarsko sruštvo u skladu sa Zakonom o privrednim društvima Crne Gore.

7

- Društvo je pravno lice koje pod utvrđenom firmom I osnovnom glavnicom podijeljenom na akcije, sa potpunom odgovornošću, obavlja djelatnost radi sticanja dobiti na tržištu.

Društvo za svoje obaveze prema trećim licima odgovara cjelokupnom svojom imovinom-potpuna odgovornost.Akcionari odgovaraju za obaveze Društva uloženom sredstvima.

Akcionarski kapitalVrijednost upisanog akcionarskog kapitala Društva na dan 29.06 2009.godine iznosi 24.192.309,12 evra i podijeljen je na 1.135.789.161 običnih akcija sa pravom glasa.Nominalna vrijednost jedne akcije iznosi 0,0213 evra.Pojednačni iznos I struktura vlasništva akcionara utvrđuje se preko jedinstvenog spiska akcionara koji se vodi kod Centralne depozitarne agencije AD-Podgorica.Akcije su nedjeljive, osnivačke, obične/redovne/ I glase na ime, izražavaju se u evrima I moraju se registrovati I registrovane su kod Komisije za hartije od vrijednosti I kod Centralne depozitarne agencije AD iz Podgorice.Akcije se emituju, prenose I čuvaju u dematerijalizovanom obliku u elektronskoj formi u informacionom sistemu Centralne depozitarne agencije AD-Podgorica, u skladu sa Zakonom o hartijama od vrijednosti.Pored akcija izdatih prilikom osnivanja Društvo izdaje nove akcije radi pribavljanja materijalnih sredstava potrebnih za rad Društva, kao I drugih hartija od vrijednosti.Društvo u svom portfelju ne posjeduje prioritetne akcije.

Društvo ima 30 zaposlenih.

Status društva je aktivan.

Ovo je prva revizija ovog revizora za naručioca revizije AD“IZBOR“ u stečaju Bar.Reviziju je uradio „Nezavisna revizija MSM“ d.o.o. iz Podgorice, Nezavisni revizor Momčilo S.Mihaljević, uz angažovanje Anke Mihaljević, ovlašćenog računovođe iz Podgorice.Revizija se radi po Pismu o angažovanju br.230/1, od 23.06 2016 i Ugovora o angažovanju br.341 od 04.07 2016 .Priroda angažovanja je nezavisna revizija finansijskog izvještavanja.Obim revizije: revizija je usmjerena na testiranje detalja I odabrla je strategiju provjere bilansa stanja I transakcija.

1.2.Osnova za sastavljanje I predstavljanje I reviziju finansijskih izvještaja Društvo vodi poslovne knjige, sastavlja I predstavlja finansijske iskaze u skaladu sa odredbama

- Zakona o računovodstvu (“Sl.list RCG”, br. 052/16 od 09.08.2016)- Zakona o reviziji (“Sl.list RCG”, br. 001/17 od 09.01.2017)

Društvo sastavlja finansijske iskaze od 01.01 2003. po Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno po Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, koje je proglasio Odbor za međunarodne računovodstvene standard, а usvojio I objavio nadležni organ koji je od odgovarajućeg organa Međunarodne federacije računovođa dobio pravo na prevod I objavljivanje.Revizija I predstavljanje finansijskih iskaza vrši se po Međunarodnim standardima za reviziju, koji su proglašeni od strane Odbora za Međunаrodne standarde revizije I uvjeravanja, nezavisno regulatorno tijelo Međunarodne federacije računovođa, koje je usvojio I objavio nadležni organ 2010.godine.

8

2. ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA2.1. Računovodstvene politike

Prilikom izbora računovodstvenih politika, kao pravila vrednovanja bilansnih pozicija i sastavljanja finansijskih izvještaja, uprava primjenjuje sledeća mjerila vrijednosti: jasnost, suština iznad forme, materijalni značaj, neutralnost, opreznost, sveobuhvatnost, kao i druge kriterijume na koje upućuje Okvir za pripremu i prikaz finansijskih izvještaja.

Računovodstvene politike primjenjuju se dosledno u dužem vremenskom periodu. Njihova promjena se može vršiti:

- u slučaju promjene MRS/MSFI i smjernica za njihovu primjenu, kao i u slučaju promjene zakonske regulative;

- kada promjena dovodi do realnijeg iskazivanja datog bilansnog računa.-

Promjena računovodstvene politike se vrši na isti način i račun kao i njeno donošenje, odnosno od strane uprave, a na predlog rukovodioca računovodstva.

Promjenom računovodstvene politike se ne smatra:- donošenje računovodstvene politike za dogđaje ili razmjene koje se suštinski razlikuju od prethodno

nastalih događaja,- donošenje nove računovodstvene politike za događaje ili razmjene koje se prethodno nijesu događale,

odnosno koje su bile materijalno beznačajne,- početna primjena metoda revalorizacije prilikom vrednovanja nakon početnog priznavanja nekretnina,

postrojenja, opreme i nematerijalnih sredstava.

U slučaju promjene računovodstvene politike primjena se vrši unazad/na prethodne godine/, osim osim kada postoji objektivna neizvodljivost takve primjene.

Neizvodljivost primjene unazad postoji:- kada se ne mogu utvrditi rezultati primjene nove računovodstvene politike za jedan ili više ranijih perioda,

tada se nova politika primjenjuje za najraniji mogući period,- kada je nepraktična primjena nove računovodstvene politike na ranije periode, odnosno kada je veći

trošak pribavljanja takvih podataka od koristi koje se postižu njihovim posjedovanjem.

Promjena računovodstvene procjene /kao vrijednosni sud o nekom bilansnom računu na bazi najnovijih raspoloživih podataka/ ne primjenjuje se unazad/na prethodne periode/, odnosno primjenjuje sa na sadašnji i buduće periode.

Kada rezultat promjene računovodstvene procjene ima za posledicu promjenu sredstava, obaveza ili kapitala, u knjigovodstvu se vrši priznavanje učinka promjene u času promjene računovodstvene procjene.

Ispravka grešaka koje su nastale u jednom a uočene u narednom obračunskom perioduGreške koje su nastale u jednom periodu, a uočene su u drugom periodu, mogu imati obilježja:

- matеrijalno značajne greške ili - materijalno beznačajne greške.

Prag materijalnog značaja utvrđuje se u pojedinačnim okolnostima u trenutku prepoznavanja greške.Ispravka materijalno značajnih grešaka iz ranijeg perioda vrši se preko početnog stanja prenijetog rezultata iz prethodnog porioda.

9

Ispravka materijalno beznačajnih grešaka iz ranijeg perioda vrši se preko prihoda.

Događaji nakon datuma bilansa stanjaZa materijalno značajne uticaje poslovnih događaja koji nastaju u periodu od datuma bilansa stanja do datuma obјelodanjivanja finansijskih izvještaja, a koji su u direktnoj vezi sa stanjem bilansnih računa koji postoje na datum bilansa stanja, vrši se ispravka ptrethodno priznatih iznosa u finansijskim izvještajima na dan bilansa.

Za uticaje poslovnih događaja koji nastaju u periodu od datuma bilansa stanja do datuma objelodanjivanja finansijskih izvještaja, koji se odnose na okolnosti koje nijesu postojale na datum bilansa stanja, ne vrše se prilagođavanja iznosa priznatih na datum bilansa stanja, već se u napomenama uz finansijske izvještaje vrši objelodanjivanje prirode događaja i procjene njihovih finansijskih uticaja, a ukoliko te procjene nijesu izvodljive, u napomenama se daje napomena o neizvodljivosti.

Nematerijalna imovinaSredstva bez fizičke supstance koja se mogu prepoznati, a koja se posjeduju radi korišćenja u proizvodnji ili snabdijevanju robom i uslugama u svrhe iznajmljivanja ili za administrativne namjene, priznaju se kao nematerijalna sredstva.

Nematerijalna sredstva početno se vrednuju po nabavnoj vrijednosti.

Nematerijalna sredstva se, nakon početnog proznavanja, odmjeravaju po trošku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti, ili po metodu revalorizacije.Amortizacija nematerijalne imovine, čiji je korisni vijek trajanja ograničen, vrši se primjenom stope utvrđene na osnovu procijenjenog korisnog vijeka trajanja na osnovicu koju čini nabavna vrijednost.

Nematerijalna imovina se amortizuje primjenom linearnog metoda, funkcionalnog metoda ili depresivnog metoda.

Goodwil se ne amortizuje već se za njega, prije sastavljanja finansijskih izvještaja sprovodi test obezvređenja u skladu sa primjenom MRS 36.

Nematerijalna imovina koja ima neograničen vijek trajanja ne amortizuje se.

Rezidualna vrojednost /ostatak vrijednosti/ za nematerijalnu imovinu smatra se da je jednaka nuli, osim kada postoji ugovorna obaveza trećeg lica da otkupi nematerijalnu imovinu po isteku njenog korisnog vijeka trajanja. U takvim slučajevima može se utvrditi rezidualna vrijednost isključivo ako za dato sredstvo postoji cijena na aktivnom tržištu.

Nekretnine, postrojenja i opremaNekretnine, postojenja i oprema su materijalne stavke koje se drže za upotrebu u poslovne svhe od kojih se očekuju buduće ekonomske koristi u periodu dužem od jednog obračunskog perioda.

Njihovo priznanje se vrši kade se ispune sledeći uslovi:1. postoji izvjesnost priliva budućih ekonomskih koristi povezanih sa datim sredstvom u periodu dužem od

godinu dana i 2. nabavna vrijednost/ cijena koštanja datog sredstva se može pouzdano odmjeriti.

Alat se evidentara na računu –Ostale nekretnine, postrojenja i oprema, procijenjeni korisni vijek trajanja mu je pet godina, a amortizuje se uz primjenu linearnog metoda.

Vrednovanje prilikom početnog priznavanjaKada su nekretnine, postrojenja i oprema pribavljeni:

- kupovinom, početno priznanje se radi u visini nabavne cijene; fakturna cijena, umanjena za popuste i rabate, uvećana za zavisne troškove nabavke,

10

- sopstvenom proizvodnjom, početno priznanje se radi u visini cijene koštanja, a kada je cijena koštanja veća od neto prodajne cijene, priznavanje se radi po neto prodajnoj cijeni,

- razmjenom, početno priznanje se radi u visini fer vrijednosti primljenog sredstva, a ako se ona ne može utvrditi, vrednovanje se vrši u visini fer vrijednosti datog sredstva u razmjenu, ako se i ona ne može utvrditi, vrednovanje se vrši u visini knjigovodstvene vrijednosti sredstva datog u u razmjenu,

- razmjenom putem finansijskog lizinga, početno priznanje se radi kao sredstva i obaveze u iznosu koji je na početku lizinga jednak fer vrijednosti ili sadašnjoj vrijednosti minimalnih rata plaćanja ukoliko je ova vrijednost niža.

Naknadna ulaganja Naknadna ulaganja koja imaju za posledicu poboljšanje kvaliteta sredstava po osnovu koga se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi /veći obim proizvodnje, veći kapacitet sredstava, produžetak korisnog vijeka trajanja sredstva, povećanje produktivnosti, smanjenje troškova proizvodnje/ uvečavaju nabavnu vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme.

Ulaganja koja imaju karakter tekućeg održavanja nekretnina, postrojenjа i opreme predstavljaju rashod perioda u kom su nastala.

Rezervni djelovi nekretnina, postrojenja i opreme koji ispunjavaju opšte uslove priznavanja, a koji se mijenjaju u periodu dužem od tri godine uvećavaju nabavnu vrijednost sredstva, uz obavezu isknjižavanja sadašnje vrijednosti zamijenjenog dijela.

Ulaganja u detaljnu kontrolu postrojenja u proizvodnom pogonu koja se vrši na svake tri godine, uvećavaju nabavnu vrijednost proizvodnog pogona, uz obavezu isknjižavanja sadašnje vrijednosti iznosa koji se odnosi na prethodnu kontrolu.

Vrednovanje nakon početnog priznavanjaNakon početnog priznavanja stavke nekretnina se vrednuju po metodu revalorizacije. Procjena vrijednosti nekretnina vrši se uvijek kadа se dogodi odstupanje fer vrijednosti u odnosu na sadašnju knjigovodstvenu vrijednost u materijalno značajnom iznosu, a ukoliko takvih odstupanja nema procjena se vrši u periodu od tri godine.

Vrednovanje nakon početnog priznavanja za postrojenja vrši se po metodu nabavne vrijednosti, odnosno postrojenja se vrednuju po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za ukupnu obračunatu amortizaciju i eventualne gubitke po osnovu umanjenja vrijednosti.

Oprema se nakon početnog priznanvanja vrednuje po metodu revalorizacije. Procjena vrijednosti opreme vrši se uvijek kada dođe do odstupanja fer vrijednosti u odnosu na sadašnju knjigovodstvenu vrijednost u materijalno značajnom iznosu, a ukoliko takvih odstupanja nema procjena se vrši u periodu od četiri godine.

Revalorizaciona rezerva nastala po osnovu revalorizacije neke stavke nekretnina, postrojenja i opreme prenosi se u neraspoređenu dobit u momentu otuđenja te stavke, a najkasnije na datum sastavljanja finansijskih izvještaja za period u kome je stavka otuđena.Umanjenje vrijednosti i amortizacija Ako na datum bilansa stanja postoje pokazatelji da je došlo do umanjenja vrijdnosti neke stavke nekretnina, postrojenja i opreme, vrši se procjena njene nadoknadive vrijednosti. Kada je nadoknadiva vrijednost stavke manja od njene knjigovodstvene vrijednosti, evidentira se gubitak od umanjenja vrijednosti, najprije smanjenjem revalоrizacionih rezervi/ako su formirane za tu stavku/, zatim na teret rashoda perioda /ako nijesu formirane rezerve, odnosno ako se vrednovanje nakon početnog priznavanja za tu stavku vrši primjenom metoda nabavne vrijednosti/.

Ako na datum bilansa stanja postoje pokazatelji da prethodno priznato umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme više ne postoji ili postoji u manjem iznosu nego što je priznato, vrši se ponovna procjena

11

nadokandive vrijednosti i svođenje knjigovodstvene vrijednosti na nadoknadivu vrijednost, pri čemu se gubitak od umanjenja vrijednosti u ranijim periodima priznaje kao prihod.

Obračun amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme koji započinje prvog dana narednog mjeseca u odnosu na datum pribavljanja, vrši se tako što se osnovica za obračun amortizacije /nabvna vrijednost uvećana za moguće troškove demontaže i dovođenja terena u prvobitno stanje, a umanjena za ostatak vrijednosti/ množi stopom za obračun amortizacije.

Ostatak vrijednosti-rezidualna vrijednost sredstava je procijenjeni iznos koji bi bio primljen danas ako bi sredstvo bilo otuđeno, poslije umanjenja za procijenjene troškove prodaje, uz predpostavku da je sredstvo već na kraju svog korisnog vijeka trajanja. Ako je procijenjena rezidualna vrijednost matrijalno beznačajna smatra se da je ona jednaka nuli. Rezidualnu vrijednost sredstava na datum njihove nabavke procjenjuje komisija koju imenuje direktor poslovnog društva. Procijenjeni korisni vijek i rezidualna vrijednost po potrebi se preispituju i usklađuju.Stopa za obračun amortizacije se utvrđuje na nosnovu procijenjenog vijeka trajanja tako što se podijeli broj 100 sa korisnim procijenjenim vijekom trajanja. Amortizacija se obaračunava primjenom linearnog metoda za sredstva koja se koriste na uobičajeni način i uobičajenom dinamikom.

Za sredstva čiji način korišćenja odstupa od uobičajenog /sredstva funkcionalno povezana sa sredstvima koja nijesu pribavljena pa se ne koriste ili za sredstva koja su se koristila u tri smjene pa prelaze na korišćenje u jednu ili dvije smjene/ , treba da se odredi poseban metod za obračun amortizacije sredstava, a obavijest o tome se stavlja na znanje uz prikaz stopa za obračun amortizacije i rezidualne vrijednosti pojedinačnih nekretnina, postrojenja i opreme.

Obračun amortizacije prestaje kada se stavka nekretnine, postrojenja i opreme isknjiži, kao i kada se ona reklasifikuje kao stalno sredstvo namojenjeno prodaji.Nekretnine i oprema isknjižavaju se iz poslovnih knjiga u momentu otuđenja ili kad se trajno povuku iz upotrebe, a od njihovog rashodovanja se ne očekuju nikakve buduće ekonomske koristi.Dobici ili gubici koji nastaju povlačenjem nekog sredstva iz upotrebe ili njegovim rashodovanjem priznaju se kao prihod ili rashod u periodu u kom su nastali.

Za nekretnine, postrojenja i opremu koriste se sledeći vijek upotrebe i stope amortizacije:

r.br.G R U P A S R E D S T A V A

Procijenjeni vijekUpotrebe/godina

Knjigovodstv.amortizacija

%

Poreskaamortizacija

%1. Građevinski objekti 15-100 1,0-6,66 5,02. Građevinski objekti montažni 3-10 3,33-10 5,03. Oprema u ugostiteljstvu 6,6-10 10-15 15,04. Transportna sredstva 5-7 14,3-20,0 20,03. Ostala oprema 2-10 10,0-50,0 15,0-20,0

Investicione nekretnineInvesticiona nekretnina je imovina /zemljište i građevinski objekat ili dio građevinskog objekta/ koju posjeduje vlasnik ili zakupac po osnovu finasijskog lizinga u cilju ostvarivanja prihoda od zakupnine ili povećanјa vrijednosti kapitala.

Kada se u okviru jedne nekretnine jedan njen dio koristi u poslovne svrhe, a drugi dio za iznajmljivanje, ili pak nema namjenu u poslovnom procesu, ukoliko se dio /ili djelovi/ koji se ne koriste u poslovne svrhe mogu prodati /ili iznajmiti u formi finansijskog lizinga/ kao zasebna cjelina, postoje uslovi da se ti djelovi klasifikuju kao investicione nekretnine.

12

Investicione nekretnine početno se priznaju po nabavnoj vrijednosti koja podrazumijeva nabavnu cijenu uvećanu za sve zavisne troškove nabavke i umanjenu za bilo kakve trgovinske rabate ili popuste.

Investicione nekretnine izgrađene u sopstvenoj režiji početno se priznaju u visini cijene koštanja.

U slučaju zamjene određenih djelova investicione nekretnine, sadašnja vrijednost zamijenjenih djelova se isknjižava iz nabavne vrijednosti investicione nekretnine, a nabavna vrijednost investicione nekretnine uvećava se za iznos nabavne vrijednosti novog dijela.

Naknadna ulaganja se priznaju u nabavnu vrijednost investicione nekretnine samo kada se po osnovu njih očekuju prilivi budućih ekonomslih koristi. Troškovi tekućeg održavanja se ne uključuju u nabavnu vrijednost investicione nekretnine, već se priznaju kao rashod perioda.

Vrednovanje svih investicionih nekretnina nakon početnog priznavanja se vrši po metodu fer vrijednosti, pa se u skladu sa tim ne vrši obračun amortizacije, niti se za njih sprovodi test po osnovu obezvrijeđenja.

Procjenu fer vrijednosti vrši komisija koju odredi Upravni odbor, uvijek kada se uoče materijalno značajna odstupanja fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost investicionih nekretnina, kao i neposredno prije sastavljanja finansiskih izvještaja.

Fer vrijednost traba da odražava trenutno stanje na tržištu i okolnosti na dan sastavljanja bilansa stanja. Ukoliko na tržištu nema dostupnih cijena za datu tržišnu nekretninu, prilikom procjene vrijednosti se koriste podaci o cijenama nekretnina sličnih obilježja na istoj lokaciji, zatim cijene iz bliske prošlosti ili, procjena projekcije očekivanog budućeg novčanog toka po osnovu posjedovanja investicione nekretnine. Uz dokumete o procjeni procjenitelj treba da priloži dokumenta o načinu utvrđivanja fer vrijednosti investicione nekretnine.

Pozitivno usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti sa fer vrijednošću investicione nekretnine, evidentira se kao prihod, a ukoliko je negativno kao rashod.

Drugi načinVrednovanje investicionih nekretnina nakon početnog priznavanja vrši se po metodu nabavne vrijednosti.

Obračun amortizacije za investicione nekretnine koje se izdaju u zakup vrši se uz primjenu linearnog metoda i stope od 5% na godišnjem nivou.

Obaračun amortizacije za investicione nekretnine koje su pribavljene radi uvećanja kapitala, odnosno nemaju određenu namjenu korišćenja, vrši se uz primjenu funkcionalnog metoda i početne stope od 1,5% na godišnjem nivou.

U toku poslovne godine vrši se povremeno preispitivanje metoda i stope za obračun amortizacije investicionih nekretnina, i u skladu sa objektivnim okolnostima i podacima o promjeni načina i dinamike korišćenja investicionih nekretnina, vrše se izmjene.

Inversticiona nekretnina se preknjižava na druge oblike imovine kada dođe do promjene njene namjene, na osnovu knjigovodstvene isprave koja dokazuje navedenu promjenu.

Investiciona nekretnina se isknjižava iz evidencije kada dođe do njenog otuđenja ili kada se ne očekuju buduće ekonomske koristi od njenog otuđenja. Prihodi ili rashodi koji nastanu po osnovu otuđenja /koji se utvrđuju kao razlika između neto primitka po otuđenju i knjigovodstvene vrijednosti nekretnine/ priznaju se u periodu u kome su nastaki.

Potraživanja po osnovu prodate i razmijenjene investicione nekretnine se početno vrednuju u visini njene fer vrijednosti.

13

Nadoknadе od trećih strana povodom oštećenja ili uništenja investicione nekretnine priznaju se kao prihodi u času priznavanja potraživanja po navedenom iznosu.

Sredstva koja se koriste u formi finansijskog lizingaPrilikom početnog priznavanja predmet finansijskog lizinga se priznaje kao sredstvo u visini njegove nabavne vrijednosti i kao dugoročna obaveza u visini glavnice duga.

Elementi nabavne vrijednosti sredstva uzetog u finansijski lizing su vrijednost predmeta lizinga i drugi direktni troškovi koji se mogu direktno pripisati transakciji lizinga , kao što su transportni troškovi, troškovi odobrenja zahtjeva, troškovi montaže, troškovi pravne pomoći i sl.

Lizing naknada /kamata/ se priznaje kao finansijski rashod u toku trajanja ugovora o lizinguAmortizacija opreme pribavljene putem ugovora o finansijskom lizingu vrši se u skladu sa politikom amortizacije sredstava koja se koriste u poslovne svrhe, a u vlasništvu su.

Biološks sredstvaBiološko sredstvo se odmjerava prilikom početnog priznavanja i na datum svakog bilansa stanja po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, osim u slučaju kada se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi.

Fer vrijednost se utvrđuje:- na osnovu tržišne cijene iz poslednje transakcije, pod uslovom da nije bilo značajne promjene ekonomskih

okolnosti od datuma te razmjene do datuma bilansa stanja,- na osnovu tržišne cijene za slična sredstva sa prilagođavanjem održavanju razlika,- na osnovu opštih pokazatelja djelatnosti /vrijednost voćnjaka izražena po gajbi i vrijednost stada izražena

po kilu mesa/.

Kada se prilikom početnog priznavanja ne može pouzdano utvrditi fer vrijednost bioloških sredstava, ta sredstva se odmjeravaju po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za moguću amortizaciju i umanjenoj za moguće gubitke od obezvrijeđenja.

Poljoprivredni proizvodi se u času ubiranja uvijek vrednuju po njihovoj fer vrijednosti, umanjenoj za troškove prodaje.

Stoka se odmjerava po tržIšnoj vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje. Fer vrijedenost žive stoke utvrđuje se na osnovu tržišnih cijena žive stoke približnih vrijednosti, rase i genetskih karakteristika.

Troškovi prodaje ne obuhvataju transport i druge troškove dopreme do tržišta.

Mlijeko se početno odmjerava po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, u vrijeme muže. Fer vrijednost mlijeka se utvrđuje na osnovu tržišnih cijena lokalnog tržišta.

Obračun amortizacije osnovnog stada koja se vrši u slučaju kada nije moguće utvrditi fer vrijednost, pa se kao osnova za vrednovanje utvrđuje nabavna vrijednost, vrši se primjenom stope od 20%, uz upotrebu linearnog metoda.

Osnovicu za obračun amortizacije predstavlja nabavna vrijednost, umanjena za procijenjenu vrijednost koja će se postići prodajom osnovnog stada po isteku njegovog korisnog vijeka trajanja /klanična vrijednost mesa/.

Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja određenih pogona

14

Stalna sredstva namijenjena prodaji mogu da imaju oblik: pojedinačnog stalnog sredstva ili grupe sredstava raspoložive za prodaju /sredstva i sa njima direktno povezane obaveze, koja treba da budu otuđena u istoj poslovnoj razmjeni.

Klasifikacija stalnih sredstava u sredstva namijenjena prodaji se vrši ako su ispunjeni sledeći uslovi:- sredstvo je raspoloženo za trenutnu prodaji,- sredstvo je predstavljeno pod uslovima koji su uobičajeni za prodaju takvih sredstava,- sredstvo је aktivno prisutno na tržištu,- sačinjen plan aktivnosti u vezi sa prodajom sredstva,- očekuje se prodaja sredstva u roku od godine dana.

Vrednovanje stalnih sredstava i grupa sredstava raspoloživih za prodaju vrši se po nižoj od sledeće dvije vrijednosti:- knjigovodstvena vrijednost,- fer vrijednost umanjena za troškove prodaje /kada se očekuje da će prodaja nastupiti u periodu dužem od

godinu dana, troškovi prodaje se obračunavaju po njihovoj sadašnjoj vrijednosti/.

Stalna sredstva namijenjena prodaji pribavljena putem poslovne kombinacije vrednuju se po njihovoj fer vrijednosti.

Nakon početnog priznavanja vrši se usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti sa fer vrijednošću stalnih srerdstava namjenjenih prodaji, kao i usklađivanje ako dođe do obezvrijeđenja sredstava, u smislu pada nadoknadive vrijednosti. Rezultat ovih usklađivanja se evidentira na prihodima, odnosno rashodima.

Za stalna sredstva namijenjena prodaji ne vrši se obračun amortizacije.

Ako se vrši promjena plana prodaje, u smislu prestanka klasifikacije sredstva kao stalno sredstv namijenjeno prodaji, preknjižavanje sredstava sa računa stalna sredstva namijenjena prodaji na drugi odgovarajući račun /u skladu sa knjigovodstvenom ispravom koja dokazuje promjenu namjene sredstva/ po nižoj od sledeće dvije vrijednosti:

- knjigovodstvena vrijednost, prije nego što je sredstvo klasifikovano kao sredstvo namijenjeno prodaji, usklađeno sa svakom depresijacijom koja bi bila priznata da se ono i dalje drži kao sredstvo namijenjeno prodaji;

- nadoknadiva vrijednost na datum prestanka klasifikovanja kao sredstvo namijenjeno prodaji.

Poslovanjha koja prerstajuPrestanak poslovanja dijela preduzeća, odnosno poslovanje koje prestaje, javlja se u sledećim okolnostima:

- prestanak poslovanja jedne proizvodne linije-napuštanje posla,- prestanak poslovanja jedne geografske cjeline-povlačenje sa terena,- prestanak poslovanja poslovnica.

U vezi sa prestankom poslovanja, učunci prestanka poslovanja se kao podaci prikazuju u bilansu uspjeha, odvojeno od učinaka poslovanja djelova koji nastavljaju sa svojom poslovnom aktivnošću.

Finansijska sredstvaFinansijsko sredstvo obuhvata:

- gotovinu,- ugovorno pravo na primanje gotovine ili drugo finansijsko sredstvo od drugog društva,- ugovorno pravo na razmjenu finansijskih sredstava sa drugimdruštvom pod uslovima koji su moguće

povoljni,- vlasnički instrument /instrument kapitala/ drugog društva.

Priznavanje

15

Sva finansijska sredstva priznaju se u bilansu stanja, uključujući i izvedene finansijske instrumente, odnosno derivate, u trenutku kada društvo postane ugovorna strana ugovora na osnovu koga je nastalo to finansijsko sredstvo.

Hartije od vrijednosti se pri početnom priznavanju klasifikuju kao:- hartije od vrijednosti po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha,- hartije od vrijednosti koje se drže do dospjeća,- hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju.

Početno vrednovanjePrilikom početnog priznavanja finansijska sredstva se odmjeravaju po njihovoj fer vrijednosti uvećanoj, u slučaju finansijskog sredstva koje se ne odmjerava po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, za troškove transakcije koji se mogu direktno pripisati sticanju ili emitovanju tog finansijskog sredstva.Vrednovanje nakon početnog priznavanjaNakon početnog priznavanja i odmjeravanja, sva finansijska sredstva se odmjeravaju po fer vrijednosti, osim sredstava sa fiksnim rokom dospjeća:

- krediti i potraživanja koja se ne čuvaju za razmjenu,- investicije koje se čuvaju do dospjeća,- finansijska sredstva koja nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu i čija fer vrijednost ne može

biti pouzdano izmjerena.

Finansijska sredstva koja su navedena kao izuzeci nakon početnog odmjeravanja, vrednuju se na osnovu amortizovanog troška korišćenjem metoda efektivne kamatne stope.

Knjigovodstvena vrijednost hartija od vrijednosti kroz bilans uspjeha i hartija od vrijednosti raspoloživih za prodaju se oabavezno prije sastavljanja finansijskih izvještaja usklađuje sa njihovom tržišnom vrijednošću. Pri tome se naznačeno usklađivanje za hartije od vrijednosti kroz bilans uspjeha vrši priznavanjem prihoda ili rashoda, dok se za hartije od vrijedenosti raspoložive za prodaju usklađivanje vrši preko odgovarajućih računa revalorizacionih rezervi. Kada se hartije od vrijednosti klasifikovane kao hartije od vrijednosti, namijenjene prodaji, prodaju, ispravke priznate na računima revalorizacionih rezervi /u tekućem i predhodnim periodima/ se priznaju na rashode odnosno prihode.

Svaka razlika između amortizovanog troška i knjigovodstvene vrijednosti bilo kog finansijskog srerdstva na datum bilansa stanja direktno se priznaje kao prihod ili rashod perioda u kom je nastala.

U slučaju da se donese odluka da se investicije koje se drže do dospjeća /obveznice, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, eskontovane mjenice i sl./ prodaju prije njihovog roka dospjeća, cijela kategorija datog ulaganja se reklasifikuje kao hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju.

Umanjenje vrijednosti finansijskog sredstva obavezno se ispituje prije sastavljanja bilansa stanja. Procjena objektivnih dokaza se zasniva na sledećim činjenicama:

- znaćajne finansijske teđkoće društva,- prekid ugovora /neplaćanje glavnice i kamate/,- visоke vjerovatnoće stečaja,- nestanak sa aktivnog tržišta finansijskih sredstava,- prethodno iskustvo koje ukazuje da cjelokupna nominalna vrijednost sredstva, neće biti nplaćena.

Nadoknadiva vrijednost se utvrđuje diskontovanjem očekivanih novčanih tokova. Umanjenje vrijednosti se vrši kada je nadoknadiva vrijednost manja od knjigovodstvene vrijednosti.

Učešća u kapitalu drugih pravnih licaUlaganja u zavisna pravna lica /koja obezbjeđuju preko 50% upravljačkih prava / i pridružena pravna lica /koja obezbjeđuju od 20-50% upravljačkih prava/ obuhvataju se metodom nabavne vrijednosti, što podrazumijeva da se ova ulaganja prikazuju po trošku pribavljanja bez mogućnosti promjene njihove vrijednosti povodom ostvarenih

16

rezultata u zavisnom odnosno pridruženom pravnom licu, povodom promjene revalorizacionih rezervi u pravnom licu u koje je vršeno ulaganje ili povodom nekog drugog osnova.

Ulaganja u zavisna i pridružena pravna lica se obavezno neposredno prije sastavljanja finansijskih izvještaja testiraju na obezvrijeđenje u smislu primjene MRS-36 Umanjenje vrijednosti imovine.

Ulaganja u ostala pravna lica /koja obezbjeđuju manje od 20% upravljačkih prava/ vrednuju se po njihovoj fer vrijednosti uz usklađivanje knjigovodstvene i fer vrijednosti kroz prihode, odnosno rashode, ili na računima revalоrizacionih rezervi, u zavisnosti od njihove početne klasifikacije, kao hartije od vrijednosti kroz bilans uspjeha ili kao hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju. Za ova učešća se ne sprovodi test obezvrijeđenja u smislu primjene MRS-36, već se njihovo usklađivanje vrši putem usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti sa fer vrijednošću, koja može biti veća ili niža.

Zalihe Zalihe obuhvataju:

1. robu koja se drži radi dalje prodaje, uključujući prodaju u okviru maloprodaje, veleprodaje, kao i nekretnine /zemljište i građevinski objekti/ koje se drže radi prodaje,

2. gotove proizvode,3. nedovršenu proizvodnju i4. osnovni i pomoćni materijal.

Vrednovanje zaliha prilikom njihovog pribavljanjaZalihe se u času pribavljanja vrednuju u visini niže od sledeće dvije vrijednosti:

- troškova pribavljanja zaliha ili- neto prodajna cijena zaliha u času njihovog pribavljanja

Za zalihe robe i materijala troškovi pribavljanja čine: fakturna vrijednost, i direktni zavisni troškovi nabavke. Trgovački popusti i rabati umanjuju fakturnu vrijednost.

Fakturna vrijednost se utvrđuje na osnovu iznosa sadržanog u fakturi dobavljača. Ukoliko dobavljač ne dostavi fakturu, kalkulacija u vezi sa obračunom vrijednosti zaliha se sačinjava na bazi ugovorene cijene, pri čemu neposjedovanje fakture ne može da bude uzrok kašnjenja izrade kalkulacije koja se sačinjava pri zaduživanju veleprodajnog ili maloprodajnog objekta robom.

Zavisne troškove nabavke čine sledeći direktni troškovi:- uvozne dažbine i porezi /osim iznosa koji mogu da se povrate, kao što je ulazni PDV/,- troškovi prevoza zaliha, u visini ispostavljene fakture prevoznika; u slučaju sopstvenog prevoza sačinjava

se kalkulacija cijene koštanja internog prevoza koja obuhvata amortizaciju i troškove održavanja prevoznog sredstva, zarade i druga primanja zaposlenih koji opslužuju prevozno sredstvo, gorivo, osiguranje i druge troškove. Ova cijena koštanja ne uključuje ostvarenu dobit i ne treba da bude veća od uobičajene cijene za sličan prevoz,

- manipulativni troškovi; troškovi utovara i istovara,- drugi troškovi koji se mogu direktno pripisati nabavci; posrednički troškovi, špediterski troškovi, troškovi

osiguranja zaliha u prevozu i slični troškovi nastali u cilju dovođenja zaliha na željenu lokaciju i u željeni oblik.

Zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje vrednuju se u visini troškova pribavljanja, odnosno cijene koštanja ili u visini neto prodajne cijene, ako je niža.

Cijenu koštanja čine;- troškovi direktnog materijala,- troškovi direktnog rada,- indirektni, odnosno opšti proizvodni troškovi.

17

U vrijednost zasliha gotovih proizvoda se ne uključuju, već predstavljaju rashode perioda u kome su nastali sledeći troškovi:

- opšti administrativni troškovi,- troškovi amortizacije i održavanja neproizvodnih stalnih sredstava,- troškovi kamate, osim u slučaju primjene alternativnog postupka naznačenog u MRS 23, kod izgradnje ili

proizvodnje zaliha,- troškovi; marketinga, reklame, prodaje, distribucije i reprezentacije,- troškovi neuobičajeno velikog otpisa otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih troškova,- troškovi članarina,- troškovi istraživanja,- troškovi razvoja, osim kada se ti troškovi odnose na dizajn ili konstrukciju predmeta namijenjenih prodaji.

Fiksni opšti troškovi se raspoređuju na jedinice proizvodnje samo prema normiranom kapacitetu, a iznos nastalih fiksnih troškova iznad normiranih tereti troškove perioda.

Za utvrđivanje troškova koji ulaze u vrijednost zaliha gogovih proizvoda i nedovršene proizvodnje koriste se:- metod radnih naloga, kod pojedinačne proizvodnje, kao i kod proizvodnje za poznatog kupca /grafička

industrija, brodogradnja, mašinska industrija, industrija namještaja, filmska industrija, računovodstvene usluge i sl./, gdje se radnim nalogom navodi direktan rad, direktan materijal, indirektan trošak, ključ primijenjen za njegovo dodjeljivanje i iznos troška po jedinici,

- metod procesa, pri čemu se utvrđuju ukupni troškovi jedne faze proizvodnje za sve proizvеdеne jedinice /koristi se pri masovnoj proizvodnji u industriji cementa, građevinskog materijala, gasa, električne energije, žitarica i sl./.

U slučaju kada je neto prodajna cijena zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda niža od njihove cijene koštanja, vrši se prilagođavanje vrijednosti do neto prodajne cijene.

Neto prodajna cijena predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu, umanjenu za troškove prodaje i troškove dovršenja /kod nedovršene proizvodnje/.

Zalihe usluga čine direktni troškovi i indirektni troškovi nastali u vezi sa pružanjem usluga. Direktni troškovi usluga su direktni troškovi, za rad osoblja koje direktno učestvuje u pružanju usluga, direktni troškovi materijala i ostali direktni troškovi, kao što je angažovanje spoljnih stručnjaka i slično. Indirektni troškovi usluga su troškovi pomoćnog materijala, energije utrošene za pružanje usluge, amortizacija i održavanje opreme koja učestvuje u izvršenju usluga, troškovi nadzornog osoblja i slično.

Vrednovanje zaliha prilikom njihovog utroška, odnosno realizacijeZa vrednovanje trošenja zaliha u proizvodnji koristi se FIFO metod /prva ulazna cijana – prva izlazna cijena/ pod predpostavkom da je prirodan tok kretanja robe identičan fizičkom kretanju robe u uslovima stabilnog poslovanja.

Za vrednovanje zaliha robe koristi se metod prosječnih ponderisanih cijena.

Za vrednovanje specifičnih vrsta zaliha robe vrši se posebno prepoznavanje troška takvih zaliha, što znači da se svakom predmetu zaliha /starine, umjetička dijela, skupi i rijetki predmeti namijenjeni za poseban projekat i slično/ pripisuje određena cijena koja ga prati, i prilikom utroška tog predmeta uračunava se ta određena cijena.

Smanjenje vrijednosti zaliha vrši se kada je neto prodajna cijena manja od cijene koštanja ili nabavne cijene zaliha.

Smanjenje vrijednosti zaliha vrši se i u slučaju djelimičnog gubljenja kvalitetnih svojstava zaliha, na osnovu predloga komisije koja je izvršila popis i zaključila nađeno stanje.

18

Nivelacija cijena zaliha robe vrši se u smislu povećanja ili smanjenja cijena, pri čemu se za te potrebe vrši popis cjelokupne robe.

U uslovima poslovanja uz hiperinflaciju vrši se usklađivanje vrijednosti zaliha u skladu sa MRS 29.

PotraživanjaKratkoročna potraživanja čine: potraživanja po osnovu prodaje, potraživanja iz specifičnih poslova i druga potraživanja.

Kratkoročna potraživanja od kupaca odmjeravaju se po vrijednosti navedenoj u dokumentu na osnovu kog su potraživanja nastala. Ako je vrijednost u dokumentu na osnovu koga je potraživanje nastalo iskazana u stranoj valuti, vrše se preračunavanja u skladu sa MRS 21.

Razmjene u stranoj valuti početno se priznaju u funkcionalnoj valuti tako što se na iznos primjenjuje kurs razmjene između funkcionalne valute i strane valute koji važi na dan te razmjene. Za potraživanja i obaveze iskazane u stranoj valuti, kursne razlike se obavezno utvrđuju i na datum sastavljanja finansijskih izvještaja.

Kursne razlike /pozitivne ili negativne/ koje su posledica razmjena u stranoj valuti priznaju se kao prihod ili rashod perioda u kome su nastale, odnosno kao finansijski prihod ili kao finansijski rashod.Pravila prevođenja na datum svakog bilansa stanja

- Monetarne stavke u stranoj valuti prevode se korišćenjem zaključnog kursa.- Nemonetarne stavke odmerene po istorijskom trošku u stranoj valuti, prevode se korišćenjem kursa na

datum razmjene.- Nemonetarne stavke koje se odmjeravaju po fer vrijednosti u stranoj valuti se prevode korišćenjem kursa

na datum kada je fer vrijednost utvrđena.

Na kursne razlike nastale po osnovu zaštite od rizika se ne primjenjuju smjernice MRS 21, već smjernice MRS 39- Finansijski instrumenti, priznavanje i odmjeravanje, prema kojima se ove razlike evidentiraju kao prihodi, odnosno rashodi u trenutku usklađivanja vrijednosti potraživanja sa kursom strane valute.

Kursne razlike nastale po osnovu izmirenja monetarnih stavki ili kao posledica prevođenja u postupku početnog priznavanja tokom perioda ili u prethodnim periodima priznaju se kao prihodi ili rashodi u periodu u kojem su nastale, osim kursnih razlika proizašlih iz prevođenja monetarnih stavki koje čine dio neto ulaganja društva u inostrano lice, koje se priznaju kao učešće u kapitalu do otuđenja tog neto ulaganja.

Na dan svakog bilansa stanja vrši se procjena objektivnih dokaza o vrijednosti sredstava ili grupe sredstava. Ova procjena se vrši analizom očekivanih neto priliva gotovine.

Procjena mogućnosti naplate, odnosno obezvređenja se vrši:- za svako materijalno značajno sredstvo /potraživanje/ pojedinačno,- za grupu sličnih finansijskih sredstava na bazi portfelja.

Kada postoje ukazi da društvo neće uspjeti da naplati sve dospjele iznose prema ugovorenim uslovima za date kredite /glavnicu i kamatu/, potraživanja ili ulaganja koja se drže do dospjeća koja su izražena po amortizovanoj vrijednosti, nastaje gubitak zbog obezvrijeđenja. Iskazani iznos potraživanja se umanjuje do procijenjene vrijednosti, koja može da se povrati, ovo umanjenje se vrši ili direktno ili putem ispravke vrijednosti potraživanja.

Ukoliko se u narednom periodu iznos gubitaka zbog obezvrijeđenja smanji, vrši se ukidanje gubitaka ispravkom računa ispravke vrijednosti i priznavanjem prihoda.

Za sva potraživanja po kojima je pokrenut sudski postupak vrši se ispravka vrijednosti. Direktan otpis se vrši po okončanju sudskog postupka, po osnovu isteka roka zastarelosti, ili po osnovu odluke nadležnog organa.

19

Obaveze Obaveze se priznaju na datum bilansa stanja kada je vjerovatno da će odliv sredstava koja sadrže ekonomske koristi biti rezultat izmirenja sadašnje obaveze i da iznos po kome će uslijediti odliv sredstava može pouzdano da se odmjeri.

Finansijska obaveza je svaka obaveza koja za društvo predstavlja ugovoreni odnos:- da isporuči gotovinu ili drugo finansijsko sredstvo drugom društvu, ili- da razmijeni finansijske instrumente sa drugim društvima pod uslovima koji su moguće nepovoljni.

Finansijske obaveze se početno odmjeravaju u visini njihove nabavne cijene, koju predstavlja fer vrijednost primljene naknade i obuhvata troškove sticanja i ostale troškove /brokerska provizija, honorari, bankarske naknade i slično/.

Nakon početnog priznavanja sve finansijske obaveze, osim obaveza koje se drže radi trgovanja i derivata koji imaju osobine obaveze, odmjeravaju se u visini troškova pribavljanja.

Finansijske obaveze koje se drže za trgovanje i derivati, osim derivatne obaveze koja mora da bude izmirena isporukom nekog nekotiranog instrumenta akcijskiog kapitala, čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti, poslije početnog priznavanja i odmjeravanja odmjeravaju se po fer vrijednosti.

Dobirak ili gubitak /prihodi ili rashodi/ po osnovu finansijske obaveze koja se drži radi trgovanja, koji nastane usled promjena u fer vrijednosti finansijske obaveze, treba uključiti u prihode odnosno u rashode perioda u kome su nastali.

Dio dugoročnih obaveza koji dospijeva za plaćanje u periodu od godinu dana, od sastavljanja finansijskih izvještaja, iskazuje se kratkoročna obaveza.Izmirivanje obaveza akcijamaU slučaju kada društvo izmiruje svoje obaveze prema dobavljačima, zaposlenim i drugim povjeriocima akcijama, gotovinom koja se utvrđuje u odnosu na cijenu akcija ili ima pravo da se oporedijeli između ova dva naćina izmirivanja obaveze, vrednovanje takvih razmjena se vrši u skladu sa MSFI 2.

Prilikom razmjena plaćanja akcijama društvo treba da izvrši priznavanje:- dobara /zalihe, nekretnine, postrojenja, oprema, nematerijalna ulaganja i druga nefinansijska sredstva/ ili

usluga pribavljenih u razmjeni kod kojih se plaćanje vrši u akcijama, u času kada se prime dobra i usluge;- promjena na kapitalu /smanjenje salda otkupljenih sopstvenih akcija ili povećanje osnovnog kapitala, ako

je za izmirivanje obaveza vršena emisija novih akcija/, ili obaveza /ako je izmirivanje izvršeno u gotovini koja je odmjerena u odnosu na cijenu akcija na dan izmirivanja obaveze/.

Ukoliko dobra stečena u razmjeni plaćanja akcijama ne ispunjavaju uslove da budu priznata kao sredstva /u skladu sa smjernicama o uslovima priznavanja pojedinih oblika imovine/, ona se priznaju kao troškovi perioda.

Vrednovanje dobijenih dobara i usluga, primljenih u razmjeni plaćanja akcijama, vrši se direktno po njihovoj fer vrijednosti /ukoliko za dobra ili usluge postoji aktivno tržište/.

Ukoliko za primljena dobra i usluge ne postoji aktivno tržište pa se njihova fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, njihovo vrednovanje se vrši po fer vrijednosti instrumenata kapitala koji su ustupljeni prilikom izmirivanja obaveza po osnovu pribavljanja dobara i usluga. Ako nije poznata fer vrijednost instrumenata kapitala /ne kotiraju se na tržištu/, vrijednost primljenih dobara i usluga se utvrđuje na bazi knjigovodstvene vrijednosti instrumenata kapitala.

U slučaju izmjene rokova i uslova u vezi sa dodjeljivanjem instrumenata akcijskog kapitala kojim se izmiruje obaveza za primljena dobra i usluge, treba izvršiti ispravku vrednovanja dobara i usluga u skladu sa izvršenom izmjenom ugovora o razmjeni plaćanja akcijama.

20

Porez na dobit Obaveza za porez na dobit računovodstveno se priznaje kao zbir tekućeg i odloženog poreza.

Tekući porez je iznos obračunatog poreza na dobit za plaćanje, koji je utvrđen u poreskoj prijavi za porez na dobit, u skladu sa poreskim propisima.

Vrednovanje tekućih poreskih obaveza vrši se u iznosu koji se očekuje da će biti plaćen nadležnom poreskom organu /ili vraćen od poreskog organa/.

Iznos tekućeg poreza koji nije plaćen priznaje se kao obaveza tekuće godine.

Više plaćen iznos poreza za tekući i prethodne periode od iznosa dospjelog za plaćanje priznaje se kao sredstvo /potraživanje/.

Odložene poreske obavezeOdloženi porez predstavlja posledicu sučeljavanja poreskih učinaka poslovnih razmjena sa njihovim računovodstvenim učinkom.

Odložene poreske obaveze nastaju po osnovu stalnih sredstava koja podliježu amortizaciji kada je njihova knjigovodstvena vrijednost veća od poreske osnovice, kao i po osnovu revalorizacije stalne imovine u skladu sa metodom fer vrijednosti.

Obaveze koje su proizašle iz početnog priznavanja sredstava ili obaveza u razmjenama koje predstavljaju poslovne kombinacije kao i one koje u vrijeme razmjena ne utiču na računovodstvenu, niti na oporezivu dobit/gubitak/, ne priznaju se kao odložene poreske obaveze.

Odložena poreska obaveza utvrđuje se tako što se važeća ili očekivana poreska stopa primjenjuje na oporezive privrmene razlike.

Odložena poreska sredstvaOdloženo poresko sredstvo se priznaje po osnovu:

- prenijetih poreskih gubitaka,- stalnih sredstava koja podliježu amortizaciji, kada je knjigovodstvena vrijednost manja od poreske,- prenijetih neiskorišćenih poreskih kredita po osnovu ulaganja u osnovna sredstva koji se može prenijeti na

račun poreza na dobit budućih perioda,- rezervisanja za otpremnine, kada rashod nije priznat u periodu u kojem je obračunat, ali će biti priznat u

budućem periodu u kom će otpremnine biti isplaćene,- rashod od obezvrijeđenja imovine koji nije priznat u poreskom bilansu tekućeg perioda, ali će se priznati u

poreskom periodu kada ta imovina bude otuđena, upotrijebljena ili oštećena usled više sile. Ovo se može primijeniti samo kada je izvjesno da će imovina biti otuđena,

- rashoda na ime javnih prihoda koji nijesu plaćeni u poreskom periodu i koji se zbog toga ne priznaju kao rashod u poreskom bilansu tog perioda, ali će biti priznati kao rashod u poreskom bilansu poreskog perioda u kom će biti plaćeni, i

- neiskorišćenog poreskog kredita po osnovu međukompanijskih dividendi koji se može prenijeti na teret dobiti iz budućih obračunskoh perioda.

Odložena poresko sredstvo utvrđuje se tako što se važeća ili očekivana poreska stopa primjenjuje na odbitne privremene razlike, sem u slučaju neiskorišćenih poreskih kredita po osnovu ulaganja u osnovna sredstva i po osnovu međukompanijskih dividendi, kada je iznos odloženog poreskog sredstva jednak iznosu neiskorišćenog poreskog kredita.

Prebijanje odloženih poreskih sredstava i obaveza

21

U finansijskim izvještajima obavezno se vrši prebijanje odloženih poreskih sredstava i obaveza.

Ukoliko je rezultat prebijanja neto odložena poreska obaveza, ona se obavezno priznaje u finansijskom izvještaju.

Ukoliko je rezultat prebijanja neto odloženo poresko sredstvo, ono se priznaje do iznosa u kojem se u budućem priodu očekuje dobit /odnosno oporeziva dobit/.

Dugoročna rezervisanjaDugoročno rezervisanje se priznaje ukoliko:

- društvo ima obavezu koja je rezultat prošlih događaja,- postoji izvjesnost odliva sredstava koji će nastupiti povodom izmirenja obaveze i- iznos obaveze pouzdano može da se procijeni.

Dugoročna rezervisanja se mogu vršiti povodom: troškova u garantnom roku, zadržanih kaucija i depozita, restruktuiranja i ostalih obaveza /pravnih ili stvarnih/ kao što su sudski sporovi, garancije, nepovoljni ugovori i druge obaveze koje ispunjavaju uslove priznavanja, navedene u prethodnom stavu.

Odmjeravanje rezervisanja se vrši u visini najbolje procjene izdataka koji će biti potrebni za izmirivanje sadašnje obaveze na dan bilansa stanja. Izvršena rezervisanja se preispituju na dan svakoga bilansa stanja i kada postoji potreba usklađuju se sa najboljom sadašnjom procjenom.

Rezervisanje se isključivo koristi za namjene za koje je bilo priznato. U slučaju da izvjesnost budućih odliva u vezi sa rezervisanjem prestane da postoji, rezervisanje se ukuda u korist prihoda.

Odluku o pojedinačnom rezervisanju donosi organ uprabljanja družtva.

Potencijalne obaveze se ne priznaju u bilansu stanja, kao ni potencijalna imovina, već se samo objelodanjuju u napomene uz finansijske izvještaje.

Troškovi pozajmljivanjaTroškovi pozajmljivanja koji se mogu direktno pripisati sticanju, izgradnji ili proizvodnji sredstava, koje se kvalifikije, pripisuju se nabavnoj vrijednosti tog sredstva pod uslovom da se pozajmljena sredstva koriste za tu namjenu, kao i da do pribavljanja datog sredstva nije moglo da dođe bez pozajmljivanja sredstava.

Kapitalizacija troškova pozajmljivanja se vrši u slučaju pribavljanja ili izgradnje sredstava kod koga period pribavljanja, do upotrebne pripravnosti sredstva za namjeravanu upotrebu ili prodaju, predstavlja značajan vremenski period.

Kapitalizacija troškova pozajmljivanja vrši se i za zalihe za čije pribavljanje je potreban značajan vremenski period.

Kapitalizacija troškova pozajmljivanja se vrši u periodu od početka ulaganja u sredstvo koje se kvalifikuje do momenta kada su suštinski završene sve aktivnosti neophodne da bi se sredstvo pripremilo za planiranu upotrebu ili prodaju.

Troškovi pozajmljivanja nastali prije i poslije perioda kapitalizacije, odnosno prije početka pribavljanja sredstva i nakon završetka pribavljanja sredstva priznaju se kao rashod perioda u kome su nastali.

Rashodi Rashodi predstavljaju trošenja nastala u toku redovnih aktivnosti društva/troškovi prodaje, zarade, amortizacija i drugi poslovni rashodi/ i gubitke.

Gubici predstavlaju druge stavke koje zadovoljavaju definiciju rashoda i mogu, ali ne moraju, nastati u toku redovnih aktivnosti.

22

Gubici predstavljaju umanjenja ekonomskih koristi i kao takvi nijesu po svojoj prirodi različiti od rashoda. Oni se obično prikazuju na neto osnovi bez odgovarajućih prihoda.

Gubici obuhvataju gubitke od prodaje i rashodovanja imovine, manjkove, rashode po osnovu direktnih otpisa potraživanja, po osnovu obezvrijeđenja imovine i druge nepomenute rashode.

Rashodi se priznaju u obračunskom periodu na koji se odnose i istovremeno utiču na smanjenje sredstava ili povećanje obaveza.

Priznati rashodi direktno se povezuju sa priznatim prohodima u poslovnom rezultatu obračunskog perioda.

Prilikom priznavanja rashoda treba da se koriste sledeći zahtjevi:- rashodi imaju za posledicu smanjenje sredstava ili povećanje obaveza,- rashodi podrazumijevaju direktnu povezanost između nastalih troškova i pojedinih stavki prihoda,- kada se očekuje ostvarenje prihoda u više narednih obračunskih perioda, priznavanje rashoda se vrši

uzastopno, postupkom razumnog dodjeljivanja na obračunske periode,- reshod se priznaje u obračunskom periodu u kome je nastala obaveza, kada nema uslova da se

istovremeno izvrši priznavanje pozicije imovine.

Prihodi Prihodi obuhvataju prilive ekonomskih koristi od uobičajenih aktivnosti društva/prodaje robe, proizvoda i usluga, aktiviranja učinaka, subvencije, dotacije, povraćaj dadžbina/ i dobitke /po osnovu prodaje imovine i revalorizacije stalne imovine, viškovi i nerealizovani dobici/.

Prihodi se priznaju po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja. Prihodi se priznaju ako se istovremeno poveća vrijednost srestava ili se smanji vrijednost obaveza.

Prihod uključuje bruto prilive primljenih ekonomskih koristi, odnosno prilive koristi čije se primanje očekuje. Iznosi koji su naplaćeni ili se potražuju za račun trećih lica ne priznaju se kao prihod.

Prihod od prodaje priznaje se nakon isporuke proizvoda ili pružanja usluga kupcima, u skladu sa ugovorenim uslovima prodaje. Odobreni popusti i količinski rabati, sadržani u fakturi se ne priznaju kao prihod. Naknadno odobreni popusti u cijeni priznajui se kao rashod.

Unaprijed primljeni avansi na prizaju se kao prihod, već kao obaveza.

Kamata i prihod od dividenti priznaju se na obračunskoj osnovi.

Finansijski izvještajiRedovni godišnji finansijski izvještaji sastavljaju se sa stanjem na dan 31.12 tekuće godine.

Vanredni finansijski izvještaji sastavljaju se u okolnostima utvđenim zakonom /statusna promjena: podjela, spajanje i odvajanje/ na datum utvrđen u odluci o statusnoj promjeni, kao i na datum otvaranja odnosno zaključenja stečaja, odnosno likvidacije.

Finansijski izvještaji obuhvataju:- Bilans stanja,- Bilans uspjeha,- Izvještaj o promjenama na kapitalu, - Izvještaj o tokovima gotovfine,- Napomene uz finansijske izvještaje i- Statistički aneks.

23

Finansijske izvještaje usvaja Skupština na predlog Izvršnog direktora privrednog društva.

Direktor privrednog društva odgovoran je za istinito i pošteno prikazivanje i blagovremeno dostavljanje finansijskih izvještaja nadležnim institucijama, kao i za njihovo blagovremeno objelodanjivanje u rokovima utvrđenim zakonom.

Finansijske izvještaje potpisuje direktor privrednog društva i lice odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja.

Završna odredbaUsvojene računovodstvene politike mogu se mijenjati samo ako dođe do promjene zakonske regulative, promjene profesionalne regulative, ili ako bi data promjena uticala na realnije i objektivnije prikazivanje događaja ili razmjena u finansijskim izvještajima društva.

2. 2. ANALIZA FINANSIJSKOG POLOŽAJA KOMPANIJEVažan dio analize finansijskih izvještaja je svijest o njihovim slabostima. Neke od slabosti su posledica korištenih alata analize. Većina problema nadolazi od sadržaja i obilježja podataka koji su sadržani u finansijskim izvježtajima.Analiza finansijskih izvještaja je namijenjena za:

- ulagače/vlasnike; da li novac uložen u društvo donosi željeni povrat, je li društvo sigurno ulagnje, da li ulagači trebaju uložiti više novca u društvo,

- dobavljače; da li društvo može izmiriti svoje obaveze, da li dobavljač može računati na buduće potrebe društva,

- kupce; da li je društvo u stanju ponuditi proizvode i usluge koje kupci traže i da li je društvo spremno da nastavi poslovanje,

- povjerioce; postoji li odgovarajuće osiguranje za bilo koji odobreni kredit. Raspolaže li društvo sa dovoljnim novčanim tokovima za za izmirenjemobaveze,

- zaposlene; ima li društvo dovoljno zarađenih sredstava da izvrši obaveze prema zaposlenima. Hoće li društvo nastaviti poslovanje i da li će se razvijati u budućnosti,

- Vladu; određivanje polazišta za računanje poreza,- javnost; u smislu zaposlenosti, očuvanja životne sredine.

FINANSIJSKI RACIO POKAZATELJIOmjeri i procentiBroj za sebe nije dovoljan pokazatelj. Primjer „prodaja je prošle godine bila 20 mil. USA dolara“ ne govori nam mnogo ako ne znamo odnos domaće valute i USA dolara, bez poznavanja domaćeg tržišta za dati proizvod, veličine i broja konkurenata. Bez poznavanja pokazatelja prodaje ranijih godina, te imovine i troškova za proizvodnju datog proizvoda nije moguće priznavanje bili kakvog napretka, uspješnosti i iskorišćenosti.Ključ za razumijevanje je POREĐENJE.OMJER je jedan broj suprostavljen drugom broju /udio proizvodnje društva na cjelokupnom tržištu datog proizvoda/ 10:100 ili 1:10 ili 10%.PROCENAT je najlakši za razumijevanje i podrazumijeva skraćivanje monetarnih veličina u finansijskim izvještajima u procente značajnih ukupnih vrijednosti.Za uspješno poređenje u radu, uzimaju se rezultati niza godina, najbolje je pet i više, uz rizik promjene računovodstvene politike koja može uzrokovati izobličavanje trenda.Svrha analize omjera jeste njena KORISNOST za pojedine analitičare radi prilagođavanja korištenih tehnika u analizi situacija sa kojima se susreće.

24

RAČUN DOBITKA I GUBITKA za period od 01.01 do 31.12 godine u evrima рб Позиција АОП 2014 2015 20161. Нето приход од проаје + Остали

приходи001 509.425+402.054=

911.479383.114+370.518= 753.631

805.295+1.015.0271.820.322

2. Трошак продатих производаТрошак материјала

002 9.501+302.838=312.339

7.749+264.632=272.381 -231.666

3. Тр.породаје, општ и адм. Трошк.-плате 003 793.795 737.059 -1.104.6284. Амортизација 004 399.557 357.883 -355.0584.1 Остали пословни расходи 466.721 349.272 -1.284.6335. Добитак прије одбитка камата и пореза

(001-002-003-004)005 -1.060.933 962.964 -1.155.663

6. Расходи/Приходи камата 006 -48.951+463=-48.488

-76.954+155=-76.799

10-170.108

6.1 Остали приходи/расходи 134.141-1.268.971=-1.134.830

37.754-71.989=-34.235

7. Добитак прије пореза ( 005-006) 007 -2.244.251 -1.073.998 -1.325.7618. Порези 008 - - -9. Нето добитак (007-008) 009 -2.244.251 -1.073.998 -1.325.76110. Дивиденде (009-011) 01011. Резерве из добити (009-010) 011

ISKAZ O FINANSIJSKOJ POZICIJI na dan 31.12 godineрб Позиција АОП 2014 2015 20161. Обртна имовина (013 до 017) 012 8.561.776 8.484.076 7.821.7962. Готовина и готовински еквиваленти 013 2.557 19.719 11.0793. Потраживања 014 1.840.155 1.789.825 1.070.1434. Залихе 015 336.454 325.416 117.2285. Порези-добит ПДВ-одл. порези 016 4.080 4.0806. Остала обртна имовина –фин пл. 017 6.378.530 6.345.035 6.623.3467. Стална имовина (019 + 023) 018 27.633.239 25.100.218 18.874.0788. Материјална имовина (020 do

022)019 27.305.695 24.774,376 18.585.806

9. Некретнине,постројења и опрема 02010. Акумулирана амортизација 02111. Нето материјална имовина 022 27.305.695 24.774.37612. Нематеријална имовина (024 до26) 023 36.782 36.782 288.27213 Гоодвилл 02414. Друга нематеријална имовина 025 36.782 36.78215. Остала имовина- фин.пл. 026 290.762 289.060 288.272

16.

Ук.имовина/ АКТИВА (012+018+023) 027 36.195.015 33.584.294 26.695.874

17. Краткорочне обавезе (029 до 032) 028 7.658.374 8.252.997 7.175.16918. Доспјела дуговања финансијска 029 3.337.613 3.337.613 1.575.80419. Обавезе према добављачима 030 1.141.355 1.157.742 1.724.32620. Обавезе за порезе 031 555.506 762.456 3.576.49721. Остале краткорочне обавезе 032 2.623.900 2.995.187 298.54222. Дугорочне обавезе (034+035) 033 6.185.121 5.322.896 4.666.66023. Одложене пореске обавезе 034 3.639 3.639 3.63924. Остале дугорочне обавезе-финансиј. 035 6.181.482 5.319.257 4.663.02125. Укупне обавезе (028+033) 036 13.843.495 13.575.893 11.841.82926. Сопствени капитал 037 24.192.309 24.192.309 24.192.30927. Обичне акције и остали капитал 038 11.078.573 8.772.460 4.793.90428. Резерве из добити 039 -12.919.362 -12.956.368 -14.132.16829. Укупни сопствени капитал (037 до 039) 040 22.351.520 20.008.401 14.854.04530. Укупно обавезе и сопстврни капитал/

ПАСИВА (036+040)041 36.195.015 33.584.294 26.695.874

Izračunati ćemo četiri vrste OMJERA finansijskih pokazatelja:

Omjeri PROFITANajprije istražujemo omjere iz računa DOBITI

Bruto profitna marža

25

Bruto profit je razlika između prodajne cijene i troška prodate robe. Bruto profitna marža je pokazatel jdodatnog primitka iz dodatne jedinice prodaje. Formula za izračunavanje glasi:Bruto profitna marža = bruto profit : prihodi od prodajeDrugačije razmatranje profita je povezivanje bruto profita sa troškom prodate robe, tako da maržu izrazimo kao procenat troška.Marža = bruto profit : trošak prodate robe

Neto profitna maržaNeto profit je razlika između prihoda od prodaje i svih troškova. Neto profitna marža ukazuje na neto korist od jedinice prodaje. Formula za izračunavanje glasi:Neto profitna marža = neto profit prije poreza : prihodi od prodaje

4 ОМЈЕРИ ПРОФИТАБИЛ. 2014 2015 20161. Профитна маржа(маргина) 009:001 056 -246 -142 -722. Бруто профитна маржа(009+006):001 057 -241 -132 -82

3. Маржа 021:002

Na neto profitnu maržu od uticaja su bruto profitna marža i veličina troškova poslovanja. Zato je zgodno izračunati Omjer troškova u prihodima od prodaje

Omjer troškova u prihodima od prodaje ukazuje na pomake između marži bruto i neto profita. Formula za izračunavanje glasi:Оmjer troška prema prihodu od prodaje = troškovi /vrsta troška/ : prihod od prodajeIz pokazatelja se može izvućizaključak:

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. Укупан приход 911.479 100 753.631 100 1.820.322 1002. Укупни трошкови 1.972.412 216 1.716.595 228 2.975.985 1632.1 Тр.породаје, општи и адм.

трошкови1.106.134 121 1.009.440 134 1.336.294 73

2.2 Амортизација 399.557 44 357.883 47 355.058 192.3 Остали пословни расходи 466.721 51 349.272 46 1.284.633 70

-o kretanju bruto profitne marže i mogući uzroci:- kolebanje prodajne cijene,- kolebanje troška prodate robe,- neuobičajeno povećanje/smanjenje zaliha ukazuje na neuredan popis ili viškove/manjkove zaliha,- uticaj troškova na povećanje/smanjenje profita i profitne marže.

Kod izrade analize treba voditi računa o finansijskoj strukturi društva i njenom uticaju na poslovne prihode.

Omjeri PROFITABILNOSTIOmjer profitabilnosti se koristi za mjerenje prinosa na ulaganje.Analiza aktivnosti u vezi sa korištenjem sredstava koje koje kontroliše uprava društva.

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1.1. Ук.приход/стална имовина 3,3 100 3 90 9,64 3211.2. Ук.приход/нето* имовина 4,0 100 3,76 94 12,2 3291.3. Ук.приход/ук.имовина 2,52 100 2,24 89 6,81 3042.1 Нет.профит/стална имовина -8,12 100 -4,27 52 -7,0 1642.2. Нет.профит/нето имовина -4,0 100 -5,36 134 8,92 1662.3 Нет.профит/ук.имовина -6,2 100 3,19 51 4,96 155

*(imovina - obaveze)Treba biti pažljiv kod upotrebe ovih pokazatelja zbog uticaja koji ne djeluju na poslovnu uspješnost kao napr. Promjene imovine koje ne prate promjene na neto imovini ili politike amortizacije vrednovanja ili zamjene stalne imovine.Iz ovih omjera se može izvući zaključak: о uspješnosti upotrebe imovine kroz povećanje/smanjenje omjera.

26

Povrat na akcijski kapital (ROE)Pristup istraživanja odnosa između povrata i sredstava korištenih za njegovo stvaranje jeste i razmatranje izvora finansiranja. Ovo može biti najzanimljiviji pristup jer omogućuje uvid u izvore finansiranja i povrat od istih. Za ovu priliku razmatra se nekoliko omjera.Povrat na akcijski kapital ukazuje na povrat koji su ostvarili vlasnici akcija. Pokazatelj se računa zavisno o svrsi:

- Ako se računa povrat raspoloživ za akcionare tada se računa profit poslije oporezivanja,- Ako se razmatra uspješnost rukovođenja društvom ili poređenja ROE sa stopama povrata na druge izvore

finansiranja, tada se oduzimanje poreza ne preporučuje i korisniji pokazatelj za poređivanje je profit prije oporezivanja.

Obrazac za izračunavanje glasi: Povrat na akcijski kapital = neto profit : (akcijski kapital + rezerve)

Povrat na korišteni kapital (ROCE) ili EBITZa ocjenu uspješnosti upotrebe sredstava koja su na raspolaganju društvu ovo je najvažniji omjer. Korišteni kapital se prepoznaje kao zbir vlasničkog kapitala i dugoročno zaduženih sredstava društva. Obuhvata sva dugoročna sredstva koje društvo ima na raspolaganju. Omjer izražava uspješnost društva u cjelini.Kod izračunavanja ROE cilj je porediti:

1. Povrat ostvaren na ukupno akcijski kapital, rezerve, i dugoročno zaduženje sa2. Zbirom akcijskog kapitala, rezervi i pozajmljenih dugoročnih sredstava.

Kod ovog omjera pažnju skreće cijena zaduživanja, kamata, odnosno pokazatelj profita se računa prije odbitka kamata na zaduženje. Obrazac za izračunavanje glasi: ROCE=neto profit prije kamata i poreza na dugoročno zaduženje : vlasnički kapital plus dugoročno zaduženje.

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. РОЦЕ или ЕБИТ 3,71 100 3,80 102 5,92 155

Поређење РОЕ и РОЦЕ/ЕБИТР.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. РОЕ прије пореза 3,71 100 3,80 102 5,92 15561,932. РОЦЕ или ЕБИТ 3,71 100 3,80 102 5,92 155

Iz gore navedene tabele se može uočiti kako zaduživanje utiče na povrat vlasnika akcija.Kada je ROE veći od ROCE/EIBT a trošak zaduživanja manji od ROE isplati se finansiranje poslovanja iz duga, jer razlika između ROCE/EIBT i troška zaduživanja pripada vlasnicima kapitala.

Finansijska poluga i njen uticajVeza između akcijskog kapitala i dugoročnog zaduživanja poznata je kao poluga finansijske strukture.Dva su uobičajena načina računanja finansijske poluge.Formule za izračunavanje su:

- poluga = dug : акcijski каpital + rezerve / ili dug : ukupan kapital/ i- poluga = dug : акcijski kapital + rezerve + dug ili dug :(ukupan kapital +dug)-

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. Дуг : укупан капитал 61,93 100 67,84 109 79,71 1172. Дуг : (укупан капитал + дуг) 38,24 100 40,42 106 44,35 110

Finansijska poluga se obično mjeri odnosom dugoročnog duga prema dugoročnom kapitalu. U ovom slučaju #dugoročni dug“ su obveznice ili druga pozajmljivanja i dugoročni zakupi. Ukupan dugoročni kapital ponekad se naziva ukupna kapitalizacija /odnos dugoročnog duga i kapitala/. Pokazatelj nam ukazuje koliko procenata od svakog evra dugoročnig kapitala potiče iz duga ili u drugom slučaju odnos pozajmljenih dugoročnih sredstava i i kapitala.Omjer zaduženosti pokazuje koliko je kompanija zaista u dugovima.

27

Omjeri LIKVIDNOSTIOmjer likvidnosti mjeri koliko lako društvo može doći do gotovine.U daljem tekstu ukazati će se pažnja na novac i novčane ekvivalente, te na upravljanje sredstvima društva.Omjeri likvidnosti upoređuju kratkoročnu imovinu i kratkoročne obaveze.Svaki omjer ukazuje na mjeru do koje će određena izabrana „kratkoročna imovina“ dopustiti otplatu postojećih kratkoročnih obaveza na taj dan.Omjeri su:

Novčani omjer = (novac + utržive hartije od vrijednosti) : tekuće obaveze Acid test omjer/brzi omjer imovine/= (tekuća imovina – zalihe) : tekuće obaveze Tekući omjer /omjer obrtnih sredstava/= tekuća imovina : tekuće obaveze

Omjeri su odraz društva i uslova poslovanja. Društvo i privredna grana kojoj pripada ima svoju poslovnu i finansijsku strukturu koja može biti značajno različita. Omjeri se poređuju sa pokazateljima lica iz iste grane ili sa opštim privrednim pokazateljima ili sa prošlim pokazateljima radi uočavanja ponašanja i poslovanja društva.

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. (новац + утрживе ХОВ) :

текуће обавезе2. (текућа имовина – залихе) :

текуће обавезе1.07 100 0.98 92 1.07 109

3. текућа имовина : текуће обавезе

1.18 100 1.03 87 1.09 106

Likvidnost je sposobnost prodaje ili zamjene imovine za gotovinu u kratkom roku.Razlika ozmeđu obrtne imovine i kratkoročnih obaveza poznata je kao neto obrtni kapital. Kategorija grubo mjeri potencijale gotovinskih rezervi društva.Brzi omjer imovine; imovina je različito unovčiva. Do problema dolazi kada smo „u nuždi“ i kada se proizvod ne može prodati iznad troškova proizvodnje, zato se iz likvidne imovine isključuju zalihe kada se upoređuje sa kratkoročnim obavezama.

Pokriće kamatePokriće kamate je broj puta koliko društvo mođe platiti trošak kapitala iz raspoloživog poslovnog prihoda.Obrazac za računanje glasi: pokriće kamate камате = neto dobit prije kamate i poreza : kamatni trošak

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. нето профит прије камате и

пореза : трошак капитала-

Ovaj pokazatelj ukazuje na rizik; da li će društvo moći platiti cjelokupne kamate iz tekuće poslovne dobiti. Što je veća pokrivenost kamate mogući je veći pad profita prije nego neto profit postane nedovoljan za izmirenje kamata.

Omjeri upravljanja sredstvimaOmjeri upravljanja ili obrta pokazuju koliko društvo uspješno koristi svoju imovinuDruštvo želi da iskoristi svoju imovinu na uspješan način, a mjerenje uspješnosti postižemo izračunavanjem koeficijenta obrta, koj mjere koliko društvo proizvodi na svaki evro angažovanih sredstava.Koeficijenat obrta imovine pokazuje koliko je teško upotrijebiti imovinu društva.

Naplata od dužnikaOvaj omjer upoređuje potraživanja sa ukupnom prodajom. Za izračunavanje prosječnog razdoblja naplate od dužnika koristi se obrazac ( saldo kupaca : ukupna prodaja ) х 365.

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 365 2015 365 2016 365

1. Салдо купаца : укупна продаја 2.01 766 2.37 865 0.59 215

Izmirenje povjerilaca

28

Za izmirenje povjerilaca potrebno je povezati saldo povjerilaca sa godišnjom nabavkom robe. Uovom slučaju zbog pogodnosti se koristi podatak nabavna vrijednost prodate robe.Obrazac za izračunavanje je: (saldo obaveza :nabavna vrijednost prodate robe) х 365

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 365 2015 365 2016 365

1. Салдо обавеза : НВ продате робе

3.65 1.332

4.25 1.555 7.46 -

Omjer obrta zalihaOmjer obrta zaliha pokazuje prosječno vrijeme tokom kojeg zalihe se zadržavaju u društvu između nabavke i prodaje. Kada se zalihe vrednuju po trošku nabavke, za poređenje se uzima nabavna vrijednost prodate robe. Аko se zalihe vrednuju po prodajnoj cijeni, za poređenje se uzima ukupna prodaja.Obrazac za izračunavanje je ( saldo zaliha : nabavna vrijednost prodate robe) х 365

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 365 2015 365 2016 365

1. Салдо залиха : НВ продате робе

1.07 390 1.19 434 0.50 183

Omjeri ULAGANJAOmjeri ulaganja razmatraju položaj ulagača na osnovu podataka iz finansijskih izvještaja.Sredstvo za iskazivanje tog odnosa su akcije koje posjeduju ulagači.Povezivanjem akcija i podataka iz finansijskih izvjweštaja sagledava se položaj ulagača.

Knjigovodstvena vrijednost po akcijiKnjigovodstvena vrijednost po akciji predstavlja vrijednost kоја pripada svakoj redovnoj akciji, каdа bi se imovina društva prodala i obaveze izmirile po vrijednosti objavljenoj u finansijskim izvještajima.Knjigovodstvena vrijednost po akciji sе računa po obrascu : neto imovina : broj izdatih redovnih akcija.

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 % 2015 % 2016 %1. Нето имовина :

број редовних акција0.01967 100 0.01761 89 0.01307 74

Tržišna vrijednost po akciji Za društvo koje javno kotira, tržišna vrijednost akcije je lako dostupna cijena iz izvještaja o berzanskim razmjenama.Za društvo koje ne kotira, tržišna vrijednost akcija se treba odrediti procjenom.

Zarada po akciji EPSZarada po akciji je pokazatelj koji ukazuje na ono što je društvo postiglo u korist posjednika akcija/ulagača u periodu od jedne godine. Izračunava se pomoću obrasca: zarada raspoloživa redovnim akcionarima : broj redovnih akcija

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 2015 20161. Зарада расположива

редовним акционарима :број редовних акција

Kretanje pokazatelja ukazuje na uspješnost društva sa stanovišta zadovoljenja ulagača.MRS 33 zahtijeva da kompanije listirane na berzi EPS izraze na nviše načina. Prilagođeni pokazatelji traže odstranjivanje vanrednih stavki.U ovom dijelu važno je razmotriti šta je zarada i zašto postoji interes za pokazatelj zarade. Odgovor je:

29

- Analitičar ili ulagač hoće znati sažeti pokazatelj koji izražava kako je poslovalo društvo i uticaj tog poslovanja na ulagače,

- Analitičar ili ulagač hoće znati pokazatelj koji mu može ukazati na moguću, održivu zaradu u budućnosti.Razlike između odgovora čine stavke za koje nije vjerovatno da će se nanovo pojaviti, po veličini i značaju, i koje trebaju biti isključene iz predviđanja budućih zarada i novčanih tokova.„Zarada“ se po MRS 33 prepoznaje kao neto dobit za redovne akcionare, odnosno nakon povlaštenih dividendi.Kao teškoća šta uključiti u zaradu za izračunavanje EPS, postoje dva problema kod računanja imenioca a to su:

- Promjene u akcijskom kapitalu u toku finansijske godine,- Postojeće hartije od vrijednosti na kraju računovodstvenog perioda bez tekućeg prava na zaradu po akciji,

ali sa mogućnošću da do takvog prava dođe u budućnosti.Prvi problem se rešava računanjem prosječnog akcijskog kapitala u opticaju.Drugi problem se rešava računanjem EPS dva puta:

- Zarada je izračunata povezivanjem sa brojem akcija stvarno izdatih na dan bilansa stanja (osnovni EPS), i- Na pretpostavci da su se sve konverzije akcija koje bi snizile EPS već dogodile (razrijeđeni EPS).

Pokriće dividendiPokriće dividendi je broj puta koji društvo može platiti namjeravanu dividendu iz raspoložive neto dobiti tekuće godine. Ona ukazuje na sigurnost da će dividende biti isplaćene.Obrazac za izračunavanje pokrića dividendi je: zarada : ukupne dividende na redovne akcije. Što je omjer viši, veće je pokriće, odnosno granica sigurnosti . Moguće je da pokriće dividendi bude i manje od jedan ili negativno.Dividenda se može isplatiti i iz zadržane zarade iz ranijih godina.

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 2015 20161. Зарада :

Укупне дивид. на ред. акција

Dividendni prinosOmjer pokazuje stopu povrata ulagaču/vlasniku u vrijeme dijeljenja zarade, koji je kupio akciju po tekućoj tržišnoj cijeni.Obrazac za izračunavanje glasi: dividenda po akciji : tržišna cijena akcije

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 2015 20161. Дивиденда по акцији :

Тржишна цијена по акцији

Omjer cijene i zarade P/EОмјер цијене и зараде нам казује колико је годишњу зараду потребно платити да би се посједовала једна акција. Показатељ је под јаким утицајем промјене зараде по акцији и кретања цијене акције која се котира на берзи.Омјер П/Е представља тржишни поглед на снагу и ризик друштва, те на његов очекивани будући раст. Висок омјер показује да тржиште има високо мишљење о будућим изгледима друштва.Образац за израчунавање је П/Е = тржишна цијена једне акције : зарада по акцији

Р.бр. ПОЗИЦИЈА 2014 2015 20161. Тржишна цијена једне акције :

Зарада по акцији ЕПС

Vrednovanje kroz očekivanjaVrijednost se može posmatrati kao iznos koristi koja se od društva očekuje, ili kao moguća veličina žrtve da bi se ta korist dostigla. Dakle, vrijednost društva se može povezati sa koristima od vlasništva za koje se očekuju da će pristići u društvo, a vrijednost akcija se može povezati sa koristima koje će priteći od vlasništva nad akcijom.

30

Koristeći ovaj pristup vrednovanja akcija treba razmotriti buduće tokove i izvršiti njihovo diskontovanje na sadašnju vrijednost.Mogući tokovi uključuju:

- Tok očekivanih budućih zarada,- Тоk očekivanih budućih novčanih tokova društva i- Тоk očekivanih budućih primitaka ulagača/očekivane dividende ili sredstva od prodaje akcija/.

Diskontna stopa treba obuhvatiti procijenjene kamatne stope, poziciju rizika društva i stav prema riziku pojedinačnih ulagača. Takoođe treba uzeti u obzir i procjenu tržišta i ekonomskog razvoja, stopu inflacije i politike oporezivanja.

OMJER ZADRŽANE DOBITI je dio dobiti koji se ulaže u druđtvo. Ako se omjer zadržane dobiti pomnoži sa prinosom na kapital može se vidjeti koliko brzo kapital raste zbog ulaganja dobiti svake godine.Rast kapitala zbog zadržane dobiti= /dobit – divedende/ : kapital = (/dobit – dividende / : dobit ) x dobit : kapital = racio zadržane dobiti x ROE

Čitanje finansijskih izvještajaFinansijski izvještaji predstavljaju finansijski položaj društva na određeni dan. Prikazuju sredstva društva i izvore finansiranja.Korisnicima izvještaja se skreće pažnja da finansijski izvještaji imaju nedostatke:

1. Nedostatak pokazatelja, samo pozicije/računi aktivirani kroz spoljašnje okruženje se prepoznaju u izvještaju. Sredstva stvorena unutar društva /osim imovine za razvoj/, te sredstva koja nemaju povezane troškove /iskustvo radne snage/ nijesu uključena u izvještaje.

2. Imovina i obaveze vrednovane po istorijskoj vrijednosti mogu se značajno razlikovati od tržišnih vrijednosti na dan bilansa.

3. Uticaje razgraničenja.4. Uticaje računovodstvenih politika.5. Pokazatelji slijede princip neograničenog poslovanja, a šta ako se deci prekid poslovanja društva.

I na kraju apsolutni pokazatelji ne moraju značiti mnogo, značajniji je smjer u kojem se kreće poslovanje društva, narošito u dugom periodu, za poslovni status društva.

DU PONT-ov sistem je rastavljanje racija prinosa na kapital i prinosa na imavinu na sastavne djelove.Zašto društvo uspješno posluje? Možda efikasnije koristi svoju imovinu. Možda je podiglo cijene, a da to nije uticalo na ponudu ili možda povećanje odražava veći finansijski leveridž.Da bi se razjasnili uticaji rastavljaju se pokazatelji prinos na imovinu i prinos na kapital na proizvod niza osnovnih racija, tako da pomoću racio pokazatelja otkrijemo odvojeno uticaje na pokazatelje poslovnja

Rastavljanje prinosa na imovinu

RОА =нетодобит+камата

имовина ¿ приходиодпродаје

имовинах нето добит+камата

прихододпродаје =

= koeficijenat obrta imovine X bruto profitna maržaAko je konkurencija odredila očekivani prinos na imovinu društvo se suočava sa uravnoteženjem koeficijenta obrta i bruto profitne marže.

Rastavljanje prinosa na kapital

31

RОЕ¿ нетодобиткапитал

¿ имовинакапитал

х приходи одпродајеимовина

х нетодобит+каматаприходи одпродаје

х нетодобитнетодобит+камата =

= omjer zaduženosti Х koeficijenat obrta imovine Х bruto profitna marža Х teret duga

Dva srednja izraza u prethodnoj jednačini čine prinos na imovinu i zavise od proizvodnih i marketinških sposobnosti društva.Prvi izraz zavisi od kombinovanja finansiranja zaduživanjem i sopstvenim kapitalom.Poslednji izraz, teret duga, mjeri odnos u kojem teret kamate smanjuje profit.

2014 100 2015 % 2016 %РОА=(001:O27):(009+006 : 001) -0.60 100 -0,029 5 -4,33РОЕ= -10,04 100 -5,36 53 -8,92 166

Ako je društvo zaduženo prvi izraz je veći od 1 /imovina je veća od kapitala/, a četvrti izraz je manji od 1 /kamata umanjuje profit/. Zato zaduživanje može povećati ili smanjiti prinos od kapitala. Zaključak je da zaduživanje povećava prinos na kapital /ROE/, kada je prinos na imovinu veći od prinosa na dug.Računovodstveni propisi omogućuju ulagačima uvid u zaradu, imovinu i obaveze društva.Računanje važnih finansijskih pokazatelja omogućava da se pronađe način za ocjenu, da li su oni visoki ili niski. Dobro je polazište uporediti ih sa prethodnim godinama. Da bi se vidjelo kako društvo posluje na tržištu pomaže poređenje pokazatelja finansijskog položaja društva sa pokazateljima ostalih kompanija sa tržišta.

Mjerenje poslovne uspješnosti društvaKnjigovodstvena vrijednost kapitala društva je ukupan iznos koji je društvo prikupilo od svojih akcionara ili zadržalo dobit i ponovo uložilo u njihovo ime. Ako je društvo uspješno dodalo vrijednost, tržišna vrijednost kapitala će biti viša od knjigovodstvene.Razlika između tržišne vrijednosti akcija i njihove knjigovodstvene vrijednosti često se zove, dodatna tržišna vrijednost.Prinos koji ulagači mogu očekivati ako ulažu na tržištu kapitala zovemo trošak kapitala. Društvo koje zarađuje više od troška kapitala bolje je za ulaganje i obratno.Ekonomska dodatna vrijednost /EVA/, još se zove rezidualna dobit, je neto dobitak koji je ostvarilo društvo poslije oduzimanja troška angažovanog kapitala.Rezidualna dobit, ili EVA, bolje je mjerilo pokazatelja uspješnosti društva nego računovodstvena dobit. Profit se izračunava poslije oduzimanja svih troškova, osim troška kapitala. EVA priznaje da kompanije moraju da pokriju trošak kapitala prije nego što dodaju vrijednost.Ako društvo ne zarađuje pozitivan EVA, suočiti će se sa pitanjem može li imovina negdje drugo biti bolje upotrijebljena ili je potrebno novo rukovodstvo.

Додатна тржишна вриједностРазлика између тржишне и књиговодствене вриједности капитала

Економска додата вриједностНето добитак послије одузимања трошка ангажованог капитала

Трошак ангажованог капитала Принос који улагачи могу остварити ако улажу на тржишту капитала

Табела у евримаСТРУКТУРА ПОСЛОВНИХ СРЕДСТАВА 2014 % 2015 % 2016 %

32

1. Стална средства 27.633.239 76,34 25.100.218 74,73 18.874.078 70,702. Обртна средства 8.561.776 23,66 8.484.076 25.27 7.821.796 29,303. УКУПНО 36.195.015 100,00 33.584.294 100,00 26.695.874 100,00

Табела СТРУКТУРА ОБРТНИХ СРЕДСТАВА 2014 % 2015 % 2016 %1. Залихе 336.454 3,92 325.416 3,83 117.228 1,492. Потраживања 1.844.235 21,54 1.793.905 21,13 1.070.143 13,683. Новац и ХОВ 6.381.087 74.54 6.364.754 75,04 6.634.425 84,834. УКУПНО 8.561.776 100,00 8.484.076 100,00 7.821.796 100,00

Табела СТРУКТУРА ИЗВОРА СРЕДСТАВА 2014 % 2015 % 2016 %1.1ОСНИВАЧКИ капитал 24.192.309 108,23 24.192.309 120,91 24.192.309 162,86 1.2. Ревалоризациионе ресерве 11.078.573 49,56 8.772.460 43.84 4.793.904 32,26 1.3. Задржана добит -12.919.362 - 57,80 -12.956.368 64,75 -14,132.168 - 95,131.Сопствени капитал 22.351.520 100,00 20.008.401 100,00 14.854.045 100,00 2. Позајмљени извори 13.843.495 13.575.893 11.841.829 ОДНОС (1:2) 1.61 1.47 1,29

Табела СТРУКТУРА ТУЂИХ ИЗВОРА 2014 % 2015 % 2016 %1. Дугорочни кредити 6.185.121 46,68 5.322.896 39,20 4.444.660 39,402. Краткорочни извори 7.658.374 55,52 8.252.997 60,77 7.175.169 60,59- Добављачи 1.141.355 8,24 1.157.742 8,52 1.724.326 14,56- Кредити 3.337.613 24,10 3.337.613 24,58 1.575.804 13,30- Остале краткорочне обавезе 3.179.406 22,96 3.757.643 27,67 3.875.039 32,723. УКУПНО 13.843.495 100,00 13.575.93 100,00 11.841.829 100,00

Табела ОСН. СРЕДСТВА / СОПСТВЕНИ ИЗВОРИ 2014 2015 2016 1. Основна средства 27.633.239 25.100.218 18.874.0782. Сопствени извори 22.351.520 20.008.401 14.854.045 3. ОДНОС (1:2) 1.23 1.25 1.27

Табела ОБРТНА СРЕДСТВА / ТУЂИ ИЗВОРИ 2014 2015 2016

1. Обртна средства 8.561.776 8.484.076 7.821.7962. Туђи извори 13.843.495 13.575.893 11.841.8293. ОДНОС (1:2) 0.61 0.62 0.66

Табела ДУГОР. ФИН. РАВНОТЕЖА 2014 2015 20161. Стална средства 27.633.239 25.100.218 18.874.0782. Дугорочни извори 28.536.641 25.331.297 19.520.7053. РАЗЛИКА (2-1) 903.402 231.079 646.6274. ОДНОС (1:2) 0.97 0.99 0.96

Табела КРАТКОР. ФИН. РАВНОТЕЖА 2014 2015 20161. Краткорочна средства 8.561.776 8.484.076 7.821.7962. Краткорочни извори 7.658.374 8.252.997 7.175.169 3. РАЗЛИКА (1-2) 4. ОДНОС (1:2)

Табела НЕТО ОБРТНИ ФОНД 2014 2015 20161. Стална средства 27.633.239 25.100.218 18.874.0782. Залихе 336.454 325.416 117.2283. Дугорочни извори 28.536.641 25.331.297 19.520.7054. НЕТО ОБРТНИ ФОНД (3-1) 903.402 231.079 646.6275. Покриће залиха НОФ-ом (4:2) 2.68 0.71 5.51

POKAZATELJI koji ukazuju da bi pretpostavka stalnosti poslovanja mogla biti nametnuta

33

Spisak pokazatelja rizika koja ukazuje da bi trajnost poslovanja društva mogla doći u pritanje: Finansijski pokazatelji

*stanje neto obaveza ili neto tekućih obaveza,- Ukupne obaveze u iznosu 11.841,829,00 evra, pokrivene su sa 7.21,796,00 evra tekuće imovine;

*krediti/zajmovi prema fiksnim uslovima dospijevaju, а ne postoje realne predpostavke obnove ili otplate, ili se pretjerano oslanja na kratkoročne zajmove radi finansiranja dugoročnih sredstava,

- Banke namiruju svoja potraživanja prodajom založenih sredstava*loši ključni finansijski pokazatelji,

- Društvo ostvaruje poslovni gubitak u poslovanju za godinu u iznosu 1.325.761,00 evra.*dospjele a ne plaćene ili neredovno plaćanje obaveza,

- Kratkoročne finansijske 1.575.804,00- Obaveze iz poslovanja 1.724.326,00- Obaveze po osnovu javnih prihoda 3.576.497,00 evra.

*nesposobnost izmirenja obaveza povjeriocima / kreditorima prema datumima dospjeća,- Društvo je u obavzama prema bankama i dobavljačima koje neredovno izmirije.

*promjena rezmjena sa dobavljačima i prelazak sa kreditiranih razmjena na razmjene gotovinskim plaćanjem prilikom isporuke,

- Nije uočena*nesposobnost obezbijeđenja finansiranja razvoja društva,

- Društvo je u prilici da mu nijesu neophodna sredstva za razvoj. Poslovni pokazatelji

*odlazak glavnih rukovodioca bez zamjene, - Nije uočen

*gubitak glavnog tržišta , franšize, licence ili glavnog dobavljača,- Nije uočen

*teškoće sa radnom snagom ili nedostatak osnovnog repro-materijala,- Nije uočen

Оstali pokazatelji*neusklađenost sa glavnim ili drugim zakonskim propisima,

- Nije uočena *nezavršeni sudski sporovi protiv društva koji bi, u slučaju nepovoljnog ishoda za društvo, ishodili presudama čiji se uslovi ne bi mogli ispuniti,

- U poslovnoj godini su izvršena priznavanja rashoda po sudskim sporovimaDruštvo posjeduje neto imovinu u ukupnom iznosu od 14.854.045,00 evra

3.MATERIJALNOSTMaterijalnost je prepoznata od strane Komiteteta za maeđunarodne računovodstvene standarde kao „podatak je materijalno značajan ako bi njegovo izostavljanje ili pogrešno prikazivanje moglo uticati na ekonomske odluke koje bi korisnici donijeli na bazi računovodstvenih izvještaja. Materijalnost zavisi od veličine stavke ili greške prosuđene u specifičnim okolnostima njenog izostavljanja ili pogrešnog prikazivanja“Materijalnost je razmatrana:

- na opštem niovou računovodstvenih izvještaja, kada se određivala priroda, vrijeme i obim revizijskih postupaka; i

- prilikom vrednovanja učinaka pogrešnih iskaza.Za izračunavanje materijalnosti, pravila koja se uobičajeno koriste u praksi obuhvataju:

- 5-10% neto dobiti prije oporezivanja,- 1-5% ukupnog vlastitog kapitala,- 5-10% tekućih sredstava,- 5-10% tekućih obaveza,- 0,5-2% ukupnih sredstava,- 0,5-2% ukupnog prihoda.

Za naš slučaj uzeli smo mjerilo:

34

- 5% tekućih obvaveza ili 7,175,169,00 x 5% = 35.875,84 evraZbog veličine društva, prirode poslovanja i njegovog računovodstvenog sistema i sistema internih kontrola odlučili smo se za gore navedeno mjerilo.

4.UPRAVLJANJE RIZIKOM I INTERNA KONTROLARizici za društvo mogu proisteći od spoljnih i unutrašnjih uticaja.Spoljni uticaji su:

- tehnički razvoj, koji dovodi, do promjena u nabavci,- promjene u potrebama kupaca, socijalne prilike, pad životnog standarda i pad tražnje,- novi zakoni i propisi, mogu zahtijevati prisilne promjene poslovne politike i strategije, i- ekonomske promjene; utiču na finansiranje, kapitalne izdatke i proširenje djelatnosti.

Unutrašnji uticaji:- prekid funkcionisanja ili poremečaj u obradi podataka informacionog sistema,- sposobnost zaposlenih i obuka,- promjene u odgovrnosti uprave,- mogućnost zloupotrebe zbog prirode poslovnih aktivnosti društva,- pristup sredstvima i imovini koji imaju zaposleni.

Preporučuje se upravi da razmotri uticaje koji bi mogli doprinijeti riziku ili ga povećati:- prošla iskustva vezana za neuspjeh u ostvarivanju predviđenih ciljeva,- vještine radnog osoblja,- promjene koje utiču na društvo a koje se odnose na poslovno okruženje,- propisi,- kadrovi,- postojanje geografski raspoređenih aktiovnosti i - složenost poslovnih kombinacija.

Posebno treba istaći pravila ponašanja koja odlikuju društvo i koja utiču na moralni i pravni položaj društva.Društvo se kvalifikuje kao malo preduzeće koje odlikuju:

- ograničeno razdvajanje dužnosti i - prevlast višeg rukovodstva nad cijelim poslovanjem.

Posledica toga je da rukovodstvo koncentriše napore na prodaju i stvaranje ugleda društva, koje za posledicu ima zapostavljenost uloge finansijskog računovodstva, zbog čega u društvu nije izvršeno dovoljno razdvajanje dužnosti zaposlenih.Više rukovodstvo ili vlasnici malog preduzeća kao aktivni učesnici u upravljanjnu, vode poslovanje u svakom smislu.Ovo ima prednosti, prevlast nad poslovanjem može nadomjestiti slabe postupke internih kontrola. Kada više rukovodstvo ili vlasnik nije uključen u upravljanje, postoji rizik za nastanak grešaka koje učine zaposleni, da neće biti otkrivene. Glavni nedostatak je da interne kontrole mogu biti zanemarene.Na rukovodstvu je odgovornost da obezbijedi zaštitu sredstava i ustroji računovodstveni sistem i obezbijedi razumno uvjerenje:

- da su poslovni događaji i drugi značajni podaci stvarno zapisani,- da će prevara ili greška u obradi računovodstvenih podataka biti uočena, i- da sredstva i obaveze zapisane u računovodstgvu postoje i da su pravilno procijenjene.

5. PRVO REVIZIJSKO ANGAŽOVANJE – POČETNA SATANJAKod prvog revizijskog angažovanja, cilj revizora je da pribavi dovoljne i odgovarajuće dokaze:

- da početna stanja ne sadrže pogrešne iskaze koji materijalno utiču na finansijske izvještaje tekućeg perioda; i

- da se odgovarajuće računovodstvene politike dosledno primjenjuju u finansijskim izvještajima tekućeg perioda, ili da su promjene računovodstvenih politika pravilno računovodstveno obuhvaćene i objelodanjene.

Za potrebu ovoga Izvještaja Prvo revizijsko angažovanje znači da je reviziju finansijskih izvještaja za prethotni period obavio prethodni revizor, koji je zamijenjen sadašnjim revizirom.

35

Sadašnji revizior je upoznat sa najnovijim finansijskim izvješajem društva, za 2016.godinu, i Izvještajem prethodnog revizora kako bi dobio podatke koji su značajni za početna stanja.Revizor je prikupio dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza o tome da li početna stanja sadrže pogrešne iskaze koji materijalno utiču na finansijske izvještaje za tekući period.Revizor je utvrdio da su zakljuna stanja prethodnog perioda tačno prenijeta u tekući period i da su prikladno izmijenjena izuzev u slučaju navedenom niže u tekstu.Revizor je prikupio revizijske dokaze da početna stanja sadrže pogrešne iskaze koji mogu da materijalno značajno utiču na finansijske izvještaje u tekućem periodu sa sledećim uticajem:

- Kratkoročni finansijski plasman na ime LUX Line u iznosu od 33.769,00 evra ja nenaplativ. Lice brisano iz evidencije;

- Drištvo posjeduje 113.804 sopstvenih akcija, u vrijednosti 1.149,42 evra, stečenih pripajanjem AD“ Cetinjeturist“ sa Cetinja. U skladu sa Zakonom o privrednim društvima Crne Gore i Statutom društva, sopstvene akcije društvo treba otuđiti u roku od 12 mjeseci od njihovog sticanja, u protivnom društvo je dužno poništiti ih u roku od tri dana od dana sticanja. Društvo nije izvršilo poništavanje akcija.

- Za navedena stanja neophopdno je izvršiti ispravke u knjigama.

KAPITAL DRUŠTVAAkcijski kapital Društva je nastao u postupku vlasničke transformacije. Svojinska transformacija je izvršena besplatnom podjelom kapitala, izdavanjem i prodajom akcija radi prodaje društvenog kapitala pod povlašćenim uslovima (dokapitalizacija) i prenosom akcija na fondove.Tokom 2007.godine, izvršeno je pripajanje AD“Andrija Paltašić“ iz Kotora i „Servisimport SI“ AD iz Podgorice, AD IZBOR iz Bara. AD IZBOR iz Bara je izvršilo emisiju novih akcija u visini imovine pripojenih društava.Tokom 2008.godine, izvršeno je pripajanje AD“Cetinjeturist“ sa Cetinja, AD IZBOR iz Bara. AD IZBOR iz Bara je izvršilo emisiju novih akcija u visini imovine pripojenog društava.Na dan 31.12 2015.godine vlasnička struktura zabilježena kod Centralne depozitarne agencije izgleda: Broj akcija Vrijednost EVRO Učešče %HB-zbirni kastodi račun 3 894.598.410 19.054.946 78,7645Vlada Crne Gore 34.793.165 741.094 3,0633Rajko Čelebić 11.176.621 238.062 0,9840Timinvest doo, Podgorica 10.000.000 213.000 0,8804OIF Eurofond, Podgorica 6.595.232 140.478 0,5807 Doo Community, Podgorica 4.000.000 85.200 0,3522Haus Inter Tours, Podgorica 2.371.706 50.517 0,2088CK-zbirni castodi račun 1 1.949.078 41.515 0,1716DOO Koti group 1.026.391 21.862 0,0904AD Flash, Podgorica 847.122 18.044 0,0746Ostala pravna i fizička lica 168.431.436 3.587.591 14.8295 1.135.789.161 24.192.309 100,0000

Nominalna vrijenost jedne akcije iznosi o,0213 evra.Društvo treba umanjti vlasnički kapital za 113.804 sopstvenih akcija.

6.RAČUNOVODSTVENA PITANJA-Napomene:

1).Kao obezbjeđenje kredita HYPO Alpe Adria Bank AD Podgorica u iznosu od 2.804.542 i 2.195.548 evra, upisano je založno pravo – hipoteka na nepokretnostima upisanim u:- listu nepokretnosti br. 2349 KO Novi Bar, - listu nepokretnosti br. 271 KO Polje,- listu nepokretnosti br 2288 KO Novi Bar, - listu nepokretnosti br. 2019 KO Mišići, - listu nepokretnosti br. 1686 KO Mišići,- listu nepokretnosti br. 3063 KO Novi Bar u korist Hipo Alpe Adria Bank AD Podgorica.

36

2).Kratkoročni finansijski plasmani na dan 31 12 2016 godine iznose 6.623.346 evra (naspram 6.345.036/2015 i 6.378.530/2014.godine) i odnose se na potraživanja po osnovu preuzimanja obaveza:

- Potraživanje od DOO Akcija na dan 31.12 2015.godine iskazano u iznosu 1.589.350 evra i to po osnovu plaćanja izvrženih za Akciju Doo izvršenih u 2009.godini;

- Potraživanje od Si promet L u iznosu od 117,507 evra po osnovu Ugovora o kreditu sa Hipotekarnom bankom AD Podgorica, po kojem je Društvo preuzelo obavezu vraćanja kredita;

- Potraživanje od Euroinvest AD iz Podgorice, u iznosu od 107.188 evra, koje se odnosi na kratkoročne pozajmice po osnovu izmirenja obaveza Euroinvest AD iz Podgorice;

- Potraživanja po osnovu Ugovora o pristupanju dugu zaključenim sa HYPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice br, 174/09 i 175/09 od 25.03 2009.godine. AD IZBOR u stečaju iz Bara se obavezao da će ispuniti potraživanje Banke prema Dužnicima u skladu sa Ugovorom kojim su dužnici zaključili sa Bankom. Ukupno potraživanje Društva po ovom osnovu na dan 31.12 2016.godine iznosi 407.352 evra;

- Potraživanja po osnovu Ugovora o preuzimanju duga od 23.12 2011.godine, zaključenom između AD Flash, iz Podgorice, AD IZBOR u stečaju iz Bara i HYPO Alpe-Adria Banke AD iz Podgorice, AD IZBOR u stečaju iz Bara je preuzeo dug koji je AD Flash iz Podgorice imao prema HIPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice po dugoročnom kreditu broj 520/09 od 10.07 2009.godine u vrijednosti 2.936.752 evra, na osnovu odluke Odbora direktora od 23.12 2011.godine.Ugovorom o hipoteci broj 521/09, koji je AD IZBOR u stečaju iz Bara zaključio sa Bankom, obezbijeđena su potraživanja Banke po osnovu pomenutog kreditnog zaduženja.

- Potraživanja po osnovu Ugovora o bezkamatnom zajmu zaključenom sa HP FJORD AD Kotor na ime pozajmice u iznosu od 141.000 evra, sa rokom vraćanja od godinu dana;

- Potraživanja po osnovu Ugovora o zajmu zaključenom sa DOO Haus Inter Tours, u vrijednosti 50.000 evra, rok vraćanja godina dana, kamatna stopa 6% na godišnjem nivou.

Gore navedene razmjene rađene su na osnovu Odluka Odbora direktora.

3).Dugoročne obavezeKreditor period kamatna stanje stanje otplate stopa 31.12 2016. 31.12 2015.a/dugoročni kreditiPrva banka Crne Gore 48 mjeseci 10% 335.297 335.297Vlada Crne Gore 18 mjeseci 2% 89.240 89.240CKB 997-88-2 CT 203.764b/Preuzete obavezeHAAB-Heta Asset Resolution 5 godina 10% 1.959.687 2.819.688HAAB-Heta Asset Resolution 5 godina 2.075.032 2.075.032 4.663.021 4.894.720

Obaveze po dugoročnim kreditima se odnose na:- Obaveze prema Prvoj Banci Crne gore AD iz Podgorice nastala je dana 01.02 2012.godine, u iznosu od

335.297 evra, po osnovu dugoročnog kredita. Kredit je odobrena na period vraćanja od 48 mjeseci, a po kamtnoj stopi od 10% na godišnjem nivou;

- Obaveza prema Vladi Crne Gore nastala je zaključkom Vlade o reprogramu duga od 29.12 2006.godine sa rokom vraćanja od 18 mjeseci i kamatnoj stopi od 2% godišnje.

Obaveze po osnovu preuzimanja duga odnose se na:- Preuzete obaveze koje je DOO AKCIJA iz Podgorice imala prema HIPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice po

dugoročnom kreditu br KR 582/08 od 29.07 2008.godine. HIPO Alpe-Adria Bank AD Podgorica je kao hipotekarni povjerilac zaključila Ugovor o hipoteci br. 583/08 od 29.07 b2008.godine, (LN 1521 KO Novi Bar) sa AD IZBOR Bar kao hipotekarnim dužnikom, kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja kredita, po

37

navedenom ugovoru. AD IZBOR u stečaju iz Bara Ugovorom o preuzimanju duga od 23.12 2010.godine preuzima kako glavni dug tako i dug po osnovu obračunate a neplaćene kamate. (Odluka Odbora direktora br. 47 od 23.12 2010.godine);

- Ugovorom o preuzimanju duga od 23.12 2011.godine, zaključenim između AD Flash iz Podgorice, AD IZBOR u stečaju iz Bara i HYPO Alpe-Adria Bank iz Podgorice, AD IZBOR u stečaju iz Bara preuzeo je dug koji je AD Flash iz Podgorice imalo prema HYPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice po dugoročnom kreditu broj 520/09 od 10.07 2009.godine, a na osnovu Odluke Odbora direktora od 23. 12 2011.godine. Ugovorom o hipoteci broj 521/09 koji je AD IZBOR iz Bara zaključio sa Bankom, obezbijeđena su potraživanja Banke po osnovu pomenutog kredita;Ugovorom o ustupanju potraživanja uz nadoknadu od 27.12 2011.godine, HYPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice je ustupila HYPO Alpe-Adriji Development potraživanja koje je imala od AD IZBOR Bar. Sada su to obaveze prema DOO Heta Asset Resolution.

- Skupština akcionara AD IZBOR u stečaju iz Bara na sjednici održanoj dana 29.06 2015.godine donijela je Odluku o prihvatanju Sporazuma o poravnanju sa glavnim povjeriocem DOO Heta Asset Resolution radi namirenja ukupnih potraživanja, uz odobrenje ekstremnog diskonta u visini od 50%, uz uslov da AD IZBOR u stečaju iz Bara bude nasilac namirenja obaveza i drugih pravnih lica za čije je kredite, u svrhu obezbjeđenja, založena nepokretna imovina Društva i odobrava zaključeni posao po tom osnovu.Ugovorom o poravnanju UZZ 691/2015 od 21.12 2015.godine, postojeće obaveze AD IZBOR u stečaju iz Bara (ranije obaveze po kratkoročnim i dugoročnim kreditima HYPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice) zamjenjuju se novim, pod uslovom da Dužnik novu obavezu izmiri blagovremeno, onosno ukoliko Dužnik do 01.07 2016.godine uplati na račun Povjerioca iznos od 4.500.000 evra, smatraće se da je obaveza Dužnika po: -Ugovoru o kreditu KR-698/09, -Ugovoru o kratkoročnom kreditu Kr-891/09,-Ugovora o kreditu KR- 582/08 i - Ugovora o kreditu KR- 520/09 prestala,tako da će se smatrati da je Dužnik izmirio sve svoje obaveze i da Povjerilac nema više nikakvih potraživanja prema Dužniku po tim osnovama.Po ovom osnovu, u 2015.godini AD IZBOR u stečaju iz Bara je izmirio obaveze u iznosu 860.000 evra, a u 2016.godini 2.100.000 evra.

4).kratkoročne obavezeKreditor period kamatna stanje stanje otplate stopa 31.12 2016. 31.12 2015.Hipotekarna banka AD Podgorica 6 mjeseci 8% godina - 443Heta Asset Resolution DOO 5 mjeseci 12% godina 64.591,40 2.087.860 Heta Asset Resolution DOO 6 mjeseci 11% godina 926.618,77 953.159DZU Euroinvest AD Podgorica 296.151,14 296.151BALKAN R4EAL STATE 250.000,00 3.337.613 1.575.804,03

Obaveze po kratkoročnim kreditima odobrenim od HYPO Alpe-Adria Bank iz Podgorice, koje je preuzela Heta Asset Resolution predmet su Ugovora o poravnanju od 31.12 2015.godine.Radi obezbjeđenja kredita odobrenih od HYPO Alpe-Adria Bank AD iz Podgorice upisano je založno pravo-hipoteka na nepokretnostima upisanim u:-Listu nepokretnosti br. 2349 KO Novi Bar, -Listu nepokretnosti br. 271 KO Polje, -Listu nepokretnosti br. 2019 KO Mišići, -Listu nepokretnosti br. 1686 KO Mišići i -Listu nepokretnosti br. 3063 KO Novi Bar u korisr HYPO Alpe.Adria Bank iz Bara.

38

5).Sudski sporoviAD IZBOR u stečaju Bar je pokrenuo sudske sporove u vrijednosti 56.596,15 evra.Portiv AD IZBOR u stečaju Bar su pokrenuti sudski sporovi u vrijednosti 506.474,73 evra.

6). Izmirenje poreskog duga ustupanjem imovineNa osnovu Odluke Odbora direktora od 31.03 2016.godine AD IZBOR u stečaju iz Bara uputilo je zahtjev Ministarstvu finansija –Komosiji za naplatu poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika za izmirenje poreskog duga ustupanjem imovine, koja je vlasništvo Društva. Obaveze Društva na dan 31.12 2016.godine prema Poreskoj upravi Crne Gore, po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za PIO, zdrastvo i osiguranje od nezaposlenosti, ostale obaveze po osnovu ličnih primanja i poreza na nepokretnosti iznose 3.576.496,90 evra. Za izmirenje ovih obaveza Društvo je predložilo ustupanje poslovnog prostora u Baru-Tržnica, nepokretnosti u Kotoru-Škaljari, nepokretnosti na Cetinju-Njeguši/restoran Vidikovac/ i nepokretnosti na Cetinju-zemljište /stara Lokanda/.

8.NAKNADA ZA REVIZIJU Kao profesionalni računovođa u javnoj praksi revizor je preuzeo odgovornost da usluge revizije obavi pošteno i objektivno i u skladu sa odgovarajućim tehničkim standardima.Naknada za profesionalne usluge je izračunata na osnovu tarife po satu, danu i vremenu revizora provedenog na vršenju profesionalnih usluga, uvažavajući:Накнада за revizora је израчуната на основу тарифе по сату, дану и времену provedenog kod društva na vršenju profesionalnih usluga, uvažavajući:

- potrebne kvalifikacije i znanja za vrstu usluga,- nivo obuke i iskustva koje je potrebno za izvršenje, i - vrijeme provedeno na pružanju dogovorene usluge.

Naknada je zasnovana na postavci da su organizacija i usluga koja se pruža dobro isplanirane, kontrolisane i vođene.

9.POVEZANE STRANEPovezane strane u skladu sa članom 15. Zakona o poreskoj administraciji („Sl.list RCG“ 65/01.....)su:

1. EUROINVEST AD iz Podgorice,2. AD Solana Bajo Sekulić iz Ulcinja i3. BJELASICA RADA“ AD iz Bijelog Polja

Transakcije i neizmirena salda:1.Između AD IZBOR u stečaju iz Bara i Euroinvesta AD iz Podgorice vrišen je promet po računoma koji se vode u kjigovodstvu AD IZBOR u stečaju iz Bara:-račun 228160 ostala potraživanja-Euroinvest, promet 221.864,85 evra; neizmireni saldo 221.864,85 evra,-račun 221000 kupci u zemlji –Euroinvest, promet 615,71 evro; neizmiredni saldo 615,71 evra,-račun 221003 kupci u zemlji CT- Euroinvest, promet/početno stanje/ 31.032,97 evra; neizmireni saldo 31.032,97 evra i-račun 228170 ostala potraživanja Eurofond AD, promet/početno stanje/ 19.269,72 evra; neizmireni saldo 19.269,72 evra - račun 51110 Dobavljači Euroinvest promet/početno stanja/ 2.351,97 evra;neizmireni saldo 2.351,97 evra 2.Između AD IZBOR u stečaju iz Bara i AD Solana Bajo Sekulić iz Ulcinja vrišen je promet po računima koji se vode u kjigovodstvu AD IZBOR u stečaju iz Bara:-račun 221050 sumnjiva i sporna potraživanja Solana, saldo 206.015,25 evra,-račun 221002 kupci u zemlji, početno stanje 5.431,20 evra; neizmireni saldo 5.431,20 evra, -račun 221010 Zakup itroškovi, početno stanje 5,616,00 evra; neizmireni saldo 5.616,00 evra,-račun 228100 ostala potraživanja, početno stanje 350.516,65 evra; neizmireni saldo 350.516,65 evra i -račun 511103 dobavljači CT, početno stanje 22.562,22; neizmireni saldo 22.562,22 evra.Potraživanja od Solane Bajo Sekulić AD Ulcinj u stečaju, dijelom od 282.567 evra se odnosi na potraživanja po osnovu ugovora o preuzimanju duga od 30.09 2009.godine kojim je „Izbor“ Bar preuzeo dug Solane prema Doo „Zlatorog oprema“ Hoče Slovenija za nabavku opreme. Ugovorom je predviđeno da se navedeni iznos kompezuje

39

isporukom soli, po uslovima koje je trebao da utvrdi Anex ovog Ugovora. Ostatak potraživanja se odnosi na kratkoročne pozajmice za berbu soli;3.Između AD IZBOR u stečaju iz Bara i AD „BJELASICA RADA“ Bijelo Polje vrišen je promet po računima koji se vode u kjigovodstvu AD IZBOR u stečaju iz Bara:-račun 228199 ostala potraživanja, promet 40.000,08 evra; neizmireni saldo 40.000,08 evra,-račun 221000 kupci u zemlji, početno stanje 326,51; neizmireni saldo 326,51 evra,-račun 221010 zakupi i troškovi, početno stanje 295,15 evra; neizmireni saldo 295,15 evra,-račun 5111oo dobavljači, početno stanje 1.053,00 evra; neizmireni saldo 1.053,00 evra,-račun 511103 dobavljaći CT, početno stanje 7.019,46, promet 7.434,29; neizmireni saldo 14.453,75 evra.-račun 512000 primjleni avansi promet 26.672,77 evra; neizmireni saldo 26.672,77 evra.

9. ČLANOVI ORGANA UPRAVLJANJA I NAKNADEČlanovi Odora direktora primaju nadoknade za rad u Odboru direktora. Članovi Odbora direktora su:

1. Bojsa Šotra, ЈМBG 2605959150016, ostvario godišnju neto naknadu u iznosu od 25.035,44 evra;2. Ćosibegović Fadil, ЈМBG 2206958173533, ostvario godišnju neto nadoknadu u iznosu od 8.345,17 evra.3. Blekić Zijad, ЈМBG 2702964170020, ostvario godišnju neto nadoknadu u iznosu od 8.345,17 evra.

Izvršni direktor Društva, Veselin Čukić ЈМBG 2903961270054, je ostvario bruto zaradu za 2016.godinu u iznosu 37.741,20 evra.

10. PISMO UPRAVI„IZBOR“ AD Bar je malo preduzeće koje obilježava:

- ograničeno razdvajanje dužnosti i- prevlast višeg rukovodstva nad cijelim poslovanjem.

Posledica toga je da društvo nema dovoljno zaposlenih u računovodstvu, što za posledicu ima nemogućnost razdvajanja dužnosti.Na rukovodstvu je odgovornost da obezbijedi zaštitu sredstava, ustroji računovodstveni sistem i obezbijedi razumno uvjerenje:

- da su poslovni događaji i drugi značajni podaci zapisani,- da će greška u obradi podataka biti uočljiva, i- da sredstva i obaveze zapisane u računovodstvenom sistemu postoje i pravilno su procijenjene.

11. ZAKLJUČAK

Попуњава правно лицеМатични број 02003228 Шифра дјелатности 52120Попуњава „IZBOR“ AD u stečaju Bar Назив: „IZBOR“ AD u stečaju Bar Сједиште: Bar, Vladimira Rolovića 22

ИСКАЗ О ФИНАНСИЈСКОЈ ПОЗИЦИЈИ /БИЛАНС СТАЊА/

На дан 31.12 2016.године У еврима

Група рачуна ПОЗИЦИЈА АОП Текућа година исправке Ревидирано1 2 3 4 5 6

АКТИВАОО(дио) А.Неуплаћени уписани кап. 001

Б. СТАЛНА ИМОВИНА(003+004+005+009)

002 18.874.078 18.874.078

012 I.GOODWILL 00301 без O12 II.НЕМАТЕРИЈАЛНА УЛАГАЊА 004

40

III.НЕКРЕТН.ПОСТ., ОПРЕМА И БИОЛОШ. СРЕДСТВА (006+007+008)

005 18.585,806 18.585,806

020,022,023,026027 и 028(дио) 029

1.Некретнине,постројења и опрема

006 18,585,806 18,585,806

024,027(дио), 028(дио)

2.Инвестиционе некретнине 007

021,025,027(дио), 028(дио)

3.Биолошка средства 008

IV.ДУГОРОЧ. ФИН. ПЛ. (010+011+012) 009 288.272 288.272030,031(дио),032 (дио) 039(дио)

1.Учешћа у капиталу 010

031(дио)032(дио) 2.Учешћа у капиталу вреднов. методом учешћа

011

032(дио) 033 до 038,039 (дио)

3.Остали дугороч. пласмани 012 288.272 288.272

288 Ц. ОДЛОЖ. ПОР. СРЕДСТВА 013

04Д.СТАЛНА СРЕДСТВА НАМИЈЕЊЕНА ПРОДАЈИ СРЕДСТВА ПОСЛОВАЊА КОЈЕ ЈЕ ОБУСТАВЉЕНО

014

Е. ОБРТНА СРЕДСТВА (016 +017) 015 7.821.796 -34.918 7.786.87810 до 13, 15 I.Залихе 016 117.228 117.228

II. Краткорочна потраживања пласмани и готовина (018- 022)

017 7.704.568 7.669.650

20,21,22 осим 223 1.Потраживања 018 1.070.143 1.070.143223 2.Потраж. за више плаћен

порез на добит019

23 минус 237 3.Краткор. фин. пласмани 020 6.623.346 -33.769-1.149

6.588.428

24 4.Готовина и гот. еквиваленти 021 11.079 11.07927 и 28 минус288 5.ПДВ и АВР 022

УКУПНА АКТИВА(001+002+013+014+015)

023 26.695.874 -34.918 26.660.956

ПАСИВА

А. КАПИТАЛ (102 д0 109) 101 14.854.045 -34.918 14.819.127

30 I.ОСНОВНИ КАПИТАЛ 102 24.192.309 -1.149 24.191.16031 II.НЕУПЛ. УПИСАНИ КАПИТАЛ 10332 III.РЕЗЕРВЕ 104

330,331 и 333 IV.Позитивне рев. рез. и нереал. добици по основу фин. средстава распол. за продају

105 8.902.230 8.902.230

332 и 334 V. Негативне рев. рез. и нереал. губици по основу фин. средстава распол. за продају

106 -4.108.326 -4.108.326

34 VI.НЕРАСПОРЕЂЕН ДОБИТ 10735 VII.ГУБИТАК 108 -14.132.168 -33.769 -14.165.937

237 VIII.ОТКУПЉЕНЕ СОПСТВ. АКЦИЈЕ И УДЈЕЛИ

109

Б. ДУГОРОЧНА РЕЗЕРВИСАЊА И ДУГОРОЧНЕ ОБАВЕЗЕ (111+112)

110 4.663.021 4.663.021

40(дио) I.ДУГОР. РЕЗЕРВИСАЊА 11141 II.ДУГОРОЧНЕ ОБАВЕЗЕ (113+114) 112 4.663.021 4.663.021

414,415 1.Дугорочни кредити 113 4.663.021 4.663.02141 без 414 и 415 2.Остале дугорочне обавезе 114

498 Ц. ОДЛОЖЕНЕ ПОРЕСКЕ ОБАВЕЗЕ 115 3.639 3.639Д.КРАТКОРОЧНА РЕЗЕРВ. И КРАТКОР. ОБАВЕЗЕ (117 +124)

116 7.175.169 7.175.169

I.КРАТКОРОЧНЕ ОБАВЕЗЕ (118 ДО 123)

117 7.175.169 7.175.169

42 осим 427 1.Краткор.финанс.обавезе 118 1.575.804 1.575.804

41

427 2.Обав. по основу средстава намијењ. продаји и средстава пословања које се обуставља

119

43 и 44 3.Обавезе из пословања 120 1.724.326 1.724.32645,46 и 49 осим

4984.Остале кратк. обав и ПВР 121 298.542 298.542

47,48 осим 481 5.Обав. по основу ПДВ и осталих јавних прихода

122 3.576.497 3.576.497

481 6.Обавезе по основу пореза на добит

123

40(дио) II.КРАТКОРОЧНА РЕЗЕРВИСАЊА

124

Е. УКУПНА ПАСИВА (101+110+115+116)

125 26.695.874 26.660.956

У Бару,Дана 31.12 2016 Ревизор Лице одговорно за састављање Одговорно лице финансијских извјештаја

Попуњава правно лицеМатични број 02003228 Шифра дјелатности 52120Попуњава „IZBOR“ AD u stečaju Bar Назив: „IZBOR“ AD u stečaju Bar Сједиште: Bar, Vladimira Rolovića 22

ИСКАЗ О УКУПНОМ РЕЗУЛТАТУ/БИЛАНС УСПЈЕХА/ у периоду од 01.01 до 31.12 2016.године у еврима

Група рачуна ПОЗИЦИЈА АОП Текућа година исправке Ревидирано1 2 3 4 5 6

I.ПОСЛОВНИ ПРИХОДИ (202 до 206) 201 1.820.322 1.820.32260 и 61 1.Приходи од продаје 202 805.295 805.295

62 2.Приходи од актив.учинака 203630 3.Повећање вриједн.залиха 204631 4.Смањење вриједн.залиха 205

64 и 65 5.Остали пословни приходи 206 1.015.027 1.015.027II.ПОСЛОВНИ РАСХОДИ 207 2.975.985 2.975.985

50 1.Наб. вр. продате робе 20851 2.Трошкови материјала 209 231.666 231.66652 3.Зараде, накнаде зарада 210 1.104.628 1.104.62854 4.Аморизација и резервисања 211 355.058 355.058

53 и 55 5.Остали пословни расходи 212 1.284.633 1.284.633А.ПОСЛОВНИ РЕЗУЛТАТ (201 – 207) 213 -1.155.663 -1.155.663

42

66 I.ФИНАСИЈСКИ ПРИХОДИ 214 10 1056 II.ФИНАНСИЈСК РАСХОДИ 215 170.108 170.108

Б.ФИНАНСИЈС.РЕЗУЛТАТ (214-215) 216 -170.098 -170.09867,68,691 и 692 I. ОСТАЛИ ПРИХОДИ 21757,58,591 И 592 II. ОСТАЛИ РАСХОДИ 218 -33.769

-1.149-34.918

Ц.РЕЗУЛ ИЗ ОСТ. АКТ. (217-218) 219Д.РЕЗУЛТАТ ИЗ РЕД. ПОСЛОВ. ПРИЈЕ ОПОРЕЗ. (213+216+219)

220 -1.325.761 1.360.679

690-590 Е.НЕТО РЕЗУЛТАТ ОБУСТАВЉЕНОГ ПОСЛ.

221

Ф.РЕЗУЛАТАТ ПРИЈЕ ОПОРЕЗИВАЊА (220+221)

222 -1.325.761 1.360.679

Г.ДРУГЕ СТАВКЕ РЕЗУЛТАТА /повез. са капиталом/ (224-228)

223

1.Промјене ревал.резерви по основу финнанс.средстава расположивих за продају

224

2. Промјене ревал.резерви по основу некретнина,построј. опреме и немат.улагања

225

3. Промјене ревал.резерви по основу учешћа у капиталу придружених друштава

226

4. Промјене ревал.резерви актуар. добитак/губитака/ планови пензион. накнада

227

5. Промјене ревал.резерви по основу хеџинга ток. Гот.

228

Х.ПОРЕСКИ РАСХОД ПЕРИОДА (230+231)

229

721 1.Текући порез на добит 230722 2.Одлож. пор. Расход/Приход 231

И.НЕТО РЕЗУЛТАТ(222+223-29) 232 -1.325.761 -34.918 1.360.679Ј.ЗАРАДА ПО АКЦИЈИ1.Основна зарада по акцији 2332.Умањена зарада по акцији 234

У Бару,Дана 31.12 2016.г. Ревизор Лице одговорно за састављање Одговорно лице Финансијских извјештаја

Попуњава правно лицеМатични број 02003228 Шифра дјелатности 52120Попуњава „IZBOR“ AD u stečaju Bar Назив: „IZBOR“ AD u stečaju Bar Сједиште : Bar, Vladimira Rolovića 22

ИСКАЗ О ТОКОВИМА ГОТОВИНЕ у периоду од 01.01 до 31.12 2016. године у еврима

П О З И Ц И Ј А аоп Текућа година исправке Ревидирано1 2 3 4

A. ТОКОВИ ГОТОВИНЕ ИЗ ПОСЛОВНИХ АКТИВНОСТИ1.Резултат прије опорезивања 301 -1.360.6792.Амортизација 3023.Промјена залиха 303 208.1884.Промјена потраживања 304 719.6825.Промјена обавеза према добављачима 305 566.5846.Промјена резервисања 306 -2.696.6447.Плаћене камате 3078.Порез на добит 3089.Плаћање по основу осталих јавних прихода 309 2.818.12110.Промјена одложених пореза и других ставки које имају утицај на ток готовине из посл. акт.

310 -243.392

43

НЕТО ток готовине из пословн. активности (1 до 10)

311 11.860

Б. ТОКОВИ ГОТОВИНЕ ИЗ АКТИВН. ИНВЕСТИРАЊАI. Приливи готовине из активности инвест. (1до 5) 312 6.226.140

1.Продаја акција и удјела 3132.Продаја нематеријалних улагања, некретнина, постројења опреме и биолошких средстава

314 6.225.352

3.Остали финансијски пласмани (нето прилив) 315 7884.Примљене камате из активности инвестирања 3165.Примљене дивиденде 317

II. Одливи готовине из активн. инвестирања (1 до 3) 3181.Куповина акција и удјела (нето одлив) 3192.Куповина нематеријалних улагања, некретнина, постројења опреме и биолошких средстава

320

3.Остали финансијски пласмани (нето одлив) 321III. НЕТО прилив готовине из активн. Iнвест. ( I-II ) 322Ц. ТОКОВИ ГОТОВИНЕ ИЗ АКТИВН. ФИНАНСИРАЊА 6.226.140I. Приливи готовине из активности финанс. (1 до 3) 323

1.Увећање основног капитала 324 -3.828.5952.Дугорочни и краткорочни кредити (нето прилив) 3253.Остале дугорочне и краткорочне обавезе 326

II. Одливи готовине активности финансирања (1 до 4)

327

1.Откуп сопствених акција и удјела 3282.Дугор. и краткор. кредити и остале обавезе/одлив 329 -2.418.0453.Финансијски лизинг 3304.Исплаћене дивиденде 331

III. НЕТО ток готовне из активности финансирања (I-II) 332 -6.246.640НЕТО ТОК ГОТОВИНЕ (311+322+332) 333 -8.640

Е. ГОТОВИНА НА ПОЧЕТКУ ИЗВЈЕШТАЈНОГ ПЕРИОДА 334 19.719Ф. ПОЗ. КУРСНЕ РАЗЛИКЕ ПО ОСНОВУ ПРЕРАЧУНА ГОТОВИНЕ 335

Г. НЕГ. КУРСНЕ РАЗЛИКЕ ПО ОСНОВУ ПРЕРАЧУНА ГОТОВИНЕ 336

Х. ГОТ. НА КРАЈУ ИЗВЈЕШТ. ПЕРИОДА (333+334+335-336) 337 11.079У БаруДана 31.12 2016. године Ревизор Лице одговорно за састављање Одговорно лице финансијског извјештаја

44