Red riječi u Njemačkom jeziku - Pravila

Njemačka rečenica funkcioniše po strogo utvrđenim pravilima. Red riječi – dieWortstellung podleže osnovnim pravilima.

- 1. Pozicija glagola je 2 mjesto u rečenici.

Er wartet bis Sonntag.Die Straße ist lang.Hans schenkt seiner Mutter Blumen.

- Pozicija broj 2 ne znači automatski i drugu po redu riječ u rečenici.

Navedeni primjer:Die Straße ist lang.Ako bukvalno brojimo, glagol je na mjestu broj 3. Ali mi to nećemo uraditi.

In der Mitte der Nacht beginnt ein neuer Tag.

Sledeći primjer bi bukvalnim brojanjem postavio glagol na 6 mjesto. Međutim, pravilo opoziciji glagola na čvrsto utvrđenom drugom mjestu u njemačkoj rečenici važi i dalje. Naprvom mjestu je rečenični član, Satzglieder, koji mi nazivamo priloškom odredbom, u ovomslučaju za vrijeme.

Sie liest gern Romane.Gern liest sie Romane.Romane liest sie gern.

Ona rado čita romane je sljedeći primjer. Naravno da možemo na prvo mjesto u rečenicipostaviti, već prema tome šta želimo da naglasimo, različit rečenični član – Satzglieder. Usvakom od datih primjera, glagol u funkciji predikata, ostaje fiksiran na 2 mjestu urečenici.

Važno: Glagol, koji razmatramo u ovim primjerima je u funkciji predikata u svomličnom obliku. Šta to znači?

U ovom primjeru na prvom mjestu imamo imenicu Straße, uz koju mora da stoji član, kaoobavezna odrednica svih imenica u njemačkom jeziku, ukazujući nam pri tom na rod imenicei formu odgovarajućeg padeža.

U svim navedenim primjerima radi se o potvrdnoj ili izjavnoj rečenici – Aussagesatz. Istopravilo važi i kada su u pitanju složene rečenice za glavnu rečenicu – Haupsatz. Zavisne rečenice su priča za sebe.

Postoje slučajevi, kada imamo u jednoj rečenici 2 glagola, koji zajedno čine predikat.

Lični glagolski oblik – kombinacije

- kombinacija sa infinitivom (futur, modalni glagoli)

Er will das Buch lesen.Ich werde um 5 Uhr kommen.

Kao što se vidi iz ova 2 primjera, prvi sa modalnim glagolom, drugi sa budućim vremenom, uobje kombinacije u rečenici imamo 2 glagola. Will i werde su u ličnom obliku (oblik, kojiodgovara određenom licu, ich=werde, du=wirst, er=wird,…) i oni se nalaze na 2 mjestu urečenici.Posljednje mjesto u rečenici zauzima drugi glagol, u ovom slučaju lesen,kommen=infinitiv bez zu.

- kombinacija sa participom perfekta, particip II

Er hat das Buch gelesen.

Objašnjenje je isto, lični glagolski oblik je na 2 mjestu = hat, a particip perfekta naposljednjem – gelesen

- 2. Pozicija glagola je 1 mjesto u rečenici

Ovdje dolazimo do teme o kojoj smo već nešto naučili a to je – da, ne – pitanja u nemačkom.Kada postavljamo pitanje bez upitne riječi, mi koristimo da li ili inverziju a to je kada ličniglagolski oblik ide na prvo mjesto.

Da se podsjetimo:Spielst du? – Da li se ti igraš?Ja, du spielst. – Da, ti se igraš.Ako imamo u kombinaciji 2 glagola, lični glagolski oblik + infinitiv ili particip perfekta,opisana pravila ostaju.1 mjesto = lični glagolski oblik, infinitiv, particip perfekta = posljednje mjesto.

Hast du mich vergessen?

- 3. pozicija glagola je posljednje mjesto u rečenici

(Još jednom naglašavam, pričamo o ličnom glagolskom obliku.)U zavisnom rečenicama, najčešće je glagol na posljednjem mjestu u rečenici.

(Sie sagt,) dass sie kein Geld hat.

Zavisne rečenice su tema za sebe.

Subjekat spada u grupu glavnih rečeničnih članova.

Subjektom se iskazuje vršilac radnje, nosilac stanja ili uzročnik zbivanja koji su u rečenicioznačeni predikatom. U službi subjekta najčešće su imenice, zamjenice ili brojevi unominativu ili skupovi reči sa imenicom u nominativu. Pored nominativa subjekat može dabude i u drugim padežima.

Subjekat može biti:

gramatički i logički subjekat.

Gramatički subjekat je subjekat kod koga su riječi koji vrše službu subjekta uvijek unominativu.

Logički subjekat je subjekat kod koga riječi koje vrše službu nisu u nominativu nego ugenitivu, dativu ili akuzativu.

Predikat spada u grupu glavnih rečeničnih članova.

Predikat je dio rečenice koji subjektu pripisuje neku radnju, stanje ili zbivanje. Riječi kojeoznačavaju radnju su glagoli. Pored glagola u službi predikata mogu biti imenice, zamjenice,pridjevi, prilozi i brojevi.

Predikat može biti:

glagolski i imenski predikat.

Glagolski predikat se se sastoji samo od glagola u ličnom glagolskom obliku koji se slaže sasubjektom u licu, broju i rodu ako glagolski oblik razlikuje rod.Imenski predikat se sastoji od pomoćnog glagola u ličnom glagolskom obliku i imenske riječi.Pomoćni glagoli su: JESAM (sam, si, je, smo, ste, su), HTJETI (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) iBITI (budem, budeš, bude, budemo, budete, budu).Imenske riječi su riječi koje se mijenjaju po padežima, a to su: imenice, zamjenice, pridjevi,redni brojevi, imenička ili pridjevska sintagma.

Prema složenosti predikat se dijeli na:

prost i složen predikat.

Prost predikat se sastoji od jednog glagola u ličnom glagolskom obliku.Složen predikat se sastoji sastoji se od dva, ponekad i od tri glagola. U složenom predikatuprvi glagol nema potpuno značenje. Takvi su glagoli: moći, htjeti, željeti, morati, smjeti.