Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
REFLEKSI, REFLEKSNI
POKRET I REFLEKSNI LUK U
KINEZIOLOGIJI
Refleksi
• Receptori različitih vrsta su povezani sa efektorima-mišićima preko lanaca neurona koji sačinjavaju nervne puteve. Veza receptora i efektora, održava se na posredan način, preko određenih centara u centralnom nervnom sistemu.
• Refleksi pretstavljaju reakcije efektora na draž koja im je predata sa odgovarajućeg receptora a preko odgovarajućih centara nervnog sistema.
• Refleks je uvek isti odgovor efektora na ponovljenu adekvatnu draž, odgovarajućeg receptora.
Refleksni luk-osnovna jedinica
organizacije CNS-a
• Anatomska i fiziološka osnova refleksnog akta je refleksni luk.
• Smatra se da je to osnovna funkcionalna jedinica u organizaciji centralnog nervnog sistema.
• Refleksni luk se definiše kao lanac međusobno povezanih senzitivnih i motornih neurona koji preko određenih centara u centralnom nervnom sistemu uspostavljaju funkcionalnu vezu između receptora i efektora pokreta.
Prost refleksni luk • Ako je refleksni luk sastavljen samo iz dva neurona
(motornog i senzitivnog) i jedne sinaptičke veze (između njih), onda je to elementarni ili monosinaptički (prost) refleksni luk.
• . Prost refleksni luk je integrisan na nivou kičmene moždine a njegov centar je predstavljen sinapsom između dva neurona. S obzirom da se kod monosinaptičkog ili elementarnog reflesnog luka, impulsi ne prenose do viših centara u CNS-u, potrebno je da protekne manje vremena od momenta delovanja draži do reakcije. Primer prostog refleksnog luka je refleks na istezanje.
Složeni
refleksni luk
• Složeni refleksni luk je
duži refleksni luk jer se
sastoji iz najmanje
jednog ili više
interneurona, odnosno
umetnutih neurona
između senzornog i
motornog neurona. To je
polisinaptički refleksni
luk. Najveći broj refleksa
su polisinaptički i oni
imaju nešto duže vreme
prenošenja impulsa od
monosinaptičkih.
Podela prema vremenu latencije
• Prema Ledermanu (Ledermann 1999.), u kontroli pokreta, razlikuju se tri refleksna luka prema njihovoj dužini (na osnovu brzine prostiranja impulsa):
• M1 refleks koji predstavlja monosinaptički refleks na istezanje i ovaj refleks ima vreme latencije 30-50ms (to vreme odgovara samo jednoj sinapsi)
• M2 refleks ima duži refleksni luk, sa vremenom latencije od 50-80ms; odgovara na primer, refleksu fleksije na gornjim ekstremitetima; to mogu biti i složeniji refleksi koji obezbeđuju održavanje ravnoteže (antigravitacioni mehanizmi); obuhvataju nivo kičmene moždine i moždanog stabla;
• M3 refleks ima vreme latencije >80 ms i ovi refleksi sadrže elemente voljnih odgovora odnosno, javljaju se udruženi sa voljnim reakcijama
Podela refleksnih lukova prema
nivoima CNS-a koje obuhvataju
• Segmentne reflekse gde aferenti i eferenti leže na istom segmentnom nivou CNS-a; to su refleksi koji zahvataju jedan segment kičmene moždine;
• Intersegmentne reflekse čiji refleksni lukovi uključuju različite segmentalne nivoe kičmene moždine
• Supraspinalne reflekse čiji su refleksni lukovi integrisani na višim strukturama CNS-a nego što je kičmena moždina.
Refleksi integrisani na nivou
moždanog stabla
• Poznato je da refleksi
integrisani na nivou
moždanog stabla imaju
važnu ulogu u regulisanju
i održavanju ravnoteže
stojećeg stava i pokrete
uspravljanja u stojeći stav
a na osnovu signala koji
stižu iz vestibularnog
čula.
Labirintni refleks uspravljanja
• Integrisan na nivou moždanog stabla,
• uloga da održava glavu u uspravnoj poziciji u odnosu na prostor. Pod uspravnom pozicijom se podrazumeva da je „glava vertikalna a usta horizontalna“.
• Ovaj refleks funkcioniše zahvaljujući stimulusima iz vestibularnog čula (labirint) koji izazivaju kontrakciju mišića vrata, održavajući glavu u vertikalnom položaju. Javlja se u drugom mesecu života.
• Smatra se da je ovaj refleks integrisan već na rođenju, ali da su mišići bebe nedovoljno razvijeni da bi se ovaj refleks pokazao pre pomenutog perioda.
Refleksi čije je sedište u moždanoj
kori
To su:
• optički refleks
uspravljanja,
• eksteroceptivni
refleks uspravljanja
• reakcija uspravljanja
tela i refleksne
reakcije ravnoteže.
Optički refleks uspravljanja
• naučena refleksna reakcija orijentacije
glave u uspravnom položaju kao odgovor
na vizuelno prepoznavanje okoline
(vizuelni korteks).
• Javlja se u drugom mesecu života i traje
ceo život.
Eksteroceptivni refleks
uspravljanja
• ima ulogu
uspravljanja glave
kao odgovor na
eksteroceptivni
nadražaj nastao
dodirom određenih
delova tela i površine
oslonca
Refleksne reakcije
uspravljanja tela i
refleksne reakcije
ravnoteže
• Ovi refleksi koriste kombinaciju vizuelnih, vestibularnih i somatosenzornih signala (signala iz propriorecetora i eksteroreceptora), kako bi obezbedili prilagođavanje položaja tela u situaciji kada mu je narušena vertikalna pozicija.
• Senzorni signali iz pomenutih izvora se integrišu u kori velikog mozga odakle se šalju u mali mozak (eferentna kopija).
• Na osnovu toga kora mozga pravi poređenje između stanja trenutnog položaja tela i onog položaja koji treba da bude zauzet i vrši korekcije. Oštećenja ovih složenih refleksnih lukova izazivaju različite tipove poremećaja funkcije održavanja balansa.