Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Regionalna diferencijacija tela Arthropoda
cephalon
thorax
abdomen
Heteronomna segmentacija
epidermis
bazalna membrana
epikutikula
seta (dlaka)
KUTIKULA
(hitin + protein)
POPREČNI PRESEK INTEGUMENTA
Arthropoda
egzokutikula
endokutikula
Zadnji ekstremitetmedonosne pčele
Za sve zglavkare (Arthropoda) karakteristično je prisustvo člankovitih ekstremiteta, pri čemu su članci pokretno zglobljeni
(grč. arthron = zglob, zglavak; podos = noga, stopalo).coxa
trochanter
femur
tibia
tarsus
Ekstremiteti zglavkara specijalizovani za obavljanje različitih funkcija (kretanje, uzimanje hrane, napad, odbrana, kopulacija)
Opšta građa Arthropoda
Crustacea
Uniramia
Arthropoda su po pravilu odvojenih polova, pri čemu se često javlja polni dimorfizam
Primer polnog dimorfizma kod
štitaste vašiDactylopius
coccus
RAZVIĆE ARTHROPODA
direktno metamorfozom
hemimetabolno holometabolno
larve
jaja adult
jaja larva
lutkaadult
Phylum: Arthropoda
1. Subphylum: Trilobitomorpha
2. Subphylum: Chelicerata
3. Subphylum: Crustacea
4. Subphylum: Uniramia
Phylum: Arthropoda
1. Subphylum: Trilobitomorpha
Phylum: Arthropoda
1. Subphylum: Trilobitomorpha
Građa telaCheliceratana primeru vrste
Limulus polyphemus
2. Subphylum: Chelicerata
ABDOMEN
CARAPAX
2.Subphylum: Chelicerata
Classis: Merostomata
Limulus polyphemus
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Pycnogonida
Austrodecus staplesi
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
prozoma
opistozoma
helicere
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Scorpiones
Euscorpius carpaticus
Pandinus imperator Smeringurus mesaensis
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Pseudoscorpiones
Chelifer cancroides(može se naći po kućama)
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Aranea
Tarantula
Lycosa tarantula
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Aranea
Latrodectus mactanscrna udovica
Araneus diadematuspauk-krstaš
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Opiliones
Phalangiumopilio
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina
Familia: Varroidae
Varroa destructor
Uporedni prikaz razvića
pčele radilice i krpelja
Varroa destructor
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina Familia: Ixodidae
Ixodes ricinus
pre ....
i posle jela
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina
Familia: Ixodidae
Rhipicephalus sanguineus –
prenosilac BABEZIOZE kod pasa
Argas persicus2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina
Familia: Argasidae
Argas reflexus
prenosioci SPIROHETOZE –akutne infektivne bolesti
živine i drugih ptica
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: AcarinaFamilia: Sarcoptidae Sarcoptes scabiei
- šugarac
Šuga kod psa
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina
Familia: Sarcoptidae Sarcoptes canis
Šuga kod
svinje
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina
Familia: Sarcoptidae Sarcoptes suis
3. Subphylum: Crustacea
Sarcoptes suis
Građa telana primeru rečnog raka Astacus astacus
3. Subphylum CrustaceaClassis: Branchiopoda Ordo: Cladocera
Daphnia pulex
3. Subphylum CrustaceaClassis: Copepoda Ordo: Cyclopoida
Cyclops sp.
3. Subphylum CrustaceaClassis: Cirripedia Ordo: Thoracica
živi pričvršćena za stenje litorala, zatim na ljušturama mekušaca (puževa, školjki), ljušturama rakova i podvodnim predmetima
Balanus improvisus
3. Subphylum CrustaceaClassis: MalacostracaOrdo: Decapoda
Astacus astacus- rečni rak
3. Subphylum: CrustaceaClassis: MalacostracaOrdo: Decapoda
Homarus vulgaris - jastog
3. Subphylum: CrustaceaClassis: MalacostracaOrdo: Decapoda
Cancer antennarius
kraba
• Classis Diplopoda• Classis Chilopoda• Classis Pauropoda• Classis Symphyla
• Classis Insecta
4. Subphylum Uniramia
Classis Insecta
Classis: Insecta (Hexapoda)Građa tela
na primeru skakavca
CAPUTTHORAX
ABDOMEN
timpanalni organsloženo
okoocele
antene
stigme
4. Subphylum: UniramiaClassis: INSECTAOrdo: Hymenoptera
Apis mellifera - medonosna pčela
otrovna žlezda
rectum
žaoka
Apis mellifera – građa tela
ganglije nervne lestvice
jezik
ždrelo
mozak
pljuvačne žlezde
krilni mišićiaorta
medni želudacsrednje crevo dorzalni
krvni sud
respiratorni mišići
tanko crevo
Classis: INSECTA
Classis: Insecta (Hexapoda)
Apterygota Pterygota
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Ephemeroptera
Ephemera vulgata
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Odonata
Libellula depressa
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Blattodea
Blatta orientalis – bubašvaba
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Mantodea
Mantis religiosa -bogomoljka
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Dermaptera
Forficula auricularia -
uholaža
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Orthoptera
Tettigonia viridissima
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Isoptera - termiti
Macrotermes carbonarius
4. Subphylum: UniramiaClassis: Insecta
Ordo: Anoplura –sisarske vaši
Pediculus humanus- čovečija vaš
jaje
Linognathus vituli- goveđa vaš
Ordo: Anoplura
Ovaj red obuhvata oko 300 vrsta koje parazitiraju na sisarima. Nemajukrila. Nemaju cerke, na pa otuda naziv Anoplura (od grčkih reči: ánoplos= nenaoružan i ourá = rep). Telo im je spljošteno sa slabo izraženomsegmentacijom. Imaju usni aparat za bodenje i sisanje, uvučen u glavenučauru kad nije u funkciji. Oči su im redukovane ili ih nema. Antene sukratke, tročlane. Tarzusi su im jednočlani sa po jednom snažnom kandžom.
Najpoznatije vrste su iz rodova Pediculus i Phthirus (paraziti primatauključujući i čoveka) i Haematopinus (paraziti kopitara i papkara), odkojih navodimo sledeće:
- Pediculus humanus (čovečija vaš) koja prenosi pegavi tifus,
- Phthirus pubis (ne prenosi zarazne bolesti),
- Haematopinus suis – parazitira na svinjama,
- H. asini – parazitira na konjima i zebrama i
- H. eurysternus – parazitira na govedima.
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Mallophaga –
ptičije vaši
Trinoton querquedulae
Ordo: Mallophaga
Ovaj red obuhvata oko 3000 vrsta. Sekundarno beskrilni insekti kojiuglavnom parazitiraju na pticama, a manji broj na sisarima. Većinavrsta je prilagođena na specifičnog domaćina i čak na određeni deonjegovog tela. Usni aparat im je za grickanje i hrane se perjem (akoparazitiraju na pticama), odnosno dlakama i rožnim delovima kože(ako su paraziti sisara); naziv Mallophaga potiče od grčkih reči: mallos =pramen vune i phagos = jesti. Nemaju složene oči ni ocele. Antene su imkratke, 3-5 članaka. Noge su im takođe kratke, tarzusi sa 1-2 članka nakojima se nalaze 1-2 kandže.
Od značajnih vrsta za veterinarsku medicinu navodimo sledeće: - Menopon gallinae je parazit kokoške, - Colpocephalum turbinatum i Columbicola columbae – paraziti golubova, - Trinoton anserinum – parazit gusaka i labudova, - Philopterus dentatus – parazit na patkama
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Aphaniptera - buve
Ctenocephalides canis
Ordo: Siphonaptera (syn. Aphaniptera)
Red Siphonaptera (syn. Aphaniptera) obuhvata oko 1800 vrsta sitnihbeskrilnih insekata. Ektoparaziti su ptica i sisara, te im je celokupna građarezultat adaptacije na parazitski način života. Telo im je jako bočnospljošteno, a kretanje kroz perje i dlake domaćina olakšavaju i čekinje nadorzalnoj strani tela, koje su okrenute unazad. Usni aparat im je za bodenje isisanje. Zbog navedenih osobina (“cevčice” za ishranu i odsustva krila) dobilisu naziv Siphonaptera (od grčkih reči: siphon = cev i aptera = beskrilan)Hrane se krvlju domaćina i tom prilikom im se želudac povećava nekolikoputa. Oči su im redukovane, a antene vrlo kratke. Zadnje noge su imprilagođene za skakanje. Razvijaju se u organskom materijalu u raspadanjukojim se larve hrane. Lutka im je slobodna.
Značajne vrste Siphonaptera (syn. Aphaniptera) su:
- Ctenocephalides canis – pseća buva,
- C. felis - parazitira na mačkama,
- Ceratophyllus gallinae – kokošija buva i
- Pullex irritans - čovečija buva.
Culex pipiens
Aedes aegypti
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
Anopheles maculipenis- malarični komarac
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
Tabanus bovinus -goveđi obad
Oestrus ovis -ovčiji štrkalj
Hypoderma bovis -goveđi štrkalj
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
larva
Simulium columbacenze- golubačka mušica adult
Glossina sp. - muva ce-ce – prenosi uzročnike bolesti spavanja (Trypanosoma gambiensae; T. rhodesiensae)
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
Musca domestica – kućna muva
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
Stomoxys calcitrans – stajska muva
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
Braula coeca– pčelinja “vaš”
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Diptera
Ordo: Diptera
Ovaj izuzetno obiman red (sa oko 90000 vrsta) obuhvata insekte koji su veomaraznovrsni po morfologiji, ali za sve važi da imaju samo dva krila (samo parprednjih krila), pa su zbog toga i dobile naziv Diptera, odnosno dvokrilci (odgrčkih reči: di = dva i pteron = krilo), dok su im zadnja redukovana imodifikovana u štapićaste izraštaje – njihalice (haltere). Opšta karakteristikareda je i da su im larve apodne. Odrasle jedinke (imaga) se uglavnom hranenektarom sa cveća, ali ima i predatorskih vrsta koje su entomofagne, kao ivrsta koje se hrane krvlju drugih životinja.
Značajni predstavnici dvokrilaca za veterinarsku medicinu su:
- štrkljevi (familija Oestridae), paraziti čije larve žive pod kožom ili u teluživotinje- Gasterophilus intestinalis – konjski štrkalj,- Hypoderma bovis – goveđi štrkalj,- Oestrus ovis – ovčiji štrkalj.
- obadi (familija Tabanidae), čije ženke se hrane krvlju divljih i domaćihživotinja, a napadaju i ljude. Najpoznatija vrsta je- Tabanus bovinus – goveđi obad
- ektoparazitske muve (iz familije Hippoboscidae), od kojih su najpoznatije- Hippobosca equina (konjska muva) i- Melophagus ovinus (ovčija krlja, koja se često pogrešno naziva „ovčiji
krpelj” jer poseća na krpelja).- komarci (iz familije Culicidae):
- Culex pipiens - običan komarac i druge vrste ovog roda prenose West-Nile virus (groznicu Zapadnog Nila),
- Anopheles maculipennis – malarični komarac i vrste Aedes aegypti, A.albopictus i Aedes japonicus prenose mnoštvo opasnih bolesti (kao štosu: žuta groznica, ZIKA, bolest kvrgave kože, denga, čikungunja i td.).
- komarčići (iz familije Ceratopogonidae) roda Culicoides sp. (npr.- Culicoides obsoletus) prenose razne bolesti životinja, na primer “bolest
plavog jezika”.- muve (familija Muscidae) od kojih su sa medicinskog aspekta značajne:
- ce-ce muve Glossina sp., koje prenose uzročnike bolesti spavanja,- stajska muva Stomoxys calcitrans koja prenosi uzročnike crnog prišta,
tularemije i tripanozomijaze,- kućna muva Musca domestica može biti vektor kolere, trbušnog tifusa i
dizenterije.
Formica rufa
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Hymenoptera
Vespa crabro
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Hymenoptera
Vespula vulgaris
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Hymenoptera
Philanthus triangulum –“pčelinji vuk”
4. Subphylum: UniramiaClassis: Insecta
Ordo: Hymenoptera
Apis mellifera - medonosna pčela
MATICA RADILICA TRUT
Apis mellifera – kaste
Ordo: Hymenoptera
Opisamo je preko 150000 vrsta, a procenjuje se da ih ima oko 300000. NazivHymenoptera (opnokrilci) dobili su po opnastim krilima (od grčkih reči:hymēn = opna i pteron = krilo) od kojih su prednja krila veća od zadnjih.Ipak, neke vrste su nekundarno apterne. Usni aparat im je za grickanje isrkanje. Karakteristika većine vrsta opnokrilaca je što ženke polažu ihaploidna jaja (iz kojih se razvijaju mužjaci) i diploidna (iz kojih serazvijaju ženke). Kod nekih vrsta postoji i partenogeneza. Kod mnogihvrsta je izražen polni dimorfizam imaga. Opnokrilci su visokodiferenciraniinsekti, veoma raznovrsni po načinu života, a obuhvataju i vrste tzv.eusocijalnih insekata sa izuzetno razvijenim socijalnim načinom života.Najpoznatiji opnokrilci su mravi, pčele, ose, bumbari i stršljenovi.
Ekonomski značajne (korisne) vrste su:• Apis mellifera – medonosna pčela i• Bombus terrestris – bumbar,
a zbog uboda koje nanose životinjama bitne su:• Vespa crabro – stršljen i• Vespula vulgaris – obična osa.
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Lepidoptera
Acherontia atropos “mrtvačka glava”
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Lepidoptera
Achroea grisella – adult larva
mali voskov moljac
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Lepidoptera
Galleria mellonella – adult larva
veliki voskov moljac
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Lepidoptera
Papilio machaon
Ordo: Lepidoptera
Bombyx mori -sviloprelja
Ordo: Lepidoptera
Red leptira je izuzetno obiman jer obuhvata oko 100000 vrsta. Leptiri suprepoznatljivi zbog upadljivih krila koja imaju karakteristične ljuspice(koje su zapravo pljosnato proširene dlake) raspoređene kao crepovi na krovuili paralelno. Ljuspice se sastoje se od kratke drške i proširenog dela građenogod dve lamele (pri čemu donja ima neravnine). Prelamanjem svetlosti krozneravnine lamela nastaju prelepe svetlucave boje. Po tim ljuspicama je redi dobio naziv Lepidoptera (od reči: lepis = ljuspa i pteron = krilo). Međutim,postoje i vrste leptira koje nisu lepog izgleda i koje su štetočine (moljci).
Odrasli leptiri obično uzimaju tečnu hranu, koju sišu “surlicom” (deousnog aparata za sisanje), mada ima vrsta koje imaju usni aparat zagrickanje.
Gusenice su najčešće fitofagne (hrane se svežim delovima biljaka), od kojihsu neke izrazite štetočine, kao na primer gusenice gubara Lymantriadispar (syn. Porthetria dispar).
Ima i drugih vrsta koje nanose štete:
- leptir „mrtvačka glava” Acherontia atropos koji krade med pčelama; kaoi vrste koje se hrane suvom hranom biljnog i životinjskog porekla(zrnevljem, vunom, hartijom, voskom), na primer
- brašneni moljci Plodia interpunctella i Ephestia kuhniella,
- veliki voskov moljac Galleria mellonela i mali voskov moljac Achroeagrisella.
Sa druge strane, ovom reda pripadaju i korisne vrste koje su se nekad koristile zaproizvodnju prirodne svile, najpoznatija je
- “svilena buba” Bombyx mori).
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Coleoptera
Coccinella septempunctataCerambyx cerdo
4. Subphylum: UniramiaClassis: InsectaOrdo: Coleoptera
Trichodes apiarius
– pčelomorac napada slabe pčelinje zajednice,
larve razaraju saće, hrane se larvama i lutkama pčela
Dactylopius coccus
Ordo: Homoptera – štitaste vaši
Phylum: Echinodermata
Adulti –radijalno simetrični
Larve – bilateralno simetričnePhylum: Echinodermata
Phylum: Echinodermata
Madreporna ploča
Ambulakralne nožice
Škrge
Bodlje
Crevne žlezde
Želudac
Phylum: Echinodermata
Spoljašnji izgled - ORALNA STRANA
Classis: Asteroidea – morske zvezde
Ambulakralne nožice
Phylum: Echinodermata
Madreporna ploča
Spoljašnji izgled - ABORALNA STRANA
Classis: Asteroidea – morske zvezde
Phylum: Echinodermata
ABORALNA STRANA – disekcija (1. korak)
pilorični cekum
pilorični deo želuca
Phylum: Echinodermata
ABORALNA STRANA – disekcija (2. korak)
pilorični deo želuca
pilorični cekum
gonada
radijalni ambulakralni
kanal
Phylum: Echinodermata
ABORALNA STRANA – disekcija (3. korak)
gonada
radijalni ambulakralni
kanal
ampula
Phylum: Echinodermata
ABORALNA STRANA – disekcija (4. korak)
peščani kanal
radijalni ambulakralni
kanal
gonada
pilorični cekum
Phylum: Echinodermata
Subphylum: EleutherozoaClassis: Asteroidea – morske zvezde
Classis: Ophiuroidea – zmijokrake zvezde
Classis: Echinoidea – morski ježevi
Classis: Holothurioidea – morski krastavci
Subphylum: PelmatozoaClassis: Crinoidea – morski krinovi
Phylum: Echinodermata Subphylum: EleutherozoaClassis: Asteroidea – morske zvezde
Asterias rubens
Sphaerodiscus sp.
Asterina sp.
Asteropecten sp.
Phylum: Echinodermata Subphylum: EleutherozoaClassis: Ophiuroidea – zmijokrake zvezde
Ophioderma sp.
Phylum: Echinodermata Subphylum: EleutherozoaClassis: Echinoidea – morski ježevi
Echinus sp.
Arbacia sp.
Phylum: EchinodermataSubphylum: EleutherozoaClassis: Holothurioidea – morski krastavci
Cucumaria sp.
Holothuria sp.
Phylum: Echinodermata Subphylum: Pelmatozoa
Classis: Crinoidea – morski krinovi
Antedon mediterranea
Phylum: Hemichordata
Saccoglossus kowalevskii
Bilateralno simetrični organizmi, Triploblastica, Coelomata
Filum Hemichordata je značajan sa aspekta filogenije Chordata, jer obuhvata životinje koje poseduju kombinaciju osobina nekih celomskih beskičmenjaka, pre svega Echinodermata - sa kojima su slični po ranim stupnjevima embriogeneze i larvenom stupnju i osobina Chordata - jer poseduju: -škržne proreze endodermalnog porekla, -ventralni organ ždrela – endostil, -postanalni repni region. -stomochordu i -dorzalnu nervnu cev u oblasti ogrlice.
Međutim, savremenim ispitivanjima genske ekspresije tokom embriogeneze otkriveno je da ovi organi Hemichordata nisu homologi sličnim organima Chodrata.
rilica
ogrlica
ždrelniprorezi
trup
Phylum: Hemichordata
Šema građe Hemichordata
- Isključivo morski organizmi, slododnoživeći ili sedentarni- Telo podeljeno u tri dela: proboscis (rilicu), ogrlicu i trup- Poseduju potpuno crevo, pravo ili u vidu slova “U” koje se završava analnim otvorom- Nervni sistem vrpčasto difuzan, dorzalna vrpca sa šupljinom u vratnom zadebljanju
(početak cevastog nervnog sistema)- Krvni sistem delimično otvoren, sa ostacima sinusa i lakuna u dorzocefaličnom regionu- Nefridijalan ekskretorni sistem sa začecima glomerulizacije- Obično odvojenih polova, u razvoju prolaze kroz larveni stupanj - tornaria