Mil nn Mil va Blnzi

RECEPCljA SLOVENSKE KNJIŽEVNOSTI ZA

MLADEUDOMOVINIIINOZEMSTVU

Sažetak

Članak se bavi dvjestogodišnjim razvojem slovenske dječje književnosti s obzirom na znanstvenu kritiku. Tijekom toga razdoblja razlikujemo pet recepcija. Prva, odgojna recepcija (1800. - 1850.) sadrži vjersko-odgojne radove i prijevode. U razdobiju od 1850. do 1900. po­činje druga, pedagoška recepcija koja se odnosi na udžbenike izbirke. Treca, 1900. - 1950. estetska je recepcija koja se odnosi na znanstvene članke. Slijedi četvrta, strukovna recepcija koju odlikuju akademske mo­nografije (1950. - 1980.). Nakon nje se postupno počinje pojavljivati peta, znanstvena i medunarodna recepcija s člancima na engleskom je­ziku (1980. - 2010.)

Ključne riječi: dječja književna kritika, recepcija, Slovenija, sloven­ska dječja književnost, inozemstvo

Uvod

Književnost za mlade je i mlada književnost (Dovic 2003: 17), a zbog manjka primarne i sekundarne literature, ona ima marginalan po­ložaj prema književnosti za odrasle koja je bila tradicionalna. Danas kao mlada književnost ima veti prostor slobode, vidljiv npr. upojavi auto­rica, mašti, raznolikosti žanrova (npr. bajke), novih recipijenata (djeca), prijevoda, prilagodbi ilili prerada, novih scnzibiliteta itd. Ta je književ­nost sve vitalnija (prema statistici knjižničnih posudbi na vrhu su auto ri za mlade) i sve prisutnija u medutl:lrodlloj recepciji.

P~"ilg()skil rcn'pdja I H'iO. - I <JOO.

Razvoj primarne književnosti ~ .. slovenske knji/("vIIClSli ;',1 IIdadl' bio je nll'l.an ltvjet za razvoj kritike dječje književnost i; rijl'l" je o 1l1eduo­visnim dijelovima književnoga sustava koji se počeo razvijati spominja­Iljl'lll dječjih knjiga ilili knjiga za mlade krajem 19. stoljeca. Tada su se p()l"Cli pojavljivati odlomci sekundarne literature, npr. bilješke, recenzije, «Iljene, izvješca, zapisi o knjigama, pa i u Domu i svijetu, Ljubljanskom 7.7/01111, Putniku (npr. Fran Levec, Andrej Žumer, Anton Kosi, Anton Aškerc idr.). Važnu ulogu u recepciji književnosti za mlade imala je pllhlikacija Pedagoški ljetopis (od 1901. do 1920.), za koju je Josip Bri­Ilar pisao književne članke i prikaze književnih djela.Medu prve koji II pisali o prijemu slovenske književnosti za mlade pripada stogajosip

Brinar, koji 1897. u časopisu Putnik objavljuje "Mrvi cu o spisima za Ildade". Kasnije je objavljivao u Pedagoškom ljetopisu i Pedagoškom zbor­lIil.'lI. Zallzimao se za kvalitetnu književnost kao dia pedagoške struke.

"'stctska rccepcija 1900. -1950.

Slovellska književnost za mlade im ala je skroman prijem u domacoj javIlost i (1850. - 1900.) tako da je teško uCi u trag njezinoj recepciji u ill()Zl'lllstvu (1900. - 1950.). Prema dosadašnjim izvorima, prvi odjek slowlIske (ornladinske) književnosti u inozemstvu imalaje knjiga Arthura

'milic OIlone Župančič godine 1928. '1 'ijt'kom razdoblja 1900. -1950. recepcija književnosti za mlade bila

it' Ila r:tzini recepcije članaka i domace recepcije. Relevantne članke pisao it' Boris Orel: Martin Krpan (1932), Iz suvremene književnosti za mlade (1 ()'~2), Pogledi na književnost za mlade (1934), Bajka u nevolji (1934). %:1I1illlljiva je i bibliografija slovenskih pisaca do kraja 1935, (1936.) Zlutc Pirnat, u kojoj je predstavila autorice (književnice, prevoditelji-1 l' i glazhenicc) abecednim redom, tematski i kronološki, s izvornim i PI ('veden i Jn djclima. U bibliografiju je uvrstila i djela za djecu autorica I ,Cl' Fatur, Anke Nikolič (prijevod Bajke o Gralu, 1927), T ,j\ldmile Prunk l llv;l j dr. Kod tematskih pregleda i izvorne literature IIW!.I jc' poscbnu l'a1<'gorijll rnladcnačko štivo (Anica Černej, M 'lIij :llnI (.1:1 , ,('Ili, Ma lij;! (;miiclj, Kristina IlafiH'r, Vida Jer(~j, Marij;III,1 1 .. 1 dj 7.C'll'Ill()va, I\Llllil;1 KClIn:lIl, 1,lliZ;t Pe~jak, I,juba J>rclllH'l, l . jll1llll1ll 1'llIld I Millka

St'Vl'1, III" Vastl: BlIrgl'l, M",ija Wligll'I i Allica Zl:Illlja). lJ knjizt'vIH' znanstvcnice uvrstila je Matjll Borstllik i SilvlI Tnlina. Luigi Salvini li svojoj knjizi Liriche slovene m0r!erne pisao je o slovenskoj . poezij.i i objavio prijevode pjesama Otona Zupančiča, Dragotina Ketteja, AlOjza Gradnika idr. Tomaso Siliani u djelu Rassegna italiana politica leltera ria eartistica (1938) spomenuo je Alojza Gradnika, Jožu Lavrenčiča i Srečka Kosovela.Jedino spominjanje mladenačkog djela datira iz 1927. godine, i to za Bevkovu Ivanjsku noe s predgovorom Umberta Urbani­ja. Recepcija slovenske književnosti (za mlade) bila je fragmentarna, uglavnom usmjerena na autore iz susjednih zemalja, Bevka i njegov rad.

To je bio put razvoja.

Strukovna recepcija 1950. - 1980.

Tijekom ovoga razdoblja počele su se pojavljivati profesionalne mo­nografije s područja kritike književnosti za mlade, isprva u in9zemstvu (Kazimir Humar), a zatim i uSloveniji, što je kontradikcija. Cak i prvi doktorati na području književnosti za mlade nastali su u inozemstvu (na Sorboni i uBeču). Kazimir Humar je 1950. objavio Pregled slovenske književnosti za mlade (72 stranice), a 1955. idrugo izdanje pod nazivom Slovenska književnost za mlade (92 stpnice), u koj em je dodano poglav­lje o časopisima za mlade i kazalo. Obje su knjige objavljene u ?~riš~~j, a bile su namijenjene slovenskim srednjim školama. Humar pnmJenJuJe znanstvenu aparaturu i citate izvora i literature. Knjiga je podijeljena u poglavlja: 1. dječja pjesma (narodna i umjetnička), 2. umjetničko pje­sništvo za mlade (iz 19. stoljeca i moderne) i 3. časopisi~za mlade. Hu­mar je pjesmu definirao i klasificirao po uzoru na Karla St~ek1ja iz z~ir­ke Slovenske narodne pjesme - Dječje pjesme (1895). Kao pIsce za dJecu navodi Urbana Jarnika, Matevža Ravnikara, Antona Martina Slomšeka, Frana Jerišu, Ivana Navratila, Štefana Kocjančiča, Frana Levstika,Josipa Stritara, Dragotina Ketteja, Otona Župančiča, Franca Ksavera Meška, Frana Milčinskog i Engelberta Gangia.

Martina Šircelj 1963. i 1975. godine u časopisu Le livre Slo Vl'7ll'1

objavljuje prilog o slovenskoj književnosti za mlade. Godinc 1979. li

istom časopisu Matjana Kobe ohjilvljlljc trdi č\anak, zajedno s Maru-

1 ReviJi' 1.11 livre S/ovelll' izlazila .Il' 1')1,' 1')'11. 1 ~ ",I\',"() .iII jt' 1),"sIV() s l"Vl' II ~ I: ih k lli i~ "\,lIill1 11;1 rranclI skol1l jeziku, a I ')'/1 ~ " p" 'i l1l1' III'" d,1 " 1,;11,'/,' " !I(N"'II /III ,', .. ciII , .\/1/

,(.,'1/1"111.1111 ' fII'/,~{ I ''', '// I' IIl'.i' ' II;ICLJlil' .. hi ,II'lji v, II!.1 11,1'" ,1" ,1111111' j" / il"

~~m ~v~lIslin, lIakolI ('t'ga zajedllo ()hjOlvlllljll .I"lIlc I II III I IIji i' c' VIIII po V'.lC·S IlI pregled II slovl' l1 skoj sekciji IBB'.' (1 1)1)1,) Ic ' I I "1 «'1 il Ili lad Slo

'{I/'III!.'U hU'i }. /" uI/OJI i illlJ/mci.ia z a mlade / Slo'lJo/I' 1;';1/11 /' 1/\ 1/11'1'/11111'(' rlnd 1/l1II1/'lllioll/ Slow l'llische jugendliteratur und 1/III\IJ ~lli(J11 (1 c)Cm). Arturo «~)l"IIia li tal~a.n skoj monografiji La letteratura g iovalli/c y "goJltlv {( 1968. PI Sl' <> srpskOJ 1 hrvatskoj književnosti za mlade, a Martin}evnikar do­daje poglavlje o slovenskoj književnosti za mlade i dodatak o slovenskim pjcsmama. Citirao je prim arnu i sekundarnu literaturu i navodio citate iz: k~~jiže~~!h teks~ova, prvenstveno klasika i suvremenih klasika iz po­dn,cJa knJ1zevnostl za odrasle koji su postupno postajali štivo za mlade. Sp<>menuo je i neke autorice, npr. Luizu Pesjak.

Tatjana Hojan u Slovenskom ~kolskom muzeju bavila se poviješcu ~ Iove~sko~a obrazovnog sustava. Clanak Učiteljstvo u slovenskim knji­~-;.I :'lI lIlIn z btrkama za mlade do 1914. godinr? prikazuje pedagošku recep­('1.1

11 slovenske književnosti za mlade (Hojan, 1975: 319). U recepciji slovl'll ske književnosti za mlade 1853. - 1914. vidljiva je slovenizacija skolstva i pedagogizacija književnosti. Marijavera ili Vera Bokal 1976. doktorirala je na bečkom sveučilištu s temom Slowenische Kinder- und ./~~~/ '''{:~iler~tur~. von 1~45. -1976. Dio svoje disertacije objavila je u re­VI;II ~ JUde t krJjtga, to Jest, poglavlja Fantastična priča (1979) te Bajka i II.I<:Z:II)(: s.rodu.e vrste (1980) na njemačkome jeziku. Prevela je i djelo za 1111ade VItomila Zupana Weisse Raketen jliegen nach Amsterdam (1981).

( 'I.1I1:lk s l~ominjc nc.ke n ajreprezentativnije književne zbirke za mlade iz perioda 1850. I 'II ' I. . zlmkc rukoplsa Andreja Prapotnika CvjetiCi za slov ensku mladež (1853) i D k

I ' ( ara '11/"'110/ lII /iII/O,lli 1861- 1863),22 zbirke prijevoda Cv ijefa iz domovine i tudine Antona

/,111\ '111.1 (1 R,C, 1 1867), 2!:latne orahe urednika Ivana Tomšiča (1866) i Kaz ališne igre z a slov ­,//It'l/ 1/1/0'/,,·7', (,1875), kOJ! su posebna zbirka u reviji Vrtec. Autorica navodi i sljedece podatke: 111111.1 AII/ IZlllrtI r/ovf.'7lSke mladeži (1878) s prvim dijelom Dragoijubci (1879); u Mariboru .e

g .. dllll' I HH,). Toč~'a. i zl a~i~i zbirka Ljudska knjižnica (ur. Lavoslav Kordeš); zbirka Knjižni~a ," '" /,/,/"., p.()ce la .J c. lz lazltl ~886.,po češkom uzoru; godine 1888. Fran Hubad počinje izda-

1,111 " "//' .1,"1'11 f) m::be sv, (;l~zla ! M etoda, u kojoj su izdali 14 knjiga, nakladnik Giontini je

" 1 111111

,,1111 Ol~ I4'ml,nc 1890: IZd avao K ryižicu za cijecu, u kojoj je objavio 12 n aslova za djecu

.. d :' d" ~ g()(. IIII ; ~; . (~d .1891. JC Ka~~~ čka tiskara ljubljanskih bogoslova izdavala POlil/ar/II i glas ( IH II I JOO), zllllb '/..a/lr/Vllt//mjlZl7lca za.rlovensku mladež počelajc iz laziti l Wn, .r IlI r dnik 1" IlIlI !\"I " I~ Kosi; Savt'z ~ I ()vc n s kih uč itclj skih društava je od 18RR. i/( I.I V.I II Allil ,111m ";0

",/,,,!, '. ".1"1\1.1" 111/,,'/"III1,'kll kl!iii.llim (1899); zbirka Z abavni /i.l/07" '.,1 I/U"" '11//, "iI,/,/,' • i/ LI ' II.I " . '" I I H'IH ,.II I hi II i /,,:~o'1f" l.' I(;';';; lI il'll Za III /aril' (1 906 190<)) i/; I"I, ." III 1 111'/',' • :--0 1" 1"11 k,l ,1 ,,1 .. k,1 111.1111 .1 /l" 1'101 I" H('1.1 i/ c! ,IV;lli pn lagoš kl' knjige; A II//,,'I/II/,/I,;' I,~I/ l' ,,, 1 ~' "dll )l' I H' II i1d.1\ . .1 " 1)\1 11 1,.1 W 1\ 1 .. llIIl;I !:r .. .. 'VI·'l i, / :1 111";d,," '

ZIIUlI I Vl'Il Il i mcdumlrolina rcccpdju 1 "HO. 20 lO.

Zbta Pirnat Cognard 1975. obranila je doktorat na Sorboni, koji je takoder objavljen i kao znanstvena monografija pod naslovom Pr~'

gled književnosti za mladejugoslavenskih naroda (19:~. ~ 1968.). Tu ~e monografiju

v opsega 478 stranica prevela na slov~.nski JeZIk 19~0. g~dl

ne Barbara Sega Ceh. Monografija se bavi poezIJom, prozom 1 dulJom prozom u 1. srpskoj, bosansko-hercegovačkoj, crnogorskoj; 2. Hrva:­skoj; 3. makedonskoj i 4. slovenskoj književnosti za mlade. Na kraju monografije nalaze se bilješke, biografski podaci i bibliogra~ja fikcije.za mlade 1945. - 1968. kao i bibliografija djela za monografiju. Autonca je, baveCi se slovenskom književnošcu za mlade 1945. - 196~. n~pisala

i uvod. U monografiji je slovensku književnost za mlade oCIJell1la kao izvornu i podrobno je proučavala,naglasila je književne likove, npr. N aj dihojcu iCicibana, u poglavlju o kracoj prozi navela je i prijevode (C . Shmidta) i spomenula A. M. Slomšeka. Dragocjena je i bibliografija LI

kojoj su navedeni fikcijski istrukovni naslovi koji su dan~šnjem. stru ~ nom čitatelju manje poznati, no iznimno vrijedni. Autonca se Ident.l . ficira kao slovenska spisateljica za mlade koja je rodena u HrvatskoJ I

živi u Francuskoj. Borut Stražar objavio je monografiju Književnost za djecu: gradivo za odgajateljice pripravnice, prvo izdanje 1980., a 1982. dopunjeno izdanje u kojemu je definirao i klasificirao književnost za mlade. Posebnu je pozornost posvetio slikovnici i ilustriranoj knjizi te bajci, pričama o životinjama, prozi, poeziji idrami. Kao zanimljivost možemo spomenuti da je napisao i posebno poglavlje o humoru u dječ­joj književnosti. Na kraju monografije navedena je.perio~ik~, ~.d~os~o revije i časopisi te didaktički dia (interpretacija umJetnostl njecI) 1 vaz­nost knjige u vrtiCima (npr. Književni kutak). Autor je, ako uzmemo u obzir kontekst, napisao profesionalnu monografiju, citirao originalne izvore, uk1jučivao autorice, ilustratorice te kod literature citirao i tude izvore (npr. Klausa Doderera).

Posebnu pažnju u slovenskoj književnosti za mlade zasigurno za služuje i Marjana Kobe, kao prva doktorica znanosti s područja.~n.ii . ževnosti za mlade (doktorirala 1992.) koja je sveobuhvatno raZVijala I

istraživala područje književnosti za mlade, a monografij om Pogledi //fI

književnost za mlade (1987) uspostavila i studij književnosti za mladt:. () siovt:n skoj književnosti za miadt: napi sala je dva č lanka: 1.(( li'v rt , S/OVt'I// '

(1 (J7()) i ~.;ajcdno s Marušom AvgUSlill SI(J'(I/ ' II\i'''!.' lIii '~ / ''v II O \1 i illll/l"ll t' ii"

,II 111111,1" (111JH). "'brjalla Kohl' jedlla je od • ijl ti d. '" III I "lIh a kojt' istJazlIjll podlllljt' izvorIle slovl:llske knjizevlIll'1ti :III lId Id, .P"'lila je to Jlodrllcje knjižcvllo povijl:sllo i književno teoretski. ZaslllzlI:I je Z;l Sli

stavIlo uspostavljanje područja u Enciklopediji Swumij/', gdjl' jt~ pisala o klljiževnosti za mlade. Područjc je podijeli1a na poeziju, prozu idramu. Posebno je poglavlje napisala oslikovnici ičasopisima. Godine 2004. Sekcija za knjižcvnost za mlade Društva slovenskih književnika izdala je antologiju Slivremene slovenske proze Tales growing up into secrets: an illllhology ofcontemporary Slovene youth literature, koju su uredili Vanesa Matajc i Barbara Pogačnik. Predgovor o poeziji napisao je Igor Saksi­da, a o prozi Dragica Haramija. Oba su predgovora nužna za razumije­vanje konteksta slovenske književnosti za mlade, namijenjene recepciji li inozcmstvu. Antologija sadrži izbor suvremenih slovenskih auto ra za mlade s pripadajuCim tekstovima, a njezina je namjena promicati recep­l iju književnosti za mlade u inozemstvu.

N akon 1970. godine nastavlja se pracenje književnosti za mlade s us­postavljenim i nadogradenim pristupom iz 1960-ih godina, za što su se pohrinule Martina Sircelj, Alenka Gerlovič i Marjana Kobe s knjigom .\'01 /J1!J'ki (1972). Važan je bio i prijevod knjige Paula Hazarda Knjige, rli,'/tI i odrasli ljudi (1973) s predgovorom Martine Šircelj, kao i mono­~laf1ja O knjigama i knjižnicama za mladež (1977).

Prijdomni trenutak u istraživanju književnosti za mlade predstavlja poglavlje li znanstvenoj monografiji Jože Pogačnika Slovenska književ­/lOJI III, u kojoj je 2001. godine Igor Saksida objavio poglavlje Književ­IIOJI za mlade. Vec je 2000. godine Dragica Haramija izdala znanstvenu Illollografiju Slovenska realistička avanturistička proza za mlade. U In-1t'f'lIational companion encyclopedia of children's literature iz 1996. godine Sheila Ray predstavila je Sloveniju vrlo skromno, no vec joj je u sljede­(-em izdanju Peter Hunt (2004: 1190-1193) posvetio više pažnje.

Dvojezično izdanje nagradenih autora Meadow of secrets: national 11'lV(miL' Slovene writers for children and youth, Slovene book illustrators (na ".jema(~kom i engleskom jeziku) bilo je namijenjeno predstavljanju na t'rallHurtskom sajmu knjiga 2007.,2008. i 2010. Dragica Haramija su­djdovala je u izradi kataloga te je pri odabiru predgovora 2009. godine i1'dala znanstvcnu monografiju Sedam slo va: opusi sedmoro sllvrl'1nenih 1/(),l't'l/lkih spi,wle/ja za mlade. Zajedno sa spisateljicom Janjolll Vidmar, )()()I). oSll1islila jc katalog za bolonjski sajam knjiga .\'10'1'1'111"\ ;"·I/./or

I'(JII".!!. /'t'llda,l. lJ slovl:llskoj književnosti za mlade isti, II .,. i III liHIItori

l'jja su di l •1a ""'v"Iil-na Ila stralle jczike, a medu 1l.i.il~la treha Ila~~asi"i SVl:tlallll Makarovič i prijevode njezinih Šl:z<.ksd baJkl Ila l:lIglcskl JezIk

(Svetlana 's 1"o;,y Tales, 2008). . J

Javna je agencija RS 2010. nastavila s katalogom Slovemas bestfor young readers kojeg je od 2008. do 2009. izdav~a Slove~s~a gospo darska komora. To je pregledni katalog odabramh autora 1.11ustrato.~a za mlade, s kratkim biobibliografskim tekstovima i naslovmcom, prlje svega namijenjen recepciji izvorne slovenske knji~evnosti za mlade ~a sajmu knjiga u Bologni. Ključni literarno-sustavm trenutak p:.:dstavIJ~ i uvrštavanje književnosti za mlade u kontekst slovenske knJlzevnOSt1 1980. - 2010. kao i u zbornik Suvremena slovenska književnost (1980. _ 2010') s prilogom Mateje Pezdirc Bartol Slovenska književnost za

mlade (1980. - 2010.).

Recepcija slovenske književnosti za mlade nakon 2010.

U periodu od 1980. do 2010. pa inakon 2010. iz~~le su. sp~cijal~Lira ne znanstvene monografije koje su analizirale recepclJu pOJedmog ~anra ilili autora. Godine 2008. Metka Kordigel Aberšek objavila je Dtdak tiku književnosti za mlade u kojoj je predstavila didaktički pogled na recepciju slovenske književnosti za mlade u osnovnim škola~a. ~rag~c~ Haramija je 2011. izdala monografiju p~sve~e~u .autors~o~vshkovmc.l, pod naslovom Lila Prap: pripovjedačica kOJa ",,-uit .sltk.ama t pue z.nakov~­ma / a storyteller who thinks in images and wrztes zn Jtgns. NedvoJbeno JC da se Li1a Prap nakon 2000., a posebno nakon 2010., n~jviše.ističe. medu slovenskim autorima za mlade, prvenstveno s autorskim shkovmcama, odnosno ilustracijama. Njezine brojne autorske slikovni ce prevedene su na strane jezike, no treba naglasiti da je to slikovno-književ~~ forma, u kojoj prevladavaju ilustracije po koj ima je a~t~ric~ pr.epo~natlJlva doma. coj istranoj javnosti. U tu svrhu je o autoncl smmlJen 1 dokumentarni film, namijenjen domacoj i inozemnoj recepciji. .

U reviji CLCWeb: Comparative Literature and Culture 2011. ?odtl1c objavljen je članak o književnosti za mlade u jugoiSt~~:lOj Europi, u ko jem se vec u prvom poglaviju istražuje slovcnska knJlzevn~st za .mla~k. U istom časopisu je 2013. godine izašao rlanak l

() slovenskIIn pnp()~.lc dačkama \1 europskom kontekstu.J(·dall od hitllih 'l,aklju('aka člallka.Jcsl

' 1\ Sli' \. ' "j :--1"VI' lIi,lI' WOIllt'1I ",;,i, y' 1 :11(' WIIII'I", It ti l' 1101 .00ojll' ~./ 10,777 1/1 IH 1 ·1 \ J.I )01.·1

da il' sloveli ska pripovjl'(LlI'il'a Josipill;1 '\'UIIIIII',I II 1 ,1 IH \. godi Il!' prva \1 bll'l)pi objavila hajku (No:i. tIIUI/07.llIl'/'I/t'i((I) , JII ~' it' ".1'11111 pOi' llaja da su i slovenski pripovjcdači i b,~kc bili prisutni u lIl'killl 1'111111''';\ illl dr'/avama. ( ;odine 2014. izašao je pregledni katalog JavIlc agl'lIcijl' I'a knjigII, knji je prolllicao suvremenu slovensku književnost za mladc Ila s;~jrnll knjiga u Bologni. Uvodnu riječ o autorima i ilustracijama pod naslovom Izvornost IlI'lIrCmene slovenske književnosti za mlade napisala je Katja Stergar.

Zak1jučak

Slovenska književnost za mlade prošla je oko dva stoljeca razvoja i pet recepcijskih faza. Prva je odgojna recepcija od 1800. do 1850., koja se nije odnosila na slovenska djela, vec na prijevode (Christoph von Šmid idr.), atematski osobito na vjersko-odgojnu literaturu (Anton Martin Slomšek i dr.). Od 1850. do 1900. počinje druga, pedagoška recepcija, koja prati lI~jecaj školskih knjiga i knjiga za mlade. U periodu od 1900. do 1950. tra­.Il' trcca, estetska recepcija, koja proučava autore za mlade (Otona Župan­l' iča i dr.) na razi ni članaka. Slijedi četvrta, strukovna recepcija, koja traje od 1950. do 1980., a odnosi se na monografije. Nakon nje dolazi peta, zllanstvena recepcija, gdje su književnost za mlade i didaktika književno­sti (za mlade) postali studijski kolegiji na sva četiri sveučilišta u Sloveniji, a potom se postupno razvila i medunarodna recepcija, prvenstveno s članci-111:1 Ila engleskom jeziku, kako u periodu od 1980. do 2010. tako ikasnije.

lJi teratura

Bartol, Mateja Pezdirc. (2010). Slovenska mladinska književnost (1980-2010). Alojzija Zupan Sosič (ur.) Sodobna slovenska književnost (1980-2010). Obdobja 29. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske f:tkultete,

Blažic, Milena Mileva. (2014). Izvirnost slovenske mladinske književ­IIO.lli v evropskem kontekstu. Ljubljana: JAKRS.

J)ovic, Marijan. (2003). Literarni polisistem in mehanizmi medkul­tmIlih stikov. Jezik in slovstvo 48/6. 75-85.

I':vcll Zohar, Itamar. (1990, 1997). Polysystem studies. Poetics Today: IIIII'II/al iOlla/Journa/ for 7heory and Analysis of Literal II rl' and Commu71 i­,"Iioll 1111. www.tau.ac.ill-itamarez/works/

11:11:llllij,l. l )1\lgi(';1. (2007). !vll'at/fnt) ~/II'(/'dl: 1Illliolltl/ 11'{(lll/dl: S/o 'VCllt' 'lVI il,'1 \ Ir" ,hiltlrl'll "lit/ YOlllh, S/OV/'II/' !Ioo!" i//wll'tllon. I,jubljalla :

Društvo slovl'llskih pisateljev. Ilararnija, Dragica. (2009a). Meadow ofsecrets: natiollu/ award\': S/o

vene writers for children and youth, Slovene book illustrators. Ljubljana: CCI Association of Publishers and Booksellers of Slovenia.

Haramija, Dragica. (2009b). Sedem pisav: opusi sedmih sodobnih s/o venskih mladinskih pisateljev. Maribor: Mariborska knjižnica, revija

Otrok in knjiga, Pedagoška fakulteta. Haramija, Dragica. (2009c). Slovenia's best for young readers. Ljublja

na: Chamber of Commerce and Industry of Slovenia, Association of

Publishers and Booksellers of Slovenia. Haramija, Dragica. (2010). Meadow ofsecrets: national awards: S/o

vene writers for children and youth, Slovene book illustrators. Ljubljana: CCI Association of Publishers and Booksellers of Slovenia.

Haramija, Dragica idr. (2011) Lila Prap:pravljičarka, ki misli v porlo bah in zapisuje v znakihla storyteller who thinks in images and writes. Ccl.!l': Zavod Celeia, Center sodobnih umetnosti, Galerija sodobne umetnost 1.

Humar, Kazimir. (1950). Pregled slovenskega mladinskega slovsIv".

Gorica: s. n. Humar, Kazimir. (1955). Slovensko mladinsko slovstvo 2. Gorica: s. n. Hunt, Peter ur. (2004). Internatlonal Companion of Ch ildren 's Litera

ture. London, New York: Routledge. Kobe, Marjana. (2004). Vedež in začetki posvetnega mladinskega slov

stva na Slovenskem: 1778-1850. Maribor: Mariborska knjižnica, revija

Otrok in knjiga, Pedagoška fakulteta. Kobe, Marjana; Avguštin, Maruša. (1998). Slovenska mladinska knji-

ževnost in ilustracija/Slovene children's literature and illustration. Ljublja

na: Slovenska sekcija IBBY. Kordigel Aberšek, Metka. (2008). Didaktika mladinske književnost.

Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. Pregelj, Bogo. (1948). Kritika - Slovenska mladinska književnost po

osvoboditvi. Novi sVI'l 1/1 O. 7R5 791. Saksida, Igor. (2001). /\1/"rlilllka kl!iii t"vnost. Jože Pogačnik (ur.):

Slovenska književllo.ll III , l ,jl1hlj:IIl:l : l )ZS. Stcrgar, Katja idr. (JO I 1) • • S/o' '0111'\ ;', '1/.1')/ yOllng rt'ada. Ljubljal1a:

Slovl'l1ian Book Ag('1l1 y. Stra'i.ar, Borut. (1'}HO).f JI/()Ik I ~/II I' 'II 1/. 1 Ijuhljalla: ZI{SSS.

SlIlIIlIIllry

'Ihe paper fOl"IIS Oli two n'lItllril's of SI .. vlll(' ,J.ddllll' lilelalllre by (ollsitil-rillg sr\tolarly critirism. ln this IH'I illd \v" difl"I(,lIliall' five rc ("('ptiolls. 'Ihe first (1800 1850) is didactic alldll'lal,· ()Idy lo religious .llId translated tcxts.The second (1850-1900) is pl'dagogic alldrclatcs to sl'ilOolbooks and collections. The third (1900- 1950) is aesthetic, based Oli scholariy articles.The fourth (1950-1980) is characterised by acade­lllir monographs.The fifth (1980-2010) is the academic and internati­ollal reception.

Kcywords: children's literary criticisrn, reception, Slovenia, Slovene rhildrcn's literature, in foreign countries

KRITIČKI PROZOR Kritike, prikazi, osvrti