Trea gimnazija Sarajevo

Srednja ugostiteljsko-turistika kola, Sarajevo

MATURSKI RAD IZ OSNOVA TURIZMATema: Rekreativni turizam u

Bosni i HercegoviniPredmetni profesor:

Selma Jusi, prof.Uenik:

Kari Mirza, IV2 Sarajevo, 2015. Sadraj31. UVOD

42. TURIZAM I TURISTA

42.1. Pojam turizma

52.2. Karakteristike turizma

62.3. Turistiki motivi

72.4. Sportska rekreacija kao turistiki motiv

82.5. Pojam turiste

102.6. Kriteriji za definiranje pojma turist

113. SPORTSKO-REKREATIVNI TURIZAM

113.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizma

123.2. Sadraji sportsko-rekreativnih aktivnosti

144. SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U TURIZMU

144.1. Kategorije sportsko-rekreativne ponude u turizmu

155. RAZVOJ SPORTSKO-REKREATIVNOG TURIZMA U BiH

155.1. Sportsko-rekreativni turizam Bosne i Hercegovine

195.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini

195.2.1. Rekreacijski centar Brusnica

205.2.2. Konjiko rekreativni centar "Pegasos"

215.2.3. Sportsko rekreacijski centar "Rostovo"

225.2.4. Sportsko rekreacijski centar Gromilice

235.2.5. Sportsko rekreacijski kompleks/centar EKO-FIS Vlai

246. ZAKLJUAK

257. LITERATURA

1. UVOD

Sportska rekreacija i turizam su masovne drutveno-ekonomske pojave koje su po mnogo emu meusobno povezane, to se ogleda kroz: faktore turizma i sporta, funkcije koje generiraju turizam i sport te kroz njihove ekonomske uinke. Iako se sport u turizmu pojavljuje u razliitim oblicima, u savremenom turizmu dominantnu ulogu ima sport za sve koji se u naoj terminologiji moe poistovjetiti sa sportskom rekreacijom . Sportska rekreacija s brojnim sadrajima osnovna je poluga aktivnog odmora u turizmu. Nove tendencije u razvoju turizma pokazuju da promjene u turistikim trendovima zamjenjuju tradicionalne motive odmora s motivima i sadrajima aktivnog odmora. Odmor, sport, lov, zabava, oputanje, itd. samo su neki od motiva zbog kojih se ljudi ukljuuju u turistika kretanja. Svi se oni baziraju na osnovnoj ovjekovoj potrebi za odmorom i rekreacijom, a danas se smatra kako je rekreacija osnovna turistika potreba. Sportska rekreacija kao specifino podruje, usmjerena je na zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba i interesa kroz bogatstvo raznovrsnih sportsko-rekreativnih aktivnosti, koje su svima dostupne i usaglaene sa nivoom sposobnosti, zdravstvenim stanjem, polnim i uzrasnim karakteristikama svakog pojedinca. Sadraje i oblike rekreacije turist bira prema vlastitoj elji, potrebi i mogunostima. Oni se mijenjaju i prilagoavaju kulturnim i socijalnim potrebama ovjeka. U skladu s potrebama savremenih turista posebno se istie sportska rekreacija kao znaajan motiv odabira turistike destinacije. Aktivan odmor je sinonim turistikog odmora, a on podrazumijeva sportske sadraje, ukljuujui i brojne aktivnosti u atraktivnom prirodnom ambijentu. Sadraji sportske rekreacije imaju dominantnu ulogu u zadovoljavanju potreba za kretanjem i odgovarajuom aktivnou, to je danas imperativ kvalitetnog odmora. Zbog toga nije neobino to sportska rekreacija i turizam doivljavaju zajedniku ekspanziju zbog sve veeg interesa, ali i potrebe sve veeg broja turista.

Cilj ovog rada jeste da se ukae na razvoj i mogunosti unapreenja kvalitete sportske rekreacije u turizmu Bosne i Hercegovine.

2. TURIZAM I TURISTASvrha ovog poglavlja jeste definirati, objasniti i upoznati Vas sa pojmom turizma i turiste, te njihovim osnovnim karakteristikama.

2.1. Pojam turizma

Slika 1. Turizam Bosne i HercegovineTurizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. (Hunziker i Krapf, 1942.)Turizam je najbre rastua i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim mogunostima za ekonomski razvoj regija. Takoe je jedna od najmasovnijih, najdinaminijih i najsloenijih drutveno-ekonomskih pojava savremenog doba. Pojam turizam izveden je iz rijei turist. Etimologija mu je u engleskim rijeima the tour i to tour koje znae izlet, ekskurzija, putovanje koje obuhvaa posjetu veeg broja mjesta i promjenu boravka radi zabave ili sklapanja poslova, odnosno provedba ili prakticiranja putovanja radi zabave ili obavljanja poslova.

Turizam pokreu i odravaju potrebe savremenog ovjeka. Pojava i razvoj turizma temelje se na potrebama ljudi za odmorom, rekreacijom, zabavom i slinim. Te se potrebe zadovaljavaju putovanjem i privremenim boravkom izvan mjesta stalnog prebivalita. Sve vea mobilnost stanovnitva, kao uinak rasta drutvenog standarda, odnosno dohotka stanovnitva kojim se otvaraju vee mogunosti zadovoljenja i ostalih, a ne samo nunih i osnovnih potreba; urbanizacija; elja da se na neko vrijeme promijene svakidanji i monotoni uvjeti ivota; te razvoj prometa koji je ljudima omoguio znatno bre i ugodnije kretanje rezultirali su masovnim turistikim putovanjima. Turizam je skup privrednih i neprivrednih odnosa i pojava koji se temelje na putovanju i boravku posjetitelja u nekome mjestu te na njihovoj potronji sredstava po pravilu ostvarenih u mjestu stalnog prebivalita. Turizam je drutvena, ali i privredna pojava i privredni proces. Sadraj privredne prirode turizma izvodi se iz potronje raspoloivih novanih fondova subjekta turizma, odnosno turista. Meutim, turizam ne ukljuuje samo one ljude koji se pojavljuju kao kupci na turistikom tritu nego i one koji proizvode i prodaju razliite turistike proizvode. 2.2. Karakteristike turizma

1. Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim destinacijama (to ukljuuje i sudjelovanje u razliitim aktivnostima u turistikoj destinaciji).2. Putovanje i boravak mora se odvijati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba inae kree, ivi i radi, pa tako turizam inicira neke nove aktivnosti koje osobe ne prakticiraju u prebivalitu.3. Privremeni boravak u turistikoj destinaciji znai da se turizam zasniva na dvosmjernom, odnosno krunom putovanju (prebivalite-turistiko odredite-prebivalite) koje ima definiran vremenski interval u kojem se odvija (ne dui od 12 mjeseci)

4. Svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili uz zapoljavanje.5. U turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju.2.3. Turistiki motiviKada govorimo o motivima onda je potrebno naglasiti da se pod motivom podrazumijeva psiholoko stanje koje uzrokuje ili pokree odreeno ljudsko ponaanje. Turistika motivacija je ponaanje ovjeka koji je podstaknut unutranjim pobudama za ukljuenjem u turistiku aktivnost s konanim ciljem da se zadovolji neka turistika potreba. Do 20. stoljea mali broj ljudi je putovao radi zadovoljstva, dok je veina putovanja bila potaknuta trgovinom, odlaskom na hodoaa i drugim religijskimmotivimaili edukacijom. Rekreacijska putovanja u srednjovijekovnoj Europi ograniena su na dnevne izlete i male udaljenosti. Turistika motivacija je u dananje vrijeme sloenija i najee obuhvaa vie razloga za putovanja. Npr., ako se odlazi nekamo radi zdravstvenih razloga, koncerti koji se odravaju u izabranoj destinaciji pomau u donoenju konane odluke o odlasku ba u to mjesto. Najjednostavnija je ona klasifikacija koja razlikuje dva osnovna razloga za putovanje - ODMOR I POSAO. Takva je podjela, meutim, nedovoljna za prouavanje turistikih kretanja, pa je i statistika podjela detaljnija. Istraivanja u turizmu pokazala su da su najei razlozi za turistiko putovanje sljedei:

- Odmor i rekreacija

- Razgledavanje, kruno putovanje

- Prisustvovanje seminaru, konferenciji, izlobi

- Poslovni razlozi

- Posjet prijateljima i roacima

- Religija

- Zdravlje

- Posjeta kulturnim priredbama i manifestacijama

- Sport i sline aktivnosti

- Kupovina ili neki drugi razlozi.

Motivi dolaska turista u pojedine zemlje razlikuju se u zavisnosti o prevladavanju obiljejima turistikog proizvoda. Tako su, npr., osnovni motivi dolaska u Bosnu i Hercegovinu, prema jednom istraivanju, odmor i relaksacija te prirodne ljepote, dok su svi ostali motivi manje ili puno manje zastupljeni. Motivi se uvijek veu za odlazak u neko mjesto. To znai da proces motivacije ne obuhvaa samo spoznaju o potrebi i saznanje o turistikoj ponudi koja moe zadovoljiti prepoznatu potrebu i miljenje o turistikom mjestu u kojem se dogaaju takve aktivnosti, dakle ono mjesto koje moe zadovoljiti potrebu. Kada se sve to podudara, dolazi do motivacije za posjetu nekom odreenom turistikom mjestu. Drugim rijeima, motivacija je u isto vrijeme opa i specifina. Uz openitu elju za bijegom od svakidanje okoline, obaveza i posla, osjeamo i motivaciju za posjet nekoj odreenoj zemlji ili mjestu kao i motivacija za poduzimanje specifinih aktivnosti dok boravimo na odmoru, npr. igranje tenisa, razgledanje kulturne batine ili neke druge aktivnosti.2.4. Sportska rekreacija kao turistiki motivSportska rekreacija temeljena je na fizikoj aktivnosti tijela i za njeno odvijanje treba da se osiguraju fiziki i prostorni uslovi. Kako su sport i sportska rekreacija kljuni motivi i sadraji aktivnog odmora, njihov razvoj utie na sadraj i kvalitetu aktivnog odmora u turizmu. Ovdje se navode tek glavne aktivnosti: etnje, hodanje, tranje, plivanje, ronjenje, klizanje, skijanje, vonja bicikla, jahanje, veslanje, jedrenje, igre loptom, gimnastike vjebe, borilake vjetine i sl. Za dio ovih aktivnosti potrebno je osigurati javni slobodni prostor, za neke ureene sportsko-rekreacijske terene ili sportsko-rekreacijske ureaje i dvorane. Neke sportsko-rekreacijske aktivnosti mogu se odvijati u vlastitom stanu, kui, vrtu ili dvoritu. S obzirom da je sportska rekreacija obnavljanje psihikih i fizikih sposobnosti ovjeka, izmeu rekreacije i turizma postoji uzrona veza (korelacija), jer je rekreacija temeljna turistika potreba, odnosno, ovjek naputa svoje stalno mjesto boravka upravo zbog obnove svojih sposobnosti. ovjek kad napusti mjesto stalnog boravka, on postaje aktivni uesnik putovanja, te samim dolaskom i smjetajem u neku turistiku destinaciju u kojem e boraviti sve dok ne ispuni svoj turistiki motiv. S obzirom da se turistika rekreacija poistovjeuje sa sportskom vano je rei da je sportska rekreacija tek jedan od motiva, tj. oblika koritenja slobodnog vremena prilikom boravka u tur. destinaciji.2.5. Pojam turiste

Slika 2. TuristiPrema definiciji WTO-u, turist je svaka osoba koja putuje izvan svoje uobiajene sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana uz obavljanje neke privredne aktivnosti u mjestu koje posjeuje.Prema definiciji E. Cohena, turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugom i neuestalom krunom putovanju.KLASIFIKACIJA TURISTA PREMA WTO:PUTNIK svaka osoba koja naputa prebivalite i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga (slubeni put, odlazak na konferenciju, krstarenje po Sredozemlju ili odlazak na privremeni rad u inostranstvo) tur.statistika ne ukljuuje: diplomatske i konzularne predstavnike, imigrante, izbjeglice i azilante, radnike u pograninim zonama ukljueni u tur.statistiku:POSJETITELJ svaka osoba koja naputa mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljene tur.destinacije u kojoj nema stalno mjesto boravka i u kojoj ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa svrhom zarade.

Razlika izmeu putnika i posjetitelja posjetitelj iskljuuje svaku mogunost stalnog nastanjenja tj. zasnivanja radnog odnosa na tom prostoru.

TURISTI u destinaciji borave najmanje 24 sata (po osnovi ostvarenog noenja ulaze u tur.statistiku), najvie 365 dana (hipotetski, ve prvi sljedei dan znaio bi trajno nastanjenje)

IZLETNIK svaka osoba koja privremeno naputa mjesto stalnog boravka i ne boravi u tur.destinaciji dulje od 24 sata, nemogue brojano iskazati jer ne odsjedaju u smjetajnim objektima (boravak im nije registriran), procjene mogu biti iskazane na temelju broja prodanih karata za npr. brod, koncert, nacionalni park i sl.SVRHA POSJETE:

1. Lino zadovoljstvo (god.odmor, aktivno bavljenje sportom, posjeta porodici, kulturnoj i historijskoj batini i sl.)

2. Poslovno (ponaanje im je sl.kao i kod posjetitelja)

3. Iz dr.motiva (studijsko putovanje, rehabilitacija, zdravstvene svrhe i sl.2.6. Kriteriji za definiranje pojma turist1. Prostorna komponenta svaki putnik ipak nije turist, iako je svaki turist putnik! Svjetska turistika organizacija (UNWTO) u svojoj definiciji kae da se putovanje mora odvijati izvan uobiajene sredine odreene osobe (bilo u zemlji, bilo u inozemstvu).

2. Sutina putovanja osoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu i to dobrovoljno u okviru svog slobodnog vremena te ne obavlja neku lukrativnu djelatnost niti tijekom putovanja niti u odreditu svog putovanja, a to je putovanje uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog prebivalita.3. Vremenska komponenta osoba mora privremeno izbivati izvan uobiajene sredine due od 24 h, ali maksimalno do godine dana. Za osobu koja izbiva izvan uobiajene sredine manje od 24 sata koristi se naziv izletnik (excurisonist). Svjetska turistika organizacija koristi se i terminom jednodnevni posjetitelj (same-day visitor).

4. Svrha putovanja osobe koje putuju motivirane odmorom, rekreacijom, sportom zdravstvenim razlogom ili posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju (kraem od godine dana), hodoau, prema definiciji UNWTO-a, ubrajaju se u turiste. Turistima se ne smatraju: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koje svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici.

Slika 3. Posjetitelji

3. SPORTSKO-REKREATIVNI TURIZAM

Cilj ovog poglavlja jeste upoznati Vas sa pojmom sportsko-rekreativnog turizma kao specifinog oblika turizma, te objasniti Vam sadraj i vezu izmeu sportsko-rekreativnih aktivnosti i turizma.3.1. Pojam sportsko-rekreativnog turizmaSportsko-rekreacijski turizam je "sportska aktivnost turista izabrana po vlastitom izboru sa svrhom zadovoljavanja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom.

Sportska rekreacija je sport za sve, i prakticira se u slobodno vrijeme, prema linom izboru i sklonostima, te ciljano radi unapreenja zdravlja ili aktivnog odmora te poboljanja kvalitete ivota. Sportska rekreacija moe biti zimska ili ljetna pa prema tome i sadrajno prilagoena uvjetima. Zimski sportsko-rekreacijski turizam provodi se u planinskim zimskim centrima, u toplicama ili na moru. Ljetni sportsko-rekreacijski turizam moe se provoditi na moru, na planinama, na rijekama, jezerima i slino. "U okviru zimskog sportsko-rekreacijskog turizma obino se provodi skijanje, skijako tranje, klizanje, sportske igre na snijegu i ledu i druge. U okviru ljetnog bavljenja rekreacijom to mogu biti etnje, tranje, planinarenje, sportovi na vodi, sportske igre, golf, tenis, jahanje itd."

Slika 4. Sportsko-rekreacijski turizam

3.2. Sadraji sportsko-rekreativnih aktivnostiKada je u pitanju klasifikacija sadraja sportskih aktivnosti, Z. Mai navodi da su kriterijumi poznatih klasifikacija razliiti, odnosno sve sportske grane, u zavisnosti od karakteristika trenane i takmiarske aktivnosti selektuje u 5 grupa, i to :Prvu grupu ini veina sportskih grana u kojima sportski rezultat zavisi prvenstveno od samog sportiste, nivoa njegovih sposobnosti i osobina, fizike, tehniko-taktine i psiholoke pripremljenosti, kao i nivo sportske forme u vrijeme takmienja. U ovu grupu sportskih grana ubrajaju se atletika, plivanje, gimnastika, sportske igre, borilaki sportovi, dizanje tegova. U okviru ove grupe sportske grane dalje se mogu podijeliti, po kriterijumu njihove sloenosti na:1) monostrukturalne (relativno jednostavne strukture) 1.1. cikline sportske grane (kretanje se ponavlja; atletska tranja, plivanje, veslanje, biciklizam, nordijsko skijanje) 1.2. acikline sportske grane (atletski skokovi, atletska bacanja, dizanje tegova) 2) polustrukturne (sportske grane sloene strukture; motorika aktivnost se odvija u uslovima koji variraju) 2.1. sportske igre (fudbal, odbojka,koarka, rukomet, tenis, hokej na ledu) 2.2. borilake sportske grane (boks, karate, rvanje, maevanje) 3) kompleksne (sportske grane sainjene od dve ili vie sportskih grana: desetoboj, sedmoboj, vieboji u sportskoj i ritmiko-sportskoj gimnastici, biatlon, triatlon).Drugu grupu ine sportske grane u kojima sportski rezultati zavise, u prvom redu od vetine upravljanja tehnikim sredstvima ili ivotinjama (automobilizam, motociklizam, jedriliarstvo, sankanje, konjike sportske grane). Trea grupa obuhvata sportske grane u kojima rezultat zavisi od tanosti i preciznosti pogaanja cilja iz oruja ili nekom spravom (streljatvo, streliarstvo, kuglanje). etvrtu grupu ine sportske grane u kojima se uporeuju rezultati modelarskokonstrukcione aktivnosti sportista (automodelarstvo, aviomodelarstvo). U petu grupu ubrajaju se sportske grane u kojima rezultat zavisi od apstraktnologikog miljenja (ah, brid, go).

Svi navedeni sadraji sportskih aktivnosti mogu se primjenjevati i u sportskoj rekreaciji, odnosno predstavljati sportsko rekreativne sadraje.

Slika 5. Sadraj sportsko-rekreativnih aktivnosti4. SPORTSKO-REKREATIVNA PONUDA U TURIZMUSvrha ovog poglavlja jeste objasniti i definirati kategorije koje ine sportsko-rekreativnu ponudu u turizmu.

4.1. Kategorije sportsko-rekreativne ponude u turizmu

Kada govorimo o sportsko-rekreacijskoj ponudi u turizmu onda je potrebno istaknuti 3 kljune kategorije:1) Slobodno koritenje prirodnih resursa (atrakcija) i sportskih objekata:

> Kretanje u prirodi obiljeenim stazama, obilazak parkova i prirodnih atrakcija, kupanje, ronjenje, jedrenje, veslanje, vonja biciklom, etnja, upotreba terena za odbojku, fudbal, boanje, stolova za stoni tenis itd.

2) Organizacijski oblici sportsko rekreativnih aktivnosti:

> Organizovane aktivnosti u prirodi, ture, orijentaciono kretanje, rafting, takmienja, organizacija manifestacija rekreativnog karaktera.3) Programirani oblici sportsko rekreativne aktivnosti:

> Odnose se na program sportske rekreacije utemeljen na definisanim ciljevima pojedinaca ili grupa koji se eli postii, te se programi mogu odnositi na transformaciju antropolokog statusa radi smanjenja tjelesne mase, stresa ili prevencije koronarnih oboljenja i sl.

5. RAZVOJ SPORTSKO-REKREATIVNOG TURIZMA U BiH

Cilj ovog poglavlja jeste omoguiti spoznaju o sportsko-rekreativnom turizmu u Bosni i Hercegovini, te predstaviti neke od najpoznatijih sportsko-rekreativnih centara u Bosni i Hercegovini.5.1. Sportsko-rekreativni turizam Bosne i Hercegovine

Slika 6. Sportsko-rekreativni turizam BiHUpravo sportsko-rekreativni sadraji u turizmu predstavljaju sve vie snaan faktor turistike ponude i potranje. Aktivan odmor posljednjih je desetljea postao bioloka nunost, kompenzacija za nedovoljno kretanje i ubrzani ivotni tempo savremenog ovjeka i turista. Programi sportsko-rekreativnih aktivnosti omoguuju smiljen boravak turista ime se planski ostvaruju njihove osnovne potrebe za kvalitetnim odmorom u turizmu. Aktivnosti kojima se mijenjaju (poboljavaju) sposobnosti i funkcije organizma nazivaju se transformacijski programi. Turizam je idealno mjesto za njihovo provoenje u prirodnom atraktivnom okruenju (sve ciklike aktivnosti: hodanje, tranje, tracking, planinarenje, vonja bicikla, veslanje, plivanje

i sl.) ime se podiu brojni povoljni uticaji na organizam, posebno kardiovaskularni sistem . Dio sportsko-rekreativnih programa odnosi se na sistem vjebi za relaksaciju i oputanje ija je osnovna svrha otklanjanje i umanjivanje stresa. Drugi dio sportsko-rekretivnih aktivnosti vezan je uz socijalizaciju kroz grupne sportove i sportske igre (tenis, koarka, odbojka i dr.), a dio se odnosi na avanturistike oblike aktivnosti, na primjer: rafting, ronjenje, slobodno penjanje, speleologija i sl. Drutveno zabavne igre i aktivnosti upotpunjuju sportsko-rekreativne programe zbliavajui ljude kroz prizmu zabave i ugode). Istraivanjem potreba turista, dolo se do brojnih spoznaja vezanih za oblikovanje sportsko-rekreativne ponude u turizmu. Neke od njih upuuju na naglaenu potrebu turista za aktivnim uestvovanjem u razliitim sportsko-rekreativnim aktivnostima. Prosjena dob turista u naoj zemlji je iznad 40 godina starosti, a oni iskazuju znatno vei interes prema organizovanim oblicima sportsko-rekreativnih aktivnosti od mlaih turista.

Slika 7. Sportsko-rekreativni turizam BiHTo samo potvruje vanost planiranja sportsko-rekreativnih sadraja iji nositelji mogu biti iskljuivo strune i kompetentne osobe. Kada govorimo o takmiarkom sportskom turizmu, njegov razvoj prije svega zavisi o ukupnom razvoju natjecateljskog sporta, posebno najkvalitetnijih sportova u kojima nai sportisti uestvuju u meunarodnim takmienjima. Takvi oblici sportskog turizma najee se ostvaruju u veim gradovima ali i u manjim gradovima na moru i u unutranjosti. Na primjer, poznati su meunarodni teniski turniri u Banjaluci i Prijedoru. Ovi oblici turizma uspjeno se mogu razvijati u planinama, ali i u banjama, kao i na moru.U planinskim dijelovima Bosne i Hercegovine postoje prirodni i drugi uslovi (potrebna infrastruktura i objekti) za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske sportove (sanjkanje, skijako tranje i sl.). To se odnosi na planinske masive Jahorine, Bjelanice te ski centar na Kupresu. U tim planinskim podrujima postoje odreeni smjetajni kapaciteti koje treba da se poboljaju, izgraditi kvalitetnije saobraajnice te sportsko-rekreativne objekte i sadraje (urediti skijake staze i skijake liftove te uvesti i druge sportske sadraje). Pored domaih turista, mogue je razliitim sportskim manifestacijama privui i inostrane goste u zimske sportske centre. Osim zimskog sportsko-rekreactivnog turizma u planinama, odreene mogunosti za razvoj sportskog turizma postoje i na moru i u banjama. Osnovne pretpostavke za to su odgovarajui sportsko-rekreativni programi, ali i sportski objekti i sadraji.

Slika 8. Sportsko-rekreativni turizam BiHU banjama bi se odreeni sportski program mogli uspjeno kombinovati s nekim programima zdravstvenog turizma, na primjer, za oporavak sportista, rekreativaca, osoba s invaliditetom i dr. U tome posebne mogunosti pruaju programi wellnessa. Najvee mogunosti za razvoj sportskog turizma prua tzv. ljetni sportskorekreativni turizam i to na moru, ali i na rijekama, jezerima i u planinama. Novu sportsko-rekreativnu ponudu trebalo bi da se usmjeri prema planovima budueg razvoja turizma. Postojee sportsko-rekreativne centre i sportske objekte na moru i planinama koji su graeni za masovne oblike turizma, trebalo bi da se vie orijentiu na individualne sportove koji e pruiti vie diskrecije i mogunosti individualnim gostima. U onim, pak, turistikim mjestima koja e razvijati ekskluzivni turizam za bogatije goste, treba da se grade sportski objekti i sadraji koji su komplementarni s takvim oblicima turistike ponude. Treba da se istrai koje i kakve sportove turisti ele, osobito kada se radi o skupim sportovima tipa golfa, jahanja, sportova na vodi i sl. Dosadanja iskustva u drugim razvijenim receptivnim turistikim zemljama pokazala su da ulaganje u razvoj sportskog turizma doprinosi unapreenju ukupnog kvaliteta turizma. Osim toga, istraivanja pokazuju da su ovakve investicije profitabilne posebno kod nekih sportskih sadraja i programa.

Slika 9. Sportsko-rekreativni turizam BiH5.2. Sportsko-rekreacijski centri u Bosni i Hercegovini5.2.1. Rekreacijski centar Brusnica

Slika 10. Rekreacijski centar Brusnica

Smjeten 16 km od Fojnice, na planini Vranici, najvioj planini Srednje Bosne (2.115 m), zamiljen je kao centar aktivnog odmora, iji se glavni objekat hotel Brusnica nalazi na lokaciji Fratarske staje Poljana, u neposrednoj blizini ski-liftova. RC Brusnica svojim gostima u ljetnom periodu nudi sljedee sadraje: jahanje, brdski biciklizam, etnje markiranim i ureenim stazama, planinske transverzale, od kojih izdvajamo onu do Prokokog jezera dugu 33 km, bogat lov i ribolov, zabavite za djecu, sportske terene za odbojku na pijesku i vienamjenski sportski teren (nogomet, rukomet, koarka i tenis). Hotel Brusnica raspolae sa 46 kreveta, restoranom i kamin salom sa 80 mjesta, terasom sa 60 mjesta, te saunom i salonom za masau. Nudi bogate sadraje i u ljetnom i u zimskom periodu. Ovi predjeli su bogati crnom borovnicom, umskom jagodom, malinom i brusnicom (crvena borovnica). U zimskom periodu su gostima na raspolaganju tri ski lifta, vonja ski - skuterima, sankanje i tubing. Kao turistiku atrakciju nudi ispiranja zlata na zlatonosnim rijekama Fojnice, jedinstven doivljaj u Bosni i Hercegovini. To je samo dio ponude za goste koji dou u RC "Brusnica" i uivaju u arima prirode i ljepotama kakvih ima samo Vranica i Fojnica".5.2.2. Konjiko rekreativni centar "Pegasos"Smjeten samo 20 km od grada Sarajeva, u naselju Ahatovii, Centar Pegasos je oaza posebnosti u sklopu koje moete osjetiti, isprobati ili usavriti neke od najljepih aktivnosti u kojima jedan ovjek moe uivati. Konji, jahanje, alpinizam, planinarenje ili neodoljivi spoj svega navedenog ponueni su i sprovoeni kroz niz aranmana kreiranih tako da ima mjesta za svakoga.Centar funkcionira na 14 dunuma zemlje, okruene prelijepim krajolikom i izvanrednim pogledom na Sarajevo, pa na raspolaganju imate pjeano jahalite (40m x 20m), smjetaj za konje, prostori za ispust, prostor za pranje, svlaionicu i prostoriju za opremu. Kancelarija i prostor za odmor i relaksaciju napravljeni su u prirodnjakom, minimalistikom stilu koji odie jednostavnou. Pegasos tim Vam prua mogunost da proete kroz kolu jahanja, pa sve do ozbiljnih takmiarskih treninga. Od jednostavnog rekreativnog jahanja za one koji se samo ele opustiti, do avanturistikog jahanja u prirodi za napredne i hrabrije. Od oplemenjivanja due kroz volontiranje u programu terapijskog jahanja lanova sa specijalnim potrebama, do angamana u organizacijama raznih konjikih dogaaja, putovanja po regionskim takmienjima i sl.

Slika 11. Konjiko rekreativni centar "Pegasos"5.2.3. Sportsko rekreacijski centar "Rostovo"

Slika 12. Sportsko rekreacijski centar "Rostovo"Sportsko rekreacijski centar "ROSTOVO" otvoren je 1984. godine za potrebe ZOI u Sarajevu. Nalazi se na 1160 metara nadmorske visine. Poslije slui uglavnom kao zimovalite i rekreacijsko sportski centar za mnoge poznate sportae i klubove. Centar je renoviran 2006. godine te je poeo sa radom iskljuivo u zimskom periodu, da bi od 2008. godine obogatio svoju sportsko-rekreacijsku ponudu stazom za planinarenje, stazom za biciklizam (mountain-bike koji se mogu iznajmiti u sklopu hotela), te jahanjem. U neposrednoj blizini hotela gostima stoje na raspolaganju i teniski tereni koji su u zimskom periodu zatvorenog tipa. Sportskim ekipama i individualnim grupama na raspolaganju stoje sportska dvorana za mali nogomet, koarku, odbojku, rukomet, koja je u zimskom periodu takoe zatvorenog tipa. U sklopu centra je izgraeno etno selo smjetajnog kapaciteta 60 leajeva. Interijer hotela tokom 2008. godine dobio je novi izgled te jo jednu ostakljenu batu sa fontanom i kaminom. Sve je povezano u jednu cjelinu pa je samim tim povean kapacitet sjedeih mjesta. Restoranska sala sada je pogodna za svadbe i druge sveanosti. U selu se mogu vidjeti mnoge znamenitosti iz davnog vremena tj., pribori i alati kojima su se koristili nekadanji stanovnici. Podruje Rostova, isti zrak i netaknuta priroda u narodu je poznat kao zrana banja to je dokazano primjerima gdje su ljudi izljeeni samim boravkom na Rostovu.5.2.4. Sportsko rekreacijski centar GromiliceSmjeten samo 4 km od grada epe, u egzotinom prirodnom okruenju, Sportsko rekreacijski centar Gromilice svojim posjetiteljima nudi sportske terene za nogomet, koarku, odbojku i tenis, poribljeno vjetako jezero, poune staze za etnju i niz drugih sadraja.

U sklopu centra je i prikladan objekat restoranskog tipa, sa bogatom etnografskom zbirkom.

Slika 13. Sportsko rekreacijski centar Gromilice

Slika 14. Sportsko rekreacijski centar Gromilice5.2.5. Sportsko rekreacijski kompleks/centar EKO-FIS Vlai

Slika 15. Sportsko rekreacijski kompleks/centar EKO-FIS Vlai

Sportsko rekreacijski kompleks EKO-FIS Vlai udaljen je 1 km od ski centra Babanovac, te se nalazi na 1400 metara nadmorske visine. Iako je Vlai primarno orijentisan na zimsku sezonu, EKO-FIS Vlai je sadrajno osmiljen tako da je gostima atraktivan tokom cijele godine. Smjetajni kapaciteti od 100 leaja rasporeeni su u 2 apartmanske zgrade i 5 udobno namjetenih kuica. Osim ureenih skijakih staza, kompleks raspolae sa brojnim terenima za sportske aktivnosti (mali nogomet, koarka, odbojka na pijesku), te adrenalinskim parkovima za djecu i odrasle, kao i igralitem za djecu, mini zoolokim vrtom, etnicama i umjetnim jezerima. Uz restoran Jezero, koji nudi specijalitete domae i meunarodne kuhinje, gostima je na raspolaganju i kongresna dvorana. Zahvaljujui svojim kapacitetima i sadraju, Eko Fis Vlai je odlina destinacija za porodini odmor, ali i za team building, te kongresni turizam.6. ZAKLJUAKSportska rekreacija u turizmu je svojevoljno izabrana aktivnost van mjesta stalnog boravka, koja predstavlja dio zdrave zabave na putovanju, ili pak glavni motiv pri odabiru odreene destinacije. Sa sociolokih aspekata predstavlja humanistiku funkciju, i moe se odvijati individualno ili preko institucionalnih oblika. Kvalitet sportsko - rekreativnih sadraja moe bitno uticati pri izboru destinacije ili hotelskog smetaja, kao i na produetak turistike sezone destinacije. Sportska rekreacija ustvari ima vaan zdravstveni, kulturni, socijalni i drugi sadraj, i nije sama po sebi cilj, ona predstavlja sredstvo zabave, mode, vaspitanja, statusnog simbola, egzistencije, i sve to uzeto zajedno, biznisa koji moe doneti prihode sveukupnom turizmu zemlje u kojoj se sprovodi. Sastavni dio turistike ponude predstavljaju sportski i sportsko-rekreacijski programi. Analizom sportsko rekreativnih sadraja te njihovog razvoja dolazimo do saznanja da Bosna i Hercegovina ima izuzetne prednosti za razvoj razliitih oblika sporta i rekreacije u turizmu. Tome pogoduju i trendovi savremene turistike potranje posebno iz zapadno-evropskih zemalja koje gravitiraju prema nama. Meutim, za budunost sportsko rekreativnog turizma potrebno je inovirati zastarjelu sportsko-rekreativnu ponudu novim objektima i sadrajima prema savremenim zahtjevima turistike potranje. Kvalitet sportsko-rekreativne ponude potrebno je inovirati kroz brojne sportsko-rekreativne programe koje mogu uspjeno programirati i realizovati strunjaci sporta i sportske rekreacije. Dosadanja iskustva u Bosni i Hercegovini i u nekim receptivnim turistikim zemljama pokazuju da su ulaganja u ovaj oblik turizma kvalitetna i profitabilna investicija.

S obzirom na veliku zastupljenost sportsko-rekreativnih sadraja u naoj zemlji, to samo dokazuje da je podruje nae zemlje pogodno za bilo kakav oblik sportsko-rekreativnih aktivnosti, iskreno smatram da sportsko-rekreativni turizam kao specifini oblik turizma i dalje nije na zavidnom nivou na kojem bi trebalo da bude. Bosna i Hercegovina raspolae ogromnim turistikim potencijalom kojeg ipak treba bolje da preusmjerimo kako bi turizam postao primarna privredna grana nae domovine.7. LITERATURA1. Alfier, D., Turizam, izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994.2. Relac, M. i Bartoluci, M.: Turizam i sportska rekreacija, Informator, Zagreb.3. Mai, Z. (2008), Teorija sporta, Zoran Damnjanovi i sinovi d.o.o., Beograd.4. Kesar, O. (2011). Sportski turizam, Zagreb: Internet skripta, Ekonomski Fakultet, Sveuilite u Zagrebu.5. U M. Bartoluci i suradnici, Menedment u sportu i turizmu, Kinezioloki fakultet, Ekonomski fakultet, Zagreb6. Bartoluci, M. i Marani, H. (2004.). Edukacija strunjaka za sportsku animaciju / Education of sports animation professionals.7. Sanda Weber i Vesna Mikai, Osnove turizma, kolska knjiga, Zagreb, 2000.8. Bunja ani, Skripta predavanja iz predmeta, Turistiko poslovanje, Zadar, 2007.

Internet izvori:1. http://naj-naj.com/eko-selo-fis-vlasic/ (Posjeeno 25.03.2015.)

2. http://www.rostovo.ba/povijest-hotel-rostovo.html (Posjeeno 30.03.2015.)3. http://www.opcina-zepce.com/index.php/news/turizam/sportsko-rekreacijski-centri (Posjeeno 10.04.2015.)

4. http://www.furaj.ba/clanak-bih/konji-ko-rekreativni-centar-pegasos/ (20.04.2015.)

5. http://www.reumal.ba/v2/prirodni-resursi (Posjeeno 30.04.2015.)

Alfier, D., Turizam, izbor radova, Institut za turizam, Zagreb, 1994., str. 38-39.

Relac, M. i Bartoluci, M.: Turizam i sportska rekreacija, Informator, Zagreb, 1987., str. 40.

Bartoluci, M.:, op.cit., str. 42.

Mai, Z. (2008), Teorija sporta, Zoran Damnjanovi i sinovi d.o.o., Beograd, str.49

25