Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse nekih država

Konferencija - Masovna primena reciklaže u Srbiji

1

Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse

nekih država

Masovna primena reciklaže u Srbiji8. maj 2009. godine

Hotel Hyatt Regency Beograd

Dr Viktor Simončič dipl.ing. VIKOS - Sisak


2

„Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi htjeli sve i odjednom i onda ne napravimo ništa.“

(Duško Radović, “Beograde dobro jutro”)


3

ZA PROMJENE JE POTREBNO VRIJEME – i drugi su ga trebali


4

PRIMJERI - VRIJEME ZA PROVEDBU

Pakiranje Otpadne vode IPPC Odlagališta

(satara direktiva)

CZ 2005 2010 2012

HUN 2005 2015

SLO 2007/2012 2015 2011

POL 2007 2015 2010 2012

EST 2010 2009


5

PRIMJER: Koraci izrade strategije postupanja s ambalažnim otpadom u Sloveniji

• 1996 Izrađena je Strategija postupanja s otpadom -

• 1999 Izrađena Analiza postojećeg stanja postupanja s ambalažom i otpadnom ambalažom; Izrada Izvedbenog programa strategije postupanja s ambalažom i otpadnom ambalažom i usvojen Pravilnik o postupanju s otpadnom ambalažom, sa drugima pratećim podzakonskim propisima -

• 2001 Izrađen Operativni program za postupanje s otpadnom ambalažom,

• 2004 industrija se obavezala da uspostavi sistem

• 2007 Puna primjena “stare” Direktive

• 2012 Puna primjena “nove” Direktive


6

SVE ŠTO SE RADI TREBA BITI U SKLADU S MEĐUNARODNIM (EU) ZAKONODAVSTVOM – kako stvari jednog dana ne bi radili ponovo


7

Životna sredina u EU je pokriveno s 8 sektora je - 69 najvažnijih propisa

..... od kojih svaki postavlja iste zahtjeve za zajedničko - integralno:

• planiranje• nadzor i izvještavanje• izdavanje dozvola• inspekciju/provođenje zakona• komunikaciju


8

PROVEDBENI ZADACI(jun 2006)

Horizontalno

Zrak Vode Otpad Radijacija Kemikalije i GMO

Buka Priroda

Planiranje 32 35 36 53 26 9 7 11Izdavanje dozvola 40 - 10 12 9 13 - 8Inspekcija 20 - 2 20 9 3 - 7Nadzor 2 27 18 10 13 - 3 4Komunikacija 23 22 12 7 7 4 6 6Izvješćivanje 28 40 21 38 16 10 8 25


9

Provedbeni zadaci

• Svaki od nevedenih 720 zadatak– od toga 140 vezano samo za otpad - zahtijeva:

– izradu “kakvog – takvog” propisa,........ a

– poneki zahtijevaju i donošenje standarda,....i posebne tehničke i organizacijske uvjete

• Za postizanje optimuma POTREBAN JE ANGAŽMAN svih aktera


10

Zato se novosti uvode dogovorom....

RJEŠENJE PRIHVATLJIVO

“ZA SVE”/ 19

PROBLEM

OTPAD

PROBLEM

OTPAD

Interesne grupe:

Privreda, NGO,..

Komisije,

Vlada/e

i

Parlament/i

DOGOVORI, PREGOVORI,

TRAŽENJE KOMPROMISA


11

UVOĐENJE NOVIH STANDARDA U ŽIVOTNU SREDINU UVIJEK JE POVEZANO S TROŠKOVIMA – uvijek postoje ekonomska ograničenja


12

Ekonomska ograničenja

• Usvajanje visokih standarda je barem kratkoročno gledano uvijek “TROŠAK”!

• Za ispunjavanje standarda EU u području zaštite životne sredine uobičajeno izdvaja u razvijenim državama godišnje između 1% i 2% bruto nacionalnog dohotka (BND) – do 500 €

• Uz jednaki % izdvajanja Srbija bi iste standarde trebala ispuniti s 10 puta manje sredstava (1-2 % od 4000 € je 40 - 80 €) !!??!!

• Često se čuje: Nema problema - “zagađivač plaća”?


13

Plaća li zagađivač stvarno?

• OPREZ: S obzirom da proizvod i uskugu plaća kupac-korisnik princip „zagađivač plaća“ u stvari uvijek znači „potrošač – korisnik plaća“.

• troškove treba držati što je niže moguće, jer i preneseni trošak na korisnika predstvalja trošak za cijelu društvenu ekonomiju.

• Preplaćeni trošak za neku uslugu znaći gubitak za društvo (manja dobit, manje plaćeni porez) i eventualno samo dobit za neki pojedinačni privredni subjekt.


14

Troškovi postupanja s komunalnim otpadom

• Hrvatska – 7 – 10 EURA/porodica/mjesec

• Slovenija – 12-15 EURA/porodici – posuda od 120 l ili 3-7 EURA po osobi

• Kopenhagen – cca. 200 EURA/ godišnje za odvoz vreće od 80 l 1 x tjedno


15

TREBA ISPRAVNO RAZUMJETI PROBLEMATIKU – to je često velik i zanemaren problem jer svi misle da sve znaju i mogu sve


16

OTPAD nije smeće!

• Zakonodavstvo EU u području otpada pripremljeno je na principima “slobodnog protoka roba i usluga”

• Isto kao i kod drugih proizvoda jasno je propisano što može biti otpad i kada to postaje otpad

• Otpad ne mora biti ono što mi želimo da bude odn. što nam ne treba!


17

Zašto je striktno određeno što je otpad?

• Prije svega se radi o: Ekonomskim razlozima – svima se priznaje

jednak trošak u proizvodnji – jednakost na tržištu – uspješniji je onaj koji to bolje napravi, ali ne i onaj koji to uradi na nedozvoljen način – on se eliminira iz tržišne utakmice

Potiču se novi poslovni tokovi – kada se stvore uvjeti neki od otpada postaje stvarna sirovina, koja se više “financijski” ne valorizira kao otpad


18

O DIREKTIVAMA

EU Direktive kažu KOJE CILJEVE treba postići, ali ne kaže KAKO ih postići!

Zbog toga su u zemljama EU implementirani različiti sistemi, sa

različitim troškovima implementacije


19

10 R STRATEGIJA

R10 REMEDIATION

R9 RECYCLING

R8 RECOVERY

R6 REFILLING

R7 REUTILIZATION

R5 RE-USE

R4 REPAIRR3 REPLACEMENT

R2 REDUCTION

ODLAGANJE

R1RE-ENGINEERING


20

R – strategije ne samo reciklaža!

• R1- Re-engineering - reinženjering, iznalaženje alternativnog načina zadovoljavanja ljudskih potreba

• R2- Reduction - smanjenje količina• R3- Replacement - zamjena korištenih sirovina drugim• R4- Repair - popravak• R5- Reuse - ponovna upotreba• R6- Refilling - ponovno punjenje• R7- Reutilization - ponovno korištenje u druge svrhe• R8- Recovery - povrat materijala i energije• R9- Recycling - povrat u isti tehnološki proces• R10-Remediation - saniranje odlagališta


21

Količine ambalaže u kilogramima

• Količine ambalaže po stanovniku

72 – Finska 210 Irska

Hrvatska i Slovenija 80 – 100

• Količine ambalaže po 1000 EURA GDP

4 Finska 12 Portugal i Estonija


22

Postignuto u EUReciklaža i iskorištavanje 50 – ES, UK i Port.

94 - Danska

Samo reciklaža 36 – Portugal

70 - Belgija

Staklo 34 – UK

93 - Belgija

Papir 35 – Irska

88 - Njemačka

Metal 10 – Grčka

86 - Belgija

Plastika 3 – Grčka

49 - Njemačka


23

KAKO FINANCIJSKI STIMULIRATI POJEDINE POSTUPKE RECIKLAŽE,.... to je “ključ uspjeha” i “neuspjeha”


24

eko

nom

ično

st

+

-

0

A

BC

D

Za neke sirovine reciklaža je neekonomična na nivou poduzeća

EKONOMIČNOST ZAVISNO OD VRSTE SIROVINA

sirovina

Jedino je sirovina Aekonomična za poduzeće


25

eko

nom

ično

st

+

- Imajući na umu društvenu korist,intervencijom države povećava se broj sirovinaza koje je reciklaža ekonomičina

0

državnaintervencija

A

BC

D

sirovina

Sirovine A, B i Cekonomične za poduzeće


26

NEKA ISKUSTVA......


27

ŠTO SE MOŽE PREPORUČITI U SRBIJI na osnovi iskustva drugih

• Za uspostavu ekonomski prihvatljivog sistema potrebno je jako puno vremena i ekonomska valorizacija cijelog životnog ciklusa otpada.

• Kod cijena odlaganja koje su zanemarivo male, kada ne postoje obaveze plaćanja naknada za zagađivanje životne sredine, teško je naći ekonomski opravdane načine postupanja za sve vrste otpada

• No, ipak ima nekih mogućnosti i u slučaju postojećeg, uglavnom neuređenog područja postupanja s otpadom i relativno male ekonomske moći


28

Pri tome treba....

• (ako baš nema nekih posebnih razloga) IZBJEGAVATI ORIGINALNOST

• Slijediti one koji su već prošli određeni put, ali ne nužno i kopirati

• Važno je poznavati i razumijeti lokalne mogućnosti – potencijale i barijere


29

ŠTO SE MOŽE LAKO UREDITI?

• Sve ono što na što se može lako staviti taksa prilikom proizvodnje ili uvoza: ulja, gume, automobili, metali, a za što postoje prerađivački kapaciteti i

• Ono za što postoji ekonomski interes, kao neke vrste plastike, papir, otpadna ulja,..


30

OTPAD ima tržišnu cijenu (€/t)2007/9 – koja se MIJENJA!

• Metal miješani 75

• Aluminij 1 000 - 350

• Olovo 20

• Bakar 2 500

• Papir 85 - 17

• Staklo 12 – 30? (ambalažno 5)

• Miješana plastika 50

• Folija 450/200 – 200/80

• PHD 450 - 75

• PET 250 – 300 - 150

• PP 400 - 75

• Sastavljena ambalaža 25


31

EU Sistemi postupnaj s ambalažnim otpadom

Integrirani Sistemi Organizirani od strane industrije

AustrijaBelgijaČeška

FrancuskaGrčkaIrskaItalija

LuksemburgPortugalRumunija

SlovenijaŠpanija

ŠvajcarskaUK

BjelorusijaBugarska

Depozitni SistemiOrganizirani od strane Vlade

Danska

Finska

Njemačka

Norveška

Švedska

Hrvatska

(Estonija)


32

O visini nakanda

• Proizvođači ambalaže uplaćuju u SLO od 50 €/t za PET do 87 €/t za druge prodajne plastike, a u Hrvatskoj petnaestak puta više uz postizanje istih ciljnih vrijednosti

• Razlike u naknadama za kompozitne amabalažne materijale su još drastičnije. U Sloveniji proizvođači plaćaju naknadu od 33 – 65 €/t, a u Hrvatskoj, ovisno o proizvodu kojeg sadrže i do nekoliko tisuća eura po toni

• u posebnim slučajevima kada proizvođač ne postigne nacionalne ciljeve povrata ambalaže - najviši iznos je oko 3 300 €/t – znači i do sto puta više.


33

Naknade za plastičnu bocu zapremnine 1 lit i težine 0,03 kg

2,0700

5,2200

20,5940

9,9780

8,7984

3,47004,2090

0,15450,0000

5,0000

10,0000

15,0000

20,0000

25,0000

€¢

Austrija

Danska

Hrvatska *

Hrvatska **

Hrvatska ***

Norveška

Njemačka

Slovenija

Švedska

Hrvatska * - obračunana puna poticajna naknada Hrvatska ** - obračunano 10% od poticajne naknade

Hrvatska*

Hrvatska**

Hrvatska***

Hrvatska ** - bez poticajne naknade

- PDV na povratnu naknadu nije obračunan


34


35

Približni troškovi odgovornosti proizvođača u Eurima

• Austrija 290• Belgija 85• Francuska 45• Njemačka 250• Španjolska 50• UK 15

• Slovenija 60

• Hrvatska uvjetno “550” i to samo za dio ambalaže – nekih 25%


36

Zašto je tome tako?• Istina je da je Hrvatska “očistila” svoje prostore,

ali je cijena čini se ipak previsoka

• Večina država EU je problematiku RECIKLAŽE uvađala preko deset godina, a u Hrvatskoj se to željelo “ostvariti preko noći” – bez ispunjenih preduvjeta (suradnja svih aktera,...)

• Upravo zbog primjera Hrvatske predlaže se POSTUNOST, SURADNJA SVIH I RAD NA DUGI ROK


37

Papir i karton

• Visoki troškovi postavljanja kontejnera za prikupljanje iz domaćinstava

• Problem cijene – pravilo ponude i potražnje

• Sistem POSTOJAO i POSTOJI i može se “lako” DOTJERATI


38

Staklo

• Niska cijena otpadnog stakla ne dozvoljava ekonomsku opravdanost transporta na velike udaljenosti – bila je 12-13 (2007) sada i do 30 €/toni – zadnja cijena u Sloveniji (2009)

• Teško se uspostavlja ekonomsko opravdani sistem


39

Plastika

• Neke vrste plastike na tržištu postižu dobru cijenu

• Mogu se skupljati na mjestima gdje nastaju veće količine, a visoki su troškovi sakupljanja i recikliranja iz domaćinstava

• U Hrvatskoj postoji moderna tvornica za reciklažu PET


40

Otpadna ulja

• U EU se od ukupnih količina koje dođu na tržište 50% “izgubi” prilikom korištenja, a od ostatka se reciklira cca. 75 %

• Službeni izvještaji govore o tome da se 25% otpadnog ulja koristi na nedozvoljen način

• To je problem i svih ovih prostora


41

HR - Što se tiče otpadnih ulja do 2010. se planira oporabiti 90% otpadnih ulja. Danas, samo koju godinu prije tog roka se sakuplja oko 10%?! Naknada je 0.27 EURA/litri odn. 0.135 ako je maloprodajna cijena proizvoda manja od 40 KN/litri

SLO – sa sadašnjih 35% želi se povećati na 50%, odn. na 30% od prodanih količina - 0,1586 EUR


42

Metali

• Uređeno od uvijek samo od sebe visokim cijenama metala kao sekundarnih sirovina


43

Stari automobili

• Moguće je relativno lako uvesti i taksu i obavezu kontrole – evidencije

• Imaju uporabnu vrijednost – već danas funkcionira reciklaža starih automobila

• Propisivanjem tehničkih standarda mogla bi se poboljšati aktivnost

• HR - Naknada za uvezena ili proizvedena motorna vozila iznosi 0.116 EURA (0,85 kuna)/kg u SLO - 0,0584 EUR za 1 kilogram vozila


44

Otpadne gume

• HR – riješila problem unutar države – cementare (25%) i reciklaža (75%) - naknada za uvezene i/ili proizvedene gume 200 EURA po toni

• SLO – riješila problem, dio se izvozi - 33,38 EUR po toni


45

Bijela tehnika

• Moguće, ali traži uređeno tržište i obavezne subvencije – interesantno jer je radno intenzivno

• Naknada u Hrvatskoj – cca. 0.30 €/kg.

• Trošak postupanja: 250 – 300 €/toni


46

Otpadne baterije

• HR - Naknada za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima :

• Starteri 0,65kn/kg

• Prijenosne baterije i akumulatori 12 kn/kg

• Ind. baterije i akumulatori 1 kn/kg.

• Lako je urediti tržište!


47

MOŽDA I NAJVAŽNIJE

• Zaštita životne sredine nije samo “više cvijeća manje smeća”. Pitajte se što je potrebno da i sutra rade tvornice u vašem kraju?

• Investicije u privredu smatram jednim od ključnih prioriteta - potrebno je ocijeniti koji će to prirodni resursi postati ključni za razvoj određene sredine (voda, šume, ugljen, rude, zemljište,...) i koje od tvornica!


48

• Da li ste znali da je izvoz mesa u države EU uvjetovan postojanjem:

Dobrih laboratorija

Higijenskih klaonica

Postojanjem sistema za postupanje s životinjskim otpadom - KAFILERIJA


49

• I ZA KRAJ..... JAKO JE VAŽNO ZNATI KUDA SE IDE.....


50

Sjećate se .....

• Na jednom raskršću zalutala Alica pita Zeca:

• “Kojim putem da krenem?”

• “Kamo ideš?” upita Zec.

• “Ne znam” odgovori Alica.

• “Onda ti je svaki put dobar”, odgovori Zec.


51

Srbija zna kuda treba ići...

• Usvajanjem seta novih zakona i Strategije postupanja s otpadom vidljivo je da se u Srbiji zna put

• Sada slijedi najteži dio ...... Primjena!

• Važno je da to rade oni koji imaju znanja

• Dalmatinci bi rekli “daj dite materi”

• Jer........ Inače.......


52

DRUŠTVO

MOGUĆNOSTI

ŽELJE

PITA NE SMIJE BITI SKUPLJA OD TEPSIJE


53

TE

HN

IČK

I /

TE

CH

NIC

AL

EK

ON

OM

SK

I /

EC

ON

OM

Y

TR

ŽIŠ

NI

/ M

AR

KE

T

DR

UŠ

TV

EN

I /

SO

CIE

TA

L

POTENCIJALI POTENTIALS

BARIJEREBARRIERS


54

• PUNO USPJEHA I HVALA NA PAŽNJI i svakako ne zaboravite......


55

„Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi htjeli sve i odjednom i onda ne napravimo ništa.“

(Duško Radović, “Beograde dobro jutro”)


56

Korisni linkovi

• http://www.eea.europa.eu/themes/waste/about-waste-and-material-resources

• http://www.eea.europa.eu/

• http://ec.europa.eu/environment/waste/legislation/index.htm

http://www.eea.europa.eu/themes/waste/about-waste-and-material-resources

http://www.eea.europa.eu/themes/waste/about-waste-and-material-resources

http://www.eea.europa.eu/



http://ec.europa.eu/environment/waste/legislation/index.htm



Documents

Reciklaža - prijedlozi na temelju prakse nekih država