2Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

NeupuÊeni bi rekli da sluËaj „Ru-dine“ ovih dana poprima novu di-menziju, no - ne bi vjerovali - dimen-zija je ista, postupci identiËni, æeljejednake. Naime, ponovno se pokre-nula priËa o nuænosti vjeπtaËenja na-gibnog vlaka koji je iskoËio - kakozna Ëitava javnost na Ëelu s istraæn-im sudcem Davorom Svalinom -uslijed tretiranja pruge sredstvomkoje se, najblaæe reËeno, nije treba-lo naÊi na pruzi, famoznim retardan-tom.

Pojedini Ëlanovi povjerenstva pre-dvoeni izvjesnim Tomom PrpiÊem iIvanom PerkoviÊem iz HÆ-PutniËkogprijevoza koji je - poput Loleka i Bo-leka u poljskom crtiÊu - nerazdvojnopovezan s Milanom BrkiÊem, bivπimizvrπnim direktorom Poslova vuËevlakova, a koji je πiroj javnosti od prijepoznat po obnovljenoj lokomotivi ko-ju je dirigirano prodao pod staro æel-jezo, a u novije vrijeme poznatiji izpriËe o prodaji æarulja HÆ-u koje -slikovito reËeno - tri puta viπe koπtajuali zato i tri puta manje traju, zabo-ravljaju - ili namjerno guraju pod tepihjednu notornu Ëinjenicu. Naime,

ovom dvojcu (PrpiÊ-PerkoviÊ) pred-voenom kormilarom BrkiÊem nikakone ide pod kapu Ëinjenica poznatacijeloj javnosti da je vlak izletio jer je„barba Lukin“ Ëovjek naloæio πprican-je pruge od strane jednog ili dvadobrovoljna vatrogasca opremljenihplastiËnom baËvom za vinograd i toretardantom nabavljenim pod priliËnomraËnim okolnostima (bar jednakomraËnim poput æarulja) koji je pruguuËinio skliskom toliko da je adhezijapostala gotovo jednaka nuli, uslijedËega vlak naprosto nije mogao koËiti.Njih dvojica (plus onaj jedan) upornou svojoj svijesti u kojoj se, izgleda,permanentno dohranjuje mrænja pre-ma svemu πto ima veze sa strojovo-ama, uporno pokuπavaju potisnutiËinjenicu - koja je opet poznata svima- da je koju minutu nakon nagibnogvlaka i TMD doæivio istu sudbinu. Ia-ko je iskakanje TMD-a obuhvaÊenoistom istragom istog povjerenstva,zanimljivo je da ovom dvojcu i men-toru BrkiÊu nikako nije palo na pamettraæiti vjeπtaËenje i TMD-a!?

No da ne bi bilo zabune, nitkonormalan nema niπta protiv vjeπtaËe-

nja makar ono bilo i nepotrebno jer jeuzrok kristalno jasan, no - ako Êemopoπteno - vjeπtaËenje mogu provodi-ti oni koji poznaju vozilo. E sad, davidimo tko bi to od Ëlanova povjeren-stva, koji uporno traæe vjeπtaËenje,mogao poznavati vozilo. Tomo Pr-piÊ? Magistar, ali ne nikakvih tehniË-kih znanosti (ako prometni fakultet nesmatramo vrhunskim dosegom teh-niËke struke u Hrvatskoj), πef za ICvlakove? Dakako da ne! Ivan Per-koviÊ? E on jest dipl.ing. strojarstva,po funkciji pomoÊnik direktora zadu-æen za putniËke vagone! Vagone - ne,opet ne. Goran NuiÊ, predsjednik po-vjerenstva? Dipl.ing. prometa, doju-Ëeraπnji prometnik iz kolodvora Ses-vete kojem je najzahtjevniji tehnoloπkiproces u kojem je sudjelovao bio kvarAPB- u smjeru Dugog Sela i kvar pri-jelaza „SopniËka“ - istovremeno, a omotornim vlakovima zna koliko i sva-ki drugi prosjeËni æeljezniËar koji iliokreÊe skretnice vlaku, pere ga, Ëis-ti… Dakle, ni on. Zanimljivo je znatida je direktor HÆ-vuËe vlakova OliverKriliÊ na upit istraænog sudca DavoraSvaline dao odgovor da sud sa spor-nim vlakom moæe Ëiniti πto god misli

ISTINA O ISTRAÆNOM POVJERENSTVU ZA RUDINE

veljaËa 2010.3

Broj 71

REFLEKTOR

da je potrebno i na naËin kako to onprocijeni da je uputno jer vlak se viπene misli osposobljavati za promet,kao πto je zanimljivo da baπ istraænisudac misli da je bilo kakvo dodatnovjeπtaËenje nepotrebno jer samo po-veÊava troπkove i usporava istragu isudski proces jer je sve, pobogu, kri-stalno jasno.

Zaπto je bitan ispispoziva s mobitelastrojovoe?

Idemo korak dalje. Sindikat strojo-voa Hrvatske raspolaæe autentiËnimpodatkom da je - imenom i prezi-menom - Tomo PrpiÊ prilikom raz-govora sa putnicima nagibnog vlakau funkciji Ëlana istraænog povjerenst-va, a prije nego li je istraga zavrπena,najmanje jednom putniku preporuËioda tuæi HÆ iznijevπi informaciju dastrojovoa uopÊe nije pjeskario, iakoje to isto povjerenstvo pronaπlo tra-gove pijeska na traËnicama pri prvomizlasku na teren. Zaπto je to uËinio?Da li zbog toga πto bi najveÊeg pre-æivjelog tragiËara ove nesreÊe, daklestrojovou, htio vidjeti u zatvoru um-jesto Medaka i co. ili zbog toga πto„kormilar“ na taj naËin vodi svoj pri-vatni rat s aktualnom Upravom VuËevlakova, to je sasvim nebitno - bitnoje samo to da Ëlan povjerenstva iz-nosi neistinu pred unesreÊenima. Na-ma je dakako bitno i to πto strojovou- ni kriva ni duæna - ocrnjuje pred timljudima. O tome kako uvaæeni IC πefsagledava problem i kako je „poπten“prema strojovoama najbolje svje-doËi Ëinjenica kako je, navodno, rea-girao kada je strojovoa vlaka koji jeiz Kaπtela iπao u pomoÊ nagibnomvlaku dao izjavu medijima da nije mo-

gao iÊi uz brdo jer je vlak klizao i da jepo zaustavljanju naprosto odsklizaonatrag. Svjedoci kaæu da je PrpiÊ na-kon πto je Ëuo tu izjavu u napadu his-terije izjavio „sad Êu ja njemu pokaza-ti i pitat ga kako se smio sa prugevraÊati i voziti sa zadnje upravljaËnicenatrag“ iako je svima bilo jasno da jevlak Ëim je stao poËeo bjeæati natragniz brdo i da nitko æiv, osim - moæda- Supermena ne bi mogao promijeni-ti upravljaËnicu.

Joπ jedan korak dalje. Predsjednikpovjerenstva Goran NuiÊ sluæbenozahtjeva da mu se dostavi ispis pozi-va sluæbenog mobitela strojovoe.Zaπto? Moæda zato jer æeli dokazatina bilo koji naËin da strojovoa nijebio koncentriran na posao? Mislite lida je zatraæio ispis poziva vozaËaTMD-a koji je isto tako iskoËio?Nadalje, bilo bi zanimljivo vidjeti ispispoziva gospodina NuiÊa i trajanje nje-govih razgovora s aktualnim direk-torom HÆ-Holdinga Popovcem koji jepripadnik istog druπtvenog miljea kaookrivljeni Medak (ne leæi li u tom gr-mui zec) za vrijeme istrage, ili - reci-mo - ispis poziva Tome PrpiÊa, IvanaPerkoviÊa i - dakako - Milana BrkiÊa.Samo za informaciju vama, cijenjeniËitatelji, iz ispisa poziva strojovoeneÊe moÊi niπta iskoristiti, no ipak iztog poteza vidljive su namjere.

Zoran Popovac iistraga

No, hajmo razjasniti, kako se „za-kotrljala“ priËa o vlaku. Interesantnoje zaviriti u obrazac ID-2 (prvi nalazistraænog povjerenstva) u kojem sejasno kaæe da je uzrok nesreÊe treti-ranje pruge retardantom. Pri sastavl-janju ID-2 povjerenstvo je rutinski

zatraæilo od OVV-a izvjeπÊa o pre-gledima na vlaku πto je odmah istidan dostavljeno, i uvrπteno u spis ID-2 pod brojem 5. Isto takvo izvjeπÊe oTMD-u (kojeg bi sad Tomo, Ivo i Milenajradije zaboravili) uvrπteno je u spispod brojem 6. I tu je priËa stala. Popovratku povjerenstva u Zagreb, net-ko u povjerenstvu kaæe da ima infor-maciju o „nekakvoj prijavi koja postojiu vuËi vlakova Zagreb o izbacivanjunagibne tehnike 127 puta i koja sevodi pod brojem 104“ (pogodite tko!).Dan ranije vlaku je nekoliko puta „iz-bacila“ nagibna tehnika (prolazno ne-uredno stanje poput smrzavanja „wo-rda“ na raËunalu ili prekostruje vuË-nog motora) no strojovoa je ilustra-tivno napisao brojku 127 revoltiran„smrzavanjem worda“ ne misleÊi dabi to itko normalan, danas-sutra, mo-gao zloupotrijebiti. E sad, teπko jezbrojiti dva i dva i zakljuËiti kako je tainformacija koja ima za cilj zamaglji-vanje istine doπla do povjerenstva, aonda i do medija, ako se zna da je tihdana jedan strojovoa koji, usput re-Ëeno, zna sve (ali baπ sve!!!) slao hrpumailova o neispravnim nagibnim vla-kovima, πirio laæne priËe o vlaku kojivozi sa istroπenim osovinama (jer jeon tako Ëuo), i ako isti ne krije svojusrdaËnu vezu sa“ kormilarom“ Brki-Êem. Da stvar bude jasnija, potpisnikovih redaka je ne spominjuÊi niti imeniti iπta drugo πto bi moglo dotiËnoggospodina direktno povezati sa inkri-miniranom nekolegijalnom radnjom,na sastanku u Podruænici Zagrebrekao da je jedan strojovoa dostaviotu „magla-informaciju“, da bi se dankasnije baπ taj gospodin osjetio proz-vanim i hodao od Ëovjeka do Ëovjekai govorio „nisam ja“ iako ga nitko nijeni spomenuo. Ostaje pitanje - zaπtose prepoznao? Kao πto ostaje pitanjei kako baπ on ovih dana hoda po za-grebaËkoj VuËi vlakova s dijagrami-ma koËenja nesreÊe na zagrebaËkom5. peronu koje je dobio od kako kaæe„dobrih ljudi“ i πiri priËe da je „netko“iz vuËe htio okriviti strojovou, iako jeiz ID-3 (konaËno izvjeπÊe povjerenst-va) jasno da strojovoa nije kriv negoTÆV Gredelj koji ugrauje ne atesti-ranu opremu. Vrhunac laæi je taj πtosu takav nalaz - po kojem strojovoaNIJE kriv - potpisali svi Ëlanovi povje-renstva (dakle i ovi iz HÆ-vuËe vlako-va) osim jednog zbog kojeg i cijeliovaj odlomak - Ivana PerkoviÊa, „do-brog Ëovjeka“, koji je dao izdvojeno

4Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

miπljenje „da Gredelj nije kriv“ πto sesmrznula oprema .

Moglo bi se tu joπ puno detalja is-priËati i napisati, ali i pitanja postaviti.Kao, recimo, πto je s odgovornoπÊunadreenog Goranu NuiÊu (DraæenKauæljar) koji ga je - sad je veÊ sasvimrazvidno - nespremnog i nedoraslogza ovakav posao delegirao u pov-jerenstvo i uporno pokuπava oprav-dati svaki njegov potez? Zaπto min-istar Kalmeta veÊ jednom ne razrijeπiproblem rukovoenja Holdinga, dakleproblem koji ima svoje ime i prezime- Zoran Popovac - jer je sasvim evi-dentno da ovaj sluËaj nije okonËansamo zbog njegovog upletanja u radistraænog povjerenstva i davanjasmjernica kamo treba povesti istragu,a kako bi se cijela priËa zamaglila, aodgovornost za smrt πest ljudi iozljeivanje njih nekoliko desetakarasprπila na πto viπe osoba, a po mo-guÊnosti barem dijelom na strojovo-u, a kako bi Medak „proπao“ πto jef-tinije? Zaπto je naπ kolega pomogaotakvima poput Popovca, BrkiÊa, Per-koviÊa i PrpiÊa u konstrukcijama koje- kada bi urodile plodom - mogu nitikrivog niti duænog strojovou PaliniÊakoπtati u najmanju ruku joπ æivaca?Zaπto, zaπto, zaπto…

Milan BrkiÊ - “UzrocinesreÊe su sloæeni...”

Pitanja je puno, ali niti odgovorane manjka. Uzrok povezanosti raz-liËitih likova u ovoj priËi u mnogoËe-mu je razjasnila samo jedna izjavakoja je u kasnu jesen doπla iz usta - nimanje ni viπe nego - Zorana Popov-ca. Naime, Holding-direktor se u jed-nom u neformalnom druæenju poh-valio kako je on pripremio situaciju daMilan BrkiÊ bude novi dræavni tajnikza æeljeznice u Ministarstvu prometa ida je njegovo imenovanje samopitanje trenutka, a onda Êe se stvaririjeπiti puno lakπe. Nije na odmetspomenuti da je i sam Milan BrkiÊjavno izjavio „da on o sluËaju rudinezna daleko viπe Ëinjenica nego pov-jerenstvo“ Ëime je stavio do znanjada je povjerenstvo samo paravan uovom sluËaju. No, joπ bi ta izjava, barπto se strojovoa tiËe, mogla i proÊi,meutim BrkiÊ, umjesto da jasnokaæe STROJOVO–A NIJE KRIV (a tonigdje i nikada nije rekao) kaæe u kon-tekstu nesreÊe u Rudinama „teπkenesreÊe obiËno imaju sloæenije uzro-ke odnosno viπe se negativnih stvarimoæe superponirati i dovesti do fatal-nih posljedica“ s Ëime jasno implicirada retardant nije krivac, ili bar ne jedi-ni, za nesreÊu. A to je politika koja seuporno vodi sve ovo vrijeme, od nes-

reÊe na ovamo - razdjeli odgovornosti bar tako olakπaj poloæaj stvarnomkrivcu, pa makar i nevina Ëovjekauvalio u problem. Dokaz tomu je iËlanak iz Jutarnjeg lista od 1. veljaËe2010. o kojem Êemo malo kasnije.

I sad - ako znamo da je prvook-rivljeni za Rudine baπ gospodin Me-dak, ako znamo da je on iz istog dru-πtvenog miljea kao gospodin Popo-vac, pa ako znamo da je Holding-πefproveo sate i sate instruirajuÊi poje-dine Ëlanove povjerenstva ne bi liistragu usmjerio u æeljenom mu smje-ru, pa kad tome dometnemo izjavuZorana Popovca po kojoj je cijelu je-sen potroπio da Milana BrkiÊa ugurana mjesto dræavnog tajnika - nije baπodveÊ teπko zakljuËiti u kojem grmuleæi zec. No, na sveopÊu æalost oveklape - od scenarija neÊe biti niπta.Naime, uËinili su jednu fatalnu greπku- pokuπali su svoje raËune, bilo da seoni ogledaju u aboliranju stvarnih kri-vaca ili u obraËunu s Upravom VuËevlakova, namirivati preko lea jedno-ga strojovoe, a to je neπto πto ni-kako ne prolazi.

Joπ do prije neki dan po zagre-baËkoj vuËi su pojedinci - koji, kakoveÊ rekosmo dobivaju informacije od„dobrih ljudi“ - pokuπavali uvjeravatistrojno osoblje da vodstvo Sindikatastrojovoa Hrvatske u stvarnosti ne

veljaËa 2010.5

Broj 71

REFLEKTOR

zastupa strojovou jer njega i ovakoni onako nitko ne æeli okriviti i da jeovo sve πto Sindikat radi samo zaπ-tita Uprave HÆ-vuËe vlakova. No, ta-kva priËa je naglo prestala 1. veljaËenakon πto su novinari Kreπimir Æabeci Duπan Miljuπ (potonji je poznat ponapadu na njega i po otvorenom p-isanju o kriminalu) vrlo uspjeπno ski-nuli maske akterima ove priËe. Nai-me, u tekstu pod jasnim i nedvosmis-lenim naslovom „Krivnju s Medakaæele prebaciti na strojovou“ novi-narski dvojac vrhunski profesionalno,bez ikakvih komentara, uspio je jav-nosti podastrijeti Ëinjenice onako ka-ko ih vide obje strane - jedna ona ko-ja po svaku silu æeli razvodniti krivnjuna naËin da, ni krivog ni duænog stro-jovou proglase bar dijelom odgo-vornim - a druga, ova naπa, kako jevide sve hrvatske strojovoe, ali icijela Hrvatska. Pored sitnih greπaka,poput prezimena direktora HÆ-vuËevlakova ili navoenja Duπka Novako-viÊa kao Ëlana Sindikata, tekst bri-ljantno razotkriva stvarne namjere di-rigenata istraænog povjerenstva, ali idijela samog povjerenstva.

Niz podvala"Za neuspjeh Povjerenstvo krivi

upravo sindikalne lidere koji pod sva-ku cijenu æele zaπtititi strojovou. Tiizvori tvrde kako predsjednik sindika-ta strojovoa Nenad Mrgan ne do-puπta Povjerenstvu ispitivanje strojo-voe iz Rudina, a policija, koja po

njima nije dovoljno kvalificirana, ispi-tivala ga je tek 15 minuta. Strojovoa,tvrde, nikad nije upitan zaπto je vozioveÊom brzinom od dopuπtene krozLabin Dalmatinski? Zaπto nije prisilnoukljuËio magnetsku koËnicu, je liuporabio pijesak za poboljπanje adh-ezije u koËenju. Takoer se tvrdi kakovjeπtaËenje koje je obavio istraæni su-dac na traËnicama namazanim retar-dantom nije vjerodostojno jer je oba-vljeno manevarskom lokomotivom, ane s nagibnim vlakom." Ovaj citatnajbolje govori o namjerama dijelaPovjerenstva i njihovih mentora i pot-vruje da je Sindikat strojovoa bio upravu kada je, veÊ samo tri dananakon tragiËne nesreÊe, reagiraoenergiËno prepoznavπi namjere Zora-na Popovca koji je vrlo uspjeπno, uzpomoÊ spomenutog bivπeg direktorau Poslovima vuËe vlakova, upregnuodio Povjerenstva u ovu priËu. Iskreno,voljeli bi smo da su bili u pravu onikoji su prozivali SSH da bespotrebnobrani kolegu jer ga nitko ni ne napadai na taj naËin radi medijsku promoci-ju, no na æalost sada se bjelodanimpokazalo da su to bile naruËene izja-ve iz poznate kuhinje koje su imale zacilj naruπiti poznato im jedinstvo stro-jnog osoblja koje je vrlo Ëvrsto kad jeu pitanju bilo tko od kolega, a svekako bi se na kraju strojovou moglookriviti i tako osloboditi stvarno od-govorne dijela njihove krivice za smrtπest i ranjavanje desetaka putnika.

"Mrgana se optuæuje da svojim ja-vnim nastupima radi pritisak na rad

Povjerenstva te da mu nije intereszaπtita strojovoe, veÊ Olivera Krivi-Êa, predsjednika Uprave HÆ vuËevlakova preko kojeg Mrgan upravljavuËom te kontrolira milijardu kunagodiπnje koje prolaze tvrtkom. Kad bise pak utvrdila odgovornost strojo-voe po “zapovjednoj odgovornosti”,odmah bi trebao biti smijenjen KriviÊ,nakon Ëega bi pao i Mrgan." Kako jeovu konstrukciju izrekao isti izvor koji- samo koji redak viπe u tekstu - kaæe:"Za neuspjeh Povjerenstvo krivi upra-vo sindikalne lidere koji pod svakucijenu æele zaπtititi strojovou.", vidlji-vo je da je "kompas poËeo okretati usvim smjerovima" i da je "struËnoj"ekipi izmaklo tlo pod nogama. Za-nimljivo je da se, gotovo u rijeË, istatvrdnja pokuπala plasirati i meu Ëla-nove SSH. Objaπnjavati da je Mrganbio predsjednik SSH i prije dolaskaKriliÊa na mjesto direktora HÆ-vuËevlakova, a da Êe SSH (s ovim ili snekim drugim predsjednikom, sasvimsvejedno) jednako i uvijek branitisvakog svog Ëlana i strojovoe kaostruku, bilo bi uistinu bespredmetno.Pa zar oni misle da strojovoe takoslabo pamte pa da se veÊ ne sjeÊajusluËaja Plaπki iz 1999. godine kad sepokuπalo Ëetvero ogulinskih strojovo-a proglasiti krivim? Ili sluËaja Zlobiniz 2005? Tko je onda bio direktor uvuËi? KriliÊ? Ne, dakako, nego - vidivraga - baπ BrkiÊ i to oba puta!

Uhhh…Dalibor PetroviÊ

6Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

1.Netko iz HÆ-vuËe vlakova brani Povjerenstvu

pristup nagibnom vlaku.NetoËno. Vlak je u Solinu i Povjerenstvo je u viπe navra-

ta boravilo na njemu i oko njega. ToËan je, meutim,podatak da u Povjerenstvu NEMA osobe s adekvatnomkvalifikacijom koja bi bilo πto mogla pregledati na vlaku, sobzirom da ga nitko od njih ni ne poznaje.

2HÆ-vuËa vlakova odbija postaviti vlak na kanal

za pregled Povjerenstva.NetoËno. HÆ-vuËa vlakova samo je izvijestila Povje-

renstvo da se vlak ne moæe postaviti u Solinu na kanalnaprosto zato πto je kanal znaËajno kraÊi od vlaka.

3.HÆ-vuËa vlakova angaæirala je Ëuvarsku sluæbu

koja prijeËi pristup vlaku u Solinu.Opet netoËno. »uvarska sluæba RVR-a u Solinu oko

spornog vlaka angaæirana je iskljuËivo po odluci i zapovjediUprave HÆ-holdinga na Ëelu sa Zoranom Popovcem.

4.Na Povjerenstvo se od poËetka vrπi pritisak od

strane Sindikata strojovoa Hrvatske.NetoËno. Sindikat je, podsjetimo, u sluËaju Rudine rea-

girao tek treÊi dan kada je postalo vidljivo da Povjerenstvozanemaruje Ëinjenicu o iskakanju i TMD-a te da unatoË jas-noj Ëinjenici o razmazanom retandantu pokuπavaju aboliratiodgovorne. Izvrπi odbor Predsjedniπtva SSH spreman jedati na uvid ispis svojih poziva gdje se neÊe naÊi niti jedanrazgovor s bilo kim iz Povjerenstva i pozivao je u nekolikonavrata sve Ëlanove Povjerenstva da uËine isto sa svojimispisima. Mislite li da je itko pristao, osim dva Ëlana pov-jerenstva iz VuËe vlakova?

5.Povjerenstvo je struËno i nezavisno.To je toËno taman koliko i Ëinjenica da na Marsu voze

vlakovi. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je „neovisni“ pred-sjednik Povjerenstva Goran NuiÊ proveo on-line saZoranom Popovcem, koji je pripadnik iste druπtveneskupine kao prvoosumnjiËeni za nesreÊu.

6.Magnetska koËnica nije djelovala ili je strojo-

voa nije koristio.Laæ. Na magnetima su pronaeni znaËajni i veliki tragovi

retardanta, πto znaËi da je magnet priljubio na traËnicu

7.Strojovoa nije pjeskario.Laæ. Tragovi pijeska pronaeni su na traËnicama πto je

utvrdilo i samo Povjerenstvo uvidom na terenu nakon samenesreÊe. Tri dana kasnije jedan Ëlan Povjerenstva traæio jeda se ponovno pregledaju tragovi pjeskarenja, jer, valjda,nije siguran u veÊ vieno - TRI DANA KASNIJE!!! PostojeautentiËni svjedoci iz vlaka koji tvrde da su ih pojediniËlanovi Povjerenstva prilikom naknadnih ispitivanja izvijestilida strojovoa nije pjeskario i da bi to mogao biti dobarrazlog za tuæbu.

8.Informaciju o prijavi o ispadu nagibne tehnike

dan prije nesreÊe, Povjerenstvu je dostavio OVVautomatizmom, zajedno s izvjeπÊem o obavljenimkontrolno-tehniËkim pregledima.

Ne bi baπ bilo tako. Prema svjedoËenju Ëlanova Povje-renstva, iako su izvjeπÊa o kontrolno-tehniËkim pregledimaveÊ bila dostavljena, nitko u Povjerenstvu nije znao za tuprijavu koja ni nema veze s nesreÊom. Tek na naknadnizahtjev Povjerenstva, po njihovu povratku u Zagreb, toËni-je jednog njegovog Ëlana, poznata prijava o ispadu nagib-ne tehnike zatraæena je od VuËe vlakova i OVV, da bi samokoji dan kasnije bila bombastiËnu puπtena priËa u javnost okvaru „vlaka smrti“.

9.Strojovou nitko nije ni pokuπao okriviti i

Sindikat strojovoa samo diæe bez veze praπinu.Informacija koju dio povjerenstva tijekom prosinca

putem svojih ljudi u HÆ-vuËi vlakova puπta meu strojo-voe kako bi se sindikalno Ëlanstvo zasitilo priËe. Koliko jeovo toËno najbolje se vidi iz Ëlanka objavljenog u Jutarnjemlistu 1. veljaËe ove godine gdje „izvor iz povjerenstva“navodi niz radnji za koje bi oni najradije optuæili strojovou.

10.Da bi se teπka nesreÊa dogodila potrebno je da

se poklopi viπe nedostataka.NetoËno. Pruga je namazana retardantom i sve πto je na

nju toga dana „kroËilo“ ili je zavrπilo izvan kolosijeka ili seodsklizalo (jasno svima, osim samo njima). Ova teza, o(kako bi rekao jedan od njenih kreatora) „viπe superponi-ranih stvari kao uzroku nesreÊe“ je lansirana kako bi seodgovornost rasprπila na πto viπe ljudi, a sve da bi stvarnikrivci odgovarali πto manje. Jer, primjerice, kada strojovoa„preleti“ ulazni signal i naleti na manevru, hoÊe li se istraæi-vati zaπto je manevra radila baπ u vrijeme kad je vlak trebaodoÊi, ili Êe se istraga zakljuËiti vrlo jednostavnim zakljuËkomda je strojovoa trebao stati ispred signala?

TOP 10 OBMANA O ISTRAZI „RUDINE“

veljaËa 2010.7

Broj 71

REFLEKTOR

ISTRAÆNA POVJERENSTVAU FUNKCIJI DOBAVLJA»A?

PoËetkom ovog voznog reda uprimjeni je novi pravilnik o izvanrednimdogaajima. Pravilnik je prilagoendirektivama EU i propisuje da istrageizvanrednih dogaaja istraæuje neovis-no istraæno tijelo. Umjesto da su sepisci nakon te odredbe zaustavili, u sli-jedeÊem Ëlanku ponovno se govorikako upravitelj infrastrukture, æelje-zniËki prijevoznik, vlasnik vuËnog vozi-la ili pravna osoba koja obavlja pri-jevoz za vlastite potrebe, ovisno o mje-stu nastanka i kategoriji izvanrednogdogaaja, sporazumno odreuju zaje-dniËko istraæno povjerenstvo i Pred-sjednika tog povjerenstva, i to odmahpo saznanju o nastanku izvanrednogdogaaja.

U nastavku se kaæe da neovisnood istrage istraænog povjerenstva isudske istrage o istom dogaaju,istragu ozbiljnih nesreÊa i ostalihizvanrednih dogaaja u æeljezniËkomprometu provodi i neovisno Istraænotijelo nadleæno za istragu æeljezniËkihnesreÊa, sukladno odredbamazakona i propisa kojim se regulirasigurnost æeljezniËkog prometa.

Samim tim, dvojakim odreivan-jem, ponovo Êe se danima vodititrakavice oko naËina rada, dokazi-vanja koliko je tko struËan, obvezisluπanja nekontroliranih, nerazumnihi ne dobronamjernih konstatacija itd. ipored toga πto ta istraga nemapravnu teæinu veÊ Êe se svezavrπavati na neovisnom tijelu ili sud-skom istragom. Zbog dugogodiπnjegantagonizma nekada izmeuposlovnih dijelova HÆa, a danasizmeu Ëlanova koji dolaze iz æel-jezniËkih prijevoznika, vlasnikavuËnih vozila ili upravitelja infrastruk-ture i nadalje Êe se dogaati daistrage traju nekoliko mjeseci ili senikada neÊe niti zavrπiti..

To apsolutno nije neπto novo i tkogod æeli reÊi da je ta pojava nastalanakon podijele HÆ-a (kao πto topokuπavaju prikazati sindikalniduænosnici SHÆ-a Ivan ForgaË i VahidBarjaktareviÊ) iznosi neistine, nijedobronamjeran, naprosto zato jernaπa povjerenstva na taj naËin rade

veÊ viπe od 20 godina. Veliki brojËlanova je gotovo isti veÊ dvadesetakgodina, pa tako i u ovim sadaπnjimpovjerenstvima. Samim tim ne moæese niπta niti promijeniti, a zabrinjava-juÊe je πto su se novoimenovani vrlobrzo prilagodili naËinu rada „tko Êekoga isprovocirati“ umjesto istinskogutvrivanja Ëinjenica i meusobnoguvaæavanja.

Kada se govori o povjerenstvimaupitno je nekoliko stvari - kvalifikaci-jska struktura, moral ljudi koji rade upovjerenstvu i instruiranost pojedinihËlanova.

Istrage se ne mogu rukovoditiizjavama uËesnika u izvanrednimdogaajima, jer - primjerice - πto daje uËesnik poginuo. Stav Sindikatastrojovoa je da se sve mora utvrditiiskljuËivo na osnovu Ëinjenica, a nesamo na osnovu izjava uËesnika uizvanrednom dogaaju. Pisani trag jejedini argument kojim se moæerukovoditi povjerenstvo. Poseban jeproblem πto se uËesnike izvanrednihdogaaja prilikom ispitivanjapokuπava isprovocirati.

NesreÊa u RudinamaPovjerenstvo uporno pokuπava

zanemariti Ëinjenicu da je tamoiskoËio i vlak i TMD, te da je jedanvlak bjeæao. Da je iskoËio samo nag-ibni vlak i da Ëlanovi povjerenstavana samom mjestu iskakanja vlakanisu utvrdili ono πto je i napisano usvom izvjeπÊu (da je u koËnim cilin-drima bilo zraka, da su koËioneploËice priljubljene na koËionediskove te da se na magnetskojkoËnici vidi trag - naljepnica) moædabi i bilo osnova da se ispituje koËionisustav, ma πto god to znaËilo, kakoto navodi predsjednik povjerenstva,inæenjer prometa, Goran NuiÊ udopisu upravitelju Infrastrukture.Treba reÊi da to nije stvar samoGorana NuiÊa veÊ da u povjerenstvusjede i drugi Ëlanovi. Nekorektno jeda u svom obraÊanju predsjedavajuÊine navodi da je vlak bio zakoËenosmi dan nakon iskakanja jer ga se

kada je podignut na traËnice nijemoglo odvuÊi dok se nisu silomsjekaËima odvojile koËione ploËiceod diskova. To je, naprosto, istina ikada se obraÊaju javnosti nejasno jezaπto ju preπuÊuju. »lanovi povjeren-stva trebali bi znati da je na lokomo-tivama i vlakovima postavljen RDU ida razgovori putem RDU ili mobitelanisu zabranjeni. Traæenje ispisa pozi-va kada je strojovoa obavljao raz-govor s mobitelom samo je pokuπajdemonstracija ljudske gluposti kojakod velikog broja Ëlanova koji sjede upovjerenstvima nema granica.Navoditi da je razlog ne dovrπetkaistrage neuzimanje izjave od strojo-voe je samo dokaz povrijeenetaπtine pojedinih Ëlanova koji se nemogu oprostiti da se neÊe moÊi iæivl-javati na strojovoi, jer ispitivanjapojedinih Ëlanova povjerenstvasvode se na provociranje. Iskaz stro-jovoe dan policiji i istraænom sudcu,valja spomenuti, dostavljen je pov-jerenstvu i sastavni je dio spisa.

NesreÊa na Zagreb GKNe shvaÊajuÊi kako se godinama

radilo u HÆ, Sindikat hrvatskih æel-jezniËara pokuπava navesti sve rad-nike na gnjev prema Sindikatu strojo-voa tumaËeÊi kako je SSH optuæioOVV za propust, a amnestiraoGredelj koji je po istraænom povjeren-stvu takoer proglaπen krivim. Da jeto vrhunac iznoπenja neistina vidi se ina internetskoj stranici www.ssh.hrgdje smo jasno istaknuli odgovornostTÆV-a Gredelj. SHÆ obmanjuje sveradnike floskulama da je povjerenst-vo u nekom sukobu interesa i da nijeobjektivno obavilo posao dok SSHveÊ godinama upozorava da istragumora voditi neovisno istraæno tijelo,jer ovo πto se je dogodilo OVV-u, tose godinama prilikom istraga dogaastrojovoama. SSH je, naime, samoupozorio da Êe Gredelj dokazatisvoju nevinost na naËin da Êe svojuobranu bazirati na Ëinjenici da su oniugradili dijelove koje su verificirani odstrane Povjerenstva za koËnice.Problem je πto su nekada davno, do

8Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

podjele HÆ-a, Povjerenstva zakoËnice proizvoaËima davali certi-fikate da se samo od njih mogukupovati rezervni dijelovi za koËnicena osnovu njihovih tvrdnji da su oniovlaπteni od strane Knora iliOerlikona. Ako je konstatacija policijetoËna da Gredelj nema moguÊnostiispitati o kakvoj se stvarno kvalitetiradi onda je to zabrinjavajuÊe.

ToËno je, meutim, da je lokomo-tiva veËer prije nesreÊe uπla u radion-icu OVV na izvanredni popravak zbogotkazivanja koËnice. »ak je nebitnoπto je netko prepravljao vrijeme ulas-ka i izlaska lokomotive, bitno je da seje odgovornije trebalo pristupiti pre-gledu lokomotive, a ne samo njezi-nom odmrzavanju, jer je bilo logiËnoza pretpostaviti da Êe prilikomponovnog smrzavanja koËnica opetotkazati. OËigledno je da radnik naodræavanju nije tako razmiπljao.Strojovoa koji je preuzeo lokomo-tivu uvjerio se da je potpisompotvreno da je kvar otklonjen i pre-gledom provjerio da lokomotiva koËi.OVV Êe, oËito, svoju obranu moratibazirati na naËin da zatraæi stvarnoispitivanje kvalitete ugraenih dijelo-va, a ne na prozivkama SHÆ-a kojeimaju cilj prebaciti bar dio odgov-ornosti na strojovoe.

Podjelom HÆ-a nova Uprava HÆVuËe vlakova odbila je oformitifamozno Povjerenstvo za koËnicekoje je trebalo ponovno izdati certi-fikat proizvoaËima da se njihovaroba moæe ugraditi u koËioneureaje. Pored toga πto Uprava nemaza to struËne ljude (zar je problempriznati da nitko nije univerzalnopametan?!), stav Uprave je bio daatest treba izdati onaj tko moæe iutvrditi da li proizvod odgovara UICstandardima. I Ëim je predloæeno daUIC - dakle, meunarodno struËnoæeljezniËko tijelo koje je alfa i omegaza æeljezniËku struku u Europi - trebaizdavati sporne certifikate zapoËela jehajka od strane dobavljaËa. Uπtedekoje su potom napravljene od straneUprave OVV prilikom kupnje rez-ervnih dijelova (iste ili boljih kvaliteta)od istih proizvoaËa za trostrukomanje novca dodatno su poljuljaleinteresne skupine. Ovaj potez -smanjivanja cijene - rezultirao je joπveÊim napadom. Novina je jedino taπto se sad pokuπava u taj kontekststaviti i Sindikat strojovoa. Nijeteπko zakljuËiti da sindikati koji sada

zagovaraju povratak na stari naËinrada samo su marionete u rukamadobavljaËa i odreenog dijelarukovodeÊih struktura.

Zaπto nikome nesmetaju glupe odluke?

Podjela HÆ na pet druπtava - bilaona dobra ili ne - pokazala je kolikotko i gdje troπi, gdje su napravljeneuπtede i kolike su, tko nije uËinio niπtau protekle dvije godine itd. Zaπto tosmeta nekim sindikatima? Postavljase pitanje kakve oni interese imaju izbog Ëega im je za sve nedaÊe krivSindikat strojovoa? Zanimljivo jekako nikome od njih ne smetaju viso-ka primanja u HÆ Holdingu kojiuglavnom ne znaju zaπto dolaze naposao ili kako nikome ne smetaju nji-hove Ëudne HÆ-holding-odluke.Zadnja u nizu, uistinu glupih odlukakoje graniËe sa zdravim razumom, jeda je predsjednik Uprave HÆ-holdin-ga Zoran Popovac poslao internureviziju u HÆ-Cargo sa zadatkom „dase utvrdi na koji je naËin tvrtka ost-varila pozitivno poslovanje u 2009.godini“. Dakle, sporno je zaπto je HÆ-Cargo 2009. godinu zavrπio na jed-vite jade pozitivno uz silan padprometa, ali nije sporan gubitak HÆ-Carga iz 2008.godine (sa znatnoveÊim obim prometa). Da bi stvar raz-jasnili treba spomenuti da je 2008.godine, kada je HÆ-Cargo poslovaosa znaËajnim gubitkom, direktorCarga bio Zoran Popovac, isti onajkoji πalje internu reviziju da utvrdikako je 2009 zavrπena pozitivno!?

»elnici SHÆ, Ivan ForgaË i VahidBarjaktareviÊ, oËito nikako ne mogushvatiti da tvrtka OVV ima svojuUpravu, svoj NO, svoju poslovnupolitiku i da samo o njoj ovisi koliko jekvalitetno odræavanje. Okrivljavatinekoga drugoga, pogotovu Sindikatstrojovoa, nije korektno jer - strojo-voe su jedini kojima puπe, kojima jehladno, kojima se vrata otvaraju uvoænji, Ëija je glava u torbi uslijedkvarova itd. ToËno je, kako kaæeVahid BarjaktareviÊ, podpredsjednikSHÆ-a, da je problem odræavanjaponekad razlog kolapsa u putniËkomprijevozu, ali - za to su najmanjeodgovorni drugi, pogotovu ne strojo-voe - a ponajviπe odræavanje. A uOVV-u veÊinski, gotovo jedinisindikat jest baπ - SHÆ.. Spominjanjeprijevoza autobusima je vrlo tenden-ciozno i zlonamjerno jer se u najveÊojmjeri ono obavlja zbog velikog brojaremonta pruga, odnosno zbog stanjainfrastrukture, i to nije problem - alikad jednom ili dva puta u godini se todogodi zbog kvara vozila to ondapredstavlja kraj svijeta. To samo gov-ori koliku su mrænju pojedinci unijeli uglave sindikalnih duænosnika SHÆkad su u pitanju strojovoe i njihovsindikat. No da u SHÆ-u neπto neπtima, kad je u pitanju sindikalizam,svjedoËi i svjeæa informacija da je ITF(Svjetska federacija transportnih rad-nika) odbio taj sindikat primiti uËlanstvo jer - izmeu ostaloga - nijeprepoznao u njegovim postupcimasindikalno djelovanje.

N.M

veljaËa 2010.9

Broj 71

REFLEKTOR

Na zahtjev Predsjedniπtva SSH, a nakon πto je 21.sijeËnja odræana sjednica Predsjedniπtva na kojoj se udugoj diskusiji razgovaralo o izrazito loπem tehniËkomstanju vozila, 27. sijeËnja 2010. godine odræan je sas-tanak na temu stanja i ispravnosti vuËnih vozila izmeupredsjednika Uprave HÆ-vuËe vlakova d.o.o. OliveraKriliÊa i direktora Poslova vuËe vlakova Stjepana Cho-vana s jedne strane i predsjednika SSH Nenada Mrgana,zamjenika predsjednika SSH Dalibora PetroviÊa i Ëlano-va Predsjedniπtva SSH Stjepana FotoviÊa i Æeljka Vin-koviÊa s druge strane.

Predstavnici Sindikata strojovoa Hrvatske istakli suda su vuËna vozila u vrlo loπem stanju te da strojnoosoblje ponekad radi u gotovo nemoguÊim uvjetima.Posebna je pozornost ukazana na preuzimanje vozila kojaizlaze „s remonta“ gdje remonteri (Gredelj, KonËar i OVV)pokuπavaju vozila predati VuËi vlakova iako nisu napraviliniz stvari koje su ugovorima predviene. Kad je u pitanjutekuÊe odræavanje, reËeno je da je nedopustivo da strojo-voe danima i tjednima upisuju jedan te isti kvar ilinedostatak a da nitko ne reagira, nego se vozila svaki puturedno odjavljuju.

PriËe po kojima nema dijelova su, bar πto se tiËeSindikata, bespredmetne. O Nabavci dijelova brigu treba-ju voditi nadleæne sluæbe OVV-a i/ili HÆ-vuËe vlakova, astrojovoe su tu da vode brigu o neispravnosti. I zato jenedopustivo da kada strojovoa ukaæe na neispravnost navozilu, ili na Ëinjenicu da na njemu nije uËinjeno ono πto jeugovoreno, to se zanemaruje. Svatko treba raditi svojposao, a ne da se pojedinci u odræavanju bave procjena-ma o struËnosti i nestruËnosti rukovanja kada god sepojavi nekakav kvar i sl. Sindikatu strojovoa, dakako, nijeniti cilj niti misija zavoditi red u OVV-u, jer i tamo neki ljudirade i veÊina njih æeli svoj posao poπteno odraditi, ali nemoæemo i neÊemo dozvoliti da strojovoe rade u teπkimuvjetima koji niti imaju opravdanja niti su ne rjeπivi. To πtoje imobilizacija u nekim danima gotovo i 1/3 voznog parka,nije problem strojnog osoblja, no na æalost ona bi bila iveÊa da strojovoe ponekad „ne zaæmire“ razmiπljajuÊi oputnicima.

Uprava je izvijestila da je u zbog problema koji sepojavljuju pri odræavanju smijenila i prethodnu upravu

OVV-a te da nova uprava polako „slaæe stvari na svojemjesto“. Rezultata promjena ima, no oni na æalost nisuvidljivi strojnom osoblju. Otpori promjenama su jako veliki,no one Êe se, kada je odræavanje u pitanju, nastaviti.

Sindikalni predstavnici su rekli da se ne protive prom-jenama koje Êe dovesti do boljih uvjeta rada i veÊe pouz-danosti vozila, no - kako je istaknuto - promjene morajubiti daleko bræe i uvjerljivije - poËev sa smanjenjem imobi-lizacije pa sve do poboljπanja uvjeta rada. U protivnom ÊeSSH biti prinuen poduzimati neke poteze jer strpljenju,kada je odræavanje u pitanju, polako dolazi kraj.

PROBLEMATI»NO ODRÆAVANJE VU»NIH VOZILA

10Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

Krajem prvog tromjeseËja proπlegodine od strane resornog ministraimenovane su radne grupe Ëiji jezadatak bio prilagoavanje posto-jeÊih propisa propisima Europskeunije, a u svjetlu pristupnih pregovoraRepublike Hrvatske. Osim usklai-vanja s regulativom EU, cilj je bio -kako nam je prezentirano - i smanje-nje broja propisa i donoπenje propisakoji Êe kroz svoje odredbe dovesti doodreenih uπteda, a da pri tome nedoe do ugroæavanja odvijanja sig-urnog tijeka æeljezniËkog prometa.Tako je to u svom prvom obraÊanju,u prisutnosti resornog ministra Boæi-dara Kalmete, rekao sad veÊ bivπidræavni tajnik Branimir JerneiÊ, koji jeu meuvremenu, nakon nesreÊe uRudinama, postao predsjednikomUprave HÆ-infrastrukture. No veÊtada su sastavi radnih grupa bilidovoljna garancija da se nikakvesuπtinske promjene neÊe dogoditi -barem ne u dijelu kada se govori odonoπenju jasnijih propisa i propisakoji Êe kroz svoje odredbe pridonijetibræem i urednijem odvijanju prometa.

RijeË „uπteda“ za veÊinu njih jenepoznata strana rijeË, jer da je dru-gaËije veÊ bi odavno samoinicijativnopromijenili veliki broj odredbi, jer tiljudi godinama rade na donoπenju iizmjenama propisa odnosno na zadr-æavanju postojeÊih odredbi koje se izdana u dan pokazuju problematiËni-ma i koje usporavaju promet, ne Ëi-neÊi ga ni malo sigurnijim, ako ne isuprotno.

Okrugli stol na kojem se rasprav-ljalo o promjenama u propisima po-kazao je da ljudi zaduæeni za propise,ali i veÊina predstavnika radnika neæele niπta mijenjati. Isti stav je i goto-vo svih odgovornih u ministarstvu kojisu u konaËnici zaduæeni za dono-πenje Pravilnika. OËigledno je da seradi o okoπtaloj, zastarjeloj strukturiljudi kojoj ne pada na pamet da neπtopromjeni, koju predvodi, do duπe,novopostavljeni ravnatelj DanijelKrakiÊ, ali koji je oËigledno pao podutjecaj ljudi koji nisu spremni zapromjene. U voenim argumentiran-im razgovorima njegovo objaπnjenjeda nije æalosno bilo bi smijeπno - netreba sada niπta mijenjati, jer to Êedovesti do sukoba sa sindikatima.

Posebna rasprava se vodila udijelu koji govori da se vlak, kada zato nema potrebe, ne mora zaustavitiispred cestovnog prijelaza ili da stro-jovoa moæe na APB ili MO prugamapokrenuti vlak bez davanja signalnogznaka polazak, ako su ispunjeni sviuvjeti. Te dvije promjene u konaËnicine donose niπta πtetno ni za strojo-vou ni za bilo kojeg drugog radnika.Zaπto su se tome najviπe protivilisindikati koji zastupaju prometnikevlakova nije nam jasno. Kada se gov-ori o nepotrebnom zaustavljanjuispred cestovnih prijelaza (kad, npr.strojovoa usporavajuÊi vlak vidi daureaj na prijelazu radi) gdje bi doπlodo neprocjenjivih uπteda, a kada segovori o nepotrebnom davanju sig-nalnog znaka polazak na APB i MOprugama, poglavito kad su teretnivlakovi u pitanju, pomaæe se baπprometnicima vlakova koji ne morajupo loπim vremenskim prilikama izlaz-iti iz prometnih ureda ili u nepregled-nim kolodvorima pjeπaËiti stotinemetra da bi ih strojovoa mogao vid-jeti i pokrenuti vlak. Pored pomoÊisamim radnicima u njihovom redov-nom obavljanju poslova ne trebagovoriti da se poveÊava propusnamoÊ pruge, a samim tim i bræe odvi-janje prometa.

Pokuπajdvosmislenosti naπtetu strojovoa

U konaËnom tekstu novog Pravil-nika o naËinu i uvjetima za obavljanjesigurnog tijeka æeljezniËkog prometa(Sl. vjesnik NN 133/09 s primjenomod 13.prosinca 2009. godine) osimπto on sada sadræi odredbe bivπegPrometnog pravilnika, Upute o ma-nevriranju i Pravilnika o koËenju vla-kova te πto se govori o drugaËijimpojmovima kao πto su æeljezniËki pri-jevoznici, upravitelj infrastrukture itd,gotovo i da nema nekih znaËajnijihpromjena.

NajznaËajnija je da strojovoa ukolodvorima koji su zaposjednuti iopremljeni ureajem APB, MO i TK,ako ne vidi prometnika vlakova, nemora zaustaviti vlak. Samim tim upit-no je zaπto strojovoa na prugama

opremljenim MO i APB ne moæe po-krenuti vlak nakon πto se signalpostavi za dozvoljenu voænju, a sasto kilometara na sat moæe proÊi po-red izlaznog signala koji pokazujedozvoljenu voænju bez da vidiprometnika vlakova?

SlijedeÊa promjena je u odredbikoja govori da kvaËenje i otkvaËivan-je, kod vlaka koji vozi SV-bez, ako ukolodvorima nema manevarskog iliskretniËkog osoblja, obavlja izvrπnoosoblje æeljezniËkog prijevoznika.Ovo je najbolji primjer kako su ljudikoji propisuju odredbe ostali dosljed-ni sebi, odnosno joπ jednom su pro-pisali odredbu tako da se ona moæedvosmisleno tumaËiti. Odredba, iakonedovoljno precizirana, ipak oznaËa-va da te radnje radi radnik æel-jezniËkog prijevoznika Ëija je trasa(HÆ-cargo i HÆ-putniËki prijevoz suvlasnici tj. korisnici, za sada, svihtrasa na mreæi hrvatskih pruga).

Cilj bi trebala bitijednostavnost isigurnost

U Pravilniku se po prvi puta govorio moguÊnosti da na pojedinim pruæn-im dionicama lokomotivski vlak moæeprometovati samo sa strojovoom ipored toga πto nisu ispunjeni uvjeti zavoænju vlaka SV-bez. Izuzmemo livoænje takvih vlakova u Ëvorovima,sporne su propisane pruæne dioniceDugo Selo-Novska, Zagreb GK-Si-sak-Sisak Caprag i Varaædin-»ako-vec odnosno dionice koje nisu veza-ne uz pojedino Ëvoriπte. Smatramoda na tim dionicama mogu u sastavuSV-bez voziti samo lokomotivskivlakovi koji su opremljeni s RDV, ne-vezano πto je u Pravilniku 201 nave-deno da lokomotive serije 2031 i2032, za koju se ova odredba naj-ËeπÊe odnosi, ispunjava uvjete zavoænju u jednoposjedu. Æalosno je davisokorangirani pojedinci u hijerarhi-jama æeljezniËkih poduzeÊa, a meunjima je znaËajan broj onih koji i radena propisima ili ih tumaËe, ne pozna-je razliku izmeu termina jednopos-jed i sv-bez.

Doduπe, pozivani smo od drugihsindikata da se zajedno oËitujemo na

PROMJENE U PROPISIMA I SINDIKAT STROJOVO–A

veljaËa 2010.11

Broj 71

REFLEKTOR

prijedloge Pravilnika, ali kako nepodræavamo zadræavanje postojeÊegstanja nismo prisustvovali tim sas-tancima. Nismo uËestvovali u zajed-niËkom radu, ali ne protivimo se nji-hovim traæenjima gdje za to imaopravdanja kao πto je izbacivanje od-redbe o prekid rada u Pravilniku oradnom vremenu izvrπnih radnika,koja se i ovako i onako ne odnosi nastrojno osoblje jer je ono izuzeto odte odredbe.

Jedina promjena koju smo i samizagovarali i prihvaÊena je od svihËlanova radne grupe bila je promjenau Pravilniku o poslovima koje u æel-jezniËkom prometu obavljaju izvrπniradnici i to u dijelu koji govori kojaradna mjesta spadaju pod posloveizvrπnog radnika. Ne vidimo niti jedanrazlog zaπto sindikati traæe da sevrate pojedina radna mjesta u popisposlova koja neposredno sudjeluju uobavljanju æeljezniËkog prijevoza ka-da to nije u interesu radnika. Ako seradnika vodi kao radnika izvrπne

sluæbe uvijek mu je upitno radnomjesto zbog moguÊnosti gubljenjazdravstvene sposobnosti, a zdrav-stvenu sposobnost izgubi zbog po-viπenog krvni tlak, πeÊera ili zbogoslabljenog vida ili sluha. Tada, ne dane moæe raditi na poslovima strojo-voe, veÊ niti na poslovima dispeËeravuËe, nadzornika itd.

Suπtinski, zagovarali smo promje-ne koje bi olakπale svakodnevnoobavljanje poslova strojovoe, kao ipromjene koje bi dovele do bræeg isigurnijeg odvijanja prometa. Narav-no, nismo za to da se pretjerano pro-pisuju neki postupci koji se u praksiniti ne rade, a πto onda - zbog sva-kodnevne rutine - moæe u konaËniciza posljedicu imati odgovornost rad-nika kad se dogodi nezgoda, jer tadase svi prime neke isprazne odredbe,a kako bi sakrili stvarni uzrok nez-gode.

N.M.

POU»AVANJE U HÆ-VU»I VLAKOVA LO©E ORGANIZIRANONakon πto je poËetkom prosinca 2009 godine prove-

deno izvanredno pouËavanje uslijed promjene propisaodræan je sastanak s predsjednikom Uprave HÆ-vuËevlakova na kojem je, jedna od tema razgovora, bilo ipouËavanje, i to ne samo pojedinaËni sluËaj u prosincu,nego opÊenito. Direktoru je skrenuta pozornost da jeorganizacija pouËavanja izrazito loπa te da se kod strojnogosoblja pojavio niz problema uzrokovanih nedosljednim ipoËesto razliËitim tumaËenjima, i to ne samo ovih,najnovijih, propisa nego opÊenito.

Spomenuti su primjeri iz kojih je vidljivo da, primjerice,jednaku odredbu iz jednog novog pravilnika dva razliËitaπkolska instruktora iz HÆ-vuËe vlakova prezentiraju itumaËe na potpuno razliËite naËine, πto za posljedicumoæe imati u najblaæem obliku konfuziju, ali i nezgode,zastoje i druge veÊe neurednosti za koje Êe netko pokuπatiokriviti na kraju nikoga drugoga do strojovou.

No, sudeÊi po rezultatima, tj. po naËinu prezentacijepropisa strojnom osoblju, ali i iz razgovora sa πkolskiminstruktorima - moæe se zakljuËiti da nikakvog sastanka,seminara ili bilo kojeg drugog vida pripreme πkolskihinstruktora nije bilo, πto je po naπoj ocjeni iznijetoj direk-toru nedopustivo. Instruktori su, bez namjere da ih sezagovara, ostali prepuπteni sami sebi u πumi novihpropisa, nove terminologije i organizacije. Opravdanjekoje smo dobili da bi se oni morali sami usavrπavati isamo-obrazovati u ovom sluËaju uistinu nije, najblaæereËeno, utemeljeno. Naprosto zato jer se pojavio niz novihtermina, a i æeljezniËki sustav se, πto zakonom o podjeli,πto ostalim propisima, znatno promijenio. Naprosto jenedopustivo da u zadnje tri godine, koliko je proteklo odpodjele Hrvatskih æeljeznica, nitko nije organizirao nikakvo

struËno usavrπavanje za πkolske instruktore koji bi - poopisu svoga posla - trebali svoja saznanja prenijeti stro-jnom osoblju. Postavlja se pitanje πto su svih ovih godinaradili u sluæbi Ljudskih resursa HÆ-vuËe vlakova po pitan-ju unapreenja sustava pouËavanja?

Zato ne Ëudi da, primjerice, πkolski instruktori ne znajuobjasniti termine Upravitelj infrastrukture, æeljezniËki pri-jevoznik, korisnik trase itd. πto onda za posljedicu ima dajedan πkolski u, recimo, Slavonskom Brodu kaæe da stro-jovoa zakvaËuje lokomotivu, dok drugi u, recimo,Koprivnici priËa da ne treba. Ili da se u ©ibeniku kaæe dapomoÊnik nikako ne radi probu koËenja, ali u Zagrebu seprezentira da treba raditi.

Situacija kad je u pitanju pouËavanje u drugimdruπtvima nije, na æalost, ni malo bolja, ako nije gora. Noto nije i ne moæe biti nikakvo opravdanje za naπ problem.Ako smo i kao sindikat zastupali tezu da je, makar uprelaznom periodu, dobro da HÆ-vuËa vlakova djeluje kaojedinstveno i zasebno poduzeÊe, to sigurno nismo Ëinili dabi smo ostali jednaki kao drugi i propuste druπtva u kojemradimo pravdali joπ veÊim greπkama drugih.

Na kasnijem sastanku Uprava nas je izvijestila da ÊepriÊi „sinkronizaciji“ πkolskih instruktora na naËin da Êeorganizirati struËna usavrπavanja kako bi se ovakvi prob-lemi u buduÊe izbjegli. Ostaje nam da vjerujemo, uz svoduæno uvaæavanje problema s kojima se Uprava svakod-nevno susreÊe, da Êemo na poboljπanja sustava pouËa-vanja u HÆ-vuËi vlakova Ëekati bar neπto manje nego li naureenje prostorija VuËe vlakova na Zagreb RK.

Dalibor PetroviÊ

U domeni koordinatora zaπtite na radu a na zahtjevËlanova SSH ponovo Êemo navesti korisnike sluæbeneobuÊe i odjeÊe za neka radna mjesta u HÆ-vuËi vlakovad.o.o. , te rok trajanja istih.

1. Cipele crne boje LJETNE (M) 0063Rok trajanja Naziv radnog mjesta2 godine - Strojovoa I

- Strojovoa II- PomoÊnik strojovoe- Nadzornik vuËe I- Nadzornik vuËe II- Instruktor vuËe- GL. Kontrolor v.v. i odræav.v.v.- Kontrolor v.v. i odræav.v.v.

2. Cipele crne boje ZIMSKE (M) 0062Rok trajanja Naziv radnog mjesta2 godine - Strojovoa I

- Strojovoa II- PomoÊnik strojovoe- Nadzornik vuËe I- Nadzornik vuËe II- Instruktor vuËe- GL. Kontrolor v.v. i odræav.v.v.- Kontrolor v.v. i odræav.v.v.

3. Koæna jakna s uloπkom 051Rok trajanja Naziv radnog mjesta6 godina - Strojovoa I

- Strojovoa II- PomoÊnik strojovoe- Nadzornik vuËe I- Nadzornik vuËe II- Instruktor vuËe- GL. Kontrolor v.v. i odræav.v.v.- Kontrolor v.v. i odræav. v.v.

4. Radna kuta platnena plava (M) 623Rok trajanja Naziv radnog mjesta2 godine - Strojovoa I

- Strojovoa II- Nadzornik vuËe I- Nadzornik vuËe II- PomoÊnik strojovoe- Instruktor vuËe- GL. Kontrolor v.v. i odr.- Kontrolor v.v. i odræav.v.v.- Kontrolno- prijem. radnik - Poslovoa skladiπta- Poslovoa u vuËi- KV vozaË

5. Zaπtitne koæne rukavice s pet prstiju (M) 559Rok trajanja Naziv radnog mjesta6 mj - Strojovoa I

- Strojovoa II- PomoÊnik strojovoe- Instruktor vuËe- GL. Kontrolor v.v. i odræa.v.v.- Kontrolor v.v. i odræa.v.v.- Kontrolno- Prij. Radnik u vuËi- KV alatniËar

6. Zaπtitne naoËale kod upravlj. VuËnim voz 216Rok trajanja Naziv radnog mjestap.p. - Strojovoa I

- Strojovoa II- PomoËnik strojovoe

Kao koordinator ZNR osvrnuo bih se na sam postupaki odabir sluæbenih cipela πifre 0062 i 0063.Kako smo prijeosnivanja Druπtva HÆ VU»A VLAKOVA d.o.o bili primoranida koristimo obuÊu koja je nabavljena od strane Sluæbenabave a ista je ujedno bila nekvalitetna i neadekvatna zaradno mjesto strojovoe i pomoÊnika strojovoe πto seupozoravalo i od samih korisnika tj. pucali su onovidolazilo je do poveÊanog znojenja nogu nakon duljegnoπenja obuËe, propuπtanja vode i klizanja pri niæim tem-peraturama. Nakon osnivanja druπtva pokrenut je postu-pak nabave za sluæbene cipele. VuËa vlakova nakonotvaranja natjeËaja dobila je tri ponude od tri proizvoaËaobuËe. Proizvodi su bili dostavljeni VuËi vlakova na uvid iodabir najkvalitetnijih cipela. Sva tri modela bila suprezentirana u prisustvu Povjerenika Podruænica koji subili suglasni da cipele od proizvoaËa INKOP najviπezadovoljavaju naπe potrebe tj da zadovoljavaju sve zaht-jeve prema Propisniku. Stoga se odluËilo za nabavu cipelakoje ste kao korisnici i zaduæili. Znamo da se nikad ne ÊemoËi udovoljiti svima i ne Êemo svi biti zadovoljniodabirom modela jer postoje neke dispozicije koje semoraju poπtivat. ©to se pak tiËe potrebitih veliËinskih bro-jeva za korisnike skladiπta su dobila naputak kako Êe se uπto bræem roku zamijenit cipele za veÊi ili manji broj .

12Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

SLUÆBENA ODJEΔA I OBUΔA

veljaËa 2010.13

Broj 71

REFLEKTOR

Od stupanja na snagu tarifnog dijela Kolektivnogugovora u HÆ-vuËi vlakova d.o.o., dakle od 1. sijeËnja2008. godine, primjenjuje se tzv. korektivni faktor kojimse ugovoreni iznos plaÊe umanjuje za odreeni posto-tak. Nekoliko prvih mjeseci umanjenje je bilo 3%, potomjedan mjesec 5%, da bi se potom sve do danas ustaliona 4%. Meu dijelom radnika HÆ-vuËe vlakova d.o.o.postoji miπljenje da se, od svih druπtava nastalih pod-jelom HÆ-a, jedino u HÆ-vuËi vlakova umanjuje ugovore-na cijena sata rada, meutim - iako ne bi trebalo biti ut-jehom - to i nije baπ tako.

Naime, zasebni kolektivni ugovori u druπtvima HÆ-apotpisani su tijekom ljeta 2007. godine, a na osnovu plani-ranih masa sredstava za plaÊe koje su se - u prvomnavratu - trebale podiÊi za 6%, da bi potom postotakpoveÊanja mase bio dogovoren na 12%. Valja ovdjeistaknuti da je u ljeto i jesen 2007. bilo predizborno raz-doblje pred parlamentarne izbore i da je, od strane VladeRH, potpisivano sve. No kada su izbori proπli, Vlada jeizraËunala da, zahvaljujuÊi „proboju“ mase, prvo u HÆ-infrastrukturi (oko 18%), a potom i u HÆ-vuËi vlakova (oko16%) jednostavno nema novaca. Potom su, prisjetimo se,uslijedili muËni pregovori koji su se otegli Ëak do 8. sijeËn-ja 2008. godine.

Sindikati koji djeluju u HÆ-infrastrukturi pristali su dapotpiπu aneks Kolektivnog ugovora kojim su odredili nove,u odnosu na prethodno dogovorene, manje cijene satarada a kako bi se koliko-toliko uklopili u moguÊi iznosmase sredstava za plaÊu, dok Sindikat strojovoaHrvatske nije pristajao da ugovara nove cijene nego je upregovorima zastupao stajaliπte da se plaÊa korigira uzvidljivo isticanje cijene sata rada, a kako bi radnici uvijekjasno vidjeli za koliko im je plaÊa umanjena u odnosu nadogovoreno Tako je u druπtvu HÆ-vuËa vlakova potpisananeks Kolektivnog ugovora koji je uveo tzv. korektivni fak-tor dogovorene cijene sata rada. Vidljiva razlika izmeuova dva pristupa je samo u tome πto u HÆ-infrastrukturi naplatnim listama piπu veÊ umanjene cijene sata rada, a uHÆ-vuËi vlakova ispisane su dogovorene cijene i „korek-tivni faktor“ kojim su one umanjene.

Koje je stvarno smanjenje?Kao primjer kojim Êemo povuÊi paralelu, usporedit

Êemo radno mjesto prometnika vlakova u HÆ-infrastruk-turi i strojovoe u HÆ-vuËi vlakova. Ugovorena cijena satarada najjaËe plaÊenog prometnika po Kolektivnom ugov-oru iz ljeta 2007 bila je 42,60 kn (Zagreb GK i Zagreb RK),te onog iza njega 40,19 (Vinkovci, Koprivnica, Osijek,Rijeka i sl.), pa rang niæe 37,91; potom 35,77 i 33,74.Cijena sata rada strojovoe, jedinstvena, dogovorena je uiznosu 38,00 kn.

Potpisanim aneksom, cijene koje su u primjeni odsijeËnja 2008. pa sve do danas, za spomenuta radna

mjesta u HÆ-infrastrukturi sada iznose 38,58 kn za ZagrebGK, Zagreb RK (smanjenje od 9,44%), te isto 38,58 zaVinkovce, Koprivnicu itd. (smanjenje za 4,01%); te u joπdva razreda Ëije cijene iznose - 37,02 i 33,38kn. Jedanjedini dodatak koji se pojavljuje na plaÊi prometnika je10% i to samo u Zagreb GK i to samo za sate rada napostavnici, tako da - realno gledano - cijene sata radaprometnika vlakova iznose:

- 42,43 kn (postavnica Zagreb GK);

- 38,58 kn (Zagreb GK, Zagreb RK, Vinkovci, Koprivnica i sl.)

- 37,02 kn (Moravice, Knin, Split, Varaædin, Slav. Brod i sl.)

- 33,38 kn (H. Leskovac, V. Gorica, Sl. ©amac, Bjelovar i sl.)

U HÆ-vuËi vlakova uvoenjem korektivnog faktora kojise, kao πto znamo, ustalio na 0,96% (umanjenje za 4%)ugovorena cijena sata rada strojovoe od 38,00 kn ustvarnosti iznosi 36,48 za sve strojovoe. Za sve sate stro-jovoi se uveÊava plaÊa za dva puta po 5% (dodatak zanejednoliki smjenski rad i za stres) πto u konaËnici iznosi36,48kn + 10% = 40,13kn.

Usporedni prikaz bruto plaÊe (prije doprinosa i poreza)za navedena radna mjesta za radnika bez dodatka na staæ(koji je svima 0,5% po godini) , za normu sati od 174h, bezdodataka za noÊni rad, subote, nedjelje, dakle za rad na„Ëistoj osmici“, izgleda ovako:

Prometnik postavnica Zagreb GK - 7.384,19 kn

Strojovoa (svi) - 6.982,27 kn

Prometnik Zagreb GK, Zagreb RK,Vinkovci, Koprivnica i sl. - 6.712,92 kn

Prometnik Moravice, Knin, Split,Varaædin, Slavonski Brd i sl. - 6.441,48 kn

Prometnik H. Leskovac, V. Gorica,Sl. ©amac, Bjelovar i ostalo - 5.808,12 kn

Druga radna mjestaNavedimo joπ neke primjere kojima Êemo usporediti

neka radna mjesta sliËne kvalifikacijske strukture.SkretniËari u HÆ-infrastrukturi razvrstani su u tri platnegrupe i to 24,13kn; 25,10 kn i 26,13kn dok skretniËar uHÆ-vuËi vlakova, nakon korekcije, u stvarnosti ima cijenusata rada 25,92 kn, a pomoÊnik strojovoe ima, nakonkorektivnog faktora, 26,88 kn (ugovorena cijena 28,00 kn).

VozaË u Prometnoj sekciji ima cijenu sata rada 25,49kn dok vozaË u VuËi vlakova, nakon korektivnog faktora,plaÊu prima po obraËunu na osnovu cijene sata rada27,84 kn (ugovorena cijena je 29,00 kn).

D.P.

UMANJENJE PLAΔE- samo u VuËi ili i drugdje na æeljeznici?

Prema informacijama dobivenimod sindikata koji djeluju unutar Eu-ropske federacije transportnih rad-nika (ETF) te unutar Europskog ud-ruæenja sindikata strojovoa (ALE),stanje u europskom æeljezniËkomsektoru promijenilo se na gore tije-kom 2009. godine. Pored golemihgubitaka koje su zabiljeæile gotovesvi tradicionalni operateri (æeljezniË-ki prijevoznici) otpuπten je ili poslanna Ëekanje znaËajan broj æeljezniËk-ih radnika svih struka i profila.Posebno teπko stanje je u istoËnoj isrediπnjoj Europi gdje je pad gospo-darske aktivnosti doveo do velikogpada teretnog, ali i putniËkog, æel-jezniËkog prometa. Sve uprave pro-vele su manje-viπe rigorozne mjere,a neke su, poput Slovenskih æelje-znica, potraæile i strateπke partnerene bili, makar na taj naËin, zadræalikakvu-takvu operativnu sposobnost.

U regiji u kojoj se nalazi Hrvatskasituacija je isto tako vrlo loπa. Slo-venske æeljeznice, koje su svih ovihgodina isticane kao uzor istoËno-europskih æeljeznica, 6. sijeËnja 2010.poslale su "na Ëekanje" 1050 radnika(oko 10% ukupnog broja zaposlenih),a rjeπenje njihova statusa oËekuje sedo mjeseca travnja do kada je ostavl-jena moguÊnost povratka dijela ljudiukoliko se poveÊa promet. Meu rad-nicima na Ëekanju ima i strojovoa,no broj nije velik - petnaest. Ipak, zaoone koji su se naπli u tom broju on je,dakako, ogroman. PlaÊe se joπ uvijekisplaÊuju, uz manje probleme, redovi-to. ProsjeËna bruto plaÊa strojovoe(sa svim dodatcima - noÊnina, nedjel-ja, subota, praznik) isplaÊena usijeËnju (za prosinac 2009.) iznosila je1880 eura. Vrijedi napomenuti da jeSlovenija druga zemlja u Europi poveliËini doprinosa i poreza iz plaÊe, tj.ima samo jedan postotak manje izd-vajanje od „najskuplje porezne zem-lje“. Naravno, kad se uraËuna krizniporez, najveÊi su porezi u Hrvatskoj.

U Maarskoj je, uslijed pada pro-meta i restrukturiranja, potom i ulas-ka OBB-Carga u vlasniËtvo maar-skog teretnog operatera, te konaËno

poËetkom rada privatnih operateradoπlo do velikih potresa te je znaËa-jan broj radnika ostao bez posla, ameu njima i 350 strojovoa tijekom2009. godine. PlaÊe su uglavnom re-dovite, ali znaËajno smanjenje. BrutoisplaÊena plaÊa strojovoe za mjesecprosinac 2009. iznosila je 946 eura.

U Bosni i Hercegovini nije prove-deno restrukturiranje i njihove su æel-jeznice tehnoloπki najnazadnije. Zasada otpuπtanja nije bilo, ali plaÊe i

ostala materijalna prava znaËajnokasne - tri mjeseca - uz zamjetan tre-nd produljenja perioda.

U isti vrijeme u Hrvatskoj se zaoæujak najavljuje reduciranje putniË-kog prometa, a otkazivanja teretnihvlakova sve su uËestalija. Neke traseveÊ su otkazane za stalno. Za sadaniti u jednom druπtvu nije upitan brojradnika. ProsjeËna bruto plaÊa stro-jovoe za prosinac 2009. godineiznosila je 10.479,13 kn.

14Broj 71

REFLEKTOR

veljaËa 2010.

STANJE U ÆELJEZNI»KOMSEKTORU REGIJE KRITI»NO

SHÆ OSTAJE PRED VRATIMA ITF-a - SPVH ULAZISvjetska federacija transportnih radnika opetovano je, sada i

zakljuËno, odbila primiti u Ëlanstvo Sindikat hrvatskih æeljezniËara koji jeponovljeno aplicirao za Ëlanstvo u toj prestiænoj meunarodnoj radniËkojorganizaciji. Razlozi koje se navodi ukratko bi se mogli svesti pod zajed-niËki naziv - ne solidarnog i ne sindikalnog djelovanja.

Pozitivno je odgovoreno na aplikaciju Sindikata prometnika vlakovaHrvatske Ëije bi Ëlanstvo u ITF-u trebalo biti potvreno na kongresu kojise odræava u kolovozu ove godine. SPVH Êe tako postati πesti hrvatskisindikat u ITF-u u kojem su, pored naπeg Sindikata i Sindikat pomoraca,Sindikat luËkih radnika, Sindikat æeljezniËara Hrvatske te Sindikat kont-role leta.

veljaËa 2010.15

Broj 71

REFLEKTOR

Nova Internet stranicaSindikata strojovoaHrvatske

RazgovarajuÊi 18. listopada pro-πle godine o problemu dezinformi-ranja, ponekad i bezobraznih laæi,zakljuËili smo da za takvu situacijunisu krivi oni koji vole obmanjivati idezinformirati, nego naprotiv - mikoji bi trebali viπe raditi na informira-nosti, tj. potruditi se da Ëinjenice itoËne informacije dou do svih. Uvremenima kad se svi „posipaju pe-pelom“ i niπta ne rade nego traæeopravdanja, mi smo ipak odluËilimalo drugaËije - prihvatiti se joπ viπeposla, nametnuti ritam, tempo, po-staviti visoke standarde - i pet danakasnije - 23. listopada 2009. donijelismo odluku o pokretanju „e-ser-visa“ πto ne podrazumijeva samo iz-radu nove internetske stranice (kojusada gledate) i uvoenje nekih inter-aktivnih funkcija poput „Prlaonice“(Foruma), postavljanje nekih sadræa-ja kojih do sada nije bilo na ovojstranici, nego i oæivljavanje informa-tivnog servisa „SSH-on-line-info“,

implementaciju informativnog smsservisa „SSH-sms“…

Dani i tjedni rada su iza nas i re-zultat je sada tu - pred Vama. Nada-mo se, takoer, da ste, ukoliko stejedan od preko 1.900 Ëlanova prvoghrvatskog sindikata, primili i nazaslonu svog mobitela proËitali prvuobavijest „SSH-sms“ servisa, a πtoÊemo koristiti kad god je potrebno ukratkom roku dostaviti Vam toËnu ijasnu informaciju. Vjerujemo da,gledajuÊi novu internetsku stranicuwww.ssh.hr, razumijete zaπto je i na-ma i dizajneru i tehniËkoj podrπci iprevoditeljima i svima ostalima kojisu doprinijeli njenom preporodu tre-balo viπe od tri mjeseca. Jednakosmo uvjereni i da Êete Vi, koji Ëiniteovaj Sindikat, kao i prijatelji koji Êenas posjeÊivati na internetu, zasig-urno naÊi pokoju, veÊu ili manju gre-πku, da Êete se sjetiti pokoje dobreideje o tome kako bi ta - Vaπa - stra-nica bila joπ bolja i funkcionalnija,da Êete ponekad imati potrebu kri-tizirati i stranicu i nas koji je ureu-jemo… I zato Vas molimo - podijeliteto sve s nama - bit Êemo Vam neiz-

mjerno zahvalni a Vaπa Êe stranicabiti sve boljom i boljom.

100.000 posjeta nawww.ssh.hr u 2009.godini

Zahvaljujemo se svima Vama kojiste svojim posjetima ovoj stranici„nakucali“ brojku veÊu od 100.000,koliko je posjeta bilo proπle godine.Zahvaljujemo se takoer i Vama kojiposjeÊujete stranicu i koji Êete to Ëini-ti u buduÊe, nadamo se i ËeπÊe, a miÊemo se potruditi da za to imaterazloga.

I, ne nikako na kraju, zahvaljujemse osobno pojedincima koji su dopri-nijeli - na ovaj ili onaj naËin - izgledu,sadræaju i funkcionalnosti cjelokup-nog „e-servisa“ za informiranje Ëla-nova Sindikata (web stranica, on-line-info, SMS-ssh) a ponajviπe - An-dreu Lenku koji je proveo noÊi i noÊipodeπavajuÊi razne parametre, for-matirajuÊi razne podatke, traæeÊi i ot-klanjajuÊi veÊe ili manje greπke; Æelj-ku Fegeπu koji je priveo posao krajuposveÊujuÊi mu se temeljito i troπeÊina njega toliko vremena kao da jestari dokoni djed a ne mladi tata s je-dnotjednom bebom i dvogodiπnjomkÊerkicom; naπim „prevodilicama“Mariji JankoviÊ, Snjeæani KrznariÊ, El-viri Priπljin, Marini Æuti, Dominiku Pe-toπiÊu (bivπem hrvatskom strojovoi,sadaπnjem norveπkom kolegi) i DragiToreju (meunarodnom tajniku Sindi-kata strojovoa Slovenije) te Anti Kle-Ëini, Ëije je „oko sokolovo“ uhvatilo iovjekovjeËilo sve prizore na fotografi-jama koje krase ovaj portal.

ParlaonicaU sklopu stranice postavljena je i

„Parlaonica“, tj. forum za rasprave.Parlaonica je Vaπe virtualno mjestogdje moæete reÊi, bolje reËeno na-pisati, i objaviti Vaπa razmiπljanja,prenijeti Vaπa iskustva i poruke, alimoæda neπto i nauËiti od drugih sudi-onika. To je Vaπ virtualni prostor ukojem se moæete osjeÊati kao kodkuÊe kada slobodno i bez ikakvezapreke iznosite svoja promiπljanja osvemu πto zanima ili tiπti strojovoe,ostalo strojno osoblje i sve drugeradnike æeljeznice, ali i njihove obiteljii prijatelje.

E-tim Sindikata strojovoa Hrvat-ske, koji Êe se brinuti da u „Par-

E-INFORMIRANJE

laonici“ svi - pod jednakim uvjetima -imaju jednaka prava u iznoπenju svo-jih razmiπljanja, trudit Êe se da se„Parlaonica“ permanentno usavrπavai da raznolikoπÊu svojih temapobuuje razne rasprave iz kojih Êese, vrlo vjerojatno, izroditi i dobreideje koje u konaËnici mogu pomoÊisvima - i strojovoama, i ostalomstrojnom osoblju, i svim æeljezniËari-ma, i svim korisnicima æeljezniËkihusluga.

Pristup „Parlaonici“ moguÊ je svi-ma, bez obzira jesu li ili nisu ËlanoviSindikata strojovoa Hrvatske, bezobzira od kuda dolaze i Ëime se bave.Svi registrirani korisnici mogu sud-jelovati u raspravama u svim kate-gorijama (osim jedne) bez ograniËen-ja, ukoliko se, naravno, dræe pravilaponaπanja - kao u ostalom i svugdje.Jedina kategorija koja je rezerviranisamo i iskljuËivo za Ëlanove Sindikatastrojovoa Hrvatske jest kategorija„Sindikalne aktivnosti“ u kojoj ËlanoviSSH mogu proËitati informacije oradu sindikata, raspravljati o njima,predlagati aktivnosti, ocjenjivati rad,kritizirati i sl. kako na razni Predsjed-niπtva SSH tako i po podruænicama.Ukratko, u ovoj kategoriji ËlanoviSindikata strojovoa Hrvatske moguproËitati i raspravljati u svojoj „kuÊi“ osvojim „kuÊnim“ stvarima na naËinkako oni misle da je potrebno, a bezda time optereÊuju one koji ne æive snjima u toj "istoj kuÊi“. Upute o pris-tupu ovoj kategoriji se nalaze u samojParlaonici, u kategoriji „Dobro doπli“ili ih moæete zatraæiti od administrato-ra, nakon πto se registrirate.

SSH-on-line-info≈SSH-ON-LINE-INFO√ usluga je

koju pruæa WEB-portal Sindikatastrojovoa Hrvatske u cilju boljeinformiranosti i veÊeg protoka infor-macija. ≈SSH-ON-LINE-INFO√ nami-jenjen je iskljuËivo Ëlanovima Sin-

dikata strojovoa Hrvatske koji æele umiru vlastitog doma saznati iz prveruke, a k tome joπ i vrlo brzo, sve in-formacije vezane uz rad Sindikatastrojovoa Hrvatske i to u veÊojkoliËini i znatno detaljnije nego li se tomoæe saznati s WEB-stranice SSH.Sistem rada usluge ≈SSH-ON-LINE-INFO√ vrlo je jednostavan i k tomesasvim besplatan, a sva se kore-spondencija obavlja putem e-maila.Da bi ste se prijavili za ≈SSH-ON-LINE-INFO√ dovoljno je popuniti on-line formular koji se nalazi nawww.ssh.hr/info.php, te Êete auto-matski biti upisani na mailing listu≈SSH-ON-LINE-INFO√ πto znaËi daÊete od tog trenutka primati e-mailove sa svjeæim obavijestima oaktivnostima sindikata, zapisnike sasjednica tijela SSH, informacije odogaanjima na Hrvatskim i europ-skim æeljeznicama i svime onime πtodotiËe probleme rada Ëlanova Sindi-kata strojovoa Hrvatske.

SSH-smsSindikat strojovoa Hrvatske po-

krenuo je, zajedno s novom internet-skom stranicom i informativni servis"SSH-sms". Taj novi servis obuhva-Êat Êe prijem vrlo vaænih i kratkihobavijesti o aktivnostima Sindikataputem SMS-a. Glavna prednost oveusluge je brzina prijenosa znaËajnijihinformacija πto Êe poveÊati razinupravovremene informiranosti Ëlano-va. Ovaj servis mogu koristiti samo iiskljuËivo Ëlanovi SSH. Ukoliko joπniste dobili niti jedan SMS od „SSH-sms“-a, molimo Vas da poπaljete ini-cijalni SMS sadræaja: Ime, Prezime,Naziv podruænice Sindikata na broj099 311 3 422.

Dalibor PetroviÊ

IMPRESUMREFLEKTOR

OsnivaË i izdavaË:SINDIKAT

STROJOVO–AHRVATSKE

UREDNI©TVOGlavni i odgovorni

urednik:Nenad Mrgan

Urednik:Dalibor PetroviÊ

TehniËki urednik:Dalibor VlahoviÊ

Adresa:Sindikat strojovoa

Hrvatske10000 Zagreb

Kreπimirov trg 2

Telefon:01/ 46 - 55 - 005

Telefax:01/ 46 - 55 - 005043/ 241 - 247

E-mail:press@ssh.hr

Tisak:KALISTO d.o.o.43000 BjelovarA. ©enoe 2 bb

Reflektor je upisan u evidenciju javnih glasila

pod rednim brojem 1131.

Primjerak je besplatan.