Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Rehabilitacija izvršnih
funkcija
Katedra za zdravstvenu psihologiju
Kognitivna rehabilitacija
Mirna Kostović Srzentić
Stečena ozljeda frontalnih režnjeva i njihovih veza,
kao i oštećenje izvršnih funkcija najviše utječe na stupanj
kasnije reintegracije u zajednicu (više od ostalih kognitivnih oštećenja)
Položaj čeonih režnjeva – osjetljivost,
zatvorena ozljeda glave
Važnost čeonih režnjeva
za izvršno procesiranje!
Klinički model izvršnih funkcija
Domena Obuhvaćene funkcije
Inicijativa Započeti ponašanje
Inhibicija reakcije Zaustaviti ponašanje
Ustrajanje na zadatku Održavanje ponašanja
Organizacija Planiranje, osjećaj za vrijeme
Generativno mišljenje Kreativnost, fluentnost,
rješavanje problema
Svjesnost Samo-evaluacija i uvid
Aktivnost Komunikacija Kupovanje
namirnica
Inicijativa Ne započinje
konverzaciju, “ravne”
emocije s ograničenom
ekspresijom
Ne kreće sam u
kupovinu, čak ni kad
je hladnjak prazan
Inhibicija
reakcije
Neumjesno komentira,
upada u riječ
Impulzivno kupuje,
kupuje nepotrebne
stvari koje izgledaju
privlačno
Perzistencija
Gubi interes za
konverzaciju, ne može
se zadržati na temi
Ne kupi sve potrebno
sa liste za kupovanje
Primjena modela izvršnih funkcija
Organizacija Loša verbalna
organizacija, skače s
teme na temu, izgleda
kao da okoliša oko
teme i ne zahvaća
glavnu ideju
Nema listu za
kupovanje, ne
organizira se, ne
čita natpise,
neučinkovito koristi
vrijeme u kupovini
Generativno
mišljenje
Ne može osmisliti
konverzaciju, kao da
ima malo toga za reći,
ima problema u
odgovaranju na
“otvorena” pitanja
Ako nema željenog
predmeta, ne nalazi
adekvatnu zamjenu
Svjesnost Nije svjestan smetnji u
komunikaciji, ne
primjećuje ako ostali
nemaju interes za temu
Nije svjestan da bi
se trebao brinuti za
nabavu namirnica
Procesi
pažnje
Izvršni
procesi
Procesi pamćenja
Selektivna pažnja
Podijeljena pažnja
Alternirajuća pažnja
Održavanje pažnje
Radno pamćenje
Prospektivno pamćenje
Svjesnost
Kod novih – nerutinskih stvari problemi
više dolaze do izražaja!
Procjena izvršnih funkcija
Važnost razvijanja dobrog terapeutskog
odnosa jer pacijenti mogu imati
problema s motivacijom, inicijativom i
kontrolom ponašanja
Birati teme razgovora
Zajednički odrediti ciljeve
Iskazati empatiju
Preusmjeriti pažnju ako ga neka tema jako
uznemiruje
Svjesno koristiti i kontrolirati NV komunikaciju
Individualna terapija
Uvid u bolest
Postupna konfrontacija
Na temelju rezultata testova – to radi
neuropsiholog!
Stavit ih u situaciju u kojoj će doživjet
neuspjeh
Primjer grupne terapije – izvršne funkcije
– 45 min
Divergentno mišljenje, 10 minuta – zadaci - divergentne igre - verbalne, vizualne, prostorne, zvukovne, logičke – Čemu sve može služiti čaša, knjiga ..?
– Nacrtajte što više simbola …
– Kakav se sve izlet možete isplanirati?
Primjer grupne terapije – 50 min -
nastavak
Planiranje, rješavanje problema
Induktivno mišljenje – iz pojedinačnog prema općem zaključivanju
vježbanje socijalnih pravila – 35 minuta, radni listovi, igre uloga
Radno pamćenje – 5 minuta – zadaci papir-olovka & usmene igre
• ime unazad
• zemlje/ gradovi po položaju
• predmeti po težini
Pristupi u rehabilitaciji izvršnih
funkcija (Sohlberg, 2001)
1. Organizacija okoline
2. Učenje specifičnih rutina za neki
zadatak
3. Trening odabira i izvršavanja
kognitivnih planova
4. Meta-kognitivne strategije / Trening
samo-uputa
1. Organizacija okoline
A. Organizacija fizičkog prostora
B. Manipulacija fiziološkim čimbenicima
A. Organizacija fizičkog prostora
Organizacija fizičkog prostora
Označavanje sadržaja u ormarima
Korištenje velikih ploča s odijeljenim poljima za različite vrste informacija
Označavanje polica u kuhinji ili hladnjaku s određenom vrstom hrane
Stvari koje su manje važne staviti u poseban prostor, smanjiti nered
Riješiti se nereda na važnim radnim površinama (stol)
Uspostavljanje sustava za plaćanje računa
Veliki obiteljski kalendari za planiranje
Obiteljska ploča za pisanje poruka na hladnjaku
Razvrstavanje kućnih poslova u odjeljke
Podsjetnik na prednjim vratima što treba svaki dan uzeti u
školu ili na posao (ključ, novčanik, karta za bus, ručak)
Rutinu njege - staviti na ogledalo u kupaonici
Meniji za ručak - staviti na hladnjak
Rutina odlaska na spavanje ili ustajanja ujutro – staviti na
vrata spavaće sobe (isključi svjetlo, isključi grijanje,
namjesti budilicu, uzmi lijek)
Podsjetnike za rad perilice za rublje, - perilice suđa,
-PC-a - staviti blizu aparata
Podsjetnici za konverzaciju npr. albumi postavljeni na
prikladno mjesto
Rasporedi važni za rukovođenje vremenom gdje god je to
potrebno
Organizacija fizičkog prostora
B. Manipulacija fiziološkim čimbenicima
Prehrana
– kava, dehidracija…
Navike spavanja
– relaksacija, nedostatak sna …
Razina aktivnosti
– prevelika ili premala stimulacija, doba dana
Lijekovi
– slijeđenje uputa
2. Učenje specifičnih rutina
Cilj: naučiti klijenta ponašanje koje je
adaptivno za specifičnu situaciju
Kad klijent jednom izvježba vještinu
trebao bi biti sposoban započeti i održati
novo ponašanje, iako na jedan
automatizirani način
Prvi korak: modifikacija samog zadatka pripremanje jela koje se sastoji od samo 3 ili
manje sastojaka
“Rutine” koje se mogu učiti na taj način:
• Higijena i njega • Oblačenje • Vožnja autobusom • Pranje suđa • Čišćenje stana • Pisanje pisma • Pranje rublja • Pisanje e-maila • Telefoniranje • Hobiji kao što su uzgajanje biljaka, slikanje • Korištenje TV-a, muzičke linije, videa, DVD-a
Koriste se bihevioralne tehnike učenja –
modifikacije ponašanja
1. Pismena analiza zadatka u dijelovima
2. Razviti ček-listu
3. Dovoljno ponavljanja za svaki korak,
“metoda učenja bez grešaka”
4. Motivirati, nagraditi
3. Trening odabira i izvršavanja
kognitivnih planova
Područja kognitivnih planova:
– odabir ciljeva
– planiranje/ sekvencioniranje
– započinjanje
– izvršavanje
– osjećaj za vrijeme
Trening odabira i izvršavanja kognitivnih planova
Scenariji planiranja – Od hipotetskih planiranja do stvarne izvedbe
planirane aktivnosti
hipotetski roštilj, proslava za drugog klijenta, organiziranje rekreacije, izleta …
planiranje redoslijeda terapijskih zadataka za sljedeći sastanak/e
planiranje zadataka koje može raditi s članovima obitelji
planiranje pauzi ili aktivnosti unutar grupne terapije
Zadaci završavanja poslova
– planiranje, sekvencioniranje, inicijacija,
izvršavanje
– cilj aktivnosti mora biti vrlo određen
konkretni zadaci u bolnici:
• Otiđi u dućan da vidiš koliko ti za to treba vremena
• Otiđi do dvorane za fizioterapiju da vidiš koliko ti do
tamo treba vremena
• Otiđi u bolnički restoran i provjeri što je danas na
meniju
• Otiđi do pulta s informacijama kako bi dobio svoj
karton
konkretni zadaci u zajednici:
• Pronađi cijenu sendviča u dućanu
• Kupi marku za pismo
• Nabavi red vožnje autobusa
• Saznaj kako subotom radi banka
• Nabavi obrazac za prijavu poreza
apstraktni zadaci koji zahtijevaju
planiranje
• Saznaj kako možeš dobiti nešto besplatno
• Ispitaj kako bi nešto mogao isprintati
• Ispitaj što je sve potrebno da ti se izda nova
putovnica
Zadaci rukovođenja vremenom – Sposobnost da se točno prati proteklo vrijeme
– Kod jednog zadatka ili kod dvostrukog zadatka (s
distrakcijama)
– Klijent mora pratiti minute i izvijestiti terapeuta kad
dogovoreno vrijeme protekne
– Čak i pacijenti s težim oštećenjem mogu pratiti
dnevni raspored terapije i vrijeme, te naglasiti
terapeutu kad se aktivnost mijenja
4. Metakognitivne strategije
/Trening samo-uputa
Pacijenti se uče regulirati svoje
ponašanje pomoću samo-govora:
Glasna verbalizacija
Šaptanje
Prikrivena verbalizacija – “unutarnji govor”
Trening: 10-20 sati verbalnih samo-uputa tijekom
5-9 tjedana kod 6 pacijenata
Cicerone i Giacino (1992)
Primjer koraka u samo-motrenju
ŠTO trebam raditi
IZABERI STRATEGIJU
PROBAJ STRATEGIJU
PROVJERI JEL STRATEGIJA OK
Trening postavljanja ciljeva
(Levine i sur. 2000)
Pita sebe “Što radim?” (STANI)
Definira “glavni zadatak” (DEFINIRAJ)
Popisati korake (POPIŠI)
Pita se da li zna korake (UČI)
Izvršava zadatak (NAPRAVI)
Pita se “Radim li ono što sam planirao?”
(PROVJERI)
Ovaj pristup je najbolji za pacijente koji
imaju određeni stupanj uvida u vlastite
probleme i deficite i koji su motivirani za
rješavanje tih smetnji
Osobe s teškom amnezijom ili teškim
oštećenjem izvršnih funkcija ne mogu
primijeniti strategije samo-uputa i
najbolje je da se usmjere na učenje
programiranih specifičnih rutina
Rehabilitacija izvršnih funkcija
Odabir pristupa u rehabilitaciji ovisit će o:
Vremenu proteklom od ozljede
Težini oštećenja izvršnih funkcija
Istovremenoj prisutnosti drugih kognitivnih smetnji
Klijentovom stupnju svjesnosti
Rehabilitacijskim prioritetima samog klijenta,
članova njegove obitelji i stručnjaka
Podršci koja je dostupna u okolini u koju se klijent
vraća
Što može radni terapeut?
Pacijent ima sniženu inicijativu i teškoće
u započinjanju aktivnosti
– Saznati prethodne interese i motivaciju
– Na svakodnevnoj bazi omogućiti poticaj,
inicijativu i motivaciju
– Neka pređe u naviku
– Učenje novih strategija uz pomoć nagrada
(socijalnih, novčića, filma, večere…)
Što može radni terapeut?
Primjer
Pacijent ima sniženu inicijativu i teškoće
u započinjanju aktivnosti
– Omogući seznoričke inpute za motoričku
inicijaciju
Adaptacija: alarm, slušanje cd-a s uputama
Practice Standard
Practice Guideline
Practice Option
Preporuke za kliničku praksu na
temelju nalaza znanstvenih
istraživanja
Preporuča se treniranje strategija
rješavanja problema i njihova primjena
na svakodnevne situacije i funkcionalne
aktivnosti
Rehabilitacija izvršnih funkcija
Practice Guideline
Samoregulacijske strategije – verbalne
samo-upute, postavljanje pitanja
samom sebi i samo-motrenje
- Ograničeno kod teških oštećenja
pamćenja
Practice Option
Kod višestrukih kognitivnih oštećenja ili
teških oštećenja izvršnih funkcija –
organizacija okoline
http://www.happy-
neuron.com/games/#executive-function
www.cogpack.com
www.freshminder.de
(Ne)Svjesnost problema
SVJESNOST
REZONIRANJE
IZVRŠNE FUNKCIJE
PAMĆENJE
PROCESIRANJE INFORMACIJA
PAŽNJA & KONCENTRACIJA
● KONTROLA ● INCIJACIJA
● POBUĐENOST ● ALERTNOST ● ENERGIJA ZA PROMJENU
Neuropsihološke funkcije
Viša razina
Niža
razina
Psihoemocionalno poricanje vs.
organska nesvjesnost
Izvori ne-svjesnosti problema
Nedostatak informacija
Nedostatak implikacija
Poricanje
Vrste svjesnosti (Crosson i sur., 1989)
Intelektualna
– Sposobnost razumijevanja da je
pojedina funkcija oštećena
Nadolazeća
– Sposobnost prepoznavanja problema
kad se stvarno pojavi
Predviđanje - problema koji je rezultate
deficita
Nema poricanja
Teško je “izmjeriti” svjesnost
– Analiziraj pacijentove verbalne opise
– Usporedi ono što govori pacijent s onim što
o njemu govore druge osobe
– Usporedi pacijentovo predviđanje uratka s
onim kako ga je stvarno riješio
? ? ?
Radi li se o generaliziranoj ne-svjesnosti
ili specifičnoj za modalitet
Prilagođava li se pacijent promjenama u
funkcioniranju
Kakve su posljedice
Individualno povećavanje svjesnosti
– Edukacijski pristup
– Pregled medicinske anamneze (nesreće,
bolesti)
– Usporedba klijentovih procjena s
procjenama drugih
– Iskustvene vježbe – razvijaju se
pojedinačna pitanja i uče se kroz igru kako
bi se poboljšalo znanje i primjena
Trening skrbnika/ bliske osobe
Bez terapeutskog entuzijazma,
nema napretka.
Bez skepticizma,
nema dokaza.
V. Hachinski, 1990