Regulacija i Nadzor Nad Prometom VP

8/3/2019 Regulacija i Nadzor Nad Prometom VP

1/27

Ekonomski fakultet u SarajevuUniverzitet u Sarajevu

Grbi NerminkaPita Sanjin

Regulacija i nadzor nad prometomvrijednosnim papirima

Mentor: prof. dr. Pulji MirkoPredmet: Instrumenti trita kapitala


2/27

MAJ 2005

2


3/27

SADRAJ

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU ...................................................................................................... ..1

UVOD ...................................................................................................................................................................... .4

REGULACIJA I NADZOR NAD PROMETOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA ................................................5

PRAVOVREMENO, CJELOVITOIKOREKTNOIZVJETAVANJE................................................................................................ 6KVALIFICIRANOST, ZNANJEIETIKIINTEGRITETPROFESIONALNIHUESNIKANATRITU.......................................................7

Sloboda pruanja usluga .............................................................................................................................. ...7Uslovi za poetak poslovanja ..........................................................................................................................7

Uslovi ze operativni rad profesionalnih posrednika ...................................................................................... .8Harmonizacija nacionalnih propisa ................................................................................................................ 9

Odnos izmeu profesionalni posrednika i klijenata ......................................................................................10

SISTEMNADZORANADPRVADVASTUBA.....................................................................................................................11ZATITAINVESTITORANATRITUKAPITALA ..............................................................................................................12

Regulacija na tritu kapitala u FBiH ..........................................................................................................14

Prilog ............................................................................................................................................................. 23

U PRIMJERU KOJI SLIJEDI IZVREN JE EMATSKI PRIKAZ PROTUPRAVNIH RADNJI KOJESU UINJENE OD STRANE DVIJE BROKERSKE KUE I JEDNOG DRUTVA ZA UPRAVLJANJEFONDOVIMA. .....................................................................................................................................................23

KRENJE ZAKONA SE OGLEDA U NAINU NA KOJI JE OBAVLJAN PROMET DIONICAMAPRIVATIZACIJSKIH INVESTICIONIH FONDOVA PREKO OVIH BROKERSKIH KUA ODPOVEZANIH, ODNOSNO UTICAJNIH LICA. U TOKU ISTRAGE, KOMISIJA JE UTVRDILA DA SEU OVIM BROKERSKIM KUAMA ODVIJALA TRGOVINA DIONICAMA PIF A BIG D.D.SARAJEVO PREKO FIKTIVNIH TRANSAKCIJA U IZNOSU VEEM OD 1,7 MILIONA KM. PRITOME KUPCI DIONICA NISU VRILI UPLATE SREDSTAVA ZA KUPOVINE DIONICA, NITI JENOVAC OD PRODATIH DIONICA ISPLAIVAN NJIHOVIM PRODAVCIMA. KOMISIJA JEDALJE UTVRDILA DA SU ISTE OSOBE ZASTUPALE I KUPCE I PRODAVCE UTRANSAKCIJAMA, A NOVAC OD PRODAJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA SE NAKONTRANSAKCIJA VRAAO ISTIM OSOBAMA KOJE SU GA UPLAIVALE U IME KUPACA. POREDDOMAIH BROKERSKIH KUA U OVIM RADNJAMA UESTVOVALA SU I NEKA STRANADRUTVA, KOJE SE DIREKTNO ILI INDIREKTNO NALAZE POD KONTROLOM KMEKEDRUBE LJUBLJANA. OVA DRUTVA SU POSREDSTVOD DOMAIH KUA KUPOVALEDIONICE POJEDINIH PIF OVA NA SARAJEVSKOJ BERZI, IME SU STEKLE VLASNITVONAD ISTIM U IZNOSU VEEM OD ZAKONOM PROPISANOG MAKSIMUMA OD 5% KOJE

JEDNO PRAVNO ILI FIZIKO LICE MOE IMATI U KAPITALA PIF A. ........................................23KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FBIH JE, NAKON TO JE UTVRDILA NIZNEPRAVILNOSTI, DVJEMA POMENUTIM BROKERSKIM KUAMA ODUZELA DOZVOLU ZATRGOVANJE NA SASE, A PROTIV DRUTVA PODNIJELA PRIJAVU ZA PRIVREDNI PRESTUP..................................................................................................................................................................................23

SLIKA 1: REKONSTRUKCIJSKI PRIKAZ FIKTIVNIHTRANSAKCIJA ...........................................................................................................24

SLIKA 2: EMATSKI PRIKAZ STICANJA VLASNITVA NAD POJEDIM FONDOVIMAPROTIVNO ZAKONU O DRUTVIMA ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA. ...............................25

ZAKLJUAK ........................................................................................................................................................26

LITERATURA ........................................................................................................................................... ......... ..27

3


4/27

Uvod

Tema naeg seminarskog rada Regulacija i nadzor nad prometom vrijednosnih papiraukazuje na to da se radi o veoma delikatnom pitanju. Naime u svakoj sferi poslovanja postojeodreena pravila koja se trebaju potovati kako bi imali jedan rspektabilan sistem, a uvijek senau izuzeci koji nastoje kriti ta pravila kako bi ostvarili veu korist.

Trite kapitala u Bosni i Hercegovini je veoma mlado i stoga zahtjeva vee mjere opreza ikontrole kako bi njegova funkcija dola do pravog izraaja.Poznato je da su i vea svjetskatrrita kao to je Ameriko ili Englesko trite regulisano jakim zakonskim propisima ali seuvijek javljalju pokuaji manipulacije. Znamo i da je nae trite jo uvijek u razvoju i veoma

je osjetljivo na promjene u ekonomskom svijetu nae zemlje, pa stoga moramo uloiti mnogotruda kako bi povjerenje ljudi raslo i njihova elja za investiranjem na tritu kapitala bila

to vea. Naa zakonska regulativa koja regulie trite kapitala bazirana je na smjernicamaEvropske unije, osnovnih ISD direktiva i na FESCO-vim principima. Zakon o vrijednosnimpapirima i Zakon o komisiji za vrijednosne papire predstavlja osnov regulisanja poslovanja natritu, poslovanja profesionalnih posrednika i zatite investitora.

U ovom seminarskom radu pokuat emo objasniti principe regulacije, pribliiti zakon iobjasniti rad i odgovornosti profesionalnih posrednika.

4


5/27

Regulacija i nadzor nad prometom vrijednosnih papira

Jedna od zajednikih osobina svih trita kapitala je svakako povjerenje koje vlada ameusamim uesnicima. Sve dok je stepen meusobnog povjerenja na zadovoljavajuem nivou,trite e ispravno funkcionisati. Dodamo li uz to jo i ekonomsku logiku koju slijede sviinvestitori dobivamo stabilno trite, atraktivno investitorima. Ovdje pod ekonomskomlogikom podrazumijevamo kretanje trendova na tritu u predvidivim granicama, kao i takvekurseve vrijednosnih papira koji su odraz stvarnog odnosa ponude i potranje za istim.Onoga momenta kada neki od ovih elemenata izostane poinju se javljati i prvi problemi.Investitori postaju uplaeni takvim stanjem, u njihovim redovima javlja se osjeaj panike,to lako moe dovesti do sloma trita. Moda je najbolje ilustrovati to na primjeru

bankarskog sistema. Pojam panike koji koristimo u ovom kontekstu esto se susree ubankarskim sistemima. Naime, nerijetko se deava da panika koj zavlada meu klijentimabanke, dovodi do trenda masovnog povlaenja depovovanih sredstava sa raune benke, i istase veoma brzo suoava sa problemom likvidnosti. Sasvim je jasno da takva banka ima velikeizglede za propast, to se u veini sluajeva i deava. Analogiju ovih deavanja moemo

pronai i na tritima kapitla. Ukoliko meu uesnicima zavlada nepovjerenje, veoma brzo eodnosi ponude i potranje biti narueni i trite veoma brzo postaje nelikvidno. Ovakvo stanjene moe trtajati u nedogled i mogue su dvije ishodine ituacije. Prva bi bila otklanjanjenegativnih trendova ime bi se ponovo uspostavila ravnotea trita. Druga, dosta realnija, je

slom trita. Ovakvih primjera imali smo dosta kroz historiju, ali se u ovom radu neemobaviti tom problemadikom. Ovdje ne smijemo zaboraviti da slom svakog trita ima i svojerealne uzroke, zasnovane na ekonomskoj logici, ali smo efekat panike naznaili zbog njgoveosobine da pospjeuje i ubrava trend kolapsa trita. Jednako kao to slom jedne banke moeimati negativne posljedice na cjelokupan bankarski sistem nacionalne ekonomije, tako se islom jednog trita kapitala odraava, u negativnom smislu naravno, na stanje ostalih trita.Uzmemo li u razmatranje i proces globalizacije, koji je svijet pretvorio u jedno trite,uslovno reeno, postaje nam jasnije kako propast trita na jednom kraju svijeta moe imatisvoj odraz na trite sa drugog kraj zemaljske kugle.

U nastojanju da se ovakva deavanja svedu na minimum, ekonomski strunjaci su decenijamaistraivali mogunosti za preventivna djelovanja. Kao rezultat istraivakih djelatnosti razvilisu se sistemi regulacije, koji se meusobno razlikuju ali istovremeno posjeduju i nekazajednika obiljeja. Preciznije reeno, svi regulatorni sisstemi koji danas egzistiraju usvijetu, izraeni su na gotovo identinim principima uz odreena prilagoavanja za potrebe

prilika na tritima razliitih zemalja. Dakle, regulatorni sistemi su rezultat dugogodinjihistraivanja i usavravanja. Prilikom svog rada eksperti su se neprestano suoavali sa novim

problemima i izazovima, te traili naina da ih prvaziu. O raznolikosti tih problema ovdjenee biti govora, no ipak ne moemo a da ne spomenemo jedan problem koji se konstantno

pojavljuje na svim tritima, bez izuztetka. Rije je o nagonu ljudi da lau kada uoe prilikuda e im to donijeti odreene koristi. Moda ete rei da zvui i suvie otro, ali je i vie negoistinito. Svjedoci smo mnogih prevara koje su se deavale proteklih godina i na naem tritu

kapitala, koje je jo uvije u povoju. Mogli bismo navesti desetine primjera u kojima su seuesnici sluili netanim i neistinitim informacijama, izazivali prividne trendove na tritu i

5


6/27

jo ko zna koliko raznih oblika prevara, a sve sa ciljem obmane suprotne strane i pribavljanjavlastite koristi. Da bi se sprijeili ili barem minimizirali ovakvi postupci kreatori regulatorne

politike su ponudili dva rjeenja. Prvo se odnosi na dobrovoljnost uesnika i ideju optegdobra. Drugo, mnogo djelotvornije, je sistem ureen propisima. Miljenja smo da je drugorjeenje mnogo efikasnije i iz tog razloga emo se vie njim i pozabaviti.

Prije nego to preemo na detaljnije bavljenje ovom problematikom bilo bi potrebno sumiraticiljeve regulacije poslovanja na tritu kapitala. Ova klasifikacija je razliito tretirana kodautora koji su obradili ovu oblast. Zajedniko za sve studije je da ovaj sistem treba osigurati

pravino i efikasno funkcionisanje trita kapitala. Sljedei bitan cilj je zatita malihinvestitora. Ovdje elimo naglasiti potrebu da se zatite mali investiori zbog injenice da suoni najugroenija kategorija. Nasuprot njih imamo velike investitore koji dobro poznajutrendove trita i posjeduju takvu mo da mogu uticati na stanje na samom tritu i na nekinain svojim transakcijama odreuju pravac kretanja kurseva vrijednosnih papira. Drugimrijeima male investitore bismo mogli nazvati satelitima koji se moraju prilagoavati trinimuslovima ma kakvi oni bili. Konano kao trei bitan cilj jeste odravanje likvidnosti trita,

koja moe biti naruena poremeajem odnosa ponude i tranje izazvane nepovjerenjem.Vratimo se sada malo unatrag i pogledajmo kada se razvio prvi sistem regulacije na deviznimtritima. Prema svim dostupnim izvorima prvi regulatorni sistem nastao je nakon Velikesvjetske krize 30- ih godina, koja je izmeu ostalog prouzrokovala pad Njujorke berze.Prouavajui uzroke pada, ekonomisti su doli do zakljuka da su posljedice mogle bitidaleko manje da je postojao adekvatan sistem koji bi zatitio investitore. U elji da se trite

ponovo uspostavi doneen je zakon o vrijednosnim papirima u SAD u 1934. godine. Ovimzakonom je osnovan SEC (Securities Exchange Comission), odnosno Komisija za vrijednosne

papire SAD a. To je ujedno i prva institucija takvog karaktera u svijetu. Danas je mnogismatraju najuticajnijom institucijom iz ove oblasti, te uzorom u kreiranju regulatornihagencija zemalja u tranziciji.

Kao to smo ve pomenuli nacionalna regulatorna zakonodavstva se meusobno razlikuju uodreenim segmentima. Ali s obzirom da su veinom izgraena po uzoru na SEC , posjeduju imnoge slinosti. Mogli bismo izdvojiti tri osnovna nosiva stuba na kojima poivaju sviregulatorni sistemi u svijet, i to:

1. Pravovremeno, cjelovito i korektno izvjetavanje

2. Kvalificiranost, znanje i etiki integritet profesionalnih uesnika na tritu

3. Adekvatan sistem nadzora nad prva dva stuba

Pravovremeno, cjelovito i korektno izvjetavanje

Izvjesno je da se u pozadini svih transakcija nalazi dobra informisanost svih uesnika natritu, posebno investitora. Sve odluke o investiranju u vrijednosne papire poivaju nainformacijama, dobivenih iz razliitih izvora. Zatita investitora u ovom segmentu bazira sena unificiranom sistemu prezentiranja informacija. Tako se svim emitentima namee obavezasainjavanja i objavljivanja:

Prospekata vrijednosnih papira prilikom emisije

Periodinih izvjetaja o poslovanju Svih dogaaja koji imaju bitan uticaj na poslovanje emitenta

6


7/27

Nadzor nad objavljivanjem ovih informacija spada u ovlatenja regulatornih organ natritima kapitala(najee Komisije za vrijednosne papire). Potrebno je istai da overegulatorne agencije, iako odobravaju upotrebu i objavljivanje prospekata za emisiju ilikotaciju vrijednosnih papira, ipak ne snose odgovornost za tanost podataka koji su u njimanavedeni. Regulatorne agencije, svojim odobrenjem, potvruju da su u prospektu navedene

sve informacije ija je objava propisana. Puno aktivniju ulogu regulatorne agencije imaju uizgradnji sistema regulacije, licenciranja i nadzora djelovanja profesionalnih posrednika natritu kapitala.1

Kvalificiranost, znanje i etiki integritet profesionalnih uesnika natritu

U ovom poglavlju emo u kratkim crtama pokuati prikazati nain na koji je zakonodavstvoEU regulisalo ovu oblast. Naglasimo odmah da je regulatorni okvir u zemljama lanicama EUi onima koje to nastoje postati baziran na durektivi EU 93/22/EEC. Ovaj dokument je poznat i

po nazivu Investment Service Directive ISD ili Direktiva o investicijskim uslugama.

Direktiva pokriva najvanije segmente posrednike djelatnosti:

a) Sloboda pruanja usluga

b) Uslove za poetak poslovanja

c) Uslove ze njihov operativni rad

d) Harmonizaciju nacionalnih propisa

e) Nadlenost regulatornih agencija

Sloboda pruanja usluga

Ovim je jasno definisana mogunost profesionalnih posrednika da slobodno posluju nacijelom teritoriju EU. To mogu vriti na nain da imaju sjedite u pojedinim zemljamalanicama i/ili da osnivaju svoje podrunice u tim zemljama. Prilikom toga moraju bitiispotovane odreene procedure i zakonske odredbe. Jedna od njih je i obaveza

profesionalnog posrednika koji eli osnovati svoju podrunicu u nekoj drugoj zemlji EU, da o

tome obavijesti regulatorni organ zrmlje u kojoj se nalazi njegova matina kompanija, teregulatorni organ zemlje u koju dolazi sa namjerom osnivanja podrunice. Zemljamalanicama je stavljena obaveza da posrednicima omogue nesmetan rad te lanstvo u domaojklirinkoj kui. Samim tim posrednik je duan poslovati po domaim trinim pravilima i savrijednosnim papirima koji kotiraju na berzi.

Uslovi za poetak poslovanja

Opte je poznato da svi pravni subjekti moraju ispuniti odreene preduslove, propisanezakonom, ukoliko ele dobiti dozvolu za obavljanje djelatnosti. I u ovom segmentu vai

1Sistem zatite investitora u prometu vrijednosnih papiraRegulativa Evropske unije i primjena u FederacijiBiH, Dafer Alibegovi dipl.ecc

7


8/27

pravilo jednakosti propisa (uslova) u svim zemljama lanicama EU. U skladu sa ISD,profesionalni posrednici se mogu baviti slijedeim aktivnostima:

- Prijemom i proslijeivanjem, kao i izvravanjem naloga za kupovinu ili prodajuvrijednosnih papira u svoje ime i za raun nalogodavca (brokerski poslovi);

- Kupovinom i prodajom vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj raun (dilerski poslovi);- Investicijskim savjetovanjem, ukljuujui i savjetovanje vezano za sticanje vrijednosnih

papira i kreiranje investicijske strategije prilikom preuzimanja, spajanja ili pripajanjakompanija;

- Upravljanjem portfolijem vrijednosnih papira za klijente, i to striktno slijedei ovlatenjadobivena u direktnom kontaktu sa svakim pojedinim klijentom;

- Osiguranjem emisije ili plasmana vrijednosnih papira (underwriting) i prateimaktivnostima, te

- Pozajmljivanjem sredstava ili mjenjakim poslovima, ali ako se ta aktivnost obavlja u

cilju kompletiranja druge usluge koju profesionalni posrednik obavlja za klijenta.2

Pored velikog broja administrativnih dozvola u ovu kategoriju spadaju i minimalni iznosiosnovnog kapitala, sa naeg aspekta moda i najzanimljivijeg pitanja. Ovi su uslovi propisanidirektivom Evropske unije o adekvatnosti kapitala investicijskih kompanija i kreditnihinstitucija, broj 93/6/EEC od 15.marta 1993.godine (dopunjena direktivom 98/31/EC od22.juna 1998.godine).3 Prema ovim propisima iznos osnovnog kapitala za obavljanje

brokerskih poslova i portfolio menadmenta je 125.000 , odnosno za obavljanje ostalihaktivnosti 730.000 . Ove iznose navodimo radi poreenja sa istim u naoj zemlji, o emu evie biti govora kasnije.

ISD takoer predvia da osobe koje upravljaju profesionalnim posrednicima kao i samiposrednici imaju nesumnjive moralne kvalitete i relevantna znanja, tzv. fit and proper test.

Uslovi ze operativni rad profesionalnih posrednika

Da bi se svim uesnicima obezbijedili to bolji uslovi za investiranje, te poten i fer odnosprofesionalni posrednici moraju ispotovati niz administrativnih i profesionalnih procedura.To se najee postie izgradnjom i potivanjem kvalitetnih administrativnih i

raunovodstvenih procedura od stane posrednika, zatim izgradnjom pouzdanog sistemauvanja podtaka, i konano sistemom interne kontrole. Sredstva i vrijednosni papiri klijenatamoraju biti adekvatno osigurani i striktno razdvojeni od sredstava i vrijednosnih papira koje

posjeduje profesionalni posrednik. Premda se sam posrednik ne bavi uvanjem sredstava ivrijednosnih papira, njihova sigurnost je ipak njegova odgovornost. 4

Standardi profesionalnog obavljanja posrednikih poslova moraju obazbijediti da svakiprofesionalni posrednik koji posluje na teritoriji Unije:

2 Sistem zatite investitora u prometu vrijednosnih papiraRegulativa Evropske unije I primjena u FederacijiBiH, Dafer Alibegovi dipl.ecc.

3 www.europefesco.org4 Sistem zatite investitora u prometu vrijednosnih papiraRegulativa Evropske unije I primjena u FederacijiBiH, Dafer Alibegovi dipl.ecc.

8


9/27

- obavlja svoje usluge asno i fer, u najboljem interesu klijenta, titei integritet trita;

- to ini sa najveom moguom panjom i maksimalno struno;

- posjeduje i efektivno koristi resurse i procedure neophodne za kvalitetno obavljanje svojedjelatnosti;

- obezbijedi od klijenta informacije o njegovoj finansijskoj situaciji, iskustvu u investiranjui ciljevima koje eli postii investiranjem;

- prezentira potpune i korektne informacije o vrijednosnim papirima, koje klijentu moguposluiti kao dovoljna osnova za donoenje odluke o investiranju;

- nastoji da izbjegne svaki konflikt interesa, a ukoliko to nije mogue, da o konfliktuinteresa upozna klijenta i tretira ga na fer nain, i

- da potuje sve regulatorne zahtjeve trita na kojem radi.5

Navedene procedure spreavaju da doe do konflikta ineresa klijenata meusobno, ali iklijenata sa posrednikom kuom, to je svakako jedan od bitnih ciljeva regulatornog sistema.

Harmonizacija nacionalnih propisa

Institucije EU veliku panju su posvetile unifikaciji zakonskih propisa svih nacionalnihekonomija, pa tako ni oblast trita kapitala nije izuzetak. Direktivama EU propisana jeobaveza svim lanicama da usklade svoje nacionalne propise sa direktivom o investicijskim

uslugama ISD. Ovdje treba naglasiti da je nadlenost nad provoenjem propisa i daljeteritorijalnog karaktera, ali su regulatorne institucije upuene na razmjenu informacija imaksimalnu saradnju. Ovim se mogunosti za nadnacionalni kriminal u oblasti trita kapitalagotovo izjednaavaju sa nulom.

Korak dalje u ovom vidu zatite investitora preduzet je kroz inicijativu organizacije FESCO Foruma evropskih komisija za vrijednosne papire.6 Ova organizacija izradila je dokument ukojem su sadranijedinstveni principi za donoenje nacionalne regulative u svim zemljamalanicama. Ovaj dokument je oslonjen prvenstveno na direktivu ISD, i to na njen lan 11, tena obavezu harmonizacije i meusobnog priznavanja propisa kojima je regulisano donoenje i

primjena standarda profesionalnog obavljanja poslova posredovanja na tritu kapitala.7

Osnovna namjera za donoenje ovog dokumenta jeste nastojanje da se sistem zatite

unaprijedi i to kroz sljedea tri elementa:

Jednak tretman i isti nivo zatite za sve investitore

Poveanje konkurencije meu profesionalnim posrednicima

Poboljana saradnja meu regulatornim i nadzornim institucijama

5 Sistem zatite investitora u prometu vrijednosnih papiraRegulativa Evropske unije I primjena u Federaciji

BiH, Dafer Alibegovi dipl.ecc.6 Isto kao 47 Isto kao 4

9


10/27

Odnos izmeu profesionalni posrednika i klijenata

Ma koliko se ovaj proces ini komplikovanim on ipak poiva na vrlo jednostavnimprincipima, od kojih je najvanije povjerenje. Da bi se to postiglo osnovni preduslov jestedobar sistem razmjene informacija izmeu ove dvije strane. U naem razmatranju emorazlikovati dva toka informacija.

1. Informacije koje profesionalni posrednik prua klijentu

Podrazumijeva skup informacija o samoj dejelatnosti i identitetu posrednika. Nakon toga potrebno je klijenta informisati o stanju na tritu. Poevi od kretanja kurseva VP u proteklom periodu pa do trendova u budunost. Klijent se mora upoznati sa politikominvestiranja posrednika, rizikom koje nose pojedini instrumenti trita kapitala, ali i

injenicom da cijene vrijednosnih papira mogu rasti ali isto tako i padat. Na kraju klijent semora upoznati i sa cijenama usluga posrednika, te ostalim tehnikim elementima.

Sve ove informacije moraju biti zasnovane na realnoj osnovi, a posredniku je zabranjeno prezentiranje netanih informacija kako bi impresionirao klijenta. Ovdje se mora voditirauna i o poznavanju same finansijske teorije od strane klijenta kako bi se informacije mogle

prezentirati na to jasniji i za klijenta prihvaljiv nain.

2. Informacije koje posrednik trai od investitora

Kako bi to efikasnije izvrio usluge prema klijentu, posrednik ga mora u potpunosti upoznati.Pored identifikacijskih podataka za posrednika su od velike vanosti i znanje kojim raspolaeklijent, ciljevi, rizik i druge sline informacije. Nivo znanja je bitan iz razloga to omoguava

posredniku da sa klijentom uspostavi komunikaciju na nivou koji je primjeren datoj situaciji.Pored znanja bitno je poznavati i klijentova iskustva u slinim poslovima u prolosti, ukolikoih je bilo. Da bi preciznije definisao strategiju ulaganja posredniku je bitno imati uvida uciljeve klijenta. Neophodno je razlikovati dvije vrste ciljeva i to: kratkorone, kojim se eliostvarti kapitalna dobit i dugorone od kojih se oekuje dobit po osnovu dividendi. Sljedei

jako bitan elemenat je nivo rizika koji je investitor spreman podnijeti, od ega e zavisiti izborinstrumenata koji e ulaziti u sastav portfolija klijenta.

Nakon potpune razmjene svih potrebnih informacija ide se ka formalizaciji poslovnog odnosa,odnosno potpisivanju ugovora. Ovaj ugovor sadri sve elemente kao i ostali ugovori ouslugama, s tim da ima i jednu specifinost. Sastoji se u tome da su ugovori ove vrstezasnovani na dokumentu koji se obino zove Opti uslovi poslovanja. Ovaj dokument

priprema profesionalni posrednik i on opisuje spektar poslova koje posrednik obavlja i nainna koji se oni obavljaju. Obavezne elemente optih uslova uglavnom propisuju regulatorneagencije. Potpisom ugovora klijent potvruje da je proitao, razumio i prihvatio opte uslove

poslovanja profesionalnog posrednika. Opti uslovi poslovanja ne mogu biti promijenjeniprilikom sklapanja ugovora.

Ovakvim nainom rada eli se skratiti vrijeme sklapanja ugovora i unifikacija poslovanja.Ovaj drugi razlog je posljedica velikog broja klijenata sa kojima se susreu posrednici i

10


11/27

potrebe da se zatite interesi istih. Ovim se nastoji izbjei mogunost da doe do sukobainteresa kao i mognost da neki investitor bude u povlatenijem poloaju od drugog.

Sistem nadzora nad prva dva stuba

Sistemu nadzora treba posvetiti posebnu panju iz razloga to on osigurava pravilnofunkcionisanje prethodna dva. Ukoliko bilo koji od njih izostane doi e do naruavanjaefikasnog rada trita kapitala, to opet u najgorem sluaju moe rezultovati njegovimslomom. Da bi se to sprijeilo stvoreni su zakonski okviri koji se moraju potovati i institucijezaduene za praenje izvravanja tih propisa. Ovdje se najee moe govoriti o zatitiinvestitora sa dva aspekta. Prvi je sa aspekta preduzea, koji je regulisan zaknom okompanijama, odnosnio zakonom o privrednim drutvima kod nas. U fokusu drugog aspektanalazi se samo trite, a oblast je ureena zakonom o vrijednosnim papirima.

Struktura regulatornih sistema se razlikuje po pojedinim zemljama, ali se najee sastoji izsljedeih segmenata:

Zakonodavstvo na nivou drave

Ministarstvo

Slubena agencija ze reguliranje VP

Samoregulirajua organizacija

Znaaj, zadaci i ovlatenja svake od etiri navedene komponente se takoer tretira razliitood zemlje do zemlje. Tako je u FBiH vrhovni regulatorni organ Komisija za vrijednosne

papire, dok, primjera radi, u Japanu tu poziciju zauzima Ministarstvo finansija, a u SAD uvrhovni regulatorni organ je SEC, koji se smatra i najuticajnijom institucijom ovog karakterau Svijetu.

Kao to smo ve istakli, trgovanje vrijednosnim papirima u FBiH je ureeno zakonom ovrijednosnim papirima, a za njegov nadzor zaduena je Komisija za VP, osovana istoimenimzakonom. Pored ovih tu su jo neki zakoni koji tretiraju pojedine segmente poslovanja natritu. Sama Komisija osnovana je pomenutim zakonom 1999. godine, sa sjeditem uSarajevu. To je samostalna institucija zaduena da regulie, odobrava i nadzire izdavanje itrgovinu VP. U njen sastav ulazi pet lanova ( predsjednik, potpredsjednik, i tri lana). Birajuse na mandat od pet godina i imenuje ih Parlament. Komisija je prema zakonu duna dadostvlja godinji izvjetaj Parlamentu, kao i radni plan za narednu godinu.

Osim komisije istaknimo i Registar vrijednosnih papira koji je zaduen za evidentiranje ipohranu podataka o svim hartijama od vrijednosti i to u elektronskom zapisu.

11


12/27

Zatita investitora na tritu kapitala

Profesionalni posrednik uvijek mora poslovati u najboljem interesu svog klijenta. Svaki

profesionalni posrednik se moe odluiti da posluje sa velikim brojem manjih klijenata ili pakda posluje sa malim brojem velikih klijenata. U svakom sluaju profesionalni posrednik moraimati odgovarajui softverski sistem kojim e moi izvriti svoje poslove na berzi i moraimati odgovarajui kvalifikovani kadar.Poto je naglaeno da je klijent prioritet za poslovnog

posrednika stoga on mora izvriti sve naloge klijenta prije svojih naloga. One naloge koji binaruili interes klijenta profesionalni posrednik ne mora izvriti. Svaki profesionalni

posrednik mora imati knjigu naloga i svaki pojedinani nalog mora sadravati vrijeme i datumtako da se zna red izvrenja naloga.Profesionalni posrednik moe sklopiti sa svojim klijentom

posebnu vrstu ugovora tako da za njegovo ime i za njegov raun moe ulagati sredstvaklijenta ali uz odreeni rizik.Ta vrsta posla naziva se portfolio menadment.Posrednik jeduan izvjetavati svog klijenta o rezultatima ulaganja njegovih sredstava.

Profesionalni posrednik ukoliko ima vie klijenata sa istim nalogom ne smije izvriti nalogako postoji konflikt interesa osim ako klijent to izriito ne trai. Konflikt interesa je vrlodelikatne prirode i veoma ga je teko dokazati.

Da bi obavljao svoje poslovanje uspjeno profesionalni posrednik mora imati i Opte usloveposlovanja.U tim optim uslovima tano je odreena funkcija svakog zaposlenog i njegoveodgovornosti ukoliko bude krio pravila.Unutar same organizacije potrebno je imati internukontrolu koje e provjeravati rad zaposlenih.Svaki profesionalni posrednik mora u potpunostiispunjavati FESCO-ov princip:Profesionalni posrednik se na tritu kapitala mora ponaatiasno i fer, u najboljem interesu klijenta, titei integritet trita.8

to se tie trita kapitala u Bosni i Hercegovini profesionalni posrednici bi trebali potovatiodredbe Evropske Unije tj. odredbe ISD-a i principe FESCO-a. Meutim, nae trite jeveoma mlado tako da je osnov za regulaciju i zatitu investitora na naem tritu Zakon ovrijednosnim papirima i Komisija za vrijednosne papire.

Tako je Komisija za vrijednosne papire donijela propise po kojima vri licenciranjeprofesionalnih posrednika i lica koji ele da se bave poslovima brokera i dilera.Da bi nekopreduzee poelo sa radom kao brokerska kua potrebno je da ima minimalni kapital u iznosuod 500.000KM do kraja ove godine, a za dilerske poslove potreban je minimalni kapital uiznosu od 200.000KM.

Druga predispozicija za obavljanje ove vrste posla je da se obezbjedi odgovarajua opremana kojoj e se instalirati softver berze i da se obezbjedi odgovarajui kadar.Da bi mogao

poeti poslovanje kao profesionalni posrednik svako pravno lice mora donijeti i Opta pravilainterne kontrole. Kao to je ve reeno u njima su naznaeni svi uslovi poslovanja, procedure,ovlatenja i odgovornosti.

Znamo da profesionalni posrednik svoje poslovanje ostvaruje sklapanjem ugovora saklijentom. U tom ugovoru su tano naznaene odgovornosti i ogranienja svake straneugovora.Tako profesionalni posrednik ne moe ni po bilo kojoj osnovi garantovati za dobitsvog klijenta.Zatim se profesionalni posrednik i njegov klijent dogovaraju o simbou koji esluiti kao indentifikacija klijenta i biti e poznat samo ugovornim stranama. Profesionalni

posrednik kupovinu ili prodaju na berzi vri preko standardizovanih naloga. U svaki nalog seupisuje datum, vrijeme broj vrijednosnih papira i uslovi za izvrenje naloga.Profesionalni

8 Sistem zatite investitora u prometu vrijednosnih papiraRegulativa Evropske unije I primjena u FederacijiBiH, Dafer Alibegovi dipl.ecc. , str.11

12


13/27

posrednik mora imati knjigu naloga i izvravati naloge po vremenu kako dospjevaju. Zaizvrenje naloga klijent mora imati raun u banci koji je odvojen od rauna profesionalnog

posrednika. Sa tog rauna profesionalni posrednik ne moe izmirivati obaveze prema treimlicima niti se ta sredstva mogu koristiti u procesu likvidacije.

Profesionalni posrednik prema lanu 113. zakona o vrijednosnim papirima mora izvjestitiKomisiju o svakoj kupovini ili prodaji ili o jednoj kupovini odnosno prodaji vie od 5%vrijednosnih papira iste klase i istog emitenta.U svom izvjetaju posrednik mora navesti nazivi sjedite profesionalnog posrednika kao i emitenta, vrstu i ukupan broj vrijednosnih papira icijenu vrijednosnih papira.

Sa druge strane vlasnik vrijednosnih papira prema lanu 116. zakona o vrijednosnim papirimaduan je objaviti podatke o sticanju vie od 5% dionica sa pravom glasa istogemitenta.Takoer je duan objaviti podatke o kupovini ili prodaji kojim se uee uukupnom broju dionica sa pravom glasa istog emitenta poveao ili smanjio, iznad ili ispod

jedne desetine, jedne petine, jedne etvrtine, jedne treine, jedne polovine i dvije treine.

Vlasnik je duan objaviti svoje ime i prezime ukoliko je fizika osoba, naziv i sjedite ukolikoje pravno lice, naziv i sjedite emitenta, klasu i broj dionica, svoj procenat u ukupnom brojudionica emitenta.

Profesinalni posrednik kao i investitor ne smije osiguravati nikakve obaveze po osnovuvrijednosnih papira, osim ako nisu date garancije za obveznice.Te garancije mogu biti

bankarske, obveznica moe biti garantovana zalogom nekretnina ili drugim vrijednosnimpapirom.

Profesinalni posrednik moe vriti i promociju vrijednosnih papira ali samo u skladu sazakonom. Prema tome promocija vrijednosnih papira se vri nakon to komisija odobrinjihovu emisiju, a profesionalni posrednik postupa po sljedeem:

Promocija vrijednosnih papira mora sadravati naziv profesionalnog posrednika ili ime i prezime drugog lica odgovornog za tanost i potpunost informacija iznesenih u javnojpromociji.

Profesionalni posrednici mogu javno iznositi informacije o vrijednosnim papirima iemitentima samo u okviru poslova koje obavljaju u prometu vrijednosnih papira.

Objavljivanje informacija o vrijednosnim papirima i emitentu koje se obavezno dostavljajuKomisiji ne smatraju se javnom promocijom.

Objavljivanje informacija o emisiji vrijednosnih papira ili isplaenoj dividendi smatraju se

javnom promocijom.Zabranjeno je svako postupanje kojim se objavljuju i prenose netane i nepotpune informacijeo vrijednosnim papirima iemitentima.

U javnoj promociji ne smiju se objavljivati:

1) nepotpune i netane informacije o vrijednosnim papirima koji se nude za kupovinu iprodaju i uvjetima prodaje i kupovine;

2) procjene poveanja vrijednosti i prinosa od vrijednosnih papira, osim vrijednosnih papirasa fiksnim prinosom utvrenim u prospektu;

3) javnu garanciju ili informacije o garanciji na osnovu poreenja sa drugim vrijednosnimpapirima,

13


14/27

4) podatke o nedostacima profesionalnih posrednika koji uestvuju u slinim aktivnostima uprometu vrijednosnih papira ili nedostacima emitenata slinih vrijednosnih papira.

Lice koje postupa protivno odredbama stava 1. ovog lana, duno je naknaditi tetuprouzrokovanu treim licima takvim postupanjem. 9

Regulacija na tritu kapitala u FBiH

Regulaciju trita i zatitu investitora na naem tritu vri Berza, SRO(Samoregulirajue organizacije) i Komisija za vrijednosne papire.Ove organizacije imajuodreene mjere sankcija za manipulacije na tritu ali je osnovni problem otkrivanje Idokazivanje manipulativnih radnji.Najea vrsta manipulacije na naem tritu jesu cjenovnemanipulacije.Imamo nekoliko vrsta tih manipulacija:

1. Promet vrijednosnih papira bez stvarne promjene vlasnika

2. Promet vrijednosnih papira radi smanjenja ili poveanja njihove cijene

3. davanje naloga za kupovinu ili prodaju vrijednosnih papira kada vidimo da je to uiniona klijent ta vrsta manipulacije zove se front running

4. Promet vrijednosnih papira iz portfolija ukoliko se profesionalni posrednik bavi tomvrstom posla kako bi ostvario odgovarajuu proviziju.

Ovdje je bitno napomenuti i to da se esto na tritu moe pojaviti i promet vrijednosnihpapira dobijanjem povlatenih informacija. Koritenje tih informacija je takoer kanjivo ipredstavlja krenje zakona.Berza kao regulatorni organ ima mogunost najbreg djelovanjaukoliko uoi da je izvrena odreena manipulacija.Njene sankcije su od opomene doiskljuena ali ne nadoknauju tetu poinjenu manipulacijom.Zakon je obavezao berzu i

istie:Radi zatite investitora, Berza je duna objavljivati:

1) pravila;

2) popis lanova;

3) popis lanova nadzornog odbora i uprave;

4) popis vrijednosnih papira u prometu;

5) podatke o prometu vrijednosnih papira pojedinano, koji obavezno sadre datum i vrijemeprometa, vrstu, broj i cijenu vrijednosnih papira.

Podatke o vrijednosnim papirima u prometu i ostvarenom prometu Berza je duna mjesenoobjavljivati u svom biltenu ili sredstvima javnog informisanja10

Pored berze tu se jo javljaju i Samo regulirajue organizacije SRO.Ovu organizacijuformiraju profesionalni posredniciradi ujednaavanja i odravanja standarda obavljanja

poslova u prometu vrijednosnih papira, zatite vlasnika vrijednosnih papira i drugih korisnikanjihovih uslugs i efikasnog prometa vrijednosnih papira11 SRO ima ulogu da nadzire

potovanje pravila i standarda. Ukoliko ustanove nepravilnosti u radu profesionalnihposrednika SRO ima mogunost da utie na trini poloaj profesionalnog posrednika ali

9

Zakon o vrijednosnim papirima lan 123 i lan 12410lan114. Zakona o vrijednosnim papirima11 lan 103 Zakona o vrijednosnim papirima

14


15/27

njene sankcije nisu tako znaajne.Kao i berza i Samoregulirajue organizacije su premazakonu dune ispuniti obavezu prema investitorima i objavljivati sljedee:

1) popis lanova;

2) popis lanova nadzornog odbora i uprave;

3) pravila i standarde;4) uvjete i nain sticaja kvalifikacija za obavljanje poslova posredovanja u prometuvrijednosnih papira;

5) popis lica kojima je izdato uvjerenje iz lana 104. taka 4. ovog zakona;

6) kazne izreene protiv njihovih lanova, lanova njihovih organa i slubenika12

Kao trei regulator trita a ujedno I najznaajni je Komisija za vrijednosne papire. Ona imamogunost da izrekne najotrije kazne. Komisija provjerava da li je profesionalni posrednikispunio uslove za izdavanje dozvole, a ukoliko nije moe mu se privremeno oduzeti dozvolaza rad. Komisija takoer provjerava I ponaanje profesionalnog posrednika na tritu, da li je

ono u skladu sa principom dobrog trgovca.Da bi mogla lake da prati rad I potovanje zakona kako emitenata vrijednosnih papira tako Iuesnika u prometu istih Komisija Vrijednosnih papira je na osnovu lana 11, lana 12,lana 13 Zakona o komisiji za vrijednosne papire I na osnovu lana 122 Zakona zaupravljanje fondovima I investicionim fondovima donijela pravilnik o vrenju nadzoraemisije, prometa I uesnika u prometu vrijednosnih papira.

Pod uesnicima u emisiji i prometu vrijednosnih papira u smislu odredaba ovog pravilnikapodrazmijevaju se:

- drutva ovlatena za obavljanje poslova posredovanja u prometu vrijednosnih

papira, u skladu sa lanom 84. stav 1. ta. 1., 2., 3., 5. i 6. Zakona o vrijednosnimpapirima (Slubene novine Federacije BiH, br. 39/98 i 36/99 ) profesionalniposrednici;

- drutva za upravljanje investicionim fondovima i investicioni fondovi (u daljemtekstu: drutva i investicioni fondovi);

- drutva ovlatena za obavljanje poslova posredovanja u skladu sa lanom 84. stav1. taka 7. Zakona ( banke depozitari);

- drutva ovlatena za obavljanje poslova posredovanja u skladu sa lanom 84. stav1. taka 8. Zakona;

- Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (Registar);- berza ili drugo ureeno javno trite za promet vrijednosnih papira koji imaju

dozvolu Komisije;

- emitenti vrijednosnih papira u skladu sa lanom 7. Zakona;

- prodavci, kupci i drugi vlasnici i stjecatelji vrijednosnih papira u smislu odredabaZakona.13

Pod prometom Komisija podrazumjeva kupovinu, prodaju i zalog vrijednosnih papira.Svojnadzor Komisija vri kroz sljedee:

12lan 115 Zakona o vrijednosnim papirima13 lan 2 Pravilnik o vrenju nadzora emisije, prometa i uesnika u emisiji i prometu vrijednosnih papira

15


16/27

- kontrolu izvjetaja i dokumentacije koju su joj dune dostavljati fizike i pravneosobe u skladu sa zakonom i propisima Komisije ( u daljem tekstu: kontrolainformacija);

- kontrolu obaveznog izvjetavanja i objavljivanja koje su duni vriti uesnici uemisiji i prometu vrijednosnih papira, u skladu sa zakonom i propisima Komisije(kontrola obavjetavanja);

- nadzor poslovanja i obavljanja djelatnosti u prostorijama uesnika u prometuvrijednosnih papira ( u daljem tekstu: nadzor poslovanja);

- nadzor emisije vrijednosnih papira;

- nadzor prometa vrijednosnih papira.14

Kontrola informacija podrazumijeva kontrolu informacija koje su duni dostavljati iprofesionalni posrednici i emitenti vrijednosnih papira.Druga je kontrola obavjetavanja koja

podrazumjeva informisanje svih vlasnika vrijednosnih papira o promjenama koje sedeavaju.Svaki emitent duan je prema zakonu ispotovati sljedee odredbe vezane zadavanje informacija vlasnicima vrijednosnih papira:

Emitent vrijednosnih papira emitovanim putem javne ponude duan je, u skladu s propisimaKomisije, objavljivati podatke o tim vrijednosnim papirima i svom finansijskom poslovanjuu:

1) polugodinjem i godinjem izvjetaju o svom poslovanju;

2) izvjetaju o dogaajima koji bitno utiu na finansijsko poslovanje emitenta;

3) prospektu svakog novog vrijednosnog papira koji emituje; i

4) izvjetaju o rezultatima svake nove javne ponude vrijednosnih papira. 15

Polugodinji izvjetaj o poslovanju emitenta obavezno sadri podatke o:

1) lanovima nadzornog odbora i uprave, i broj dionica emitenta u njihovom vlasnitvu;

2) dioniarima koji posjeduju vie od 5% dionica sa pravom glasa;

3) pravnim licima u kojim emitent posjeduje vie od 10% dionica;

4) poslovnim jedinicama i predstavnitvima emitenta;

5) skuptini emitenta odranoj u periodu za koji se podnosi izvjetaj;

6) bilansu stanja i bilansu uspjeha na kraju perioda;

7) upotrebi kapitala pribavljenog prethodnom emisijom vrijednosnih papira putem javneponude;

8) smanjenju ili poveanju imovine emitenta za vie od 10% u odnosu na stanje iz prethodnogizvjetaja, sa injenicama koje su na to uticale;

9) smanjenju ili poveanju neto dobiti ili gubitka emitenta za vie od 10% u odnosu na stanjeiz prethodnog izvje taja, sa injenicama koje su na to uticale;

14lan 4 Pravilnik o vrenju nadzora emisije, prometa i uesnika u emisiji i prometu vrijednosnih papira15 lan 109 Zakona o vrijednosnim papirima

16


17/27

10) transakcijama imovinom u obimu veem od 10% vri-jednosti ukupne imovine emitenta nadan transakcije;

11) emisiji vrijednosnih papira obavljenoj tokom izvjetajnog perioda sa naznakom vrste iklase vrijednosnih papira; i

12) dividendi i kamatama po osnovu vrijednosnih papira.Polugodinji izvjetaj odobrava nadzorni odbor i dostavlja se dioniarima na njihov zahtjev.

Trokove dostave polugodinjeg izvjetaja, najvie u iznosu stvarnih trokova tampanja idostave, snosi dioniar.16

Emitent je duan godinji izvjetaj sa nalazom revizije dostaviti Komisiji i objaviti najmanjeu jednom domaem dnevnom listu i dostaviti ga dioniarima na njihov zahtjev.

Trokove dostave godinjeg izvjetaja, najvie u iznosu stvarnih trokova tampanja idostavljanja, snosi dioniar.17

Dogaaji koji bitno utiu na finansijsko poslovanje su:

1) reorganizacija emitenta i s njim povezanih lica;

2) odluka o emisiji i svaka zapoeta, prekinuta ili okonana emisija vrijednosnih papira;

3) sticanje od strane jednog dioniara vie od 5% dionica emitenta s pravom glasa;

4) isplate finansijskih obaveza prema dioniarima;

5) odluka o sazivanju skuptine dioniara;

6) promjena registra ili revizora;

7) jednokratno poveanje ili smanjenje imovine emitenta za vie od 10%; i

8) jednokratna transakcija u obimu veem od 10% vrijednosti ukupne imovine emitenta.Pismeni izvjetaj o svakom dogaaju stava 1. ovog lana, emitent je duan dostaviti Komisijii objaviti najmanje u jednom domaem dnevnom listu, najkasnije osam dana od danadogaaja. 18

Kontrola profesionalnih posrednika podrazumjeva kontrolu pravnih akata, optih uslova poslovanja, dokumentacije vezane za sudske procese, kvalifikacija zaposlenih, kontrolasistema uvanja podataka poto profesionalni posrednici uglavnom rade sa povjerljiviminformacijama, odnosi sa drugim posrednicima, transakcije u prometu i potovanje Zakona okomisiji.U pravilniku je reeno da su i investicioni fondovi pod nadzorom komisije zavrijednosne papire pa je stoga potrebno provjeriti i njhovu radnu dokumentaciju, pravni statut,

kvalifikaciju zaposlenih i potovanje zakona.Nadzor Registra obuhvata kontrolu optih akataposlovanja, potovanja zakona, ispunjavanje tehnikih i drugih uslova poslovanja.Bankkedepozitari takoer podlijeu kontroli Komisije i to u domenu obavljanja svoje osnovnedjelatnosti.

Kontrola berze kao organizovanog trita vrijednosnih papira podrazumjeva kontrolu optihuslova poslovanja, tehnikih i drugih uslova potrebnih za obavljanje ove djelatnosti.

Emisija vrijednosnih papira i njihov promet su takoer pod nadzoro Komisije upogledupotovanja zakona i ostalih odredbi.Komisija za vrijednosne papire vri kontrolu pojedinih organizacija ukoliko postoje saznanja o nekom krenju pravila. Kontrolu vre

16lan 110 Zakona o vrijednosnim papirima17 lan 111 Zakona o vrijednosnim papirima18 lan 112 Zakona o vrijednosnim papirima

17


18/27

uglavnom zaposleni u Komisiji, a mogu se angaovati i spoljni saradnici ako priroda posla tonalae.Pravno lice kod koga se provodi kontrola duno je Komisiji omoguiti nesmetan rad iobezbjediti svu potrebnu dokumentaciju, poslovne knjige, finansijske izvjetje i drugu radnudokumentaciju.Komisija nakon kontrole donosi zapisnik na koji se moe uloiti prigovor alise protiv odluke Komisije ne mogu koristiti pravna sredstva.

Zakon je predvidio i odreene kaznene mjere za ne potovanje odredbi iz zakona i osnovnihpravila poslovanja.Tako ako se za sticanje vlastite koristi koriste povlatene informacije, vri promet vrijednosnih papira koritenjem manipulacija kao to je prividan promet, frontrunning, promet vrijednosnica da bi se ostvarila vea mara, te promocija vrijednosnica

protivno zakonu kanjivo je prema zakonu o vrijednosnim papirima lan 129 novanomkaznom ili kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Isti zakon po lanu 130 nalae novanu ili zatvorsku kaznu od tri mjeseca do pet godina zalica koja zbog sticanja vlastite koristi ili nanoenja tete drugima omogue tampanje

prospekta vrijednosnica protivno zakonu i koji sadri netane podatke. Ukoliko lan upraveBerze dozvoli da se u berzansku kotaciju uvrsti dionica koja ne ispunjava uslove za

uvrtavanje prema lanu 131 Zakona o vrijednosnim papirima kaznit e se novanom kaznomili pak kao u ppredhodnim sluajevima zatvorskom kaznom od tri mjeseca do pet godina.lan 132 istog zakona nalae novanu kaznu ili zatvorsku kaznu od tri mjeseca do pet godinaza emitenta i vlasnika vrijednosnih papira koji Komisiji za vrijednosne papire ne dostavlja

potzrebnu dokumentaciju o poveanju vlasnitva iznad 5% koji nalae zakon.

Pored ovih kazni u zakonu su precizno u tri lana navedene kazne za sve prestupe.Te kaznesu veoma jasne i odnose se na sve prestupe iz zakona.

Prva od tih kazni je da e se pojedinac kazniti novanom kaznom od 200 do 1000 KM ako neispuni sljedee obaveze:

1) ako kao vlasnik rauna vrijednosnog papira ne postupi u skladu sa odredbama lana 9.ovog zakona;

2) ako posjeduje vrijednosne papire ovlatenih privrednika protivno lanu 79. st. 2 i 3. ovogzakona;

3) ako postupi protivno odredbama lana 80. stav 1. ovog zakona;

4) ako obavlja poslove investicijskog savjetnika protivno lanu 91. stav 2. ovog zakona;

5) ako posjeduje dionice vie profesionalnih posrednika protivno lanu 98. stav 1. ovogzakona19

lan 9 ovog zakona kae da vlasnik koji na svome raunu dri vrijednosnice drugih lica mora

to navesti kod upisa na zahtjev Komisije ili emitenta, te navesti ime vlasnika.Drugi stav ovoglana odnosi se na pravnna lica koja imaju vie od 10% vrijednosnica lanova Berze smatrajuse povezanim sa njima direktno ili indirektno.Predsjednik berze i lanovi Nadzornog odborane smiju imati vie od 5% vrijednosnih papira emitenata koji su lanovi na berzi.Takoer nesmiju imati vrijednosnice profesionalnih posrednika.lan 80 istog zakona nalae da

predsjednik Berze i lanovi nadzornog odbora ne smiju za vrijeme rada i est mjeseci nakonprestanka davati informacije koje se smatraju povlatenim ukoliko to ne nalae Zakon,Statut.Poslove investicionog savjetovanja moe obavljati fiziko lice, stim da Komisija

propisuje uvjete, izdaje dozvolu i vodi registar lica ovlatenih za investiciono savjetovanje.Izadnji stav lana 126 odnosi se na to da profesionalni posrednik ne moe direktno iliindirektno posjedovati dionice drugog profesionalnog posrednika.

19 lan 126 Zakona o vrijednosnim papirima

18


19/27

Pravno lice koje uini neku ne dozvoljenu radnju ili radnju protivnu zakonu kanjivo je sanovanom kaznom od 10.000 do 70.000 KM.Ti prijestupi su navedeni u jednom lanu ovogzakona:

1) ako ogranii pravo kupovine i raspolaganja vrijednosnim papirom suprotno odredbamalana 7. stav 3. ovog zakona;

2) ako utvrdi prava prednosti kupovine vrijednosnih papira suprotno odredbama lana 7. stav4. ovog zakona;

3) ako ne dostavi Registru tane i potpune podatke iz lana 7 stav 5. ovog zakona,

4) ako kao vlasnik rauna vrijednosnog papira ne postupi u skladu sa odredbama lana 9.ovog zakona;

5) ako izvri emisiju vrijednosnih papira bez odobrenja Komisije iz lana 13. stav 5. ovogzakona;

6) ako prospekt iz lana 17. ili skraeni prospekt iz lana 26. ovog zakona objavi bez

odobrenja Komisije;7) ako ne objavi prospekt u skladu sa odredbama l. 18. Do 24. ovog zakona;

8) ako propusti da izvri radnje iz lana 25. ovog zakona;

9) ako emisiju vrijednosnih papira obavi na osnovu skraenog prospekta suprotno odredbamalana 26. ovog zakona;

10) ako javni poziv ne objavi u skladu sa lanom 30. ovog zakona;

11) ako ne obavijesti Komisiju i javnost o prekidu javne ponude u skladu sa lanom 32. stav2. ovog zakona;

12) ako emituje vijednosne papire suprotno odredbama lana 33. stav 2. ovog zakona;13) ako ne objavi podatke o upisu i uplati vrijednosnih papira na nain i u rokovimautvrenim lanom 34. stav 3. ovog zakona;

14) ako ne obavijesti Komisiju o prekidu zatvorene prodaje vrijednosnih papira u skladu salanom 37. ovog zakona;

15) ako ne obavijesti vlasnike vrijednosnih papira o konverziji ili denominaciji vrijednosnihpapira, odnosno spajanju ili podjeli dionica, u skladu sa lanom 50. ovog zakona;

16) ako konverziju ili denominaciju vrijednosnih papira, odnosno spajanje ili podjelu dionicaizvri protivno odredbama lana 51. ovog zakona;

17) ako raspolae dionicama Berze suprotno odredbama lana 57. stav 1. taka 1.ovogzakona;

18) ako primi u lanstvo Berze lice koje ne zadovoljava uvjete iz lana 58. stav 1. ovogzakona;

19) ako ne primi u lanstvo Berze lice koje ispunjava uvjete prijema u skladu sa lanom 58.stav 2. ovog zakona;

20) ako ne propie uvjete kotacije vrijednosnih papira na Berzi iz lana 60. stav 2. ovogzakona;

21) ako ukljui vrijednosne papire u redovnu kotaciju na Berzi protivno odredbama l. 62.,

63. i 65 ovog zakona;22) ako ne objavi podatke iz lana 66. ovog zakona;

19


20/27

23) ako ne objavljuje izvjetaj o poslovanju u skladu sa odredbama lana 67. ovog zakona;

24) ako godinji izvjetaj Berze ne dostavi Komisiji ili ga ne objavi u skladu sa lanom 73.stav 3. ovog zakona;

25) ako posjeduje vrijednosne papire ovlatenih posrednika protivno lanu 79. st. 2. i 3. ovog

zakona;26) ako postupa protivno odredbama lana 80. stav 1. ovog zakona;

27) ako prenese obaveze iz ugovora sa nalogodavcem na drugog profesionalnog posrednikaprotivno odredbama lana 85. stav 3. ovog zakona;

28) ako ne osigurava prednost obavezama brokera iz lana 86. ovog zakona;

29) ako ne ispuni obavezu iz lana 87. stav 1. ovog zakona;

30) ako ne vodi Knjigu naloga iz lana 88. stav 1. ovog zakona;

31) ako ne izvri obavezu iz lana 88. stav 2. ovog zakona;

32) ako obavlja poslove investicionog savjetnika protivno lanu 91. stav 2. ovog zakona;33) ako obavlja poslove investicionog savjetovanja protivno lanu 92. ovog zakona;

34) ako posjeduje dionice vie profesionalnih posrednika, protivno lanu 98. stav 1. ovogzakona;

35) ako postupa s novanim sredstvima nalogodavca protivno odredbama lana 99. ovogzakona;

36) ako obavlja poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira bez ispunjavanja uvjetaiz lana 100. ovog zakona;

37) ako ne dostavlja Komisiji izvjetaje iz lana 102. ovog zakona;

38) ako ne objavljuje izvjetaj iz lana 106. na nain utvren odredbama l. 110. do 115. ovogzakona.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za privredni prijestup iz stava1. ovog lana odgovorno lice u pravnom licu.20

Uz ovaj lan dat emo i neka objanjenja pojedinih stavova, na ta se zapravo svaki od njihodnosi. Tako prvi stav se odnosi na to da se ne smije pravo kupovine ograniiti bilo kome nitise smije dati prednost pri kupovini odreenom licu.Drugi stav se odnosi na to da se

postojeim dioniarima moramo ponuditi dionice i da oni imaju pravo pree kupnje do iznosakoji im omoguva da zadre postojee uee.Trei stav se odnosi na to za istinitost podataka

o emisiji odgovara emitent I lanovi nadzornog odbora I uprave.Stav etiri govori o tome daako na raunu imamo vrijednosnice teih lica moramo to objaviti Komisiji I indentifikovvativlasnika, a stav pet se odnosi na emisiju bez odobrenja Komisije samo u posebnimokolnostima koje je Komisija predhodno odredila.Stav est se odnosi na to da podatci u

prospektu moraju biti istiniti I da moraju tano odreivati prava iz vrijednosnih papira.Stavsedam se odnosi na to da se u prospektu mora nalaziti sljedee: Podaci o vrijednosnom papiru,

pravnom statusu emitenta,djelatnost emitenta, poslovanje, dobit ili gubitak I podaci oodgovornom licu emitenta.Stav osam se odnosi na to da se izmjene moraju pravovremenounijeti u prospect, a stav devet govori da je mogue skratiti prospekt ukoliko se radi ozatvorenoj prodaji I ukoliko je vrijednost dionica do 100.000 KM.Druga dva stava odnose sena javnu ponudu, prevashodno na to da ona mora imati podatke o emitentu, mjestu upisa I

broju vrijednosnica, te da se moe zavriti prije roka ukoliko je upisan dovoljan broj i20 lan 127 Zakona o vrijednosnim papirima

20


21/27

ukoliko emitent odlui da prekine javni upis.Druga dva stava odnose se na to da depozitarmora izvjestiti Komisiju o broju upisanih vrijednosnih papira, a emitent je takoer duandostaviti izvjetaje o upisu bez obzira je li upis uspio ili ne.Stav etrnaest se odnosi na to da jeo prekidu zatvorene prodaje emitent duan obavijestiti komisiju u roku od osam dana, a stav

petnaest kae da se vlasnici moraju obavijestiti o svim promjenama na dionicama takoer u

roku od osam dana I da imaju od 30 do 90 dana da izvre promjene.Stav esnaest odnosi se nato da se bezobzira na promjenu na dionicama capital ne smije mjenjati.Druga dva stava seodnose na to da se Berza ne moe ukljuiti u davanje savjeta o kupovini ili prodajivrijednosnih papira i da to mogu vriti samo profesionalni posrednici.Stav devetnaest seodnosi na to da se za pristup na berzu moraju ispuniti odreeni uslovi koje propisujezakon.Stav dvadeset I dvadesetjedan se odnosi na to da Berza propisuje uslove kotacije I da

preduzee koje kotira mora biti dioniko drutvo, registrovano kod Komisije I da je najmanje25% dionica prodano putem javne emisije.Berza po sljedea dva stava mora objaviti sve

podatke o emitentu i emitent je sam duan dostavljati polugodinje i godinje izvjetajeKomisiji.Sljedei stav kae da Berza mora objaviti izvjetaj o poslovanju Komisiji i uSlubenim novinama, te da statut Berze odreuje Komisija.Druga dva stava odnose se na to

lanovi Nadzornog odbora berze I Predsjednik berze ne mogu imati vie od 5% dionicaemitenata na berzi I da ne mogu kupovati dionice profesionalnih posrednika, uz to suogranieni za davanje povlatenih informacija i est mjeseci nakon prestanka rada osim akoto ne zahtjeva Zakon ili Statut.

Stav dvadeset sedam se odnosi na to da profesionalni posrednik moe svoja ovlatenjaprenijeti na drugoga samo ako je to u interesu nalogodavca, a sljedei stav kae da brokerskiposlovi imaju primat u odnosu na druge poslove.Sljedei stav upuuje na to da se mogunostkonflikta ineresa mora odmah saoptiti nalogodavcu, a stav trideset kae da svaki nalog moraimati taan datum, sat I minutu prijema jer se mora potovati red pri izvrenjunaloga.Tridesetjedan se odnosi na to u nalogu mora tano stajati ime ili naziv nalogodavca, a

ako je fiziko lice onda i matini broj.Druga dva stava odnose se na to da posloveinvesticionog savjetovanja moe vriti samo fiziko lice I da profesionalni posrednik moenuditi tu vrstu poslova ako ima dva zaposlena investiciona savjetnika.Sljedei stav kae da

profesionalni posrednik ne moe imati dionice drugog profesionalnog posrednika.Stavtridesetpet odnosi se na to da se sredstva nalogodavca moraju drati na posebnom raunu Inisu sredstva posrednika, a sljedei stav se odnosi na to da poslove prometa moe obavljati

profesionalni posrednik ako ima najmanje jednu kvalifikovanu osobu.Stav trideset sedamkae da emitent mora Komisiji dostavljati polugodinje I godinje izvjetaje, te da je duanobavjestiti Komisiju o svim promjenama koje su nastale.

Zadnji se odnosi na davanje informacija od strane emitenta vlasnicima vrijednosnih papira.

Pored ovih zakon je predvidio I kazne od 50.000 do 70.000 KM za prestupe o kojima smo vegovorili, kao to je koritenje povlatenih informacija, manipulacija cjenama te objavljivanjeprospekta vrijednosnih papira protivno zakonu.

1) ako koristi povlatene informacije protivno odredbama lana 119. ovog zakona;

2) ako obavlja promet vrijednosnih papira na nain protivan zabrani iz lana 120.ovogzakona;

3) ako objavljuje informacije i provodi promociju protivno odredbama l. 123. do 125.ovogzakona.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit e se za privredni prijestup iz stava

1. ovog lana odgovorno lice u pravnom licu.21

21lan 128 Zakona o vrijednosnim papirima

21


22/27

Moemo zakljuiti da je zakon predvidio veoma stroge kazne za svaki prekraj koji bi mogaoizazvati tetu vlasnicima vrijednosnih papira.Stoga svi uesnici na tritu kapitala moraju

paljivo prouiti Zakon kako bi mogli ostvariti svoj cilj a to je dugorono i uspjenoposlovanje.

22


23/27

Prilog

U primjeru koji slijedi izvren je ematski prikaz protupravnih radnji koje su uinjene odstrane dvije brokerske kue i jednog drutva za upravljanje fondovima.

Krenje zakona se ogleda u nainu na koji je obavljan promet dionicama privatizacijskihinvesticionih fondova preko ovih brokerskih kua od povezanih, odnosno uticajnih lica.U toku istrage, Komisija je utvrdila da se u ovim brokerskim kuama odvijala trgovinadionicama PIF a BIG d.d. Sarajevo preko fiktivnih transakcija u iznosu veem od 1,7miliona KM. Pri tome kupci dionica nisu vrili uplate sredstava za kupovine dionica, niti

je novac od prodatih dionica isplaivan njihovim prodavcima. Komisija je dalje utvrdilada su iste osobe zastupale i kupce i prodavce u transakcijama, a novac od prodaje

vrijednosnih papira se nakon transakcija vraao istim osobama koje su ga uplaivale uime kupaca. Pored domaih brokerskih kua u ovim radnjama uestvovala su i nekastrana drutva, koje se direktno ili indirektno nalaze pod kontrolom Kmeke drubeLjubljana. Ova drutva su posredstvod domaih kua kupovale dionice pojedinih PIF ova na Sarajevskoj berzi, ime su stekle vlasnitvo nad istim u iznosu veem od zakonom

propisanog maksimuma od 5% koje jedno pravno ili fiziko lice moe imati u kapitalaPIF a.

Komisija za vrijednosne papire FBiH je, nakon to je utvrdila niz nepravilnosti, dvjemapomenutim brokerskim kuama oduzela dozvolu za trgovanje na SASE, a protiv drutvapodnijela prijavu za privredni prestup.

Prikazi koji slijede predstavljaju rekonstrukciju opisanih dogaaja, a sainila ih je Komisija zavrijednosne papire FBiH.22

22 Primjer uzet iz Finansijskog magazina Prizma, Revicon d.o.o. , broj 9, septembar 2003.

23


24/27

Slika

1:

Rekonstrukcijski prikaz fiktivnih transakcija

24


25/27

Slika 2: ematski prikaz sticanja vlasnitva nad pojedim fondovima protivno Zakonuo drutvima za upravljanje fondovima.

25


26/27

Zakljuak

Nakon to smo dali pregled osnovnih zakonskih odredbi o poslovanju na berzi moemozakljuiti da je promet vrijednosnim papirima veoma zahtjevan posao. Profesionalni

posrednici moraju veoma naporno raditi kako bi svojim klijentima omoguili kupovinu iprodaju odreenih vrijednosnih papira, a u istom trenutku moraju pratiti zakon kako bi tajpromet bio legalan. Ovi problemi su naroito izraeni u zemljama ija su trita kapitala upoetnim fazama razvoja, kakvo je i trite nae zemlje.

Osnovni problem u naim uslovima je nepovjerenje ljudi. Mnogi radije ulau svoj novac ubanke kako bi imali sigurnu kamatu, a berza im ili nije poznata ili nisu spremni da preuzmurizik koji ta vrsta posla nosi sa sobom. Drugi problem koji je znaajan u naim uslovima je

problem privatizacije gdje veina potencijalnih investitora uopte ne zna da li su informacijekoje dobijaju tane ili ne. Rukovodei se iskustvima ljudi iz prakse, informacije (prije svegafinansijski izvjetaji) o drutvima ije dionice kotiraju na berzi nae zemlje su teko dostupne.Dodamo li tome i netransparentnost istih, s obzirom da se ne radi o revidiranim izvjetajima,stiemo sliku o neureenosti trita. Izvjesno je da je investitorska klima nae zemljeizuzetno nepovoljna i nimalo stimulirajua, kako domaim tako i stranim investitorima.

Zakljuak je vie nego jasan. Trite kapitala nae zemlje se nalazi u povoju i bie potrebnodosta vremena i napornog rada da bi se ovaj segment pribliio standardima razvijenihzemalja. Na tom putu od velikog znaaja e biti kreiranje kvalitetnih i primjerenih zakonskihodredbi i nadasve snanih institucija koje e biti u stanju da zavedu red i stvore pogodnuklimu za investiranje. U procesu koji slijedi od krucijalne vanosti e biti i sami profesionalni

posrednici koji predstavljaju sponu izmeu investitora na jednoj strani i trita kapitala nadrugoj.

26


27/27

Literatura

1. Sistem zatite investitora u prometu vrijednosnim papirima Regulativa Evropskeunije i primjena u Federaciji BiH, Dafer Alibegovi dipl. ecc.,

2. Pravilnik o vrenju nadzora emisije, prometa i uesnika u emisiji i prometuvrijednosnih papira doneen od srane Komisije za vrijednosne papire

3. Zakon o komisiji za vrijednosne papire , Slubene novine Federacije BiH, broj 39/98,36/99, 33/04

4. Zakon o vrijednosnim papirima, Slubene novine Federacije BiH, br. 39/98 i 36/99)5. Finansijska Trita, doc.dr. Mersud Ferizovi, EFUB, 2004.6. Internet: www.europefesco.org7. Finansijski magazin Prizma, Revicon d.o.o. , broj 9, septembar 2003
http://www.europefesco.org/http://www.europefesco.org/

Documents

Regulacija i Nadzor Nad Prometom VP