Redovnik Koji Je Prodao Svoj Ferrari

5/8/2018 Redovnik Koji Je Prodao Svoj Ferrari

1/95


2/95

Mojemu sinu Colbyju koji me svaki danpodsjeca na sve sto je dobro na ovom svijetu.Duboko sam ti zahvalan.


3/95

ZAHVALE

= - jiga Redovnik koji je prodao svoj Ferrari osobit je projekt ostvaren-2 pomoc osobitih ljudi. Duboko sam zahvalan svojemu vrhunskomradnorn timu te svima onima koji su svojim entuzijazmom i energijomzsrvarili moju viziju ove knjige, osobito mojoj obitelji u tvrtki Sharma:_~dership International. Dirnut sam vasom predanoscu i osjecajem za=':-lJU._.


4/95

Zivot za mene nije svijeca kratkoga vijeka.Zivot je vise nalik vellcanstveno] baklji koju samnakratko dobio u ruke ielim da sja sto jaceprije no sto je predam buducim narastajima.

George Bernard Shaw

Sadrzaj

Prvo poglavljeBudenje . .. 11

Drugo poglavljeTajanstveni gost . . . . . 17

Trece poglavljeCudesna preobrazba Juliana Man/lea. 0 0 21

Cetvrto poglavljeCombat? susret s mudracima Sivane 0 0 0 0 0 0 32

PelO poglavljeDuhovni ucenik mudraca. 0 0 0 0 0 0 0 35

Sesto poglavljeMudrost osobne promjene . . . . . . . . . . . . 40

Sedmo poglavljeKrajnje neobican vrt . . . 0 0 0 0 0 0 0 48

Osmo poglavljeRaspirivanje unutarnje vatre . 0 0 0 0 76Deveto poglavljePrastaro umijece samovodenja 0

Deseto poglavljeMoe discipline .. 0

Jedanaesto poglavljeVasa najveca dragocjenost 0 0 0 0 0

Dvanaesto poglavljeNajvisa svrha zivota . 0 0

Trinaesto poglavljeBezvremena tajna neprolazne srece 0 0 0

139152/65172

95

9


5/95

PRVO POGLAVLJE

Budenje

S rusio se nasred prepune sudnice. Bio je jedan od najuglednijihparnicara Ll svojoj zemlj i. 0, bio je poznat ipO talijanskirnodijelirna, oelkojihje svako stajalo tri tisuce dolarai koja S Ll kra-sila njegovu dobra uhranjenu figuru, kao ipo elivljenja vrijeelnomnizu sudskih pobjeda. Jednostavno sam ostao stajati, obamro odsoka onim cemu sam upravo svjedocio. Slavni Julian Mantle sve-den je na zrtvu koja se na podu grcila poput bespornocnog novo-rodenceta, tresuci se, siIovito drhteci oblivena znojem.Od tog se trenutka sve doirnalo usporenim. ~IBoze, Julianu

nije dobro!" vrisnula je njegova pornocnica, emocionalno po-jasnjavajuci ono sto je bilo sasvim jasno. Sutkinja se doimala us-paniceno pa je brzo rnrmljala u privatni telefori koji je daIapostaviti za slucaj nuzde. A ja, ja sam samo stajao, osarnucen izbunjen. Molim te, nemoj umrijeti, stari bedace. Prerano je danapustis ovaj svijet. Ne zasluiujes ovakvu smrt.Sudski redar, koji se do tada doimao kao da j e 11 1 urnificiran u

stojecern polozaju, odjednom je skocio ipoceo ozivljavati pa-11


6/95

' l\ s. a ov n ik j' Pj i j e p r od a o s v o) 'Ferrari

loga sudskog junaka. Dugi plavi uvojei njegove pornocnice pa-dali su preko njegova zarkocrvenog lica dok mu je tiho saptalarijec! utjehe, rijeci koje on ocito nije euo.Juliana sam poznavao sedamnaest godina. Upoznali smo se

kad me je, kao mladoga studenta prava, jedan od njegovih part-nera preko ljeta zaposlio kao pripravnika-istrafivaca. Vec je tadaimao sve. Bio je briljantan, naocit ineustrasiv branitelj isanjaoje 0 slavi. Julian je bio mlada zvijezda svoje tvrtke, dvorskicarobnjak. Jos uvijek pamtim kako sam jedne veceri, radeci do-kasna, prosao pokraj njegova kraljevskog urecIa i na njegovommasivnom hrastovom radnom stolu uglecIao uokvireni citat.Bile su to rijeci Winstona Churchilla i mnogo su govorile 0 tomekakav je covjek bio Julian:

Uvjeren sam da smo danas gospodari svoje sudbine,da zadatak koji je pred nama nije izvan nasega dometa;

da samsposoban izdriati njegovu muku i patnju.Ako vjerujemo u svoj cilj i ako je nasa ieUa za pobjedom

nepokoleblj iva, pobjeda nam nece biti uskracena.Julian je zivio u skladu sa svojim uvjerenjern. Bio je uporan,

nepokolebljiv i sprernan raditi osamnaest sati dnevno kako bipostigao uspjeh koji je smatrao svojom sudbinom. Cuo sam damu je djed hie uglecIan senator, a otac visoko cijenjeni sudaesaveznoga suda. Bilo je ocito cIapotjece iz bogate obitelji icIa sunjegova Arrnanijevim odijelima zaogrnuta ramena optereceriagolemim ocekivanjirna. No, moram priznati da se cIokazao vlas-titirn snagama. Nepokolebljivo je postupao na svoj nacin - ivo-lio je izvodit i predstave.Julianove neobuzelane, dramaticne izveelbe u sudnici redo-

vito su stizale na novinske naslovnice. Bogati i slavni obracali sumu se kad god im je bio potreban vrhunski pravni takticar kojine preze od agresivnosti. Njegove su slobodne aktivnosti vjero-12

'J(obinS. Sharma

jatno bile jednako poznate. Kasni nocni posjeti najfinijirn resto-ranima u gradu u drustvu mladih, seksi manekenki ilineo?uzcIan~. pijanke s raskalasenorn druzinorn brokera, koje jenazivao SVOJlm"timorn za razvaliivanje", bili su teme 0 kojimasu se u tvrtki ispredale legende.Ni danas ne shvacarn zasto je onoga Ijeta bas mene odabrao

da radim s njirn na senzaeionalnom slucaju samoubojstva. Iakosam diplomirao na Pravnom fakultetu Harvarda, na kojemu je ion diplornirao, nedvojbeno nisarn bio najbolji pripravnik utvrtki, a ni moje obiteljsko podrijetlo nije obuhvacalo "pJavuk~.vl1.~.akon 5t? je neko vrijerne proveo u rnornarici, moj je otaeCIJel1zivot radio kao cuvar u lokalnoj banci, Majka je skrornnoodrasla u Bronxu.No, medu svima onima koji su potiho tezil: toj povlastici on

je ~?~k odabrao mene za svojega pravncg pomocnika u sluc5ajukoji J~ postao poznat kao "rnajka svih sudenja za ubojstvo":rekao Je .elamu se svida moja "zarka zudnja'', Dakako, pobijedili~m~, a direktor optuzen za brutalno ubojstvo svoje supruge opetje bio slobocIan covjek - i li barem onoliko slobodan koliko mu jeto dopustala njegova preooterecena savjest.'VToga sam ljeta stekao dragocjeno znanje. Bilo je to mnogoVIseod pouke 0 tomekako ni iz cega stvoriti opravdanu sumnju-~ozna svaki bolji odvjetnik. Bila je to pouka iz psihologije pob-Jed~:anja i dragocjena prilika za promatranje majstora na djelu.UPIjaO sam kao spuzva.Na Julianov poziv ostao sam u tvrtki kao suracInik, a medu

n~ma. se ubrzo razvilo trajno prijateljstvo. Priznajem da s njimruje bilo lako raditi. Uloga njegova pornocnika nerijetko je bilavjezba podnosenja Irustracije, koja je katkad zavrsavala inocnim ispadima urlanja. Bilo je doista onako kako on hoce ili-crta. Taj j~ coviek jednostavno bio bezgriesan, No, tvrcI vanjskiizgled skrivao je covjeka koji je necIvojbeno volio Ijude,Koliko god bio zaposlen, uvijek bi pitao za Jenny, zenu koju

13


7/95

. .. ." _."_ -~t;:, ., .; ,,- : .~.

' 1 \! - do v ni k_ / ( Pj !j e p ro d ao s o oj ' Fer ra ri

jos uvijek nazivam "mojorn nevjestom" iako smo se vjencaliprije no sto sam poceo studirati pravo, Kadje od drugog priprav-nika saznao da sam u riovcanoj stisci, pobrinuo se da dobijemvelikodusnu stipendiju. Istina je da je bio nemilosrdan igrac idaje uzivao u svojoj surovosti, ali svoje prijatelje nikada nije za-postavljao. Pravi je problem bio u tome sto je Julian bio opsjed-nut svojim poslom.Svoje dugo radno vrijerne prvih je nekoliko godina opravda-

vao govoreci da to cini "za dobrobit tvrtke" te da "sljedece zimesvakako namjerava uzeti slobodan mjesec iotputovati naKajmansko otocje". No kako je vrijeme prolazilo, glas 0 njego-'vim briljantnim uspjesima se side pa je posla bilo sve vise . .Pris-tizali su mu sve vazniji isve bolji slucajevi, a Julian nikada nijeuzrnicao pred pravim izazovom paje radio sve vise ivise. Urijet-kim trenucima mira priznao bi da ne moze spavati duze od dvasata jer ga probudi griznja savjesti zbog toga sto ne radi naslucaju. Uskoro sam shvatio da ga svladava zudnja za vecimuspjesima: za vecim ugledom, za vecorn slavom iza vecom ko-Iicinorn novca.Kao sto se i ocekivalo, Julian jepostao iznimno uspjesan,

Postigao je sve 0 cornu vecina ljudi moze samo sanjati: zvjezdaniprofesionalni ugled, rnilijunske prihode, velebnu vilu u cetvrti ukojoj zive slavne licnosti, privatni mlaznjak, vikendicu na trop-skom otoku i svoju najdragocjeniju imovinu ~ sjajan crveni Fe-rrari parkiran nasred njegova prilaza.No, znao sam da situacija nije onoliko idilicna koliko se na

povrsini doimala. Opazao sam znakove predstojeceg kraha, nezbog toga sto sam bio pronicljiviji od drugih u tvrtki, vee zato stosam s njim provodio najvise vremena. N eprestano smo bili za-jedno zbog toga sto smo neprestano bili na poshi, A utrka ni-kako da uspori. Na obzorju je uvijek bio novi senzacionalansluca], jos vazniji od prethodnoga. Julian se nikada nije mogaoclovoljno pripremiti. Sto ako sudac, ne daj Boze, postavi ovo iii

'! -

i,.'

,1'.

, '~I

2 (o 6i n S . SfU1.rfn4

?no pitanje? Sto ako nase istrazivanje.ns bude krajnje temeljito?Sto ~ko ga iznenade nasred prepune sudnice pa ostane stajatikao Jelen zaslijepljen neocekivanim automobilskim svjetlima? Izato smo radili koliko smo god mogli, a njegov je mali svijet us-red~tocen na posao usisao imene. Iako smo nas dvojica, ro-bovi sata, rnukotrpno radili na sezdeset i cetvrtom katu celicno-staklenog rnonolita, dok je vecina razboritih ljudi bila kod kucesa .svo~irn obiteljima uvjerena u vlastitu nepobjedivost,zastiepljena prividnom inacicom uspjeha..Sto sam vise vremena provodio s Julianom, to sam jasnijeuvidao da se sve vise unistava poslom.Kao da je na odredeninacinzudio za smrcu. Nikada nije bio zadovoljan. Brak rnu jenakon nekog vremena propao, pres tao je razgovarati s ocem ipremdaje imao sve sto bi covjek mogao pozeljeti, nije pronasaoone sto Je trazio, To Je bilo ocito emocionalno, tjelesno _ iduhovno.U pedeset irecoj goclini izgledao jekao da je nadomak osarn-

desete ', Lice m~ je bilo prepuno bora - nelijep danak njegovubezobzirnom pristupu zivotu opcenito te jakom stresu neurav-notezenog zivIjenja. Kasne nocne vecere u skupim francuskimr~storanima,. pusenje debelih kubanskih cigara i ispijanje ko-njaka za konjakom doveli su ga dopretilosti koja muje bila vrloneugodna. Neprestano se zalio da muje dojadilo bitibolestan iu~oran. Izgubio je smisao za humor i ise se gotovo nije smijao.Niegovu nekadasnju zanesenu prirodu zarnijenila je rnrtvackasurnomost. Mislim da je potpuno izgubio osjecaj svrhe iivota.Moidaje najialosnije bilo to sto vise ni u sudnici nije bio us-

rcdotocen. Nekoc ie sve nazocne zadivljivao rjecitim ineobo-rivim zavrsnim rijecima, a sada je jednolicnim tonom satirnamrmljao 0 zaboravljenim slucajevima koji su bili u slaboj ili ni-kakvoj vezi s p~edn:etom sudenja. Nekoc je na prigovore suprot-~tav!!e.nog odvjetnika odgovarao ljubazno, a sada je njegov za-jedljivi sarkazam ozbiljno iskusavao strpljenje sudaca koji su ga

15


8/95

'RsMvnil(f


9/95

'Rp{ovni f(k .SJj i je prodao s vo j :F e rr a ri

je zelio zaboraviti. Tko zna? Ali- to me je boljelo. . .Sve se to dogodilo prije tek nesto vise od tri godine. Zadnjesto sam 0 njemu CUO bilo je da je otputovao u Indiju, na svojevr-sno istrazlvacko putovanje. Jednome od partnera rekao je dazeli pojednostaviti svoj zivot i da su mu "potrebniodgovori naneka pitanja" te da se nada pronaci ih u toj misticnoj .ze~lji: Prp~dao je 'svoju vilu, mlaznjak i privatni otok. Prodao Je c~k 1 s~oJFerrari. J ulia n M a ntle ka o in dijski jo gi, pomislio sam. C ud ni sup ute vip ra va , k ra jn je c ud ni.U te tri godine ostvario sam preobrazbu iz prezaposlenogmladog odvjetnika u iscrpljenog, pomalo zajedljivog starijegodvjetnika. Moja supruga Jenny i ja imali smo obitelj. Naposljetku sam i sam krenuo u potragu za smisl?m. Mis~im dame je na to potaknulo roditeljstvo. Djeca su lZ temelja pro-mijenila moj svjetonazor i moje videnje vlastite uloge ~ ov~~svijetu. Moj je otac to lijepo rekao: "Johne, na samrti necespozaliti sto nisi vise vremena provodio u uredu''. Stoga sampoceo vise vremena provoditi kod kuce. Skrasio sam se uprilicno ugodnom, iako uobicajenom zivotu. Uclanio sam se uRotary klub, a subotom sam igrao golf kako bih udovoljio svo-jim partnerima i klijentima. Ali, .mor~~ priznavtida sa~. u tre-nucima tisine cesto mislio na Juliana 1pitao se sto se s njimdo-godilo otkakosu nam se putevi neocekivano razisli .Mozda se nastanio u Indiji, toliko raznolikoj zemlji da je unjoj dom mogla pronaci cak i nemirna dusa poput njegove. Ilije

v ?mozda hodocastio kroz Nepal? Ronio na Kajmanskom otocju:Jedno je bilo izvjesno: nije se vratio odvjetniStvu. Otkako jeotisao putem samonametnutog izgona iz prava, nitko od njeganije primio cak ni razglednicu.Kucanje na moja vrata prije otprilike dva mjeseca pruzilo mije prve odgovore na neka od mojih pitanja. Upravo sam biozavrsio sastanak sasvojim zadnjim klijentom toga teskog danakad je Genevieve, moja bistra pomocnica, provirila u moj18

malen, otmjeno namjesten ured."Netko te zeli vidjeti, Johne. Kaze da je hitno i da nece oticisve dok ne porazgovara s tobom.""Na odlasku sam, Genevieve", nestrpljivo sam odgovorio.

"Pojest cu nesto prije priprema za slucaj Hamilton. Sada ne-mam vremena ni za koga. Reci mu neka se najavi za sastanakkao i svi ostali, a ako te i dalje bude gnjavio, pozovi osiguranje.""Ali, kaze da vas doista mora vidjeti. Ne namjerava prihvatiti

odbijanje!"Na trenutak sam pomislio nazvati osiguranje, ali sam shvatio. da je covjeku mozda doista potrebna pomocpa sam zauzeonesto blazi stay."U redu, posalji ga", popustiosam. "Posao bi mi vjerojatno

dobro dosao."Vrata mojeg ureda polako su se otvarala. Kad su se potpunootvorila, na njima je stajao nasmijeseni tridesetogodisnjak. Bioje visok, vitak imisicav, ocito prepun zivotne snage i energije.Podsjetio me je na one savrsene mladice s kojima sam studirao,na mladice iz savrsenih obitelji, koji su zivjeli u savrsenimkucama, vozili savrsene automobile i imali savrsenu kozu, No;mladenacka naocitost nije bila jedina znacajka koju sam'primijetio na svojemgostu. Zracio je smirenoscu zbog koje sedoimao gotovo bozanski. loci! Te prodorne plave oci zasijecalesu kroz mene kao britva u dodiru s mekom kozom mladog ado-lescenta, uzbudenog zbog prvog brijanja.los jed an n apuha ni od vje tn ik ko ji se nastoji d om oc i m oje ga po-

sla, pomislio sam. Zaboga, zasto sarno sto ji i g leda me? Nadam seda ien akoju sa mp ro sli tjed an za stup ao u o no j vainoj brakorazvod-n oj p ar nic i n ije b ila n je go va s up ru ga . Maida sa m ip ak treba o p oz-v a t i o s i guran je .Mladic me je i daljegledao, bas kao sto bi nasmijeseni Bud-

dha gledao svojeg omiljenog ucenika, Nakon duge i neugodnetisineprogovorio je iznenadujuce zapovjednickim tonom.

19


10/95

1 \?Mvn ik ') w ji j e p ro da o s oo j ' Fe rr ar i

"Zar se takopostupa s gostima, Johne, cak i s onima koji su'tepoucili svemu sto znas 0 znanosti uspjeha u sudnici? Trebaosam svoje tajne zanata zadriati za sebe", rekao je razvukavsipune usne u sirok osmjeh.Osjetio sam cudno treperenje u zelucu. Odmah sam pre-

poznao taj hrapav, ali ipak ugodan glas. Srce mi je pocelo jakolupati."Juliane? Jesi 1i to ti? Ne mogu vjerovati! Jesi li to doista ti?'Glasan smijeh mojega gosta potvrdio je moje slutnje. Mladickoji je stajao preda rnnom nije bio nitkodrugi doli odavno

izgubljen indijski jogi: Julian Mantle. Bio sam zapanjen njego-vomnevjerojatnompreobrazbom. Vise nije bilo sablasne 'puti,bolezljivoga kaslja ibezivotnih ociju mojega nekadasnjegkolege. Vise nije bilo starackog izgleda imrtvackog izraza lica .'koji je postao .njegov zastitni znak. Covjek preda mnom doimaose savrseno zdravim, a njegovo je glatko lice ozareno blistalo.Oci su mu bile zive otkrivajuci njegovu iznimnu zivotnu snagu.Jos me je vise zapanjila smirenost kojom je zracio. Sjedeci izureci u njega, bio sam potpuno miran. Vise nije bio napeti,agresivni glavni partrier vodece odvjetnicke tvrtke. Covjek predamnombio je mladolik, snazan - i nasmijesen " primjer preo-brazbe.

20

TRECEPOGLA VLJE

"Cudesna preobrazbaJuliana Mant lea

Bio sam zadivljen novim iboljim Julianorn Mantleom.. Kako je moguce da covjek koji je prije samo nekoliko godinaizgledao kao oronulistarac, sadaizgleda tako snaino i zdravo?pi-tao sam se u tihoj nevjerici. Je li mu kakav auiesan li jek: omogucionapajati se na izvoru mladosti? Sto je uzrok te nevjerojatne preo-brazbe?Julian je prvi progovorio. Rekao mi je da je krajnje natjeca-teljski svijet odvjetnistva uzeo svoj danak od njega, ne sarno tje-

~es~o i emocionalno, vee i duhovno. Brz ritam i beskrajni zaht-JeVIpotpuno su ga iscrpili i slomili. Priznao je da mu je tijelopropalo,a urn izgubio bistrinu.Sreani je udar bio sarno jedansimptorn dubljega problema. Neprestani.pritisak i iscrpljujuciraspored vrhunskogparnieara slomio je i njegovu najvazniju.. amo~~a i naj.eovjeeniju - znacajku: njegov duh. Kad gaje lijecnikSUOClO s ult imatumom - odustati od prava iiiodustati od zivota-shvatio je da je to zlatna prilika za raspirivanje unutarnje vatre

21


11/95

~R,JI{ovnif ( l


12/95

!R .p{ovni f (k .9j i je ptodao svoj Ferrari

ostavio."Prvi sastanci s ucenim ljudima ipoznavateljima te egzoticne

kulture bili su zanimljivi, ali nisu iznjedrili spoznaje za kojimaje Julian zudio. Mudrost za kojom je zudio i prakticne tehnikekojima je zelio poboljsati kvalitetu svojega zivota izmicale su utim prvim danima njegove odiseje. Prvi pravi proboj dozivio je, tek nakon sedam mjeseci provedenih u Indiji.

Stigavsi u Kasrnir, staru i misticnu drzavu koja sneno lezipodno Himalaje, imao je srecu upoznafi'g6'sp'(fdliiap'6'"i~~nu.~,._."...h.;..."" - .::")~-"-"",,"-)..,~,,",jogi Krishnan.Taj slabasan coviek.glatko obrijane glave takoderje bio odvjetnik u ~'prosloj inkarnaciji", kako se cesto znaonasaliti uz. zubati osmjeh. Kad mu je dojadio mahniti ritamzivota u suvremenom New Delhiju, takoder je ostavio svu svojumaterijalnu imovinu ipovukao se u jednostavniji svijet. Rekaoje da je, postavsi podvornik u seoskom hramu, spoznao sebe isvoju svrhu u opcem ustrojstvu zivota."Bio sam umoran od zivota koji je bio vise nalik dugoj vjezbi

za slucaj zracne opasnosti. Shvatio sam da je moja misijasluzenje drugima ida moram dati svoj doprinos poboljsavanjuovoga svijeta. Sada zivim da bih davao", rekao je Julianu, "Utomsam hramu provodio dane i nociziveci isposnickim, ali ispu-njenirn zivotorn. Svoje sam spoznaje dijelio sa svima koji sudosli moliti. Sluzio sam potrebitima. Ja nisam svecenik. Ja samtek covjekkoji je pronasao svoju dusu."Julian je+tom odvjetniku preobrazenom u jogija ispricao

svoju zivotnu pricu. Rekao mu je da je biougledan i bogat. Jo-giju Krishnanu otkrio je i kako je zudio za bogatstvom tekakojebioopsjednut radom. Vrlo potresen, ispricao mu je 0 svojimunutarnjim previranjima ikrizi duha koju je dozivio kad.je nje-gova, nekocjarkazivotna svjetlost, pocela gasnuti na vjetrovima, neuravnotezenog zivota."I[a sam presao taj put, prijatelju. I ja sam prozivio istu pat-

nju. No, otkrio sam da se sve dogada s razlogom", suosjecajno

'l W 6i n S . S ha tm a

mu je odgovorio jogi Krishnan. "Svaki dogadaj ima svoju svrhu,asvaki je neuspjeh zapravo pouk-a:"Shvatlo samda J~l!e~spjeh~osoban, 'profesionalan ili cak duhovan, presudno vaz~;} zaosobni razvoj. Neuspjeh potice unutarnjirast ido'noslmnoit~oduhovnih nagrada. Nikada nernoj zaliti zbog pros]osH.Stovlse.. .., _', , - ,prihvattje,],


13/95

' J?_p{ovnik:)wjije prodao s vo j : Fer ra ri

mene, vee kod njih."Julian se nikada nije lako predavao pa je pokusao jos jed-nom. "Jesi li siguran da ne znas gdje zive?""Svesto ti mogu recijest da ih mjestani ovoga sela nazivajuvelikim mudracima Sivane. U njihovoj mitologiji Sivana je 'oazaprosvjetljenja'. Te redovnike stuju kao da su bozanske prirode iutjeeaja. Kad bih znao gdje su, bio bih ti obvezan reci, Ali, is-kreno, ne znam - zapravo, nitko ne zna."Kad su prve zrake indijskoga sunea sljedeceg jutra zaplesalena sarenom obzorju, Julian je krenuo na put u nepoznato

podrucje Sivane. Isprva je namjeravao uzeti serpu, vodicakojice mu pomagati pri usponu, no instinkt mu je, iz njemunepoznatog razloga, rekao da nato putovanje mora poci sam.Osjecao je da cebiti siguran, Na nekije nacin znaoda ce pronaciono sto je trazio. I tako je, ispunjen misionarskih zarom, za-poceo s usponom.Prvih nekoliko dana bilo je lako. Katkad bi nabasao na ko-jega od veselih stanovnika sela podno planine koji su hodalistazama mozda u potrazi za komadorn drveta pogodnim zarezbarenje iiitrazeci utociste koje je to nestvarno mjesto nudilosvima koji su se usudili popeti tako visoko prerna raju. Katkadse uspinjao sam te u tisini razmisljao 0 tome sto je sve uzivotuprosao - i kamo se sada uputio.. Selo u podnozju planine uskoro se pretvorilo u majusnutockicu na velicanstvenom platnu prirodne raskosi. Uzvisenostsnijegom prekrivenihvrhova Himalaje ubrzavala je rad njegovasrea i na trenutke mu oduzimala dah. Osiecao je povezanost sokruzjern; svojevrsnu bliskost u kakvoj bi dva stara prijateljarnogla uzivati nakon mnogih godina povjeravanja ( slusanjanajdubljih misli te smijanja salama onoga drugoga. Cist planin-ski zrak razbistrio rnu je um'i osnjazio duh. Buduci da je mnogoputa proputovao svijet, Julian je bio uvjeren daje vidio sve.Ali,takvu ljepotu jos nije vidio. Divote kojima se napajaou tom

26

1 ( pb in S . S h arm a

cudesnom razdoblju bile su velicanstveni hvalospjev simfonijiprirode. Osjecao je radost, zanos ibezbriznost. Upravo je ondje,visoko iznad covjecanstva, Julian polako izasao iz kukuljiee uo-bicajenoga ipoceo istrazivati podrucje .neuobicajenoga."Josuvijek se sjecam misli koje su mi ondje prolazile umom",

rekao je Julian'. "Mislio sam da se zivot.u .konacnici svodi is-kljucivo na odluke. Covjekova se sudbina odvija u skladu s odlu-kama koje donosi pa sam bio uvjeren da sam donio ispravnu od-luku. Znao sam da moj zivot vise nece bit! isti ida ce mi se dogo-diti nestosjajno, mozda cak ieudesno. Biloje to divno budenje."Rekao mije kako je; uspinjuci se u pusta podrucja.Himalaje;poceo osjecati tjeskobu. "No, bilaje to ona pozitivna vrstanape-tosti kakvu sam osjecao tijekom maturalne veceri iiinetom prijepocetka vrlo uzbudljivog sudenja dok su novinari juriIi zamnom uza stepeniee zgrade suda. Premda nisam imao vodicaniti zemljovid, putje bio prokrcen i uzak, a staza kojom su proslimalobrojni putnicivodila me je sve vise i svedalje. Kao da samimao unutarnji kompas koji.me je blagogurkao usmjeru mojegodredista. Mislim da ne bih mogao stati cak ida sam to zelio",uzbudeno je govorio Julian, a rijeci su izvirale iz njega poputplaninskog potoka nabujalog nakon kisa.Dok je sljedeca dva dana napredovao stazom za koju se na-dao da ce ga dovesti do Sivane, U mislima se vracao svojem pri-jasnjem zivotu. Iako se osjecao potpuno slobodnim cd stresa ipritiska svojega nekadasnjeg svijeta, pitao se hoce li doista mociprozivjeti ostatak zivota bez intelektuainog izazova kojimu jeodvjetnicko zanimanje nudilo otkako je na Harvardu zavrsiostudij prava. Misli su mu potom odiutale uhrastovinomoblozen ured u blistavom neboderu u sredistu grada te uidilicnu vikendieu kojuje prodao za smijesno malen iznos. Mis-lio je na svoje stare prijatelje s kojima je odlazio u najskupljerestorane najglamuroznijih cetvrti. Mislio je ina svojvrijedanFerrari te kako mu je sree .znalo poskociti kad je pritisnuo

27


14/95

2 < f , a o v n i k j : , P j i je p ro da o s vo j : Je rr ar i

papucicugasa, a motor je zagrmio i ozivio svom snagom.Kad je zasao udubinu toga misticnog mjesta, zapanjujuca.cuda sadasnjeg trenutka zacas su prekinula njegovo razmis-ljanje oproslosti, I dok je upijao darove inteligencije prirode,dogodilo se nesto zapanjujuce.Krajickom oka opazio je jos jednu priliku odjevenu u dugu,leprsavu crvenu haljinu s tamnoplavom kukuljicom, malo daljena stazi. Iznenadio se vidjevsi nekoga na tom usamljenommjestu do kojegaje naporno putovaosedam dana. Buduci dajebio kilometrima daleko od prave civilizacije i josuvijek nesigu-ran u to gdje se nalazi njegovo odrediste Sivana, zazvao jesvo-jega suputnika.Prilika nije.odgovorila vee je sarno ubrzala korak duz puta ko-jim su se obojica uspinjali; nije se cak udostojio pogledati gapreko ramena. Tajanstvenije putnik uskoro potrcao, a crvenajehaljina.skladno Ieprsalaza njimpoput svjezih pamucnih plahtikoje s uzeta vise za vjetrovitog jesenskog dana."Molim te, prijatelju, potrebna mi je tvojapomoc da pro-

nadem Sivanu", viknuo je Julian. "Putujem vee sedam dana smalo hrane i vode. Mislim da sam se izgubio!"Prilikaje naglo stala. Dok muje Julian oprezno prilazio, put-nik Ie stajao neuobicajeno mirno i bez rijeci. Glava mu se nije, pomaknula, kao ni ruke, a stopala su ostala ukopana na mjestu.Julian nije vidio lice ispod kukuljice, ali se iznenadio.ugledavsisadrzaj kosarice u njegovim rukama. U njoj je bilo najnjeznije inajljepsecvijece koje je Julian ikada vidio. Kako se Juh~Iipri-blizavao, prilika je cvrsee stisnula kosaricu kao da timeiskazujeljubav prema tojdragocjenoj .imovini Ii nepovjerenje prema vi-sokom zapadnjaku koji je u tim krajevima uobicajen koliko irosa, u pustinji, ,Julian se s velikom znatizeljom zagledao u putnika, Izne-nadna sunceva zraka otkrila je musko lice pod napola navuce-

nom kukuljicom. Ali, Julian jos nije vidio takva covjeka. lake je

28

! l(poin S. Sharma

bio barem jednako star kao ion, dojmljive crte njegova licaopcinile su Juliana koji je jednostavno stao izurio u njega go-tovo cijelu vjecnost. Oci su mu bile nalik macjima i toliko pro-dorne da je Julian .bio prisiljen odvratiti pogled. Njegova kozamaslinaste boje bila je meka i glatka. Tijelo mu se doimalo cvr-sto.i snazno. lake su njegove ruke otkrivale da nije mlad; zracioje toliko sjajnom mladoscu i snagom da je Julian bio opcinjennjegovom pojavom, poput djeteta koje prvi put gleda iluzionis-ticku'predstavu.

Toje zacijelo jedan od velikil i mudraca Sivane, pomislio je Jul-ian jedva susprezuci odusevljenje tim otkricern."Ja sam Julian Mantle. Dosao sam uciti od mudraca Sivane.

Znas li gdje bih ih mogao pronaci?" upitao je.Covjekje zamisljeno promatrao iznemoglog gosta sa Zapada.Bio je toliko spokojan i smiren da se doimao andeoski, pros-vijetljeno.Progovorio je tiho, gotovo sapatom: "Zasto zelispronaci te

mudrace, prijatelju?"Sluteci daje doista pronasao jednoga od tih redovnika koji su

izmicali njegovim brojnim prethodnicima, Julianje putniku ot-vorio svoje srce ispricao mu svoju odiseju. Govorio je 0 svojemprijasnjern zrvotu ikrizi duha skojom se borio, kako jezdravljem ienergijom platioprolazne nagrade koje mu je donioodvjetnicki poziv. Ispricao mu je kako je bogatstvo svoje dusezamijenio za poveliki bankovni racun i za prividno zadovoljenjezivljenja u skladu smotom: "tivi brzo, umri mlad". Ispricao muje i kako je proputovao Indiju te upoznao jogija Krishnana,nekadasnjeg parnicara iz New Delhija, koji setakoderodrekaoprijasnjeg nacina zivotau zelji za uspostavljanjem unutarnjegsklada i trajnog mira.Putnik je i dalje stajao nepomicno l bez rijeci. Progovorio je

tek kadje Julian izrazio svoju gorucu, gotovo opsesivnu zelju daotkrije prastara nacela prosvijetljenogIivljenja. Stavivsi ruku na

29


15/95

/2


16/95

CETVRTO POGLA VLJE

vCaroban su sre ts mudracima Sivane

Nkonmnogih sati hoda duz zamrsene mreze puteva i travomobraslih staza, dva su putnika stigla.do plodne zelene doline.S jedne su je strane stiti li snijegom prekriveni vrhovi Himalajekao otvrdnuli vojnici koji cuvaju odrnoriste svojih vojskovoda.Sdruge se strane prostirala gusta borova suma, savrsen prirodnispomenik u toj ocaravajucoj bajkovitoj zemlji.Mudrac je pogledao Juliana i blago se nasmijesio: "Dobro-dosao u nirvanu Sivane".Stazom kojom prolaze malobrojni putnici sisli suu gustu

sumu doline. Miris bora i sandalovine prozimao je svjef, cistplaninski zrak. Julian je tada vee hodao bos kako bi olaksao svo-jim bolnim stopalirna pa je pod noznim prstima osjecao vlaznumahovinu. Iznenadio se opazivsi raznobojne orhideje ijosmnogo drugog cvijeca koje je plesalo medu drvecem, kao dauziva u ljepoti iaskosi tog komadica raja. Julian je u daljini cuoblage glasove, meke i milozvucne. Bez rijeci je slijedio mudraca.32

'R.p6inS.Sf ianna

Nakon petnaestak minuta hoda stigli su na cistinu. Bio je to pri-zor kakav cak ni Julian Mantle, koji je vidio svasta ikojega nijebilo Iako iznenaditi, nije mogao zamisliti -maleno selo na izglednacinjeno samo od ruza, U sredistu sela bio je mali hram, kakv:eje Julian vidio za svojih putovanja naTajland i u Nepal, alije tajhram bio nacinjen od crvenih, bijelih i ruzicastih cvjetova,povezanih dugim nitima visebojne uzadi i grancicama, Malenekolibice, razasute uokolo, bile su skromni domovi mudraca. Ko-libice su takoder bile nacinjene od ruza. Julian je ostao bezrijeci. ,A redovnici koji su zivieli u tom selu, barem oni koje je vidio,

izgledali su poput Julianovog suputnika koji mu jetada otkrioda mu je ime jogi Raman. Dodao je da je najstariji mudrac.Si-vane i veda skupine. Stanovnici te bajkovite kolonije izgledali suzapanjujuce mladoliko, a kretali su se skladno i s ciljem.Nitkonije govorio: spokojstvo toga mjesta postovali su tako susvoje"'Z~~1!b~gQ~Y11~:tr1[:tIri}i:"""".. ",' ,Muskarci, kojih je naoko bilo sarno desetak, bili su odjeveni

u iste crvene haljine kao i jogi Raman i spokojno su se smijesilikad je Julian usao u njihovo selo. Svi su sedoimali smirenima ,zdravima iduboko zadovoljnima, Kao da su posasti, koje opsje-daju mnoge u suvremenom svijetu, osjetile da na tom spokoj-nom planinskom vrhu nisu dobrodosle, pa su krenule dalje upotrazi za pogodnijim podnebljem. Iako je proslo mnogo godinaotkako su ugostili pridoslicu, rnuskarci su suzdrzano izrazili do-brcdoslicu te gostu, koji je presao tako dalek put da bi ih pro-nasao, ponudili tek skroman naklon.Zene su bile jednako dojmljive. Odjevene u leprsave,

ruzicaste svilene sarije i s bijelim lotosima u.ugljenocrnoj kosiuzurbanosu prolazile selom krecucise iznimno spretno. No,njihova uzurbanost nije bila mahnita, kakva ispunjavaEivoteIjudi u nasern drustvu. Njihova je uzurbanost bila bezbrizna,skladna. Kao olicenja zen-usredotocenosti, neke su radile u

33


17/95

'Rpiovni/ ( / (sJ j i je ptodao sva j :Fer rar i

hramu i doimalo se kao da ga pripremaju za svecanost. Druge sunosile drva za potpalu i bogato izvezene tapiserije. Sve su se ba-vile necim korisnim. Sve su se doimale sretno.Zapravo, lica mudraca Sivaneotkrivala su moe njihovog

nacina zivota. lako su ocito bili zrele odrasle osobe, svi su se doi-mali poput djece, a oci su im blistale mladenackom snagom.Nitko nije imao bore. Nitko nije bio sijed. Nitko nije izgledaostaro,Tada su Julianu, koji gotovo nije mogao vjerovati svojim os-jetilima, ponudili obilje svjezeg voca i egzoticnog povrca, hranu

kojaje, kako ce kasnije doznati, jedan od kljuceva riznice savrse-nogazdravlja koje su uzivali mudraci. Jogi Raman je Juliananakon obroka odveo u njegovu nastambu: cvjetnu kolibu ukojojje' bio malen krevet, a na njemu prazna biljeznica. To ce udoglednoj buducnosti biti njegov dom. 'lako Julian jos nikada nije vidio nesto nalik tom cudesnom

svijetu Sivane, osjecao je kao da se na odredeni nacin vratiokuci, kao dase vratio u raj kojegaje davno poznavao. To selo od'ruza na neki mu nacin nije bilo potpuno nepoznato. Intuicijamuje govorila da muje ondje mjesto, makar nakratko. Ondje ceponovno raspiriti vatru zelje za zivotom koju je poznavao prijeno sto mu je odvjetnicki posao oduzeo dusu, utociste u kojemuce se njegov slomljeni duh polako poceti oporavljati. I tako je za-poceo Julianov zivot medu mudracima Sivane, zivot u jed-nostavnosti, spokojstvu iskladu. Najbolje ce tek doci, i to vrloskoro.

34

PETO POGLA VLJE

Duhovni ucenik mudracaVeliki sanjari nikada ne ostvaruju svoje snove,

vee ih prekoracuju.Alfred Lord Whitehead

Bilo jev0~~1?sati na vecer, aja sam ~ejos morae pripremiti za.. sutrasnji lz1a~a~ pred suca. No, bio sam opcinjen dozivlja-jl~a toga nekadasnjeg pravnog ratnika koji je, upoznavsi te in-d!Jske mqdrace. i ~ceci od njih, dramaticno promijenio svoj zivot,C~desno, pomislio sam, i kakva nevjerojatna preobrazba! Po-tajno sam se pitao bi li tajne, koje je Julian otkrio u (om dalekomplanins~om utocistu, mogleuzdignutii kvalitetu mojega zivota te~,u,melllvponovno ,_~~SQl!.~i~tt.!!~i~,~~~l~,)2!'smavjL~4!.u ]soje{lluzl,:~mo. Sto sva~(fuze,sl~sao J~hana, to sam vise uvidao da je im.oJ~uh zakrzljao, Gdje Je ona zarka strast s kojom sam u mlado-s~~pn.st~paosvemu sto sam cinio? Tada sume cak inajjednostav-~lJe sltn~ce ispunjavale radoscu, Mozda je vrijeme da preobliku-jem svoju sudbinu,Osjetivsi da sam opcinjen njegovom odisejom i da zarko

( < ( ' 3 ' " ' ). . . . .~" , , .


18/95

'!?,p{ovnil(_/(s;jije prodao s vo j : Fer ra ri

zelim doznati nacela prosvijetljenoga zivljenja koja su muprenijeli mudraci, Julian je ubrzao pricu, Rekao mi je kako jezbog svoje zudnje za znanjem, poduprte ostrim intelektom -izbrusenim tijekom mnogih godina sudskih bitaka - postaoomiljeni clan Sivana zajednice, U znak naklonosti redovnici suga nakon nekog vremena proglasili pocasnim elanomsvoje za-jedniee te postupali s njim kao S;clanom njihove-prosireneobitelji.Zeleei produbiti svoje znanje 0ustrojstvu uma, tijela i duse teovladati samim sobom, Julian je doslovee svaki trenutak danaprovodio uz jogija Ramana. Taj mu je mudrae s vremenom

postao vise poput oea nego ucitel] iako ih je dijelilo tek nekolikogodina. Bilo je ocito da je taj covjek prikupio mudrost mnogihzivota i, sto je bilo najbolje, bio ju je sprernan podijeliti s Juli-anom.Jogi Raman je vee prije zore sjedao sa svojim zanesenimucenikom ipunio njegov urn uvidima 0 smislu zivota io gotovonepoznatim tehnikama koje je svladao ikoje su omogucavalepovecanje zivotne snage, kreativnosti i ispunjenja. Poucio gajestarim nacelima koja svatko moze primijenitida bi zivio duze,zadrzao inladost ibio mnogo sretniji. Julian je otkrio i kako cemu sestrinske discipline ovladavanja sobom i osobneodgovor-nosti pomoci da se odupre nepodnosljivom kaosu koji je biosvojstveri njegovu zivotu naZapadu. Kad su se tjedni pretvoriliu mjeseee, uvidio je bogatstvo potencijala koji je spavao u nje-govu umu cekaiuci budenje i uzvisenu primjenu. K~ltkad su .ucitelj injegov ucenik jednostavno sjedili ipromatrali kako sezarko indijsko sunee uzdize iznad zelenih livada, duboko ispodnjih ..Katkad su pocivali u tihoj meditaciji uzivajuci u darovimatisine.Katkad su setali borovom sumom, razgovarali 0 filozof-skim temama i uzivali u druzenju.Julian je rekao kako je prve znakove svojeg osobnog rasta

primijetio nakon sarno tri tjedna u Sivani. Poceo je opazati lje-

36

!R ,p6 inS . Sha rma

p_otui u naiobicniiim stvarima. Julian je upijao ljepotubez ob-zira na to je Iimu se pokaiala u caroliji zvjezdane noci iii uCU~~s~?sti pauk?ve mreze nakon kise. Rekao je ikako je novn~elll zrvota, praeen novim navikama, poceo snazno utjeeati nanjeygovu.nu;tar~ji ~vije:. Nepunih mjesee dana nakon sto jep~ee.opnmJe~jlvatl naeela i tehnike mudraea, osjetio je dubokmir 1unutarnje spokojstvo koje mu je izmiealo dok je zivio naZapadu. Posta? je .veselijii spontaniji , imao je sve vise energije ilZdana u dan je bio sve kreativniji.Promj~na stava donijela mu je tjelesnu energiju iduhovnusnagu. Njegovo nekoc pretilo tijelo postalo je snazno ivitko a

boles~ick? .bljedilo, svoistveno njegovu lieu, zamijenjeno 'jezdravim sjajem, Doista je osjecao kao da moze uciniti sve. biti Isve ~osloboditi neogranicer; potencijal koji, kako je dozna~ svinosimo u sebi. Poeeo je duboko postovati zivot iopazati bozan-skou svakom obliku zivctaPrastari sustav tih tajanstvenih re-dovnika poceo je donositi cudesne plodove.~astavs~yk~o?a ni sam ne vjeruje u svoju pricu, Julian je nas-tavio zamisljenim tonom. "Spoznao sam nesto vrlo vazno

John.e. Ov~j svijet, koji obuhvaca i moj unutarnji svijet, je vrl~OSObltOmjesto, Shvatio sam ida vanjski uspjeh neznaci nistaako nisi ~spio iznutra. Velika je razlika izmedu zadovoljstva i lacgodnog zivota. Dok sam bio uspiesan, odvjetnik, s podsmjehomsam. gl~dao .na sve one koji su nastojali poboljsati svoje unu-tarnje 1 vanjske zivote. 'Pocnite zivjetil' govorio sam im. Nonaucio sam da su ovladavanje sobom idosljedna skrb za vlastitiurn, tijelo idusu presudno vazni za otkrivanje vlastitoganajviseg jastva izivljenja zivota 0kakvom sanjamo. Kako mozes~~r?i.tiza druge ako nisi sposoban skrbiti za sebe?Kako moz,es _'e~mt1dobro ako se ne osjecas dobro? Tebe ne mogu voljeti akonisam sposoban voljeti sebe",rekao je." !a~a se zb~nio i bi~o je ocito da mu je pomalo nelagodno.Jos nikada nikome nrsam ovako otvorio sree. Ispricavam se,

37


19/95

'R,p{ovni/(k9)i)e prodao s v o) : F e rr a ri

Johne. Ali, na toj sam planini dozivio takvu katarzu, takvoduhovno budenje za moci univerzuma, da osjecam kako i drugimoraju doznati one sto ja znam."Opazivsi daje vee prilicno kasno, Julian mije rekao da odlazi

i pozdravio me."Ne mozes sada otici, Juliane. Doista zelim cuti sto si nauciona Himalaji i poruku koju si svojim uciteljima obecao prenijeti

na Zapad. Ne mozes me ostaviti u iscekivanju - znas da to nemogu podnijeti.""Vratit cu se, budi uvjeren, prijateIju. Poznajes me: kad za-. pocnern dobru pricu, jednostavno ne mogu statioAli, ti imas po-sIa, a i ja moram nesto obaviti.""Reci mi jos sarno nesto. Hoce li i meni pomoci metode koje

si naucio u Sivani?""Kad je ucenik spreman, pojavljuje se ucitelj", brzo je odvra-

tio. "Ti si, kao ios mnogi u nasem drustvu, spreman zamudrostkoju imam cast posjedovati.Svatko bi se trebao upoznati s filo-zofijom tih mudraca. Svima moze koristiti. Svatko moraupoznati savrsenstvo koje je nase prirodno stanje. Obecajern tida cu ti otkriti njihovu prastaru mudrost. Strpi se. Vidimo sesu-tra na vecer, u ovo vrijeme, u tvojem domu. Tadacu ti reci svesto moras znatida bi svjesnije zivio svoj zivot. Je Ii to u redu?""Da, ako sam sve ove godine zivio bez toga, valjda cu

prezivjeti jos dvadeset i cetiri sata", razocarano sam odgovorio.Tada je vrsni odvjetnik preobrazen u prosvijetljenog istoc-

njackog jogija otisao ostavivsi me s gomilom neodgovorenih pi-tanja i nedovrsenih misli.Sjedeci u tisini svojeg ureda, shvatio sam koliko jenas svijetzapravo malen, Mislio sam 0 golemom mom znanja ukoje jos

nisam umocio ni prste. Mislio sam 0 tome kako bih se mogaoosjecati kad bih ponovno osjetio zrvotni zar i radoznalost kojusam osiecao u mladosti . Volio bih se osjecati zivlje.i svoje daneispuniti nesputanom energijom. Mozda cu ija napustiti odvjet-

38

' f


20/95

SESTO POGLA VLJE

Mudrost osobne promjene

fa sam umjetnik iivljenja -moje umjetnicko djeloje moj iivot.

Suzuki

Kao sto je obecao, Julian je sljedece veceri doSaok meni. Okosedam i petnaest cuo sam cetiri kratka kucaj ana ulazna vratamoje kuce izgradene u stilu Cape Coda s groznim ruzicastim pro-zorskim kapcima zbog kojih je nasa kuca, prema misljenju mojesupruge, izgledala kao iz casopisa Architectural Digest. Julian jeizgledao potpuno drugacije nego jucer. I dalje je bio utjelovljenjesavrsenoga zdravlja i zracio je divnim mirom. No, njegova je od-jeca u meni probudila blagu nelagodu.Njegovo ocito gipko tijelo bilo je odjeveno u dugu.crvenu ha-

ljinu s raskosno izvezenom plavom kukuljicom. lake je i tasrpanjska vecer bila sparna, kukuljica mu je prekrivala glavu."Pozdrav, prijatelju", veselo je rekao Julian."Pozdrav.""Nernoj se cuditi, sto si ocekivao da cu nositi "Armanijevo

40

2 ( o6 in S . S h arma

odijelo?"Obojica smo se nasmijali, isprva tiho. No, nase se smijuljenje

uskoro pretvorilo u urnebesan smijeh. Julian ocito nije izgubioonaj vrckav smisao zahumor kojim me jeprije podosta vremenazabavljao.Kadsmo se udobno smjestili u mojoj pretrpanoj, ali ugodnoj

dnevnoj sobi, nisam mogao previdjeti ukrasenu ogrlicu oddrvenih molitvenih kuglica koja je visjela oko njegovoga vrata."Stoje to? Doista je lijepa.""0 tome kasnije", rekao jetrljajuci nekoliko kuglica palcem i

kaziprstom. "Veceras imamo 0mnogocemu razgovarati.""Pocnimo. Danas sam bio toliko uzbuden zbog nasega sas-

tanka da na poslu nisam uspio napraviti gotovo nista."Shvativsi da sam mu dao rijec, Julianje odmah poceo govo-

riti 0 svojoj osobnoj preobrazbi tekako se odvijala posve lako.Rekao mi je za stare tehnike koje je svladao i koje omogucujuupravljanje vlastit im umom, ali i iskorjenjivanje navike zabri-nutosti koja vlada mnogim ljudima u nasem slozenorn.drustvu.Govorio je 0mudrostikoju su mu prenijeli jogi Raman i drugiredovnici, 0 tome kako zivjetismislenijim i plodnijim zivotom.Govorio je i 0nizu metoda za otvaranje vrela mladosti ienergijekoje, kako je rekao, svatko od nas nosi u sebi.lako je govorio s ocitim uvjerenjem, u meni je rasla sumnja.Jesam Ii zrtva kakve obijesne sale? Na posljetku, taj odvjetnik s

harvardskom diplomom nekoc je u tvrtki bio poznat posvojimpsinama. A osim toga, njegova je prica bila krajnje fantasticna.Zamislite: jedan od najpoznatijih parnicara odustaje odborbe,prodaje svu svoju svjetovnu imovinu i odlazi na duhovnuodiseju u lndiju da bi se vratiokao mudar prorok s Himalaje. To .ne moze biti stvarno."Ma, daj, Juliane. Prestani me vuci za nos. Cijela prica

pocinje nalikovati jednoj od tvojih smicalica. Kladim se da si.tuhaljinu unajmio u onoj prodavaonici kostima preko putamojeg

41


21/95

2?pfovniK) i:9 j i je ptodao s voj :F e rr a ri

ureda", rekao sam i uputio mu svoj najbolji zabrinuti osmjeh,Julian je brzo odgovorio kao da je ocekivao nevjericu. "Kako

na sudu dokazujes svoju tvrdnju?""Iznosim uvjerljive dokaze.""Tako je. Prornotri dokaze koje sam ja tebi iznio. Pogledaj

moje glatko lice bez ijedne bore. Pogledaj moje tijelo. Zar ne os-jecas moju obilnu energiju? Pogledaj kako sam smiren. Nedvoj-beno opazas da sam se promijenio." ,Bio je u pravu. Taj je covjek prije sarno nekoliko godina izgle-dao nekoliko desetljeca starije."Jesi li mozda posjetio plasticnog kirurga?""Nisam", nasmijesio se. "Oni su usredotoceni iskljucivo na

vanjski izgled. Ja sam moraozacijeliti iznutra. Neuravnotezen ikaotican zivot doveo me je u veliku nevolju. To je bilo mnogovise od srcanog udara. Bilo je to prsnuce moje najdublje srzi.""Ali, tvoja prica, tako je... tajanstvena ineobicna."Julian se mirno istrpljivo suocio s mojom ustrajnoscu. Ugle-

davsi cajnik koji sam ostavio na stolu pokraj njega, poceo jeulijevati caj u moju praznu salicu. Tocio je sve dok je nije napu-nio -i nastaviotociti ' Caj se prelijevao niz salicu, u tanjuric, a za-tim na skupocjenperzijski sag moje supruge. Isprva sam ga pro-matrao bez rijeci. A tada se vise nisam mogao susprezati."Juliane, sto to radis? Mojaje salica prepuna. Ne mozes ulitivise koliko god pokusavao!' nestrpljivo sam viknuo.Zagledao se u mene. "Molim te, nemoj ovo pogrjesno shva-

tit i. Doista te postujem, Johne. Oduvijek sam te postovao. Ali tisi, bas kao i ova salica, prepun vlastitih zamisli. I kako bi josnesto moglo uci., aka najprije ne ispraznis salicul".Zapanjila me je istinitost njegovih rijeci. Bio je u pravu.

Mnoge godine u konzervativnom svijetu prava, tijekom kojihsam svaki dan radio iste stvari s is tim ljudima koji su svaki danmislili iste misli, napunile su moju salicu do vrha. Moja sup ruga 'Jenny mi je uvijekgovorila da bismo trebali upoznavati nove42

2\pG in S . S f ianna

ljude iiskusavati nove stvari. "Kad bi barem imao sarno malovise pustolovnog duha, Johne", govorila je.Ne sjecam se kadsam posljednji put procitao knjigu koja nije

bila s podrucja prava. Ta je profesija bila moj zivot. Poceo samuvidati da je sterilan svijet nakoji sam naviknuo otupio mojukreativnost iogranicio moje videnje."U redu. Shvacam'ipriznao sam. "Mozda sam nakon svih tihgodina parnicenja postao okorjeli skeptik. Od trenutka kad sam

te jucer ugledao u svojem uredu, nesto duboko u meni govorilomije daje tvoja preobrazba istinskate da se u tome krije ipoukaza mene. Mozda sarno nisam zelio povjerovati u to.""Johne, ovo je prva vecer tvojega novog zivota, Od tebe trazim

sarno da duboko promislis 0mudrosti i0 strategijama kojecutiotkriti te da ih mjesec dana s povjerenjem primjenjujes, Prihvatiih s dubokom vjerom u njihovu djelotvornost. Postoji razlogzbog kojegasu opstajale tisucama godina - djeluju.""Cini mi se da je mjesec dana prilicno dugo.""Ses t stotina sedamdeset idva sata rada u unutarnjem svijetuu cilju znatnog poboljsanja svakog trenutka dokraja zivota inije

osobito veliki ulog, zar ne? Najbolje ulaganje je ulaganje u sebe.Time neces poboljsati sarno svoj zivot, vee i zivote ljudi koji teokruzuju.""Kako to?""Druge mozes istinski voljeti tek kad svladas umijece ljubavi

prema sebi. Do tudih ces srca doprijeti tek kadotvoris vlastitosrce. Ako se osjecas uravnotezenim izivim, mnogo ces lakse bitibolji covjek,""Sto mogu ocekivati u tih sest stotina sedamdeset i dva sata

koji cine mjesec dana?" iskreno sam upitao."Dozivjet ces zapanjujuce promjene u svojem umu, tijelu,

caki u dusi. Uzivat ces vise energije, entuzijazma iunutarnjegsklada no sto si osjetio u, vjerojatno, cijelom zivotu. Ljudi ce tipoceti govoriti da izgledas mlade i sretnije. U zivot ce ti se zacas

43


22/95

' l\?cWvni l(kPji je ptodao s voj :F er r ar i

vratiti trajan osjecaj zadovoljstva i ravnoteze, To su samo nekedobrobiti sivanskog sustava.""Oho!""Sve sto ees veceras cuti usmjereno je poboljsanju tvojega zi-

vota, ne sarno osobnog i profesionalnog, vee i duhovnog. Savjetitih mudraca danas su jednako valjani kao i prije pet tisuca go-dina. Savjeti nece sarno obogatiti tvoj unutarnji svijet, vee i po-boljsati tvoj vanjski svijet i bit ees ucinkovitiji u svemu sto einis.Ta jemudrost doista najmocnija sila s kojom sam se u zivotususreo. Izravna je, prakticna te stoljecima iskusavana u labora-torijima zrvota. I stoje najvaznije: djeluje na svakoga. No, prijenosto ti prenesemto znanje, moram te zamoliti da rni nestoobecas."Znao samd.cr6u se morati obvezati . "Nista nije besplatno",

znala je.govoriti rnoja draga majka."K~d uvidisfubc strategija i vjestina koje su mi otkrili mu-

draeiSivanei kad opazis njihove dramaticne posljediee u svo-jem zivotu,.l1loras si uzeti u zadatak prenijeti tu mudrost dru-gima kojima ce to znanje koristiti. To je sve sto trazim od tebe.Pristanes li na to, pomoci ees mi ispuniti moje obeeanje jogijuRamanu."Pristao sam bez zadrske iulian me je poceo poucavati sus-

tavu kojega jesmatrao svetim. Iako jeza svojega boravka u Si-vani svladao razne tehnike, sustav Sivane temeljio se na sedamosnevnihvrlinasedam temeljnih nacela koja su einila kljucevesamovodenja, osobne odgovornosti i duhovnog prosvjetljenja.Julian mije rekao da je jogi Raman tih s@~~mnacela otkrio

tek nakonnekoliko mjeseci boravka u Sivani. 'j~dn,e vedre noci,kadsu svi drugi vecutonuli 11 dubok san, Ramanjelagatil;p poku-cao na vrata Julianovekolibe. Progovorivsi glasom blagog vo-dica, rekao je stomuje bilo na umu: "Vee danima tepomno pro-matram, Juliane. Vjerujem da si c es ti t c ov je k koji duboko zeli is-punitisvoj zivat svime sto je dobro. Otkac)SLdasao, otvorio si

I. . : i ) { l ~ ? ~ ~ r f : \ ~ m . r44

! J?p6 inS . Sharma

se nasim tradicijamai prihvatio ih kao svoje. Usvojiosi mnogonasih svakidasnjih navikai opaziosi njihove blagotvorne utje-eaje. Postovao si nas nacin zivata. Nasi ljudi vee vjekovima zivejednostavno i mirno, a nase su metode poznate malobrojnima.Svijet mara cuti nasu filozofiju prosvijetljenog zivljenja. Sutrace biti puna tri mjeseca ad tvojega dolaska u Sivanu pa 81,1tiveceras poceti otkrivati ustrojstvo nasega sustava, ne sanlQ:zatvoje dobro, vee i za dobro svih ljudi uvajem dijelu svijeta.Svaki dan sjedit cu s tobom, kao sto sam $Jedia sa svojimsino.mdok je bio dijete. On je, nazalost, premi#~9prije nekolikogo-dina. Doslo je njegovo vrijeme, a ja ne Pf9HJtujem razlognje-gova odlaska. Uzivao sam u vremenu koje s.",proveli zajedno injegujem sjecanja. Sada tebe smatram svaji'p:omi zahvalansam zbog toga sto ce sve znanje, koje sam prfu.i:>ioijekatn~()-dina tihe konternplacije, nastaviti ~ivjeti s t o b O m : . ."Pogledao sam Juliana i primijetio daje zatvorib"oei,kaoda se

u mislima vraca u tu bajkovitii zemljukoja gaje oba.sipala blago-I ' -.

izade u srediste vrta.

slovima znanja."Jogi Raman mi je rekao da je sedam vrlinaza.zlvot

unutarnjeg mira, radosti i obilja duhovnih darovajednoj misticnoj prici. Ta jeprica sri svega, Zamoliovorim oci; kao sto sam ih i sada zatvorio, ovdje,dnevne sobe, Potom me je zamolio da zamislim sljecteei nrl7;orr.;:t:':,Sjedis nasred velicanstvenog.raskoinog; ze1eno[%ytta!:

pun prelijepog cvijeca kakvo jos nisi vidio.i tiho. Uiivaj u culnim uiicima toga vrta -.'".... . .":oazi moies uiivati koliko god dugo ..elis. "O~l?'~n#visepk() . .seb~,.opaia~ da u sredistu toga cudesnogyrtast9jiptyensvhtio~ik visQ~pet katova. Tisinu vrta odjednom ncvusavagla~no skhpdn~(?,;(il.~rqtdna dny svjetionika se otvaraju. NqnjimasePQjavitrim:etr~.Yiisok icetiri stotine kilograma teiak.japanski sumQ~borac jeopysteno

,- , " , j

45


23/95

~ a o v ni f( }: J J ji j e p r od a o s v oj 'Ferrari

"Ono stoslijedi jos je bolje", uz smijehje rekao Julian. "Japan-ski sumo-borae je goll Pa, zapravo, nije potpuno gol. Spolne or-gane mu prekriva ruzicasti kabel."Krenuvsi u obilazak vrta, sumo-borae nailazi na sjajnu, zlatnu

stopeticu koju je netko ostavio prije mnogo godina. Posklizne se nanju i padne na tlo uz glasan tresak. Pada u nesvijest inepomicnoleti .! bas kad sipomislio daje izdahnuaborac se osvijesti, maidaprobuden mirisom obliinjin iutih ruia. Okrijepljen skace na noge iintuitivno pogledanalijevo. Zapanjenje onime sto vidi. Kroz.grmljena samom rubu vrta opaia zavojit put prekriven milijunima blista-vih. dijamanata. Doima se kao da gaje nesto potaknulo krenuti timputem pa to, z a svbje dobro, i cini: Taj gaput vodi u trajnu radost i. vjecno blaienstvo ..

Julian .mi je rekao kakoje, sjedeci na vrhu Himalaje, pokrajredovnik~ koji je osobno ugledao luc prosvjetljenja, bio ra-zocaran tom cudnom pricom. Jednostavno je ocekivao da cecuti nesto iznimno vazno, znanje koje ce ga potaknuti na dje-lovanje imazda ga cak ganuti do suza. No, cuo je sarno buda-lastu pricu .0 sumo-borcu isvjetioniku.Jogi Raman je opazio njegovo razocaranje. "Nikada ne pre-

.'vi4~j rrtocjednostavnosti", rekao je Julianu. ."' /i'OYa prica rnozda nije uzvisen govor kakav si ocekivao,"rekaoj~ mudrac, "ali.je njezina poruka iznimno tankocutna, asvrhacista. Otkako si dosao, duboko sam razmisljao 0 tomekako da ti prenesem svoje znanje. Tsprva sam razmisljao 0 tomedati urazdoblju od nekolikomjeseci odrzim niz predavanja, alisam shvatio da taj.'tradicionalan pristup ne odgovara cudesnojprirodi mudrosti koju ceSprimiti . Potom sam pomislio kako bihsvu svoju bracu isestre mogaozamoliti da svaki dan provedumalo vremena s tobom i poucavaju te nasoj filozofiji. Medutim,I , 'ni .to nlje-bio najboljinacin da naucis one sto ti .zelimo otkriti .46

'R . p6 inS . Sharma

Nakon dubokog prornisljanja napokon sam domislio, po mojemmisljenju, vrlo kreativan, ali ipak iznimno djelotvoran nacin dati predocim cijeli sustav Sivane injezinih sedam vrlina ... a to jeova misticna prica."Mudrae je dodao: "Isprva se moze doimati ispraznom i

mozda cak djetinjastom. No, uvjeravam te da svaki element teprice simbolizira jedno bezvremeno nacelo sretnog zivota t ~ aima dublje znacenje. Vrt, svjetionik, sumo-borae, ruzicastika-bel, stoperica, ruze i zavojita .staza posuta dijamantima simbolisu sedam bezvremenih vrlina prosvijetljenoga zivota, Akoupamtis tu pricicu iemeljne istine koje predstavlja, uvjeravamte da ces iraspolagati svim znanjima potrebD:im za uzdizanjezivota na njegovu najvisu razinu. Posjedovat 6~s.'sva.saznanja ipoznavati sve strategije koje ce ti biti potrebne da znatno pobolj-sas svoj zivot i zivote svih s kojima se susretnes, Budes Iiu mu-drost svaki dan primjenjivao, promijenit ces se-mentalno, emo-cionalno, tjelesno i duhovno. Molim te da ovu pricu zabiljezisduboko u svoj urn inosis je usvojem sreu. Dramaticno ce pro-mijeniti tvoj zrvot sarno akoje prihvatis bez zadrske.""Srecom, prihvatio sam je", rekao je Julian. "Carl Jung jerekao da 'tvoja vizija postaje jasna tek kad postanes sposoban za-gledati se u svoje sree. Onaj tko gleda van. sanja; onaj tko gledaunutra, budi se'. Te.sam se osobite noci zagledaoduboko u svoj~srce,probudio se i otkrio vjekovne tajne za op1emenjivap:j~uma, razvijanje tijela i njegovanje duse. Sadaje red da ih podije~ilim s tobom."

47


24/95

SEDMO POGLA VLJE

Kraj~j!eneobican vrt ',.1.';"./}~;;

. , o : i t : : ' ! ' ; / ' :

V eC in ci Z ) ~ di'z iv i - tje le sn o, in te le ktu aln o ili m or aln o -' 1 : ' v rl o o gr af ti ce nom k ru gu .s vo je ga p o te nc ij al a b iv an ja .' $ V i H n} im o m og uc no st c rp iti iz iiv otn ib iz vo ra

o .k akv im a n i n e sa nja mo .William James

v: iz pricesimboIizira urn", rekao je Julian. "Budes Iiskrbio., ......za svojum, njegovao ga i obradivao kao sto bi obradivao plo-... d~p'J:~~k0sanvrt, ~jegovo ce cvjetanjenadmasiti sva tvoja oceki-, , ~.van ja . Ah,ako dopp.stis da se korov ukorijeni, trajari mir i dubljiunutarnji sklad uvijek ceti izmicati.,..Po~~avitcutijedno~tavno pitanje. Kad bih otisao u tvoje dvo-

riste, u vr t okOjetmJ simi m~ogo pricao, i kad bih tvoje divne pe-r ~ n i j eposuQ otrovnim otpa.d:9m,ne bi bio presretan zbog toga,.Z a tne?" .t'N~bih."" " I ? I 01$,ta,mno'gi dobrivrtlari svoje vrtove cuvaju poput ponos-nihvpjglka i paze daHl' nista ne one~isti ..A1i, zamisli toksican

48

'1(p6ins. Shanna.,

otpadkoji Ijudi svaki dan unose u plodne vrtove svojih umova: !zabrinutosti i tjeskobe, uzrujavanje zbog proslosti, mracne mislio buducnosti i samostvoreni strahovi koji razaraju tvoj unu-tarnji svijet. Na materinjemjeziku mudraca Sivane, koji postojitisucama godina, pisani znak za zabrinutost zapanjujuce jeslican simbolu posmrtne lomace, Jogi Raman mi jerekao da to 'nije puka slucajnost. Zabrinutost znatno iscrpljuje moe uma t~,prije iii kasnije, ozlijedi dusu, . ...~,.",.""""""Q~.pizi:vio:punim P.!!1c.!m.a',ll1orasstrazariti na vratimasvo- ...jeg.~..Yl:t~tj.u...j~ge.pustati. samo naj061j"tnr:tfO'rmacije . R o s t a " ~ T " " '

.=~:~~~1pgt~l"priustitdYk~!1.~n~"~~!~~~!~,~~,~i(]i~'~ied~~:,'NaJ;a2''';''dosniji, najaktivniji i najzadovoljniji Ijudi naovom svijetu seusvojem ustrojstvu ne razlikuju od tebe i merie.Sv(smo na'ci-njeni odmesa i kostiju. Svi potjecerno iz istogatmiverzalnogiz- ..vora. Medutim, oni koji prekoracuju puko p!ost~ja~je, onikojiraspiruju plamensvojega Ijudskog potencijala idoistauzivajuu. i,~~rop,t1,9~..ple}~~ziy,.ota?postupaju drugacije od onih koji zive,I '.,.-/ ,.,~' \,.., ., , < ' I ' < " " " _ , . . - " " \ . - - _ . . , , ' . . 'uobicajenim ziv6tima. Ono najvaznije u tome jest prihvacanjepozitivne paradigme 0 vlastitom svijetu i 0 svemu ~nj~m{i."Julianje dodao: "Mudraci su mi rekli Ciaprosjecnom covjeku , .u j~JI l l .Qm.JlrQ~J.~p,Qmda.nY kroz, Jlmp};,Qq~.;'~'q'~'~'Z(1~'s:ertI~(fii

,:m.is1i,N .Q ,.j~a,pa.njiJa..mee .cinjenica da devedes!~i' P'9~'t9'tih'''rttisli- .cine inislLkoj.eje mislio i,danprije !';'" , .. N "'" " "" ,' , , , ' " "" ": " :." ""Doista?" upitao sam. ' .... ....\ ., "I?akako ~~ ..t~..~:~~.~j.~_~.~J~gJn~s~nog.x~;WJJJ~;Q.j~wLQif.;gsvakl. dan~~J~._!~I~.,!\egf,lllyg~ -misli, razy,lh."sju;,,16,S,1l~;n1,ei1t~1~,.~~!~sr;':Qilll~,!Q".9Gl,~.~',};l~~.gQtoce.Jla.sG:,.~,tQ,jr~,(d,Q,bF,O"~llJi~.]2~2_~~:~:~.1,E~:,'ipi~Uaju~ ~ 9 . J ? i . . ih ~ , I D Q g I L , d ,Q . d a . tt 1 @ .,.f,ob(;dj,sati+~i,:I~~l1jus~ojoj pr?slosti. Neki se uzrujavaju .z1?d:gproP~lihv~ia i F ' , " ; , . zbo'g"'flu"anCijskHrteskoca. Drugi z1Jogne~avrsenbgdjet~!l1j~t\'~'-:'"Neki se bave beznacajnim sitnicama: kako sepxodavac PPsayio,prema njirna ilikako je onakolegma-primjedba zaiv~~tl1azlobno. Oni koji na taj nacinkoristesvoju:m,d0Pustajuid~{zkhti,,'

c., "[ e~ r"~ " -.-" ', " " 'I "" - ., . , . .. ., ,, " . , . 0 ' " ' ,


25/95

2\?aovni fUwji je prodao svoj Ferrari

~ , B , l l , ! Q , . t f J J l L ! l j i . l l Q Y 1 ! . ~ l Y Q J T I J J , , , . s . i l u. Iitrte ...n em Q g 1 ! 9 , ! 1 j ! : ! J ? ' . ~ I ~ . , ! ! ! l J ? ~ : "t~llCii\!UYQiihumoya koji.tada.ne.mogu stvarati_~voju.ca!oliju izivote im ispunjavati svime sto zele: emocionalno, tjelesiiQ-r:::-d~:-6~k~I.st\lPovno. .Ti i j ~ d : ~ : : n . l k a d ane uvidaju4~,j~=,nacinupravljanja umom.srz up:r:axlja,pja.ziv:otom."- - " ' 1 i p o s ~ ~ednostavno, nacin razmisljanja proizlazi iz navike",uvjereno je nastavioJulian, "Vecina ljudi jednostavno ne uvidagolemu moe svojega uma. Doznao sam da cak i najaktivniji mis-lioci koriste sarno stoti dio svojih mentalnih sposobnosti . Mu-draci 'Sivane usudili su se redovito istrazivati svoj neiskoristenimentalni potencijal. Rezultati su bili zapanjujuci, Jogi Ramanje redovitom i discipliniranom praksom uvjezbao svojurn tolikodaje bio sposobaapo volji usporiti rad srca.Razvio se cak tolikoda je mogao tjednima zivjeti bez spavanja. Iako ti niposto ne bihpreporucio .teziti ostvarenju tih ciljeva, predlazern ti da svoj urnpocnespromatrati kao ono sto doistajest -najveci dar prirode.""MoguIi tilmoe uma osloboditikakvim vjezbama? Kad bih

imaosposobnost usporavanja rada srca, bio bih zvijezda na za-bavarna'vrekao sam u sali."Ne brini 0 tome, Johne. Poucit cu te prakticnim-tehnikama

, koje ees moci.iskusati i koje ce ti dokazati moe te prastare filo-zofije. Zasad je vazno da shvatis kako se nadzor nad urnompostize upravo putem njegova uvjezbavanja, Vecina nas ras-P9laze istim sirovinama otkako smo prvi put udahnuli zrak; onikoji'postizu: vise. i koji su sretniji od drugih razlikuju .se ponacinu uporabe tih sirovina. Kad se posvetis preobrazavanjusvojeg unutarnjeg svijeta, zivot ti izpodrucja uobicajenoga zacasulazi u podrucje.neuobicajenoga." ..{' .Moj je ucitelj iz trenutka u trenutak biosve uzbudeniji. OciSR.mu blistale dok je govorio 0 caroliji uma i 0 obilju dobrogakoje donosi. ,"Znas, Johne, u konacnici, apsolutnu moe imamo sarno nad

jedniin.';50

' R pb it t S . S h arm a .

"Nad svojom djecom?" upitao sam uz dobrocudan osmjeh."Ne, prijatelju - nad svojim umom . .NJ~mQ.~,.,.s.p,QSQb

upravljati ..vremenskim prilikama, m:om\ttom ...lLJasJlQlQte~tl~mljudi koji-nas okruzuju. Ali, l'ledv9jQel}Om().zegt.q.g.g9~~9j~ili=t1:enu:t1fil.Tae s p o so o n o 's C d io 'o n o g i s tonas cini ljudima. Vidis, jedan od najvaznijih dragulja svjetovnemudrosti, koje sam prikupio putujuci.po Istoku, ujedno je i je-dan od najjednostavnijih."Zastao je kao da u misli doziva neprocjenjivo vrijedan dar."Ato je?""Objektivna stvarnost iIi tzv, stvarni svijet - ne postoji. Apso-

luti ne postoje. Lice tvojega najveceg neprijatelja moglo bi bitilice mojega najboljeg prijatelja. Dogadaj koji bi za .jednogcovjeka mogao biti tragedija, drugome bi mogao otkriti sje-menke neogranicenih. mogucnosti, jlly~anjJ~""~":"R!"ilt .~a:~TJ;[email protected]:t5Sfi'jesf6iio~pctc'emn' i : ! "Ve'df i t:npttmisti6rH'ljtldi~.~~;:,!~~}:lj~~.ggj!l.kojisu.nenresranu .nesre tni. " ."Juliane, kako tragedija moze biti bilo sto drugodoli trage-dija?" . . ."Objasnit cu ti primjerom. Putujuci kroz Calcuttu, upozIi~~

sam uciteljicu po imenu MalikaChand. Voljelaje poucavati, asa svojim je ucenicima postupala kao s vlastitom djecom pa-jedobronamjerno njegovala njihov potenciial.iNiezin iivqtnimoto bio je: 'Tvoje mogu je mnogo vaznije od tvojegakvocijentainteligencije', Uzajednici je bila poznata kao zena'kojaziv:i etahidavala i koja nesebicno sluzi svima potrebitima. No njezina jevoljena skola, nijemi svjedok njezinih uspjeha s mnogimnarastajima djece, jedne veceripodlegla plamenim jezicimapodmetnutog pozara. Cijela je zajednicabila potresenatim y(("likim gubitkom. No njihovje gnjev s vremenom uzmaknuopredbezvoljnoscu pa su se pomirili s cinjenicom da njihova djecanece imati skolu."

51


26/95

1 ? s4 0 vni l< : )( 9 ji je p rodao s voj :F er ra r i

"Sto je-bilo s Malikom?""Ona je bila drugacija, vjecna optimistica bez premca. Za

razliku od drugih, onaje u tom dogadaju opazila mogucnost.Svirrij~ roditeljima rekla da svaki' gubitak pruza jednako velikudobrobit, ako je potraze. Taj je dogadaj bio prikriveni dar. Izgor-jela skola bila je stara i oronula, Krov je prokisnjavao, a pod jena posljetku popustio pod teretom tisuca malih nozica koje sutrckarale po njegovoj povrsini. To je bila dugo cekana prilika daudruze snage i kao zajednica izgrade mnogo bolju skolu koja ceu.ibuducnosti sluziti' mnogima, I tako su se, potaknuti tomsezoesetcetverogodisnjbm pokretacicom, udruzili iprikupili do-:\/ollnosredsta".~,:~~'(i:igradnjUnove, velebne skole koja je postalabl1stav,primjer'!!~Q'civizije u trenutku tragedije.""',:irf;{J~mest~~,~~icnoonoj staroj izreci 0 tome da je casu boljePfo~a:trati'k~01i~olupunu nego kaopolupraznu?"'i.Moiglobr~e'i 'tako reci, sio god ti se dogodilo u zivotu, sarno

ti, m q z e ~ iodabrati kako ces odgovoriti. Kad razvij.e_s...naviku..'ti,a~Uli~p.~'t~~~~,~~':,:~': '~!'~~"~"1~~~~,',: i !~.~: ,~;';:",, ~ : : ' . " ,':Y.1l_,PJ?zili 'UQ$.llOilGaj.M.t:umaGe.nJ.e_sJak.Q~g.~~a!l:~",


27/95

'R ,p{ovnir(k9j i je prodao s v oj ' F er r ar i

spreman.uciti iz svakog dogadaja. Na taj cu nacin ojacati i bitisretniji. Sto bi skroman, osrednji odvjetnikjos mogao uciniti dabi poboljsao svoj zivot?""Prije svega; pocni zivjeti uzvisenost svoje maste, a ne svoja

sjecanja.""Molim te, ponovi.""Zelim reci sljedece: da bi oslobodio potencijalsvojega uma,

najprije moras razviti mastu, Vidis, sve se uvijek stvara dva puta:najprije u radionici uma, a zatim, i niposto prije, u stvarnosti.Taj proces nazivam 'rad prema nacrtu' jer sve.sto stvaras uvanjskom svijetu zapocinje kao jednostavan nacrt u tvojem unu-'tamjem svijetu, na bogatom zaslonu tvojega uma. Kadnaucisvladati svojim mislima i u stanju cistog iseekivanja zivo zarnis-ljati sve sto ze1is od svjetovnog zivota, u tebi ce se probuditilatentne sile, Pocet ees oslobadati istinski potencijal svojegauma te stvarati cudesan ,zivot kakav, po mojern misljenju, za-sluzujes, Od ovog trenutka zaboravi proslost. Usudi se sanjati dasivise od ukupnosti tvojih sadasnjih okolnosti, Ocekuj najbolje.

~'" ~~?~ltati.eete'zapanjiti.Znas, Johne, tijekom svih ovih godina bavljenja odvjetnis-tvommislio sam da znam mnogo. Godinama sam ucio u najbo-ljim.skolama, citao sve pravne knjigena koje sam naisao i radios najboljim uzorima. U pravnoj sam igri neosporno bio pobjed-nik. No, sada uvidam da sam u zivotnoj igri gubio. Bio sam to-liko zaokupljen jurnjavom za velikim zivotnim zadovoljstvirnada sam propustio sva mala zadovoljstva. Nikadanisam procitaoknjige koje mi je otacpreporucio. Nisam razvio ni jedno dubokoprijateljstvo. .Nisam naucio uzivati u uzvisenoj glazbi. I, uza sveto, d6ista mislimda samsretan. Srcani udar bio jeprekretnica umojem zivotu ili, rnoglo bi se reci.rmoje budenje. Vjerovao iline, tako sam dobio drugu priliku da zivim bogatijim, nadahnu-tim zivotom. Kao i Malika Chand, u svojern sam bolnomiskustvuopazio sjemenke mogucnosti. I, sto je jos vaznije, imao54

2 \ p6 in S . S h arm a

sam hrabrosti .njegovati ih."Bilo je ocito da se Julian izvana pomladio, ali je iznutra

postao mudriji . Uvidio sam da ta vecer nije bila sarno zanimljivrazgovor sa starim prijateljem. Uvidio sam da bi ta vecer moglabiti i moja prekretnica te ocita prilika za nov pocetak. Moj je urnpoceo razmatrati sve sto je u mojem zivotu bilo pogrjesno. Istinaje da sam imao divnu obitelj i, kao ugledan odvjetnik, siguranposao. No, u trenucima tisine ipak sam slutio da zivot mora bitinesto vise. Morao sam ispuniti tu prazninu koja se pocela siriti umojem zivotu..Kao djecak sam sanjao velicanstvene snove. Cesto sam se

zamisljao kao sportsku zvijezdu ili kilo poslovnog tajkuna.Doista sam vjerovao da mogu raditi , imati ibid sve sto pozelim,Sjetio sam se i kako sam se osjecao odrastajuci na suncanoj Za-padnoj obali. Zabavu sam nalazio u jednostavnim uzicima. Za-bavljao sam se tako sto sam se cijelo divno poslijepodne kupaogol iIi vozio bicikl kroz sumu. Osjecao sam jaku znatizeljuprema zivotu. Bio sam pustolov. Moja buducnost nije bila ogra-nicena. Doista mislim da takvu slobodu i radost nisamosjetiovee petnaest godina. Sto se dogodilo?Mozda sam, odrastajuci, izgubio iz vida svoje snove i pristao

ponasati se onako kako bi se odrasli trebali ponasati. Mozdasamih izgubioiz vida kad sam upisao studij prava i poceo govo-riti onako kako bi odvjetnici trebali govoriti. U svakom slucaju,te sam veceri, uz Juliana koji mi je uz salicu hladnoga caia ot-varao svoje srce, odlucio prestati toliko vremena posvecivati za-radivanju kako bih se mogao sto vise posvetiti stvaranju zivota."Doima se kao da si i ti razmisljao 0 svojem zivotu",

primijetio je Julian. "Pocni za promjenu razmisljati 0 svojimsnovima, kao sto si 0 njima razmisljao udjetinjstvu. Jonas Salkje to lijepo rekao: 'Imao sam snove i imao sam nocne more.Nocne more sam prevladao zahvaljujucisnovima.' Usudi seobrisati prasinu sa svojih snova, JohnevPocni ponovno velicati

55


28/95

'J??tfovnikj;_pji je proddo s voj ' F er r ar i

zivot islaviti sva njegova cuda. Otkrij moe svojega uma kako bipokrenuo dogadaje. Univerzum ce se tada udruziti s tobom istvarati carolije u tvojern zivotu."Tadaje Julian posegnuo u svoju haljinu iiz nje izvukao kar-

ticllyelicine posjetnice, pohabanih rub ova, OCit0 zbog visemje-secile neprestane uporabe."Dok smo jogi Raman i ja jednoga dana setali tihim planin-

skirnputem, upitao samga tko muje omiljeni filozof. Rekao mije da su mnogi utjecali na njegov zivot i da mu je tesko izdvojitijedan izvor nadahnuca. No, jednu je izreku nosio duboko usrc:U,izreku koja jeobuhvacala svevrijednosti kojeje prepoznaotijekbm zivota provedenog u tihoj kontemplaciji. Na tom ve-Iicanstvenom mjestu, duboko usred pustosi, taj ju je uceni is-tocnjacki mudrac podijelio sa mnom. Lja sam je urezao u svojesrce.Sluz! mi.kao svakidasnji podsjetnik na sve sto jesmo - i nasve sto mozemo biti. To su rijeci velikog indijskog~ rnisliocaPatandalija. Izgovarao sam ih svakogjutra, prije meditacije, i toje snazno utjecalo na tijek toga dana. Upamti, Johne,da su rijeciverbalna ocitovanja moci.".Tadami'je pruzio karticu. Na njoj je pisalo:

Ktl~ te na da hn e uzv ise ni c ilj, k ak av iz nim an n aum ,s v e s et vo je m is li o sl ob ad aj u: t v , ( p j um prekoracuj eo gr an i !I 'l ja , s vi je st s e s ir i u s vt Tf l {smj er ov im a i z at je ee s s eu .na vom , ve l ican s tv enom i u zv is e nom sv ij et u.

" Tadaoiivljuju I ate ntn e s il e, s po so bn os ti i d ar ov ito sti p aotkrivasda si mnogo bolji c ovje k n o sto si ik ad a sa nja o.

I

< IUWIll sam t~~J1lltkuuvidio povezanost tjelesne snage i men-talnesPQsQbnqstr'julian je bio olicenje savrsenoga zdravlja iizgledaoje mnogomlade no sto je izgledao kad sam ga upoznao.Prstao'je snagom i doimalo se kao da njegovoj energiji , entuzi-jazmu i optimizmu nema gran.i ,~~;j.~idiosam da je znatno pro-.,56

2\p6in S. Sharma

mijenio nacin zivota, alije bilo i ocito daje mentalnaspremnostbila pocetna tocka te zapanjujuce preobrazbe. Vanjski uspjehslijedi unutarnjem uspjehu, a Julian Mantle je promijenio svojnacin razrnisljanja, a time isvoj zivot."Kako mogu razviti taj pozitivan, vedar i nadahnut stav, Juli-

ane? Mislim da su moji mentalni misici omlitavjeli nakonto-likih godina rutine. Kad malo bolje razmislim, vrlo slaboupravljam mislima koje lebde po vrtu mojega uma", iskrenosam rekao. ."Urn je odlican sluga, ali uzasan gospodar. Ako si razvionaviku negativnog razmisljanja, to znaci da nisi skrbio za svojurn i da ga nisi usmjeravao usredotocenosti na dobro. WinstonChurchill je rekao da je 'cijena velicine odgovornost za svakumisao'. Tako uspostavljas vedar svjetonazor kojemu tezi~.Upamti daje urn doista nalik svim drugim misicimau tijelu. Nebudes liga koristio, zakrzljat ce.""Zelis lireci da ce moj urn oslabjeti ako ga ne budem uvjezba-vao?""Da. Recimoto ovako: akozelis ojacati misice ruke kako bi

postizao vise, moras ih uvjezbavati. Ako zeliS ucvrs.tit i misi~nogu, moras ih izloziti naporu. Tvoj ce ti urn cudesno sluzitlsarno ako mu to dopustis, Kad ga naucis ucinkovito koristit 'i , '~.tvoj ce zivot privuci sve sto pozeliS. Budes Ii valjano skrbio zanjega, donijet ce tisavrseno zdravlje. I vratit ceseu svoje pri-rodno stanje smirenosti i spokojstva - ako si dovoljno pronicljivda to zatrazis, Mudraci Sivane imaju vrlo osobitu izreku:'Granice zivota nisu nista drugo doli tvojevlastite tvorevine'.""Mislim da to ne shvacam, Juliane.""Prosvijetljeni mislioci znajuda njihove misli.stvaraju njihov

svijet, a kvaliteta covjekovog zivota ovisio bogatstvu njegovihmisli. Ako zelite zivjeti smirenim, smislenim zivotom, moratemisliti smirene, smislene misli.""Rado bih cuo jedno 'instant' rjesenje, Juliane."

57


29/95

' 1( p {o v ni IUw j i j e p to d ao s vo j ; F er ra r i

"Kako to rnislis?" blago je upitao Julian prelazeci potamnje-lim prstima po prednjoj strani svoje divno izvezene haljine."Jako me zanima to sto govoris.Ali, nestrpljiv sam. Zar mi ne

mozes ponuditi vjezbu ili tehniku koju bih odmah mogaoprimijeniti, ovdje, u vlastitoj dnevnoj sobi, i promijeniti nacinkoristenja uma?""Instant rjesenja ne djeluju. Svaka trajna unutarnja prom-

jena iziskuje vrijeme i trud. Ustrajnost je majka osobne prom-jene. Ne kazem da ces na duboke zivotne promjene cekati godi-nama. Budes li sarno mjesec dana svaki dan i dosljedno prim-jenjivao strategije koje ti otkrivam, bit ces zapanjen rezultatima.Proniknut ces na najvisu razinu svojih sposobnosti i uci upodrucje cudesnoga. No, da bi to postigao, ne smijesse vezati zaishod. Umjesto toga, uzivaj u procesu osobnog sirenja i razvoja.Paradoksalno je da ces rezultat utoliko brze ostvariti sto simanje usredotocen na njega.""Kako to?""Toje nalik staroj prici 0mladicu koji je otputovao daleko od

doma kako bi ucio od velikog ucitelja. Cim je upoznao mudraca,upitao ga je: 'Koliko ce mi vremena biti potrebno da postanemmudar kao vi?'Mudrac mu je brzo odgovorio: 'Pet godina'.'To je mnogo vremena' , odvratio je mladic. 'A kad bih se tru-dio dvostruko vise?''Tada bi ti bilo potrebno deset godina', rekao je ucitelj .'Deset! To je predugo. A kad bih ucio po cijele dane idugo u

noc, svake noci?'"Petnaest godina', rekao je mudrac.'Ne shvacarrr.rekao je mladic, 'Kad god obecam uloziti vise

energije u svoj cilj, vi mi kazete da ce biti potrebno vise vre-mena. Zasto?''Odgovor je jednostavan. Ako si jednim okom usredotocen

na odrediste, preostaje ti sarno jedno da te vodi na tvojem58

2 \pG in S . Sha rma

putu.'""Shvatio sam, odvjetnice", smjerno sam priznao .."Podsjeca

me na moju zivotnu pricu.""Budi strpljiv i zivi u uvjerenju da ees nedvojbeno ostvariti

ono eemu tezis ako sispreman i ocekujes to.""Ali,ja nikadanisam bio sretnik, Juliane. Sve sto imam, pos-

tigao sam iskljucivo ustrajnoscu.""Sto je sreca, prijatelju?" blago je odgovorio Julian. "Nista

drugo doli stjecanje spremnosti i mogucnosti."Tada je tiho dodao: "Prije no sto ti otkrijem metode kojimasu me poucili mudraci Sivane, moram ti rastumaciti nekolikoosnovnih nacela. Kao prvo, upamti daje usredotoc>e~!!Q~LtS!.,m~U. ,. ,; oI < - " - - l : > ~ ovladava~J~LY1.!:!i!.!!!l.Y.mo"ml~~" - " - - " ~ 1 5 - ~ i s t ~""Znam. To je i mene iznenadilo. Ali, tako jest. Urn je sposo-

ban za cudesna postignuca, to znas, Sam~. cinj~9L_p:wjm~s.~elju_ili_~~1l~I!~Q~_J~21(i~.~ti odgQYi@j_g_~mlp2.2!>}J,o.~u'za.i1IL6QY9_9itvill:~nJe.o je jedna od velikih univerzalnih istina-poznatih~udracima Sivane.Medutim, da bi oslobodio moeurna, moras biti sposoban zauzdati ga i usredotociti na trenutnizadatak. Cim svoj urn usredotocis na jednu jedinu svrhu, u tvo-jem ce se zivotu pojaviti cudesni darovi.""Zasto jeusredotocenost uma toliko vazna?""Postavit cu ti zagonetku koja ce lijepo odgovoriti na tvoje pi-

tanje. Recimo da se usred zime izgubis u sumi, Ocajnicki sezeUSzagrijati. U naprtnjaci imas samo pismo svojega najboljegprijatelja, limenku tunjevine .i malo povecalo koje nosis sa so-born kako bi doskocio slabovidnosti. Srecom, uspio si pronacisuhe grane za potpalu, ali, nazalost, nemas sibice. Kako bi za-palio vatru?"Zabogal Julian me je potpuno zbunio. Nisam znao odgovo-

riti."Predajem se."

59


30/95

2 ? p{ o vn i/ (J < pj i j e p ro da o s vo j : F er ra ri

"Vrlojednostavno. Stavis pismo medu suhe grane i nad njimdrzispovecalo. Pojacane sunceve zrake za nekoliko ce sekundizapaliti granje." . '.j"Asto je s limenkom tunjevine?"' IAh, ubacio sam je da bih te odvratio od ocitog rjesenja'', s

osmjehom je odgovorio Julian. "No, poenta je sljedeca: stavlja-njem pisma na suho granje need postici nista. No, cim ras-prsene sunceve zrake povecalom usredotocis ha pismo, zapalitce se. Isto vrijedi i za urn. Kad njegovu golemu moe usredotocisnajasno odredene.smislene ciljeve, zacas ees zapaliti vatru svo-jeg osobnog potencijala i postici zapanjujuce .rezultate.""Primjerice?" upitao sam."Sarno ti mo~es odgovoriti na to pitanje. Za cim tragas? ZeliS

li biti bolji otac ili zivjeti uravnotezenim, plodnim zivotom?Zudis li za duhovnim ispunjenjem? Osjecas li da tinedostajepustolovine i zabave? Razmisli.""A trajna sreca?""Odmah pucas na visoke ciljeve", rekao je uz smijeh. "Boljeje

poceti smalim ciljevima. Ali, i to mozes ostvariti .""Kako?""Mudraci Sivane poznaju tajnu srece vee vise od pet tisuca

godina.Srecom, taj su dar bili voljni podijeliti sa mnom. ZeliSlije cuti?""Ne, bas sam pomislio uzeti predah i najprije polijepiti tapeteu garazi." ' ' ,"Molim?""Naravno da zelim cutL,t,~juy",trai!l;~"~~!,;,~.)uliane. Zar to, ukonacnici, nije one za .cime svi tragaju?""Istina. Pa, evo.; moguIi te zamoliti zajos jednu salicu caja?""Ma da], nemoj odugovlaciti.""Uredu, tajna g~~e.jednostavna: 9Jkriit.w,.. . Q ! . .t ,a o l i s r a g . jt i,

a zatim svu s , ; o ] u energiju usmjeri prema tQm~"J


31/95

\ ~tfovniruC9ji je prodao svoj 'Ferrari

"Bezumnost.""Vrlo smijesno. Ne, svi imaju svrhu koja raspiruje plamen nji-

hova unutarnjeg potencijala. Pokrecu ih njihovi prioriteti, ali nena nezdrav, opsesivan nacin. Kod njih je to mnogo Iakse i, .profinjenije. A zahvaljujuci entuzijazmu i ljubavi prema onomesto cine u svojim zivotima, takvi ljudi zive u sadasnjem tre-nutku. Potpuno su usredotoceni na ono sto rade. Stoga nemapukotina kroz koje bi energija istjeeala. Ti su ljudi najzivlji inajvitalniji pojedinci koje ees ikada imati srecu upoznati""Pukotine kroz koje istjece energija? Zvuci pomalo kao ne wage, Juliane. Kladim seda to nisi naucio na Harvardu.""Istina. Mudraci Sivane prvi su iznijeIi tu zamisao. Iako je

poznata vec-stoljecima, njezina je primjena danas .jednakovazna kao i u vrijeme kad je prvi put iznesena. Mnoge ljudeprozdire bespotrebna i beskonacna zabrinutost. Zabrinutosterpi nasu vitalnost ienergiju. Jesi Iiikada vidio zracnicu gumebicikla?""Dakako.""Kadje potpuno napuhana, lako te odnosi na tvoje odrediste.

No, ako je probusena, nakon nekog se vremena ispuse i tvojeputovanje naglo prestaje. Tako funkcionira i urn. Z . a b r i n u , l Q . s J""' ' ' ' '* ' ' ' ' ' ' '' 'M.",~~.""f"""I' i>'t.l


32/95

~aovnil(}:.9jije prodao suo] :ferrari

brbljanjem- to me katkad izluduje.""Predlazem ti nesto drugo. Svi mudraci Sivane nalaze vre-mena za tihu kontemplaeiju ne sarno 0 tome tko jesu vee i kamoidu. Nalaze vremena za promisljanje svoje svrhe te kako zivesvoje zivote, iz dana u dan. I, sto je najvaznije, duboko i iskrenorazmisljaju 0 tome kako mogu poboljsati sljedeci dan. Malasva-kidasnja poboljsanja radaju trajnim rezultatima koji dovode dopozitivne promjene.""Dakle, trebao bih redovito pronalaziti vrernena za razmis-ljanje?""Da. Cak ce i deset minuta usredotocenog razmisljanja

dnevno snazno utjeeati na kvalitetu tvojega zivota.""Shvacam stozeliS reci, Juliane. No, problemje u tome sto za

napornih dana ne mogu pronaci ni deset minuta za rucak.""Prijatelju, kad kazes da nemas vremena za poboljsavanje

svojih misli i svojega zivota, to je kao da kazes da nernas vre-mena stati i napuniti sprernnik za gorivo jer sf prezauzetvoznjom. To ce ti se na posljetku osvetiti.""Da, znam. Ali, rekao si da cesmi otkriti izvjesne tehnike,

Juliane", rekaosam nadajuci se da ce mi otkriti prakticnenacine primjene mudrosti koju mi je prenosio."Jedna tehnika ovladavanja umom nadmasuje sveostale. To,

je omiljena tehnika mudraea Sivane, a poucili su me s velikomvjerom i povjerenjem. Nakon sto sam je primjenjivao sarnodvadeset dana, osjecao sam vise energije, entuzijazma i zivotnesnage no sto sam osjetiogodinama. Posrijedije vjezba stara viseod cetiri tisuce godina. Naziva se Sree ruze.""Objasni.""Za izvodenje te vjezbe potrebna ti je sarno svjeza ruza i.

mirno mjesto. Najbolje juje izvoditi u prirodnom okruzju, alijepogodna i tiha soba. Zagledaj se u srediste ruze, u njezino srce. 'Jogi Raman mije rekao da jeruza vrlo slicna zivotu: na putu ces.1naici na trnje, ali ako imas vjere i vjerujes u svoje snove, svreme-64

2 ( p 6i n S . S h arm a

nom ces trnje ostaviti za sobom i zakoraciti uljepotu evijeta.Nastavi promatrati ruzu. Opazi njezinu boju, teksturu i oblik.Uzivaj u njezinu mirisu i misli sarno na tu divotu pied sobom.Isprva ce ti u urn ulaziti druge misli i odvracati te od srea ruze.To je znacajka nediscipliniranoga uma. Ali, ne brini, uskoro cebiti bolje. Jednostavno vrati pozornost zaristu svoje usredotoce-nosti. Urn ce ti uskoro ojacati iprihvatiti disciplinu." .~"I to je sve? Zvuci prilicno lako.""U tome i jest ljepota, Johne", odvratio je Julian. "Medutim,da bi vjezba bila djelotvorna, potrebno ju je izvoditi svaki dan.

Prvih nekoliko dana bit ce ti teskoprovesti cak i petminuta u tojvjezbi. Vecina ljudi zivi u tako mahnitom ritmu dasu nam istin-ski mir i tisina katkad stranii neugodni. Cuvsi moje rijeci,vecina ljudi bi rekla da nemaju vrernena sjediti i zuriti u evijet.Isti ce Ijudi reci da nemaju vremena uzivati u djecjern smijehuilihodati bosi po kisi. Ti ljudi kazu kako su prezaposleni da bi sebavili takvim stvarima. Oninemaju cak ni vremena za razvijanjeprijateljstava jer i prijateljstva iziskuju vrijeme."

" ..-"Mnogo znas 0 takvim ljudima.""Bio samjedan od njih", rekao je Julian. Zastao je i mirno sje-

dio, pogleda prikovanog za veliku stojecu uru kojuje moja bakadarovala Jenny prigodom useljenja. "Kad pomislim na ljudekoji tako zive, sjetim se rijeci staroga britanskog romanopiseacijaje djela moj otae rado citao: 'Covjek ne smije dopustiti da gasat ikalendar zaslijepe za cinjenicu da je svaki trenutak zivotac1.).do-izagonetka'."Ustraj i nastoj sve vise vremena provoditi uzivajuci u' srcu

ruze", nastavioje Julian grlenim tonom. "Za tjedan ili dva tre-baobibiti sposoban izvoditi tu vjezbu dvadeset minuta, a datiurn pritom ne odluta prema drugim mislima. To ce biti prviznak da preuzimas nadzornad tvrdavom svojega uma. Nakontoga ce se usredotociti sarno na onosto mu zapovjedis, Tada ceto postati odlican sluga koji ce za tebe ciniti sjajne stvari.

65


33/95

2 ? pf ov ni f( J C9 ji j e p ro da o s vo j ! F er ra ri

Upamti: ili t i uprayIjasyojimumom.ili.Jvoj.u.m,upravlja tobol 1 1 .Gledano~s-p~'akti~~e strane, opazit ces da si m~og~"~;;'i;~~ijT.'--Nacinit ces veliki korak pre rna odbacivanju navike zabrinutostikoja opsjeda vecinu covjecanstva i uzivat ces vise energije i opti-mizma. Ito je najvaznije, opazit ces da u tvoj zivot ulazi i radostte sposobnost uzivanja u mnogim darovima koji te okruzuju,Bez obzira na say posao isve izazove s kojima se suocis, svakogase dana vracaj Sreu ruze. To je tvoja oaza. To je tvoje tihoutociste. To je tvoj otok mira. Ne zaboravi da tisina i mir krijum oe. M ir je polazisna toc,l< ;~ tP,pyezi ;va . a j - a : ! r 'u f i iverzahTimizvorom" '"-in1~ljge.li:~iJ-e~~0.l;:st~~j;=k;o'ls.8vak~,~zi;vQ~Biw,,~~

Bio samopcinjen onime sto sam cue. Je Ii pornocu tako jed-nostavne strategije doista moguce toliko duboko poboljsatizivot?"Pretpostavljam da Sree ruze nije jedini razlog dramaticnih

promjena koje opazam na tebi"; pitao sam se naglas."Da, U pravu si. Moja je preobrazba doista posljediea prim-

jene nekoliko vrlo ucinkovitih strategija. Ne brini, posrijedi "SUjednako jednostavne vjezbe kao i ova koju sam ti upravo otkrio -ijednako djelotvorne. Johne, za tebeje najvaznije da otkrijes po-tencijal zivljenja zivota prepunog rnogucnosti."Julian, oduvijek vrelo znanja, nastavio je otkrivati sto je

naucio u Sivani. ''I)ruga vrlo kcrisnatehnika za oslobadan.je_~~.c,t52y!,~no~tii drugih'~'egatiy~!~ ~.!J~9~j~~:~9H~ii~":zi()tnsil~ ..te~eI.jise na .~9-0n:~sto jeJogi Raman nazvao_S1!l?LQllJ._Qm~illi!-':_~[janje. Otkrio sam da se urn, u skladu s uzvisenim zakonima Pri-' '.-"'" ' _"., , ,_ ., . . . . ,--rode,.QQJ~.~~?,m .moze baviti samo jednom.znislju, Pokusaj, .Johne, iuvjerit ces seeda to jest tako."Pokusao sam i uvjerio se da je tako."Zahvaljujuci toj slabo poznatoj cinjenici, svatko moze u vrlo

kratkom razdoblju Iako stvoriti pozitivan, kreativan svjetonazor.Proces je jednostavan: ~aQ_Il!ri~uu--tQCku-t.v.ojega.JJmi!~{lQQ~~j edn e n~p.p.Z_~lja._misaQj-0d-mtth1,e-~amij'e'fl.i.p.oJicaj n om mislj u,..... . . . . . . . . . ,"' ._ ..".":'".. ' " -' ' ,- , , ..."--.-,~~~,--~---.-. -~ .. .66

' R_ p 6i n S . S fi an n a

~~!E:.! .~ILYQi.ggLk!,.Q.gQJ~mLp.roj~ktor,..a-mj.sJ,i ...k;ao,.,4ijap.Q'lsi,ti,ve';K a Q _ J ~ . 2 . ~ ~ _ ! . l _ < ! . , _ 2 : 1 1 S 1 . o _ p . u , .l2Oj_ay_Lu.e.gati.\ma,_mis,aQy-.Qdmall-jezamijenipozitivnom.~'''lrio~~-p;~~'iu molitvene kuglice koje nosim oko vrata", do-dao je Julian s obnovljenim entuzijazmom. "Kad god se zatek-nem u negativnim mislima, skinem ovu ogrlicu i uklonimjednukuglicu. Kuglice zabrinutosti stavljam u posudu koju drzim usvojoj naprtnjaci, Te me kuglice blago podsjecaju da je predamnom jos dug put prema ovladavanju vlastitim, urn om i da samodgovoran za misli koje ispunjavaju moj urn."

"Hej, to je sjajno! Doista prakticno. Takvosto jos nisam cuo.Pricaj mi 0 toj fiIozofiji Suprotnog razmisljanja.""Uzmimo primjer iz stvarnog zivcta. Recimo da je za tobom

tezak dan na sudu. Sudae se nije slozio s tvojim tumacenjernzakona, protivnickorn odvjetniku j e mjesto u kavezu, a tvoj jeklijent bio ivise nego nezadovoljan tvojom izvedbom. Dolaziskuci i, duboko potisten, sjedas u svoj omiljeni naslonjac. Prvikorak jest postati svjestan da mislis te nimalo nadahnjujucemisli. Samospoznajaje preduvjet ovladavanja sob om. Drugi ko-rak je shvatiti jednom zauvijek da te sum orne misli mozeszamijeniti veselim mislima.jednako Iako kao sto si im dopustioda udu u tvoj urn. Zato razmisljaj suprotno potistenosti. Usredo-t06 se na veseIjei energicnost. Osjeti srecu, Mozda ces se cak inasmijesiti. Pokreni se onako kako se kreces kad si radostan ipun entuzijazma. Uspravi se, duboko disi iusredotoci urn napozitivne misli. Za nekoliko ces minuta opaziti veliku promjenusvojega raspolozenja. I sto je jos vaznije, ako ostanes dosljedanivjezbu Suprotnog razmisljanja primjenjujes na svaku negativnumisao koja ti po navici posjeti urn, za nekoliko ces tjedana us-tanoviti da vise nemaju moe nad tobom. Shvacasli sto zeli~reci?"Nastavio je tumaciti: "Misli su snazne, zive, mali paketici

energije, ako tako hoces. Vecina ljudi ne razmislja 0 prirodi svo-67


34/95

2 \g ao vn il (f w ji j e p to d ao s vo j :Ferrari"\jih misli, ali kvaIiteta misli ipak odreduje kvalitetu zivota. Misli

su dio materijalnog svijeta jednako kao iezero u kojemu plivasili uliea po kojoj hodas. Slabi umovi radaju slabim djelovanjem.Jak, discipliniran um, kakav svatko moze odgojiti putem svaki-dasnjeg vjezbanja, sposoban je izvoditi cuda. Ako zelis zivjeti pu-nim plucima, skrbi za svoje misli kao sto bi skrbio za svoje naj-vrjednije blago. Nastoj se osloboditi svih unutarnjih previranja.Nagrade ce bitiobilne.""Misli nikada nisam promatrao kao nesto zivo, Juliane",odvratio sam zapanjen tim otkricern. "Ali, shvacam kako utjecu

na svaki aspekt mojega svijeta.""MudraciSivane duboko vjeruju da bi covjek trebao misliti

samo 'satvicne-ili ciste misli. U takvo stanje ulaze pomocu teh-nika koje sam ti upravo opisao, ali i putem drugih postupakakao sto su prirodna prehrana, ponavljanje pozitivnih afirmacijaili 'mantri' kako ih oni nazivaju.icitanjern knjiga prepunih mu-drosti i biranjem prosvijetljenog drustva. Ako ijedna jedinanecista misao ude u hram njihovihumova, kaznjavaju se takosto prelaze dug put do golemog vodopada te stoje pod ledenohladnom vodom koliko god dugo izdrze.""Nisi li rekao da su ti mudraci mudri? Mislim da je prilicno

ekstremno stajati pod ledenom vodom vodopada, duboko ustijenama Hiinalaje, samo zbogjedne majusne negativne misli."Buduci da je mnoge godine proveo u ulozi vrhunskog prav-nogratnika, Julian je odgovorio brzo poput munje: "Johne, bitcu iskren. Doista si ne mozes priustit i nijednu jedinu negativnumisao."'~Doista?""Doista-Zabrinjavajuea misao nalik je zametku: isprva je

mala, ali taste i raste. I'usko~o pocne zivjeti vlastitim zivotom."Na trenutakje zastao, a tada se nasmijesio. "Oprosti ako se

postavljam poput propovjednika dok govorim 0ovoj temi, 0 filo-zofiji koju sam otkrio nasvojem putovanju. Jednostavno sam ot-68

1 ( ov in S . S harma

krio oruda koja mogu poboljsati zivote mnogih ljudi, ljudi kojine osjecaju ispunjenje, nadahnuce i srecu, A kad biu svojdnevni raspored uvrstili vjezbu Sree ruze i dosljednu primjenuSuprotnog razmisljanja, zivjeli b C o n a k o kako zele zivjeti. Mis-limdatoilfsTuzliJuZnati.Prije no sto' s vrta prijedem na sljedeci element misticne

price jogija Ramana, motam ti otkriti jos jednu tajnu koja ce timnogo pomoci pri osobnom razvoju. Ta se tajna temelji naprastarom nacelu koje govori da se sve stvara dva puta, najprijeu umu, a potom u stvarnosti. Vee sam ti rekao dasulll!sJLZive;materijalni glasnicikoje odasiljemo kako bi utjeeale"uanas ma-terijal~isyijet. Rekao sam ti ida moras pOeetiusvojerriunll-' { a r n j e m s v i J ~ ' t ~te izmijeniti svoje misli ako zelis ostvartti povolj-ne promjene u vanjskom svijetu.Mudraci Sivane primjenjuju sjajnu tehniku zaodrzavanje

cistoce i zdravlja misli. Taje tehnika ujedno i vrlo djelotvorna uostvarivanju njihovih zelja, cak i najjednostavnijih. Svatko jemoze uspjesno primijeniti. Pomoci ce i mladom odvjetniku kojitezi financijskom bogatstvu jednako kao i majci koja tezi'boljernobiteljskom zivotu ili trgoveu koji zeli.prodau vise. Mudracitutehniku nazivaju"I!!1!l)g,mJ~~~.U!:Da bije primijenili, ucitelji.us-t a J i i " u ' cetiri sata ujutro jer smatraju da rano jutro posjedujecudesne znacajke koje im mogu koristiti. Mudraci potomkrenustrmim i uskimplaninskim stazama koje ihna posljetku dovedudonizih predjela podrucjau kojemu zive. Stigavsi.onarno, ho-daju jedva vidljivom stazom kroz velicanstvena stabla borova iegzoticno cvijece sve dok ne izbiju na cistinu. Na .rubu cistinenalazi semodro jezeroprekriveno tisucama malih bijelih Iotosa.Jezero je zapanjujuce mirno i tih~. Doista cudesan prizor. Mu-draci su mi rekli da je tojezero vjekovima bilo prijatelj njihovihpredaka.""Stoje Tajna jezera?" nestrpljivo sam upit

Documents

Redovnik Koji Je Prodao Svoj Ferrari