RENATA KRIŽANIć - virtograd.comnik_virtograd.pdf · Virtograd PROGRAM OTKRIVANJA TALENATA I POTICANJA CJELOVITOG RAZVOJA DJECE Priručnik za primjenu projekta “Virtograd u razrednoj

IVONA ZGRABLJIć • RENATA KRIŽANIć • MIHAELA KOREN

Priručnik za primjenu projekta “Virtograd

u razrednoj nastavi”

Nakladnik: Udruga Put do uspjeha, ZagrebZa nakladnika: Ivona ZgrabljićGlavna urednica: Ivona Zgrabljić

Urednica: Renata KrižanićGrafička urednica: Janka CarevIlustracije i dizajn korica: Nataša Knežević i Ivo Mađor

VirtogradPROGRAM OTKRIVANJA TALENATA I POTICANJA

CJELOVITOG RAZVOJA DJECE

Priručnik za primjenu projekta “Virtograd

u razrednoj nastavi”

IVONA ZGRABLJIć • RENATA KRIŽANIć • MIHAELA KOREN

JA SAM ja

TI SI ti

SVI SMO mi

jedinstveni

5

Sadržaj

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7O NAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9UVODNA RIJEČ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15SVRHA PRIRUČNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20KOME JE NAMIJENJEN PRIRUČNIK? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20KAKO JE ZAMIŠLJEN PRIRUČNIK? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

2. TEORIJSKI .OKVIR .PROGRAMA .VIRTOGRAD:KAKO .OTKRITI .TAlEnTE .I .POTAKnUTI .cJElOVITI .RAzVOJ .DJEcE . . . . . . . 25POČETI IMAJUćI NA UMU KRAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27KAKO JE NASTAO VIRTOGRAD? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34SVRHA I CILJEVI PROGRAMA VIRTOGRAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35VRLINE I NAVIKE KOJE RAZVIJAMO U RADU S DJECOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37ELEMENTI OSTVARENJA PUNOG POTENCIJALA ODRASLIH

“KOJI SU NEKAD ISTO BILI DJECA” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38• “Upoznati sebe i svoj ID” –Osnovni elementi ostvarenja

potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38• Ostali elementi ostvarenja potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40• Važnost poznavanja svojih talenata u kontekstu profesionalne

orijentacije i budućeg razvoja karijere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44• Istine i zablude na putu ostvarenja potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45

ID DJETETA – KAKO OTKRITI I RAZVITI POTENCIJAL DJETETA . . . . . . . . . . . 48• Koja je uloga roditelja u otkrivanju ID-a djeteta i djetetovih talenata . . . .49• Koja je uloga učitelja u otkrivanju ID-a djeteta i djetetovih talenata . . . . .49• Što je potrebno osigurati djeci kako bi upoznali svoj ID

i svoje talente . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50• Ključne vještine i aktivnosti potrebne roditeljima u procesu

otkrivanja talenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53• Gardnerova teorija višesetrukih inteligencija kao jedan od načina

promatranja dječjih talenata i potencijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55• Gardnerova teorija u programu Virtograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61• Darovita djeca u programu Virtograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66• Djeca urednog razvoja i program Virtograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68• Djeca s teškoćama u razvoju i program Virtograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71• U programu Virtograd i darovitu djecu i djecu urednog razvoja i

djecu s teškoćama u razvoju smatramo vrijednima i jedinstvenima . . . .73

3. PROJEKT .“VIRTOGRAD .U .RAzREDnOJ .nASTAVI” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75OPIS PROJEKTA “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI” . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77CILJEVI PROJEKTA “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI” . . . . . . . . . . . . . . . 83ATIVNOSTI PROJEKTA “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI” . . . . . . . . . . . . 84

6 VIRTOGRAD

3 .1 . EDUKACIJA DJECE, UČITELJA I RODITELJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87• 1 . Radionica: Predstava “Čiji je crtež najljepši” i predstavljanje

programa Virtograd i projekta “Virtograd u razrednoj nastavi” . . . . . . . . .90• 2 . Radionica: “ID djeteta” – kako otkriti talente i potaknuti

cjeloviti razvoj djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93• 3 . Radionica: “Moj ID – tko sam ja?” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95• 4 . Radionica: “Otkrivamo talente” – Gardnerova teorija

višestrukih inteligencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97• 5 . Radionica: “Talenti i uloge u pripremi i izvedbi

kazališne predstave” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1013 .2 . .IZRADA KAZALIŠNE PREDSTAVE

PRIMJENA NAUČENIH SPOZNAJA U PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105• 1 . Radionica: Podjela uloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107• 2 . Radionica: Scenarij, scene, likovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111• 3 . Radionica: Obrada jedne scene kroz osam radionica . . . . . . . . . . . . . . . . 115• 4 . Radionica: Podjela u timove osmišljavanje ciljeva i zadataka

svakog tima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128• 5 . Radionica: Podjela rada unutar tima – tko što do kada radi . . . . . . . . .132• 6 . Radionica: Razrada, izrada, vježbanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135• 7 . Radionica: Povezivanje svih elemenata u cjelinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138• 8 . Radionica: Generalna proba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141• 9 . Izvođenje kazališne predstave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143

4. PRIlOzI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145RADNI LISTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147SCENARIJ ZA KAZALIŠNU PREDSTAVU “ČIJI JE CRTEŽ NAJLJEPŠI” . . . . . 165

5. zAKlJUČAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185OSVRT RAVNATELJICE GORDANE FILEŠ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187OSVRT UČITELJA TOMISLAVA MAGDIćA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189OSVRT UČITELJICE MIHAELE KOREN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

ZAHVALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197

VIRTOGRAD

1. UVOD

1 . UVOD

1 . UVOD 9

O nama

O .udruzi .Put do uspjeha .i .edukativnom .partneru .Edukator Kreator

Udruga Put do uspjeha 10 godina radi s djecom i mladima te je provela više od 40 projekata. Udruga kroz svoj rad or-ganizira različite edukacije, radionice i treninge za djecu i mlade kako bi otkrili i prepoznali svoj potencijal i kako bi radom na sebi činili promjenu za lokalnu zajednicu i druš-tvo. Najistaknutiji programi udruge su “Talentum Kreativa” i “Skills Creator” koji su bili usmjereni na otkrivanje talenata i razvoja vrlina i vještina kod studenata i radničke mladeži, a koje smo provodili od 2011-2014. Jedan od važnijih projekata je i suradnja s učiteljicom Mihaelom Koren iz OŠ Dobriše Cesarića iz Zagreba koja je aktivnije započela 2016. godine, a plod te suradnje je i ovaj priručnik i projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” koji je realiziran uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Udruga Put do uspjeha osnovana je sa željom da se istaknu priče uspješnih pojedinaca te pozitivne vrijednosti na kojima su gradili uspjeh, od talenta, preko marljivog i predanog rada. Svojim programima pratimo razvoj djece od vrtićke dobi, preko osnovnoškolaca, srednjoškolaca, studenata pa sve do pronalaska prvog posla. Kroz višegodišnje iskustvo rada sa studentima i mladima prepoznali smo potrebu rada s djecom i otkrivanja i prepoznavanja potencijala i različitosti među njima u što ranijoj dobi. Osnovna svrha udruge je zato kroz edukacije i edukativni sadržaj biti djeci i mladima podrška u otkrivanju talenata, profesionalnoj orijentaciji te razvoju navi-ka, vještina koje su im potrebne kako bi uspjeli na privatnom i profesionalnom planu. Kako bi tu svrhu i ostvarili, razvili

10 VIRTOGRAD 1 . UVOD

smo partnersku suradnju s našim edukativnim partnerom Edukator Kreator, specijaliziranim za područje ljudskih re-sursa, otkrivanja talenata i razvoja karijere koji nam je ustu-pio program Virtograd kako bi djeca na pristupačan način učila o svojim osobinama, otkrivala svoje talente i područja interesa. Današnji treneri tvrtke Edukator Kreator željeli su znanja i edukacije koja su profesionalno provodili tijekom godina iskustava učiniti dostupnijima djeci, mladima i obra-zovnim institucijama pa su svoj inovativni alat Edukator ID i Virtograd dali na raspolaganje udruzi Put do Uspjeha kako bi zajedno s udrugom doprinijeli izgradnji boljeg društva. Danas treneri iz Edukatora mentoriraju mnoge mlade, koji u okviru udruge imaju priliku učiti, razvijati vještine te se korak po korak pripremati za tržište rada. Mnogi od njih su na temelju iskustva rada u udruzi danas vrsni treneri i struč-njaci u raznim područjima. Naš tim danas čine psiholozi, pedagozi, treneri, učitelji, poduzetnici, stručnjaci za ljudske resurse, certificirani plesni i glumački voditelji, te studenti koji imaju priliku učiti od iskusnijih stručnjaka i trenera.

Dolazimo iz različitih struka i područja, no jedno nam je zajedničko. Volimo djecu i mlade, za koje vjerujemo da u sebi skrivaju golemi potencijal. Svojim edukacijama želimo po-moći da ta ista djeca i mladi otkriju talente u sebi, da izrastu u stručne odgovorne pojedince te da tako jednog dana po-stanu nositelji pozitivnih promjena u društvu. Ovaj program i projekt koji smo zahvaljujući otvorenosti jedne učiteljice i ravnateljice implementirali u OŠ Dobriše Cesarića jedan je mali korak u toj misiji. No, svaka promjena započinje malim koracima, dijete po dijete, razred po razred, škola po škola. Vjerujemo da uz nove učitelje koji će prepoznati ovu priču možemo zajedno dati doprinos našem školstvu, djeci koja će onda svojim talentima i znanjima stvarati vrijednost za naše društvo.

VIRTOGRAD 1 . UVOD 11

O .autoricama .priručnika

IVOnA .zGRABlJIĆ

Rođena 11. 03. 1981., u Zagrebu. Nakon završenog eko-nomskog fakulteta, karijeru započinje pokretanjem projekta programa edukacije i zapošljavanja mladih u okviru kojeg se specijalizira u području identificiranja talenata i razvoja karijere. Nakon pet godina iskustva u radu s mladima te mnoštva održanih edukacija, osniva tvrtku EDUKATOR KREATOR, specijaliziranu za vođenje odjela ljudskih resur-sa za mala i srednja poduzeća, što uključuje uvođenje ra-znih HR sustava (sustava nagrađivanja, mjerila uspješnosti, opisa radnih mjesta…) te intenzivan rad sa zaposlenicima kroz treninge i savjetovanje. Posao voditelja ljudskih resursa omogućuje joj izravan uvid u probleme s kojima se susreću vlasnici, voditelji timova i zaposlenici te obilje konkretnog iskustva u radu s ljudima. Osim što radi kao voditelj ljudskih resursa za mala poduzeća, vodi treninge na temu vođenja, timskog rada, komunikacije, upravljanja konfliktima, uprav-ljanja promjenama za korporacije. Također, predsjednica je udruge Put do uspjeha u okviru koje vodi treninge i projekte za mlade te osobe s invaliditetom.

Ivona je supruga i majka troje djece, trenerica, poduzetni-ca inovatorica. Svoj profesionalni put najviše vidi u prenoše-nju poruke o jedinstvenosti i dragocjenosti svakog pojedinca te važnosti upoznavanja sebe, svojih talenata, sposobnosti, kako bi učinili nešto dobro i ostavili trag u društvu. Da bi to ostvarili, potrebno je upoznati sebe. Upravo zato osmi-slila je inovativan alat Edukator ID. S obzirom na iskustvo u radu s ljudima kroz konzalting i treninge, uvidjela je da ljudi zbog nepoznavanja sebe ne znaju kako i na što usmjeriti sposobnosti i talente, a često pate i od niskog samopoštovanja


zbog neprihvaćanja sebe. Sve to vodi do frustracije i neza-dovoljstva, a kasnije do neprihvaćanja osobne odgovornosti za vlastite izbore. Kroz Edukator ID, pojedinci imaju priliku upoznati svoju jedinstvenost i bogatstvo različitosti u drugi-ma. Krajnji plodovi programa su prihvaćanje sebe, drugih, identificiranje jedinstvenih talenata što pojedince potiče na smisleno, autentično življenje života na dobrobit sebe, ljudi koji nas okružuju i društva u kojem živimo. Na temelju isku-stva u radu s odraslima došla je do spoznaje da se ovom temom treba baviti od najranijih dana pa je tako osmislila program Virtograd, program za djecu koji potiče otkrivanje i razvoj talenata kod djece, odgoj u vrlinama i vrijednostima te poticanje na kreativnost i stvaralaštvo.

REnATA .KRIŽAnIĆ

Rođena 12.02.1979., u Zagrebu. Od raznih uloga koje ima, Renata za sebe kaže da je ponajviše supruga i majka troje djece predškolske dobi. Ove uloge dopunjene su i njezinim radom kao suradnice u tvrtci Edukator Kreator. Trenutačno najviše sudjeluje u projektu ID za roditelje i djecu te progra-mu Virtograd.

Profesionalno se razvijala u dva područja, u radu s odraslima i organizacijama te radu s roditeljima i djecom. S roditeljima i djecom imala je prilike raditi kao odgojiteljica, a kasnije i kao psiholog u dječjem vrtiću. Radila je i kao savjetovateljica i psihoterapeutkinja. U radu s organizacija-ma osmislila je i vodila niz poslovnih edukacija i coachinga (komunikacijske vještina, rješavanje konflikata, motivacija, upravljanje stresom, upravljanje promjenama i dr.) te sudje-lovala u procesu selekcija i assesment centara.


Psihologiju je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dvogodišnji odgojiteljski studij završila je na Uči-teljskom fakultetu u Zagrebu. Završila je i četverogodišnju edukaciju iz transakcijske analize i stekla status praktičara transakcijske analize. Sudjelovala je u brojnim edukacijama za trenere i konzultante u području rada s organizacijama prema principima transakcijske analize te brojnim eduka-cijama namijenjenima stručnjacima u području odgoja i obrazovanja te psihoterapijskog rada.

MIHAElA .KOREn

Rođena 14.10.1981., u Zagrebu. Završava Učiteljski fakultet u Zagrebu sa zvanjem diplomirane učiteljice razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta matematika. Svoju karijeru počinje 2004. godine radom kao učiteljica u produženom boravku u OŠ Mate Lovraka u Zagrebu. Vrlo brzo se zapošljava kao nastavnica matematike u Osnovnoj školi Posavski Bregi u istoimenom naselju nadomak Zagreba. Nastavlja podučavati matematiku u Osnovnoj školi Dobriše Cesarića u Zagrebu. Tamo sa zvanja nastavnice matematike prelazi u razrednu nastavu kao učiteljica razrednica gdje radi i danas. Trenutačno vodi 3.a razred. Također je završila tečaj računarstva te kao izvannastavnu aktivnost vodi Matema-tičko – informatičku grupu. Nastavničko vijeće imenovalo ju je članom školskog odbora kao predstavnika nastavnika i stručnih suradnika škole.

Mihaela je supruga i majka dvoje osnovnoškolske djece. Učiteljsko zvanje zahtijeva cjeloživotno učenje pa je u skladu s tim bila na velikom broju stručnih predavanja i radionica. U profesionalnom radu je prije svega vodi velika ljubav prema djeci. Šalje poruku svojim učenicima da aktivnim sudjelova-njem u životu zajednice mogu doprinijeti poboljšanju života


i okoline. Razvija filantropsku kulturu u razredu. Uvažava individualnost svakog pojedinog djeteta te istovremeno ulaže veliku energiju u otkrivanje dječjih talenata, rad na njima i njihov daljnji razvoj. Uključuje se u velik broj projekata na nivou škole kao i razreda te rado surađuje s vanjskim suradnicima. Voli svoj posao, nova iskustva, dobro društvo i pozitivno okruženje.


UVODna RIJEČ

IVOnA .zGRABlJIĆ

Dragi roditelji, ravnatelji i učitelji,želim Vam se obratiti s par riječi prvenstveno kao majka troje djece, a zatim i kao poduzetnica koja radi u području ljudskih resursa, najviše u području razvoja karijere odraslih te u radu s mladima u području profesionalne orijentacije. Dok ćete čitati retke ove knjige odnosno priručnika, imaj-te na umu da su ove spoznaje rezultat životnih iskustava i prakse u radu s poduzećima, voditeljima, mladima i djecom u proteklih 12 godina. Nadam se da ću Vam zajedno sa svo-jim dragim kolegicama i suradnicama u ovom priručniku uspjeti prenijeti suštinu našeg rada, a koja se dominantno odnosi na područje otkrivanja talenata i cjelovitog razvoja naše djece od najranijih dana. Kako je nastao sam program te kako je počela naša suradnja, čut ćete u nastavku, no ono što je najvažnije je motivacija zbog koje radimo na ovom projektu, a to je omogućiti našoj djeci da odrastu u zrele pojedince koji u punini koriste svoje talente i potencijal, ra-de stručno i predano posao koji vole te tako daju doprinos svom gradu, zajednici i društvu u kojem žive. Uvidjevši u profesionalnom radu s odraslima sve ono što putem njiho-vog odrastanja i obrazovanja nije primjereno obuhvaćeno, u priručnik smo prenijeli spoznaje koje smatramo dodatno važnima u odgojno-obrazovnom procesu. Jedan od važnijih preduvjeta je, također, pristupiti ovoj tematici sustavno, na način da je razumiju i roditelji, i učitelji i odgajatelji, jer su svi oni važni u razvoju okruženja koje će djeci omogući-ti da odrastu u cjelovite osobe koje u punini koriste svoj potencijal. Važno je da i djeca upoznaju ovu temu kako bi


upoznala svoj potencijal, ohrabrila se razvijati ga i kasnije preuzela odgovornost za razvoj svojih života. Ja prvenstveno kao majka troje djece, želim odgojiti djecu koja će jednog dana znati tko su, što žele i kako to ostvariti, a još više da svojim životom, talentima ostave iza sebe pozitivan trag. Nadamo se da je ovo tek početak jedne lijepe priče, priče o izgradnji autentičnih pojedinaca, a priručnik koji je pred vama naš doprinos da u zajedništvo s vama oplemenimo i obogatimo današnji obrazovni sustav te u konačnici dopri-nesemo izgradnji autentičnih pojedinaca koji će jednog dana postati nosioci pozitivnih promjena u društvu.

REnATA .KRIŽAnIĆ

Još kao vrtićko dijete voljela sam promatrati malenu djecu u jaslicama. Očaravalo me kako su tako maleni i tako različiti i kako se različito igraju s istim igračkama. Očaravalo me i kako se mijenjaju i razvijaju. Ta različitost kod djece i proces razvoja djece očarava me i danas. Posebno sada kada imam svoju djecu i svakodnevno sudjelujem u procesu njihovog odrastanja.

Kada sam krenula u prvi razred, sjećam se da je prvi sastavak koji smo pisali bio “Jesen je došla u moj grad”. Izne-nadilo me kako smo svi dobili istu temu i kako nije bilo niti jednog istog sastavka.

Kasnije u svom radu s roditeljima, djecom i odraslim osobama u tvrtkama nastavila se ta očaranost jedinstveno-šću svakog čovjeka i mogućnošću da mijenjamo sebe i svoju okolinu.

Tijekom školovanja, najteže mi je bilo to što je cilj školo-vanja bio reproducirati ono što učitelji govore ili ono što piše u knjigama. Uživala sam u nastavi onih učitelja i profesora


koji su nam postavljali pitanja za razmišljanje, pitanja koja su povezivala različite predmete, a posebno kada su nas pitali za naše mišljenje o nekoj temi. Tijekom cijelog mog školovanja nedostajao mi je rad na projektima u kojima mi učenici, uz podršku učitelja, sami osmišljavamo i vodimo projekt, kori-stimo znanja koja smo dobili u školi i izvan nje i na kraju doprinesemo sebi, školi ili društvu svojim sposobnostima i znanjem.

Kada mi je moja draga, dugogodišnja prijateljica i ko-legica Ivona predstavila ideju o Virtogradu kao programu otkrivanja talenata kod djece i poticanja cjelovitog razvoja te priču o Virtićima, dobroćudnim malenim bićima, koji putem različitih priča, pjesmi, igrokaza, slikovnica i knjiga pomažu djeci otkriti kako je svako dijete jedinstveno i kako svatko ima nešto što radi dobro i čime može doprinijeti, i kada mi je predstavila ideju da se Virtograd primijeni u različitim okruženjima na način da se obogati sustav kakav postoji u danom trenutku, sve slike iz mog djetinjstva, školovanja i dotadašnjeg rada složile su se u jednu sliku. Prepoznala sam da je sve za čime sam čeznula kao dijete i mlada osoba i sve što bih voljela da moja djeca dobiju u svom domu, odgojno-obrazovnim institucijama i izvan njih, upravo sadržano u programu Virtograd.

Prošlo je još neko vrijeme prije nego što sam se uključila u razvoj i provođenje programa Virtograd. Ključni trenutak moje odluke da se uključim bio je kada sam gledala doku-mentarni film o nastanku predstave “Čiji je crtež najljepši” i kada sam slušala o cijelom procesu koji se događao pri-mjenom programa Virtograd u razredu učiteljice Mihaele. Dirnulo me kako, kada dopustimo djeci da budu baš ono što oni jesu, ona istraže u čemu su dobra i što vole te kada im dopustimo da sami kreiraju i iznalaze rješenja na projektu


postavljanja i izvedbe predstave, a takvi projekti su česti u vrtićima i školama, dobivamo visoko motiviranu djecu koja preuzimaju odgovornost za sebe i ulogu na projektu koju su preuzeli te dobivamo ideje, rješenja i produkte koji nadilaze naša očekivanja o dječjim sposobnostima u toj dobi. Tada sam odlučila dati svoj doprinos programu Virtograd, kroz koji imam priliku svoje spoznaje i znanja podijeliti s vama dragi čitatelji i potencijalnim budućim provoditeljima pro-jekta “Virtograd u razrednoj nastavi”.

MIHAElA .KOREn

Ja sam jedna od sretnih ljudi jer već odmalena sam znala čime se točno u životu želim baviti. Željela sam biti učiteljica. Tada to nikome nije bilo nimalo čudno s obzirom da nisam bila jedina u razredu koja je to govorila. Ali ostalima se s godinama ta želja smanjivala, a meni povećavala. Na početku sam nekoliko godina radila kao nastavnica matematike u osnovnoj školi i to me je iskustvo izuzetno obogatilo i proši-rilo vidike, a sada, 10 godina kasnije, evo me točno tamo gdje sam željela biti, na radnom mjestu učiteljice razredne nastave u jednoj manjoj, ali predivnoj školi u gradu Zagrebu. Toliko volim svoj posao da uopće ne govorim da idem na posao, nego da idem u školu. To ne znači da je rad s djecom lagan. Nerijetko dolazim u situacije s učenicima koje me potpuno iscrpljuju. Velik broj djece u razredu s različitim osobnosti-ma, afinitetima, mogućnostima i talentima treba obrazovati i odgajati podjednako. Osjećala sam da puko usvajanje či-njeničnog znanja, postavljanje jednakih ciljeva za sve nije dovoljno dobro za moje učenike. Nešto je nedostajalo.

Do mog upoznavanja s programom Virtograd došlo je s primanjem nove generacije prvašića. Jedna mama, danas kolegica s kojom surađujem, na prvom informativnom


razgovoru prilikom upoznavanja s roditeljima upoznala me sa svojim zanimanjem te da se, između ostalog, bavi otkri-vanjem talenata i profesionalnom orijentacijom djece i odra-slih, a osmislila je Virtograd. To je bila klica naše suradnje. Nije bilo nikakvog plana, samo uzajamni osjećaj da zajedno možemo učiniti nešto čime ćemo zasigurno oplemeniti naš sustav školstva, čime pokušavamo obogatiti djecu i roditelje iz razreda. To je bilo ono što je nedostajalo.

Projekt Virtograd je za mene sredstvo kojim želim kod svojih učenika (kao i kod svoje vlastite djece) osvijestiti da je svatko od njih poseban i jedinstven. Želim ih potaknuti da otkrivaju svoje talente i potencijale te ih razvijaju. Želim ih uvjeriti da trebaju raditi na sebi, upoznavati sami sebe i biti bolji iz dana u dan, usvajajući nova znanja i stječući nove vještine. Iskreno se nadam da u tome i uspijevam. Vrijeme će to sigurno pokazati. Jedva čekam vidjeti kako moji, da-nas maleni učenici, sutra odrasle osobe, rade svoj posao s ljubavlju poput mene i vode našu Hrvatsku prema svijetloj i sretnoj budućnosti.


SVRHa PRIRUČnIKa

Svrha ovog priručnika je biti podrška u razumijevanju područja otkrivanja, poticanja i razvoja dječjih talenata te projektom “Virtograd u razrednoj nastavi” dati učiteljima, odgojiteljima, obrazovnim djelatnicima i ravnateljima prak-tičan okvir za primjenu naučenih znanja i spoznaja. Ovim priručnikom obraćamo se i roditeljima kako bi stekli znanja o prepoznavanju i razvoju talenata kod djece i zajedno, u suradnji s učiteljima, bili podrška svojoj djeci na tom putu.

Kome .je .namijenjen .priručnik?

• Učiteljima i odgojiteljima kako bi obogatili i oplemenili svoj rad te ga proželi spoznajama iz područja dječjih ta-lenata

• Ravnateljima kako bi spoznaje o ovoj temi te sam pro-gram uvrstili u rad škole kako bi praćenje i profesionalna orijentacija djece krenula od prvih školskih dana

• Roditeljima kako bi upoznali svoju ulogu u prepozna-vanju i usmjeravanju talenata djece te naučili kako još kvalitetnije surađivati s učiteljima na ovome području

Osnovni .ciljevi .priručnika .za .učitelje .i .obrazovne .djelatnike:

• Dati osnovni teorijski okvir na kojem je građen program Virtograd

• Približiti nova znanja i spoznaje iz područja otkrivanja i poticanja dječjih talenata, a u svrhu kasnije kvalitetnije profesionalne orijentacije

• Prepoznati svoju ulogu u otkrivanju i poticanju dječjih talenata


• Razumjeti odnos teme otkrivanja i poticanja dječjih tale-nata u odnosu na cjeloviti dječji razvoj

• Upoznati se s problematikom u radu s odraslima koje su dijelom posljedica neadekvatnog usmjeravanja u ranijoj i kasnijoj školskoj dobi te kako prevenirati pogrešan izbor školovanja, a posljedično i zanimanja

• Dati praktične savjete kako u svakodnevnom radu na nastavi primjenjivati naučena znanja te kako ih integri-rati u već postavljeni plan i program bez mnogo dodatno uloženog vremena

• Opisom provedenog projekta “Virtograd u razrednoj nastavi” te razrađenih silabusa za radionice omogućiti učiteljima da ih sami primjene u svom radu s djecom

Svrha .i .osnovni .ciljevi .priručnika .za .ravnatelje .škola .i .vrtića:

• Upoznati se s konceptom otkrivanja i poticanja dječjih talenata

• Razmisliti kako ovaj program integrirati u svakodnevni rad škole

• Dodatno osvijestiti važnost učiteljske uloge u razvoju dječjih talenata te učiteljima omogućiti dodatnu edukaciju iz ovog područja putem radionica koje su dio projekta “Virtograd u razrednoj nastavi”

• Na temelju spoznaja omogućiti izgradnju centara za razvoj talenata u razredima kako bi djecu svakodnevno podsjećali na ovu temu

Svrha .i .osnovni .ciljevi .priručnika .za .roditelje:

• Razumjeti područje otkrivanja i poticanja dječjih talenata• Razumjeti svoju ulogu u razvoju potencijala djece


• Naučiti kako prepoznati talente kod djece• Razumjeti svoju ulogu te ulogu odgojitelja i učitelja u

odgoju i obrazovanju te razvoju potencijala djece• Znati kako pomoći djetetu u odabiru srednje škole, fakul-

teta te koje je sve elemente važno uzeti u obzir


KaKO JE ZamIŠLJEn PRIRUČnIK?

Priručnik je podijeljen u dva dijela. Prvi dio je TEORIJSKI OKVIR PROGRAMA VIRTOGRAD koji govori o tome ka-ko otkriti talente i potaknuti cjeloviti razvoj djece dok drugi govori o primjeni projekta “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI”.

Svaki dio dat će vam odgovor na nekoliko pitanja:• ZAŠTO obrađujemo određeno područje te zašto je ono

važno• ŠTO želimo postići odnosno koji je cilj onoga što radimo

s djecom• KAKO postići određeni cilj (u ovom dijelu dobit ćete

razne aktivnosti, vježbe i zadatke kako bi postigli cilj radionice)Također, dobit ćete i praktične savjete, a opisom pro-

vođenja cijelog projekta “Virtograd u razrednoj nastavi” i metodologiju rada s djecom. U konačnici, ovaj priručnik dat će vam nove spoznaje te ćete zasigurno dobiti poticaj i motivaciju da obratite više pozornosti na dječji potencijal te da više otvorite oči kako bi primijetili jedinstvenost svakog djeteta.

2. TEORIJSKI OKVIR

PROGRama VIRTOGRaD

Kako otkriti talente i potaknuti cjeloviti razvoj djece

2 . TEORIJSKI OKVIR PROGRAMA VIRTOGRAD

2 . TEORIJSKI OKVIR PROGRAMA VIRTOGRAD 27

POČETI ImaJUĆI na UmU KRaJ

Koliko se u našem životu, odgoju, radu pitamo zašto nešto radimo? Koliko puta počinjemo nešto, a da pritom imamo na umu kraj. Ovo je jedno od najvažnijih postavki i pitanja kad pišemo o temi ostvarenja dječjeg i ljudskog potencijala. Ovo je jedno od važnijih pitanja kada govorimo o bilo kojoj temi. Ono nam odgovara na pitanje zašto nešto radimo i koji je krajnji cilj i svrha onoga što radimo. Ako nam to nije jasno, tada i najbolja stvar, inicijativa može izgubiti svoj smisao. Što to znači u našem slučaju i u kontekstu ove teme?

Na samom početku postavit ću vam nekoliko pitanja dragi učitelji, odgojitelji i roditelji.

Koji je krajnji cilj odgoja i školovanja djeteta?

Zašto uopće odgajamo dijete? Zašto školujemo dijete?

Što za vas znači pojam “kvalitetno odgojena i školovana djeca”?

Kada možemo reći da smo u tom naumu uspjeli?

Bit ću konkretnija. Prošlo je 30 godina od danas i gledate svoje dijete, zadovoljni ste onim što vidite, uspjeli ste u od-goju i usmjeravanju djeteta. Što to za vas znači?

Pitanje je postavljamo li si uopće dovoljno ova pitanja, jer ako si ne postavljamo tada i najbolja stvar koju činimo za naše dijete ne mora uopće dovesti do željenog rezultata.

Kad smo roditeljima postavili to pitanje, najčešći odgovori bili su:• Želim da se školuje, nađe posao

28 VIRTOGRAD 2 . TEORIJSKI OKVIR PROGRAMA VIRTOGRAD

• Želim da bude sretan i ispunjen u životu• Želim da radi ono što voli i što mu dobro ide• Želim da bude uspješan u onome što radi i da mu posao

donese život u blagostanju• Želim da bude svoj• Želim da budu hrabri i poduzetni• Želim da budu samostalni i snalažljivi• Želim da znaju ustati onda kad padnu• Želim da budu uporni, hrabri, da vjeruju u sebe, odgo-

vorni, radišni• Želim da se prihvaćaju kakvi jesu• Želim da bude izvrstan u onome što radi• Želim da bude dobra, poštena osoba s izgrađenim ka-

rakterom• Želim da ostvari svoj potencijalMnoge su još želje i krajnji ciljevi kojima mi kao roditelji i učitelji težimo.

Ključna pitanja tek slijede!

DOPRINOSI LI NAŠ ODGOJ I ŠKOLOVANJE TOME KAKO BI SE OVI CILJEVI I OSTVARILI?

Učimo li djecu kako biti sretan i ispunjen u životu? Ili je cilj samo zaraditi plaću kako bi preživjeli?Potičemo li djecu da otkriju sebe, svoje talente i da ih razvi-jaju kako bi jednog dana mogla raditi posao koji će i voljeti?

VIRTOGRAD 2 . TEORIJSKI OKVIR PROGRAMA VIRTOGRAD 29

Pomažemo li djeci dovoljno usmjeravanjem i prikladnim informacijama kako bi upisala školu ili fakultet koji će im jednog dana omogućiti posao koji će voljeti?Učimo li djecu proaktivnosti te kako biti poduzetan i učiniti nešto dobro?Učimo li djecu navikama, vještinama i vrlinama koje će im jednog dana pomagati na putu prema uspjehu i izvrsnosti?Učimo li djecu da upoznaju sebe, svoje kriterije uspjeha i da nauče biti svoji i autentični, ili smo mi kao društvo po-stavili kriterije uspjeha i odredili koji predmeti i fakulteti predstavljaju taj uspjeh, a koji ne, pri tome ubijajući dječju individualnost?Učimo li dovoljno djecu kako stvoriti posao i svoju priliku ili stvaramo gomilu djece koja će jednog dana pasivno i re-zignirano čekati da netko drugi učini nešto za njih?Školujemo li djecu da bi postigla ono važno za njihov život ili školovanje ima neku drugu svrhu?Jesmo li šireći predmete, kurikulume, teorije doprinijeli pra-vom smislu školovanja ili je školovanje postalo samo sebi svrha?Imamo li primjeren sustav ocjenjivanja koji uvažava različito-sti i posebnosti svakog djeteta ili ih sve guramo u isti kalup?

Dragi učitelji i roditelji, sami odgovorite na ta pitanja. Nas kao majke, učiteljice, psihologinje, savjetnice za razvoj kari-jere, ta su pitanja potaknula da se preispitamo i da vidimo na koji način unutar postojećeg školskog sustava, koji ima mnogo prednosti, damo jedan mali djelić priče koji će nas redovito podsjećati zašto školujemo djecu. Ako naša djeca završe 8 ili 12 godina školovanja i u trenutku izbora srednje


škole ili fakulteta na pitanje: “Što ćeš upisati?”, odgovore: “Ne znam.”, tada smo negdje u procesu gadno pogriješili. Ako smo u tih 12 godina školovali djecu, ispunili ih raznim činjenicama i informacijama, a da pritom ona ne znaju tko su, što žele i što činiti s dobivenim informacijama, tada smo školovali djecu, ali smo promašili svrhu.

Ako nismo naučili kako otkriti tko su, što im je važno, što vole, koji su im talenti tada i informacije koje imaju u svojim dragocjenim glavama nemaju neku vrijednost, jer će jednog dana završiti škole i fakultete, raditi neki posao, a neće znati zašto, osim zbog egzistencije, niti će u tome uživati. Sve ovo govori vam iz iskustva jedna edukatorica odraslih kojoj u 25-ima, 30-ima, 40-ima dolaze na program otkrivanja tale-nata i sposobnosti, područja interesa i vrijednosti pojedinci koji žive život, zarađuju, ali pri tome ne znaju ni zašto, ni tko su oni zapravo. Posljedica toga je nisko samopoštovanje, samopouzdanje, ne prihvaćanje sebe, ne prihvaćanje drugih, osjećaj promašenosti, nezadovoljstva, neostvarenosti što u konačnici vodi k razvijanju psihosomatskih bolesti i čestih bolovanja. Kada takve pojedince pitate zašto su upisali školu ili fakultet koji su upisali, najčešće čujemo odgovore: Nisam znao što upisati, Zato što su svi taj fakultet upisivali, Mama me nagovorila, Taj fakultet je bio najlakši, S tim fakultetom najlakše nađeš posao itd… Ako su to razlozi da netko upiše školu ili fakultet koji će mu, u konačnici, odrediti zvanje odnosno zanimanje, koje će onda odrediti posao koji će ra-diti većinu dana, tada se ne trebamo začuditi istraživanju o aktivnom sudjelovanju i doprinosu organizacijskim ciljevima i ishodima koje, kontinuirano, u određenim vremenskim razmacima, provodi Gallup Inc.


“13% ljudi aktivno sudjeluje u radu svoje organizacije i doprinosi organizacijskim ciljevima, oko 63% ljudi ne

sudjeluje aktivno u radu svoje organizacije, a čak 24% ljudi je isključeno iz rada svoje organizacije te je nesretno i prenose svoje nezadovoljstvo na druge zaposlenike.”

Kada znamo da postoje doktori, kuhari, konobari, odga-jatelji, političari, ekonomisti, medicinske sestre, učitelji koji mrze svoj posao? Ako je taj doktor, kuhar, policajac, proda-vač naše dijete, možemo li reći da smo tada kao učitelji ili roditelji uspjeli u svojoj ulozi? Teško, ovakav ishod za nas roditelje pa i cijelo društvo je jedan veliki promašaj. Upra-vo program Virtograd jednim manjim dijelom može dati doprinos da za neku današnju djecu realnost jednog dana bude drukčija. Potaknuta ovim pitanjima nakon 10 godina iskustva u području ljudskih resursa, gdje sam imala priliku sudjelovati u testiranjima i intervjuiranjima mnogih kandi-data koji nisu znali tko su niti što žele, našla sam rješenje tako što sam obrnula proces. Osmislila sam alat koji pomaže ljudima u tome da se bolje upoznaju kako bi na temelju toga znali donositi bolje odluke oko svog usmjerenja. Pojedinci koji su prošli program danas su sretniji, mnogi su donijeli odluke da promjene karijeru, neki su pokrenuli svoj posao, a neki su se vratili na isto radno mjesto zadovoljni, shvativši da zapravo vole svoj posao, no zbog pritiska okoline su sumnjali u to. Gledajući divne rezultate u radu s odraslima koji su se na programu redovito znali sjetiti što su voljeli kad su bili djeca, shvatila sam da je ključ u tome da djeci od najranijih dana usadimo naviku istraživanja i otkrivanja sebe i svojih potencijala kako bi onda i znanja mogla sjesti na pravi temelj. Tako je krenula i ideja. Postavila sam si pitanje zašto ne bi osmislili program koji bi djeci omogućio:


• Da upoznaju sebe i svoje talente• Da nauče kako otkriti tko su i što im se sviđa• Da upoznaju svoje prijatelje, jednog dana kolege, koji su

drukčiji od njih i s kojima u zajedništvu talenata mogu postići puno više

• Da nauče kako razviti talente, kroz usvajanje adekvatnih znanja i vještina

• Da kroz školovanje razumiju svrhu učenja i da je ono za njihovu dobrobit kako bi jednog dana mogli raditi ono što vole

• Da razviju navike i vrline koje će im pomoći da streme izvrsnosti u onome što rade

• Da nauče kako svojim talentima stvoriti nešto dobro za sebe, svoju obitelj, okolinu

• Da postanu pošteni ljudi, ljudi od integriteta koji će svojim djelovanjem i svojim talentima mijenjati društvo nabolje

Pitale smo se i polako dolazimo do odgovora gradeći korak po korak ovaj program. Ovaj priručnik, knjiga za djecu “Čiji je crtež najljepši?”, koja je nastala tijekom projek-ta “Virtograd u razrednoj nastavi”, samo su početak jedne lijepe VIRTOGRAD priče. No ako priručnik ne koristimo za njegovu konačnu svrhu, ako ne počnemo imajući na umu kraj tada će i ovaj program, i ovaj priručnik postati samo još jedan u nizu priručnika.

Dragi roditelji, učitelji počnimo, krenimo zajedno u va-šem razredu i školi s pustolovinama u Virtogradu pritom ne gubeći iz vida konačni cilj, svrhu i kraj naše zadaće, a to je


“Odgojiti i školovati autentične, karakterne pojedince,

koji koristeći svoje talente, radeći posao koji vole

doprinose našem društvu i mijenjaju svijet nabolje.”

Vjerujemo da ste baš vi ti koji zajedno s nama možete pomoći našoj djeci u ovom pothvatu da pronađu dragocje-nost koja se skriva u njima, koja već postoji, samo je treba otkriti, a mi smo tu samo kako bi im usmjerili pogled na ono važno, a to su oni sami.


KaKO JE naSTaO VIRTOGRaD?

Ljeto 2013. godine, mama Ivona sjedila je na plaži pričajući svojoj tada petogodišnjoj djevojčici priču koja joj je trebala osvijestiti važnost urednosti kao jedne od važnih životnih navika za ostvarenje uspjeha. U odgoju sam često koristila svakodnevne situacije kao nadahnuće za različite priče koji-ma bih poučavala djecu, a urednost je bila jedna od češćih tema jer sam se zbog nerazvijene navike i sama s njom bo-rila. Naime, u radu s odraslima shvatila sam da puno vre-mena provodimo učeći razne teorije, a na kraju ne znamo voditi kućni budžet i financije ili pak kako riješiti konflikt s kolegom ili prijateljem. To bi mogli nazvati kao neke život-ne navike i vještine koje su važne za osobni i profesionalni uspjeh. Tako sam to ljeto 2013-e počela proučavati razvijanje navika i vrlina od najranijih dana pa je sukladno tome u priču uskočio Virtić Gospodin Urednić iz Virtograda, grada u kojem male vrline žive. Zašto Virtić? Zato jer su Virtići izvedenice od lat. riječi Virtus što znači vrlina, pa je tako u početku Virtograd bio projekt koji potiče razvoj vrlina. Priče i pjesme o Virtićima ubrzo su postale neizostavni dio odgoja, igre i zajedništva u našem domu, jer sam u njima prepoznala izvrstan odgojni alat koji mi je pomogao u poticanju pozi-tivnih promjena u ponašanju djeteta.


SVRHa I CILJEVI PROGRama VIRTOGRaD

Pravi temelj Virtograda došao je tek kasnije. Spoznala sam da je važno razvijati navike, no opet je nedostajao odgovor na onaj zašto. Zašto nam uopće trebaju navike i vrline. Profesi-onalno se bavim razvojem karijere odraslih koji, upoznajući sebe i svoj potencijal, donose kvalitetnije odluke za život te, upoznajući sebe i druge, uče kako graditi bolje odnose. Na jednom takvom treningu kada bih spominjala razlike između članova svoje obitelji, shvatila sam koliko sam nenamjerno nametala svom djetetu neke aktivnosti i igre koje su meni bile zabavne, ali ne i njoj. Naime, ja sam osobno više autor i redatelj, netko tko iz ničega voli osmišljavati nešto, a moja kći Lea više je konkretna, odgovorna, dobar organizator te izvoditelj. Često je nisam razumjela zašto ne uživa u igri sa mnom. Zato što joj moj tip igre nije odgovarao. I tada sam osvijestila kako one stvari koje poučavam odrasle o njiho-vim talentima i sposobnostima, mnoge postoje od rođenja samo ih nismo znali na vrijeme identificirati. Tako su mnogi krenuli profesionalno u krivom smjeru, možda baš zato jer je okolina, neka mama poput mene izvršila pritisak, jer nije imala ove spoznaje, baš kao niti dijete koje se zato povelo i donijelo odluku na temelju pritisaka okoline. Upravo tako sam došla do toga što je suština i temelj Virtograda:• Prvo pomoći djetetu da otkrije svoje talente, da upozna

sebe, svoju suštinu• Omogućiti djetetu istraživati svijet oko sebe i u odnosu

na to upoznati tko je ono samo• Poticati djecu na stvaralaštvo, te razvijati njihovu krea-

tivnost


• Graditi vrline i navike koje će im pomoći da ostvare svoj puni potencijal što najčešće prirodno i dovodi do uspjeha.

TALENT+

ZNANJE I VJEŠTINE+

PRILIKA DA TALENT KORISTIMO I RAZVIJAMO+

VRLINE I NAVIKE=

USPJEH

Virtograd je program koji pomaže djeci da upoznaju sebe, otkriju talente i izgrade vrline potrebne za uspjeh. Namijenjen je djeci, roditeljima, stručnim suradnicima i pojedincima koji se u profesionalnom radu bave djecom, a koji žele inovativnim pristupom, proizvodima, alatima i igrama oplemeniti i obogatiti svoj rad. U suradnji s brojnim stručnim suradnicima (psiholozima, odgojiteljima, učitelji-ma, dramskim i glazbenim pedagozima, ilustratorima i dr.) program Virtograd danas obuhvaća slikovnice, knjige za djecu od 7-10 godina, pjesme, predstave, radionice i igraoni-ce te se provodi putem različitih projekata, a jedan od njih predstavit ćemo u ovom priručniku. U nastavku našeg rada uslijedit će i knjiga u kojoj ćemo detaljnije pisati o osnovnim konceptima inovativnog alata ID namijenjenog odraslima i programa Virtograd namijenjenog djeci, roditeljima i drugim stručnjacima koji rade s djecom i mladima. Prikazat ćemo sve teorije i modele koje još koristimo, obogatit ćemo je i primjerima iz prakse te aktivnostima i vježbama za djecu, roditelje i stručnjake koji koji se bave djecom i mladima.


VRLInE I naVIKE KOJE RaZVIJamO U RaDU S DJECOm

Svijest i znanje o svom temperamentu, osobinama lično-sti, talentima, interesima i motivatorima samo su potencijal i bez razvoja vrlina i navika naši talenti ostaju samo potencijal. Ovdje smo prikazali koje su to vrline koje gradimo u našem programu Virtograd. Podijelili smo ih u 5 skupina, a zatim ih razradili kako bismo u praktičnom radu mogli razvijati navike koje su u osnovi pojedinih vrlina.


ELEmEnTI OSTVaREnJa PUnOG POTEnCIJaLa ODRaSLIH “KOJI SU nEKaD ISTO BILI DJECa”

U programu Edukator ID koji pomaže pojedincima da bolje upoznaju sebe i svoje talente, primijetila sam da je rezultat programa povećanje samopoštovanja koje je temelj zdravog samopouzdanja. Pojedinci upoznajući sebe upoznaju vrijed-nost koja se skriva u njima, ali isto tako i u drugima, pa kroz ovu spoznaju dobivaju kvalitetan temelj za ostvarenje potencijala i izgradnju kvalitetnih odnosa bilo na poslu bilo u privatnom okruženju. No, poznavanje sebe i talenata nije jedina stavka za ostvarenje uspjeha. Ona je jedna od temelj-nih, no nipošto jedina. U ovom poglavlju upoznat ćemo vas sa svim važnim elementima ostvarenja punog potencijala odraslih kako bi dobili širu sliku o tome koja je zapravo uloga nas roditelja učitelja u izgradnji i odgoju djece, a sve kako bi u konačnici djeci dali sve potrebne preduvjete za ostvarenje potencijala.

“UPOznATI .SEBE .I .SVOJ .ID”Osnovni .elementi .ostvarenja .potencijala

U radu s odraslima koristimo inovativni alat “Edukator ID” (ID-osobna iskaznica). Što znači upoznati sebe i svoj iD? To znači upoznati sebe i one unutarnje resurse, sposobnosti i talente koje posjedujemo, kako bismo znali u kojem području leži naš najveći potencijal. Kad to upoznamo lakše nam je razumjeti zašto nam neke stvari idu od ruke dok druge jedva možemo svladati. Ako odrasli steknu dojam da svi imamo


isti potencijal te da svi možemo i moramo jednako, lošiji rezultat često povlači i lošu sliku o sebi. Spoznaja o tome da su neki dobri u nečemu dok su drugi dobri u nečem drugom, ljudima daju olakšanje te zdrav temelj za prihvaćanje sebe i drugih. S obzirom da je ovo priručnik za primjenu ovih kon-cepata u razrednoj nastavi, nećemo ići detaljno. Dovoljno je reći da ono što smatramo važnim u kontekstu upoznavanja sebe su odgovori na slijedeća pitanja.1 . . Koji su moji talenti?2 . . Kakav je moj temperament te koje su značajke moje

osobnosti?3 . . Koje su aktivnosti u kojima uživam (u kojima najčešće i

koristimo talente)?4 . . Koje su omiljene uloge koje preuzimam? (Koordinator,

savjetnik, istražitelj, nadzornik, upravitelj, vizionar, po-duzetnik, majstor i još mnoge druge.)

5 . . Koja su moja omiljena područja zanimanja? (Koje teme volim proučavati? O kojim temama uživam pričati?)

6 . . Što me motivira? Koji su moji osobni i profesionalni motivatori?

7 . . Koje su moje životne i profesionalne vrijednosti?

Kada .znamo .svoj .ID .tada:

• Imamo jasnije parametre za donošenje životnih i profe-sionalnih odluka

• Znamo u kojem području leži naš najveći potencijal• Znamo što nam je osobno više i manje važno te smo

manje pod utjecajem okoline


• Živimo ispunjeniji život, jer u slobodno vrijeme radimo ono što nam je osobno važno

Kada .ne .poznajemo .svoj .ID .tada:

• Lakše padamo pod utjecaj okoline čiji savjeti ne moraju nužno biti dobri za nas

• Prati nas veći strah i neodlučnost u donošenju odluka, jer zapravo nismo osvijestili što nam je i zašto važno

• Češće radimo posao i aktivnosti koje nam uopće prirod-no ne leže što dovodi do pada motivacije, zamora i u konačnici životnog nezadovoljstva (kao da ono najbolje od nas ostane zakopano)

• Češće krećemo tuđim putem misleći da ako radimo ono što drugi (zadovoljni) ljudi rade da ćemo i mi biti sretni, a taj put uopće ne mora podržavati naš ID

OSTAlI .ElEMEnTI .OSTVAREnJA .POTEncIJAlA

Kao što smo spomenuli na početku, samo poznavanje talenta nije dovoljno da bi talent u punini ostvarili pa je zato važno obuhvatiti sljedeće:

PlAn .RAzVOJA .TAlEnATA

Kako bi talenti mogli postati snaga i zasjati u punom poten-cijalu, važno je djetetu omogućiti da razvija talente. Talente može razvijati svakodnevno, u školi, dodatnim aktivnostima na specijaliziranim radionicama/igraonicama ili pak školi kao što je glazbena škola. Djeca imaju različite razine talena-ta. Manji broj djece već u ranoj predškolskoj i ranoj školskoj dobi ima talente koji daju iznimne rezultate. Za ovu djecu


važno je imati plan razvoja, osobito za neke talente kao što su glazbeni ili sportski. Zašto je za neke talente važan plan ra-zvoja? Pojedini talenti imaju svoje zakonitosti u razvoju, već postavljen niz koraka kako postići uspjeh u nekom području i kada znamo kako taj smjer izgleda tada možemo djetetu omogućiti baš ono što je potrebno u određenoj godini života ili životnoj fazi. Posebice je ovo važno u sportu, jer razvoj tjelesnih i motoričkih sposobnosti imaju svoje zakonitosti po godinama pa zato plan razvoja unutar nekih aktivnosti poštuje te zakonitosti.

Kod većine djece u predškolskoj dobi i ranoj školskoj dobi talenti nisu tako jasno izraženi niti djeca postižu iznimne rezultate u području svojih talenata. Za svu tu djecu od iznimne je važnosti jednostavno pratiti u koje aktivnosti se uključuju s veseljem i koje svladavaju s lakoćom, bez ozbira na to kakve rezultate postižu. Plan razvoja za tu djecu bio bi da jednostavno osigurate materijale koji djeci trebaju, uklju-čite ih u vrtiću ili školi u aktivnosti koje su povezane s tim područjem, a moguće i u dodatne radionice/igraonice. Ovdje je važno imati na umu da, iako plan razvoja zvuči vrlo ozbilj-no, djeca najbolje uče i razvijaju talente ako su sadržaj i ak-tivnosti djeci zabavni i zanimljivi i ako ih se ne prisiljava. Za razvoj talenata kao i za cjeloviti razvoj svakog djeteta, osim poticanja talenata djece aktivnostima i zadacima, odlaženjem na specifične radionice i igraonice te specijalizirane programe i škole, najvažnija je slobodna igra djeteta gdje dijete na svoj način osmišljava vrijeme, prostor i samu aktivnost, a pritom koristi sve svoje sposobnosti.

USVAJAnJE .znAnJA .I .VJEŠTInA

Kako bi djeca i odrasli ostvarili puninu svog potencijala i jednog dana profesionalni uspjeh, važno je posvetiti vrijeme


usvajanju znanja i vježbanju vještina kako bi postigli lakoću u izvođenju. Upravo u tom kontekstu škola ima jako važ-nu ulogu, jer omogućava djeci usvajanje raznolikog znanja. Kada bi naš program govorio samo o talentu, tada bi ova priča bila lijepa priča, ali ne bi u konačnici rezultirala kon-kretnim razvojem djece. Kao potvrda ovoj tezi spomenut ću ukratko istraživanje švedskog psihologa Andersa Ericksona koji je radio istraživanje na elitnoj muzičkoj akademiji u Berlinu. Istraživanje je provodio na studentima violine, a rezultati su pokazali da ono što je vrhunske studente činilo različitim od ostalih bio je broj utrošenih sati na vježbanje, a to je 10.000 sati. Prosječni su imali 8.000 sati, a oni gotovo otpisani na akademiji 4.000 sati. Tako dolazimo do zaključka da je početni talent važan kako bi imali osnovne sposobnosti za izvođenje određene aktivnosti, no uspjeh kasnije ovisi o uloženom trudu u usvajanju potrebnih znanja te vježbanju vještine. No, u kontekstu našeg programa mi ne potičemo samo izgradnju vrhunskih ljudi od rezultata, nego poti-čemo da pojedinci pronađu talent koji kada razviju može postati i ostati samo hobi i izvor zadovoljstva, jer

“nije .smisao .samo .od .svog .talenta .živjeti, .nego .je .smisao .talente .živjeti”

IzGRADnJA .cJElOVITE .I .zRElE .OSOBnOSTI .(USVAJAnJE .nAVIKA .I .IzGRADnJA .VRlInA)

Ovoj cjelini možemo posvetiti cijelu knjigu, no ovdje ćemo ukratko objasniti zašto je ovaj element važan u kontekstu razvoja dječjih talenata. Promatrajući odrasle, ovaj element snažno utječe na razvoj punog potencijala. Ako osoba na


svom radnom mjestu ne posjeduje osobnu odgovornost, ne-ma usvojene važne životne navike, ne zna kako izgrađivati kvalitetne odnose, na svom profesionalnom putu nailazit će na mnoge prepreke te će u konačnici sama sebi postati najveći neprijatelj na putu ostvarenja punog potencijala. Zato roditelji i učitelji imaju snažnu i važnu ulogu pomoći djeci da usvoje vrline i navike koje su potrebne da bi ostvarili puni potencijal. Virtograd se zato i zove program otkrivanja talenata i poticanja cjelovitog razvoja djece, jer smatramo da je izgradnja vrlina i navika nužna kako bi ostvarili svoj potencijal.

OKOlnOSTI .I .PRIlIKE .ŽIVOTA

Okolnosti predstavljaju jedan od elemenata koji mnogi u svo-jim formulama za ostvarenje uspjeha zaboravljaju. Možemo imati talent i želju, ali ako nas, primjerice, zdravlje ili životne okolnosti ne podržavaju, trebamo tražiti alternativne pute-ve. Također, u kontekstu profesionalne orijentacije možemo imati neke tegobe koje će blokirati željeni izbor. Ovdje ću navesti primjer dječaka koji je volio rad sa životinjama te je želio upisati poljoprivrednu školu, no zbog teških alergija nije bio u mogućnosti. Na kraju je upisao školu za indu-strijskog mehaničara, jer je kod kuće u tatinoj radioni volio variti. Bavljenje s kozama i domaćim životinjama ostao mu je hobi, a smjer industrijskog mehaničara potencijalno buduća profesija.

Što se tiče okolnosti važno je također uzeti u obzir i fi-nancijske prilike koje mnoga djeca nemaju. Zadatak učitelja, roditelja, društvene zajednice je podržati djecu s manje mo-gućnosti kako bi također imali priliku razviti svoje talente. No, ako takve mogućnosti ne postoje, važno je poticati djecu da razvijaju talente koliko su u mogućnosti dok se ne ukaže


prilika za bolje. Još jedan primjer može ilustrirati kako mo-žemo poticati djecu da razvijaju svoje talente kada nemamo puno mogućnosti. Jedan, danas uspješan fizičar, već kao vr-tićko dijete pokazivao je velik interes za astrofiziku. Dolazio je iz obitelji skromnih mogućnosti, a živio je s roditeljima koji nisu imali puno znanja iz tog područja. Tada nije bilo ni interneta koji nam danas omogućuje da, na primjer, gle-damo različite edukativne emisije i pronalazimo edukativne materijale. Njegova majka ga je upisala u knjižnicu i tamo je posuđivao knjige koje su mu omogućavale nova znanja, a povremeno bi sakupili novac i naručili preko prijatelja neku njemu važnu knjigu. Kasnije je u školi bio prepozant njegov talent pa se uključio u školsku sekciju astrofizičara. Iako su sve njegove mogućnosti u tom manjem gradu bile vrlo ogra-ničene, imao je podršku svojih roditelja.

VAŽnOST .POznAVAnJA .SVOJIH .TAlEnATA .U .KOnTEKSTU .PROFESIOnAlnE .ORIJEnTAcIJE .I .BUDUĆEG .RAzVOJA .KARIJERE

Razjasnili smo pojam ID-a te elemente koji dodatno utječu na ostvarenje punog potencijala, no ovdje dolazimo i do jako važnog koraka u životu jednog djeteta, a to je profesional-na orijentacija. Na ovoj prijelomnici možemo vidjeti koliko smo kao roditelji ili učitelji kvalitetno obavili svoju zadaću, koliko je naše usmjerenje, odgoj i njihovo školovanje bilo kvalitetno. Ako u ovoj točki dijete zna mnoštvo definicija i raznih informacija, a ne zna odgovoriti tko je, što voli i što ga zanima, tada smo poprilično promašili u našoj ulozi. Poznavanje sebe i prepoznavanje svojih afiniteta i interesa ključno je da bi dijete donijelo čvrstu i jasnu odluku u kojem smjeru treba dalje. Ako sebe ne poznaje, odluku će donijeti


na temelju utjecaja roditelja, okoline, prijatelja što slučajno može biti dobro, no u većini slučajeva ne bude. Tada ti isti pojedinci žale zbog odabranog izbora te često krive svoju okolinu zbog “dobronamjernih savjeta” koji su se u konačnici pokazali krivima. Duboko vjerujemo da primjenom ovog programa i jednog dana razvojem centra za profesionalnu orijentaciju i razvoj buduće karijere naša djeca i mladi su-stavnim praćenjem od vrtićkih dana mogu s 14 ili kasnije s 18 godina kvalitetnije donijeti odluku o izboru školovanja i jednog dana budućeg zanimanja koje će uključivati i njihove talente i afinitete i sve ono što oni jesu. Tako ćemo imati pojedince koji će imati motivaciju uložiti dodatan trud u ostvarenje vrhunskih rezultata te će svojim djelovanjem u znatno većoj mjeri doprinositi društvu.

ISTInE .I .zABlUDE .nA .PUTU .OSTVAREnJA .POTEncIJAlA

Tijekom svojeg profesionalnog iskustva u radu s odraslima primijetili smo nekoliko zabluda koje su mnoge odvele kri-vim putem pa nam je drago da u ovom priručniku imamo priliku to podijeliti.

Pojedinac .može .uspjeti .jedino .s .diplomom

Ovaj mit je doveo do toga da danas mladi rjeđe upisuju strukovne škole, jer s fakultetom “više vrijediš”. Istina je da mnogi frizeri, kuhari imaju uspješne karijere i neki, dapače, zarađuju mnogo više od pojedinaca s visokom stručnom spremom, a uz to vole posao koji rade. Naš životni i pro-fesionalni uspjeh ne određuje diploma nego razina naše predanosti i motivacije u onome što radimo. Tako su neki


pojedinci bez fakulteta pokrenuli poduzetničke pothvate koji su danas prerasli u velike kompanije.

Treba .upisati .fakultet .koji .je .tražen .i .s .kojim .lako .dobivaš .posao

Ne treba negirati činjenicu da je važno dobiti posao i biti financijski samostalan, no zbog ove zablude mnogi pojedinci danas, kao odrasli ljudi, krenuli su profesionalno smjerom koji im uopće ne odgovara. Odabrani fakultet niti podrža-va njihove afinitete, niti imaju potrebne talente kako bi bili uspješni u svom poslu. Zbog navedenog su imali velike pro-bleme pri završavanju samog studija, a poslije su radili posao na kojem su bili iznimno demotivirani. Naravno, posljedično niti nisu postizali iznimne uspjehe, a posao često provode gledajući na sat čekajući da posao već jednom završi.

Smisao .rada .je .društveno .priznanje

Kako bi uspjeh koji je izvanjski vrednovan i nama samima dao osjećaj osobne vrijednosti, važno je da on odražava ono što je nama važno. Ako je suprotno, može nam se dogoditi da nas društvo priznaje, a da mi unutar sebe uopće nismo zadovoljni. Možemo li to nazivati uspjehom?

Zato je važno poticati djecu da upoznaju sebe, svoje talen-te, što im je važno kako bi u životu ostvarili ono što smatraju vrijednim. Jedino takav uspjeh nam može dati osjećaj zado-voljstva i vlastite vrijednosti.

Ili .si .vrhunski .ili .si .ništa

Svijet i društvo usmjereni su na trofeje pa samim time i na vrhunske pojedince kojih je možda 2-5% te zbog toga osta-tak živi nepotrebno s osjećajem inferiornosti. Upravo je zato


ključ našeg programa usmjeriti svako dijete da upozna sebe i svoj potencijal kako bi ostvarilo SVOJ maksimum, jer to je jedini način da ima priliku biti sretna osoba, da stvori nešto vrijedno za sebe i druge, a ako već u ranoj dobi pokazuje iznimne sposobnosti, usmjeravanjem i poticanjem cjelovitog razvoja u našem programu, jednog dana će i postati vrhunski i priznat u svom području. No tu se radi o manjem postotku djece. Važno je da i ostatak djece ostvari svoju sreću, a ona se nalazi u ostvarenju onoga što imamo, a ne u gledanje onoga što ne posjedujemo. Jer ako ne gledamo tako, znači li to da djeca s posebnim potrebama nemaju pravo na sreću, ostvarenje svog potencijala ma kakav god on bio. Znači li to da svi oni koji ne mogu biti vrhunski ne vrijede ništa pa se time i ne trebaju truditi?

za .uspjeh .je .jedino .važan .talent

Već smo spomenuli koliko je ostvarenje potencijala kom-pleksno i nije jednodimenzionalno. Talent i afinitet prema nečemu je baza i dobar temelj, no tek početak prema putu ostvarenja. Talent nam daje zadovoljstvo kod korištenja, no samo će nas marljivost i uporan trud dovesti do ostvarenja.


ID DJETETa – KaKO OTKRITI I RaZVITI POTEnCIJaL DJETETa

Kada gledamo djecu u odnosu na odrasle, ono što je sigurno jest da djeca samim rođenjem dobivaju određene sposobno-sti odnosno potencijal koji treba razviti. Hoće li ga razviti u većoj mjeri ovisi o okruženju odnosno o poticajima koje dobivaju od samog rođenja te kroz cijelo školovanje. Za dijete je vrlo važno da ima spoznaju o svojoj jedinstvenosti kako bi u slobodi istu otkrivala. Svijest o tome da smo jedinstveni i različiti u odnosu na druge pojedince daje djeci poticaj da otkriju i izgrade vlastiti identitet koji je neponovljiv baš kao i identitet sve druge djece.

Ako .se .ID .adekvatno .ne .osvijesti .potencijalne .posljedice .su:

• Nisko samopoštovanje odnosno loša slika o sebi• Nisko samopouzdanje ili pak pretjerano samopouzdanje

koje nije utemeljeno na istini nego više na kompleksu manje vrijednosti

• Osjećaji ljubomore, zavisti te nezdravo uspoređivanje i natjecanje

• Strah od neuspjeha, pa posljedično zakopani talenti i potencijal

• Strah od uspjeha, jer ćemo se tada isticati, ili ideje da će se drugi loše osjećati zbog našeg uspjeha, pa posljedično opet zatomljeni talenti i potencijal

• Nezdrava ambicioznost


• Manjak informacija za donošenje odluke o budućoj školi, fakultetu što dovodi do izbora profesije koja djetetu ne odgovara

KOJA .JE .UlOGA .RODITElJA .U .OTKRIVAnJU .ID-a .DJETETA .I .DJETETOVIH .TAlEnATA

Uloga roditelja je omogućiti djetetu okruženje u kojem će slobodno moći istraživati i upoznavati sebe u odnosu na te aktivnosti. Jako je važno da se u tome ne pretjera, jer je naj-važnije za dijete igra, a ako dijete izložimo previše aktivnosti koja prerano postaju obveze, djeca doživljavaju iste kao teret i tada sama aktivnost u ovom kontekstu gubi smisao.

Često puta preduvjet za stvaranje okruženja u kojem će dijete moći istraživati tko je i što ga zanima, razvijati se u njemu, a da pri tom nije pretrpano i da te aktivnosti nisu po-stale obaveza, jest da mi roditelji, ali i učitelji dopustimo sami sebi da smo vrijedni i posebni, da pogledamo koje talente mi imamo, u čemu smo mi dobri i što volimo, da djetetu dopustimo da bude različito ili slično nama, da smo svjesni svojih neostvarenih želja ili snova i da oni nisu prepreka ili možda i nesvjestan motiv pretjerivanju u poticanju djeteta.

KOJA .JE .UlOGA .UČITElJA .U .OTKRIVAnJU . .ID-a .DJETETA .I .DJETETOVIH .TAlEnATA

Školski sustav sam po sebi djecu usmjerava na usvajanje širokog spektra, znanja i informacija. Za učitelje je u kon-tekstu otkrivanja talenata najvažnije promatrati djecu kako bi primijetili u kojem gradivu, aktivnosti neko dijete ima najveću motivaciju, odnosno radost, entuzijazam, upornost


u izvođenju itd. Ove informacije važno je redovito podijeliti i s djecom i roditeljima kako bi polako korak po korak gra-dili mozaik slike o sebi, te tako dobivali odgovor Tko sam ja te u tom smislu jednog dana odabrali školu i fakultet u kojem to isto “JA” mogu nadograđivati i razvijati kako bi u konačnici radili posao koji ih motivira te gdje mogu ostvariti puni potencijal. Vrijedno i važno je da učitelji, kad god je to moguće, u okolnostima kakve jesu, omoguće djeci da se u nastavi ili školskim projektima izraze svojim talentima i da ih razvijaju. Jedan od načina je, koristeći program Virtograd, i projekt koji u ovom priručniku predstavljamo.

ŠTO .JE .POTREBnO .OSIGURATI .DJEcI . .KAKO .BI .UPOznAlI .SVOJ .ID .I .SVOJE .TAlEnTE

Omogućiti usvajanje

znanje i vještina u omiljenom

području

Promatrati djecu

Omogućiti raznoliko okruženje te različite aktivnosti

Dati im dodatne poticaje u

području koje ih zanima


OMOGUĆITI .DJEcI .RAznOlIKO .OKRUŽEnJE .I AKTIVnOSTI

Kako bi djeca uopće upoznala sebe važno je izložiti ih ra-znim aktivnostima kako bi imala priliku oprobati različite stvari i interese. Dijete tek kad konkretno dođe u kontakt s određenom aktivnošću može dati osvrt na nju. To je vrlo važno kad je u pitanju oprezni temperament, jer takva djeca kad je u pitanju neka nova aktivnost na prvu mogu pokazi-vati otpor pa se može steći dojam da ta aktivnost nije za njih. Detaljnu razradu ove teme obradit ćemo u knjizi.

PROMATRATI .DJEcU

Kada djecu stavimo u određenu aktivnost, važno je proma-trati njihove reakcije, koliko ih išta zanima. Jesu li radosni, poletni i zainteresirani ili od nje odustaju. Vraćaju li se po-novno na aktivnost ili brzo gube zanimanje. Načelno u po-dručju u kojem imamo sposobnost i interes imamo i radost u izvođenju te često gubimo pojam o vremenu.

DODATnI .POTIcAJI .U .PODRUČJU .zAnIMAnJA

Kada prepoznamo područje koje dijete zanima bilo bi dobro omogućiti im da se mogu češće izraziti u toj aktivnosti te je šire istraživati. Tek nakon što dijete duže pokazuje zanimanje za neko područje i aktivnosti, možemo sustavnije i ustrajnije poticati dijete da ostane uporno kad naiđe na prepreke kao što su nemogućnost da napreduje, razina gdje osim talenta treba i oprobavanje novog ili uvježbavanje. Važno je da uvijek imamo na umu da i mi odrasli, a osobito djeca, najlakše učimo i uvježbavmo nove vještine kada nam je proces za-nimljiv i zabavan.


OMOGUĆITI .USVAJAnJE .znAnJA .U .PODRUČJU .InTERESA

Kako bi djeca okusila i uspjeh u određenoj aktivnosti važno je omogućiti im praktična znanja i razvoj vještine koja se odnosi na njihov interes. Tako će talent koji posjeduju moći rasti odnosno ostvariti svoj puni potencijal.

Kada je u pitanju razvoj navika i vrlina o kojima smo pričali, koje su važne da bi dijete uopće razvilo talente, važno je znati da neka djeca jednostavno isprobavaju i mijenjaju ak-tivnosti više nego druga djeca, dok neka djeca odmah znaju što ih zanima. Kako biti siguran je li mijenjanje aktivnosti znak odustajanja i manjak ustrajnosti ili jednostavno potreba da se oprobaju različite aktivnosti kako bi se pronašla ona koja nas zanima, teško je reći. Osim ove situacije, postoje brojne situacije u kojima i kao roditelji i kao učitelji nismo sigurni trebamo li ustrajno poticati ili popustiti s poticanjem ili napraviti nešto treće. U tim situacijama od iznimne važ-nositi je upravo međusobna suradnja i savjetovanje roditelja i učitelja, po potrebi i drugih stručnjaka koji rade s djecom (psihologa, pedagoga, trenera…).


KlJUČnE .VJEŠTInE .I .AKTIVnOSTI . .POTREBnE .RODITElJIMA .U .PROcESU .OTKRIVAnJA .TAlEnATA

Daljnje razvijanje Reflektiranje

Promatranje

Uočavanje

Prepoznavanje

Otkrivanje

Imenovanje

PROMATRAnJE, .UOČAVAnJE, .PREPOznAVAnJE

Jedna od važnijih roditeljkih i učiteljskih vještina je VIDJETI dijete. Ako ne promatramo i ne vidimo dijete u igri i ak-tivnostima u školi, nećemo moći prepoznati što je to što ga veseli, motivira, koje su aktivnosti u kojima se osjeća poput “ribe u vodi”. Zato dragi roditelji i učitelji, otvorite svoje oči kako bi primijetili svoju djecu jer ćete jedino tako moći uočiti bisere koji se skrivaju u njima. Ne zaboravite dok gledate svo-je dijete, učenika ili učenicu oduprijeti se uspoređivanju sa sobom ili drugom djecom ili onim što bi po vašem mišljenju


to dijete trebalo biti. To je nešto što nam se svima događa i teško se tome oduprijeti, ali bez tog odupiranja nećemo moći VIDJETI dijete.

REFlEKTIRAnJE

Nakon što smo uočili da se djetetu nešto sviđa važno je pro-vjeriti to s djetetom. U tom kontekstu je tehnika reflektiranja koja uključuje razgovor o onome što smo primjetili u igri najvažnija. Npr. Lea primijetila sam da si jako sretna i da uživaš kad imaš priliku nastupati, ili Matej vidim da voliš zabavljati prijatelje i “bacati neke fore”. Ako ste pogodili i ako je to dio identiteta, dijete će doživjeti prepoznavanje i radosno vam odgovoriti, a to će mu biti i poticaj i podrška da ustraje.

OTKRIVAnJE .I .IMEnOVAnJE

Nakon promatranja i reflektiranja vi za sebe možete imeno-vati osobine i talente koje ste primijetili (interes za nastupa-njem, pjevanjem, korištenjem tijela u plesnim aktivnostima, motivator, zabavljač, introvert, briga za druge, interes za povijest, itd.). Ako niste sigurni što bi to bilo, konzultirajte se s učiteljem ili učiteljicom, razvojno-stručnom službom ili drugim stručnjacima koji rade s djecom da vam pomognu identificirati talente na temelju vaših zapažanja, jer ponekad se djetetovi talenti teško mogu opisati uobičajenim područ-jima ili nazivima.

DAlJnJE .RAzVIJAnJE .TAlEnTA

Nakon što ste imenovali sposobnost odnosno talent, tre-bate razmisliti na koji način djetetu omogućiti da ga još više koristi i razvija bilo kroz zajedničku igru ili školsku i


izvanškolsku aktivnost. Ovdje opet od pomoći roditeljima mogu biti učitelji, a učiteljima razvojno-stručna služba ili drugi stručnjaci koji rade s djecom.

GARDnEROVA .TEORIJA .VIŠESETRUKIH .InTElIGEncIJA .KAO .JEDAn .OD .nAČInA .PROMATRAnJA .DJEČJIH .TAlEnATA .I .POTEncIJAlA

Pojam inteligencije nije jednoznačan i definira se na različite načine te postoje različite teorije koje pokušavaju objasniti naše intelektualne sposobnosti. Inteligencija se najopćenitije definira kao svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama (Petz, 1992.), a najpoznatija mjera inteligencije je IQ – kvocijent inteligencije. Ta mjera govori kolika je naša inteligencija mjerena testovima inteligencije i prema toj mjeri možemo postići ispodprosječne, prosječne i iznadprosječne rezultate. Ta mjera povezana je u određenoj mjeri s uspjehom u školi, no ne može objasniti u potpunosti uspjeh pojedinca u školi niti u životu. U praksi, ta nam je mjera važna kako bismo znali treba li dijete ili učenik poseban program rada u vrtiću ili školi bilo da se radi o djetetu s ispodprosječnim rezultatima, bilo da se radi o djetetu s iznadprosječnim re-zultatima. Također, kada tražimo zaposlenike za određene poslove, za pojedine poslove dovoljni su prosječni rezultati, a za pojedine i iznadprosječni rezultati.

Ova priča može opisati jedan od načina zbog kojeg je ovaj model inteligencije važan i zašto doprinosi u praksi. Jednom prilikom, jednom kliničkom psihologu na pregled došla je gospođa koja radi u banci, na šaletru s klijentima i koja ima obitelj te se već dugo osjeća depresivno, a u posljednje


vrijeme odlazi često i na bolovanja. Prilikom posjete psiholo-gu u bolnicama uobičajeno je riješiti različite testove pa tako i test inteligencije. Testovi koje je gospođa rješavala zajedno s testom inteligencije pokazali su da gospođa nema dovolj-ne sposobnosti za radno mjesto na kojem se nalazi i da je njen osjećaj neuspjeha na poslu u podlozi depresivnog stanja u kojem se našla. Možemo se zapitati I što sada?. Postoje radna mjesta na kojima ova gospođa može i s nešto nižim rezultatima od prosjeka biti uspješna. U toj situaciji korištenje Edukator ID alata te upoznavanje svog IDa i pronalaženje područja u kojem je dobra i koje voli, uzimajući u obzir i rezultate koje postiže na klasičnom psihološkom testiranju, sigurno bi doveo do pronalaska prikladnog radnog mjesta na kojem bi se gospođa osjećala kompetentno i uspješno.

Zaključujemo da je najrašireniji koncept inteligencije kao mjere ljudske sposobnosti snalaženja u novim situacijama važan i vrijedan, a i empirijski je najviše dokazan, no on nam ne može pomoći u otkrivanju onoga u čemu je pojedina osoba dobra. Kao što smo vidjeli u uvodu, radeći s tvrtkama i mladima koji se tek trebaju zaposliti, vrtićkom i školskom djecom uvidjele smo važnost pronalaženja modela i teorija koje će nam omogućiti da svaka osoba vidi da je vrijedna i posebna, da je svatko od nas u nečemu dobar i koji će nam pomoći da svaka osoba, a posebno djeca otkriju i razviju svoj potencijal.

U poglavalju u kojem smo opisale naš program Virtograd spomenule smo da u radu s odraslima u programu Edukator ID, na kojem se temelji naš rad s voditeljima i upravljanje talentima u tvrtkama koristimo dva pristupa kao temelj za otkrivanje i razvoj talenata – Gardnerovu teoriju višestrukih inteligencija i Gallupov model talenata. Budući da je cilj ovog priručnika u osnovnim crtama prikazati program Virtograda


te detaljno prikazati kako se provodi projekt “Virtograd u ra-zrednoj nastavi” neće prikazivati Gallupov model, već samo Gardnerov koji smo koristili u ovom projektu. Važno je još jednom naglasiti da su talenti samo dio našeg potencijala te da su naš temeperament, osobnost, motivatori, vrijednosti, interesi te navike i vrline ostale važne sastavnice na putu do ostvarenja našeg punog potencijala.

Sada ćemo vam predstaviti Gardnerov model višestrukih inteligencija i prikazati neke od načina korištenja ovog mo-dela u praksi te načina na koji smo ovaj model integrirali u naš program Virtograd.

Howard Gardner, američki razvojni psiholog s Harvarda, svojim modelom na drugačiji način shvaća inteligenciju. On govori o tome da postoje različite neovisne inteligencije, i definira inteligenciju kao “sposobnost rješavanja problema ili oblikovanje proizvoda koji su važni u određenom kultu-ralnom okruženju ili zajednici” (Garder, 1993). U izvornom obliku Gardner je predstavio sedam inteligencija, a danas ih ima osam.

lInGVISTIČKA .InTElIGEncIJA

Lingvistička inteligencija je sposobnost koja nam omogućuje usvajanje bogatog rječnika, vješto korištenje riječi u pismu i govoru, korištenje riječi pri pamćenju i praktičnom rješa-vanju problema. Iznimno izraženu lingvističku inteligenciju imaju pjesnici, pisci i govornici. Ova inteligencija važna je i za novinare, pisce reklama, odvjetnike i druga zanimanja u kojima je važno biti vješt u jezičnom izražavanju u govoru i pismu.


lOGIČKO-MATEMATIČKA .InTElIGEncIJA

Logičko-matematička inteligencija omogućuje nam korište-nje i prosudbu apstraktnih odnosa, lako uočavanje logičke strukture i odnosa te uzročno-posljedičnih veza, sposobnost otkrivanja obrazaca, sposobnost kategorizacije, klasifikacije, zaključivanja, generalizacije, računanja i provjere hipoteza. Ova vrsta inteligencije izražena je u matematičara, računal-nih programera, računovodstvenih i financijskih stručnjaka inžinjera, znanstvenika i mnogih drugih zanimanja.

PROSTORnA .InTElIGEncIJA

Prostorna inteligencija odnosi se na sposobnost zamjećivanja vidnih i prostornih informacija, mogućnost njihove preo-brazbe i oblikovanja te mogućnosti vidnog zamišljanja bez pomoći vanjskih vidnih podražaja. Ova inteligencija ne ovisi o vidnim osjetilima, pa može biti razvijena i kod slijepih osoba. Ključne sposobnosti za ovu vrstu inteligencije jesu za-mišljanje slika u tri dimenzije i sposobnosti pokretanja i zao-kretanja istih. Izražena je kod likovnih umjetnika, dizajnera, frizera, koreografa, kirurga, navigatora i drugih zanimanja.

GlAzBEnA .InTElIGEncIJA

Glazbena inteligencija odnosi se na lakoću u obradi glazbe-nih elemenata: visine tona, ritma i boje tona. Omogućuje nam da stvaramo, prenosimo i razumijemo značenje tonova. Ova inteligencija jasno je vidljiva u skladatelja, dirigenata i glazbenika, audioinženjera i akustičara.

TJElESnO-KInESTETIČKA .InTElIGEncIJA

Tjelesno-kinestetička inteligencija uključuje upotrebu svih ili samo nekih dijelova tijela u rješavanju problema ili


oblikovanju proizvoda. Ključne radnje povezane s tom inte-ligencijom jesu kontrola finih i složenih motoričkih pokreta i sposobnosti baratanja vanjskim predmetima. Ovu vrstu inteligencije najviše vidimo kod sportaša (plesači, sportski penjači, gimnastičari, košarkaši), ali i kod slikara, kipara, automehaničara – zanimanja koja koriste finu motoriku i koordinaciju ruku i nogu.

InTRAPERSOnAlnA .InTElIGEncIJA

Intrapersonalna inteligencija je sposobnost da razlikujemo vlastite osjećaje, prepoznajemo vlastite namjere i motive. Važna je za spoznaju vlastitih sposobnosti kako bi ih mogli upotrijebiti najbolje što možemo.

InTERPERSOnAlnA .InTElIGEncIJA

Interpersonalna inteligencija je sposobnost razumijevanja tuđih osjećaja, misli, vjerovanja i namjera. Sposobnost pre-poznavanja neverbalnih znakova.

nATURAlISTIČKA .InTElIGEncIJA

Naturalistička inteligencija je sposobnost da razlikujemo vrste u prirodi i bila je važna za preživaljavanje u prirodi. Gardner vjeruje da nam ova ista inteligencija danas pomaže da razlikujemo različite proizvode koje koristimo i kupujemo.

Gardnerova teorija pokazuje da svatko od nas, ukoliko nema neka velika oštećenja, ima sve ove inteligencije izražene u određenoj mjeri, a svatko od nas ima nekoliko inteligencija koje su dominantno izražene. Važno je naglasiti da sve ove inteligencije možemo razvijati, iako smo ograničeni maksi-malnom razinom pojedine inteligencije koja je različita kod


svakog od nas. Budući da su inteligencije neovisne, svaka osoba ima jedinstven profil inteligencija. Na primjer, jedna osoba može imati nisku matematičko-logičku, visoku tje-lesno-kinestetičku i naturalističku, a srednje izraženu lin-gvističku inteligenciju, dok druga osoba može imati visoko izraženu prirodnu inteligenciju i intrapersonalnu, srednje izraženu logičko-matematičku i nisku tjelesno-kinestetičku. Jednojajčani blizanci koji imaju istu genetsku podlogu imaju slične, ali ne i jednake profile jer se njihova okruženja i način na koji su u interakciji s okruženjem razlikuju.

Iz svega navedenog vidimo da nam Gardnerova teorija omogućuje da svakom pojedinicu pristupamo individualno. Zbog toga je ova teorija našla najširu primjenu u eduka-cijskim sustavima – vrtićkom i školskom sustavu. Danas postoje škole koje su organizirale svoju nastavu i provjeru znanja prema Gardnerovoj teoriji višestrukih inteligencija. U razredu postoje centri za pojedinu inteligenciju s pripada-jućim aktivnostima i zadacima. Kada se obrađuje neka tema učitelji omogućuju učenicima da istu temu oprobaju putem različitih centara, a tako i kada provjeravaju znanje, učenici imaju priliku prikazati naučeno putem inteligencije koju oni imaju najviše razvijenu. Na primjer, ako djeca obrađuju po-vijest grada Zagreba, dijete koje ima lingvističku i glazbenu inteligenciju može osmisliti pjesmu o gradu Zagrebu, dok djeca koja imaju tjelesno kinestetičku i vizualnu mogu posje-titi neki muzej itd. Ono što je važno za primjenu Gardnerove torije je u okviru nastavne jedinice, ponuditi djeci nekoliko domaćih zadaća koje su osmišljene prema Gardnerovim inteligencijama, koju učenici sami biraju, prema svojim in-teresima.

Sama izraženost pojedine inteligencije procjenjuje se pu-tem centara, aktivnosti i zadataka, a dijelom i rješavanjem


testova. Najpoznatiji test je MIDAS test kojeg je razvio Bran-ton Shearer. Budući da u testovima mi sami procjenjujemo što nam ide dobro, ako se ne poznajemo dobro ili ne znamo dobro procijeniti ide li nam nešto bolje ili lošije, upitni su rezultati. Zbog toga je dobro, ako se test i koristi, primijeniti i procjenu putem aktivnosti i zadataka. Procjena inteligencija prema Gardnerovoj teoriji nije jednokratan čin, već proces u kojem djeca sudjeluju u različitim centrima, aktivnostima i zadacima, oprobavaju, istražuju i tek nakon nekog vremena moguće je zaključiti koje su djetetove dominantne inteligen-cije. Budući da su vrtićka djeca i djeca nižih razreda osnovne škole u razvoju, proces otkrivanja talenata zaista treba shvatiti kao proces u kojem će se tek kasnije moći preciznije zaključi-vati koje inteligencije dijete ima razvijenije i koja su područja djetetovog interesa. Najvažnije je kao što smo već naglasili:• nuditi djeci različite sadržaje, aktivnosti i zadatke• dati im slobodu da istražuju i otkrivaju u čemu su dobri

i što vole, a u čemu nisu i što ne vole• u područjima u kojima su dobri i koja vole omogućiti im

dodatne poticaje i mogućnost da se razvijaju.

GARDnEROVA .TEORIJA .U .PROGRAMU .VIRTOGRAD

Vratimo se sada na naš program Virtograd. Gardnerova teorija uz Gallupov model talenata daje nam najbolje moguć-nosti da ostvarimo svoje ciljeve koji se odnose na prepozna-vanje jedinstvenosti svakog djeteta i odrasle osobe, praćenje i otkrivanje koji su to talenti koje imamo. Gardnerova teorija, čiju primjenu ćemo prikazati, omogućuje nam da u radu s djecom i mladima otkrivamo njihove talente, povezujemo


koji su talenti važni za koja zanimanja i tako već tijekom školovanja imaju mogućnost povezivati svoje učenje i razvi-janje talenata s potencijalnim budućim zanimanjem. Još je jedna vrijedna i važna mogućnost ove teorije za naš rad, a to je otkrivanje i područje interesa budući da sama podjela inte-ligencija govori i o mogućim područjima ljudskog djelovanja.

U našem radu s djecom, mladima i odraslima, kada koristimo Gardnerovu teoriju i na njoj temeljene zadatke i aktivnosti, koristimo pojam talent iz više razloga. Neke in-teligencije u Gardnerovoj teoriji se i smatraju talentima, na primjer glazbeni i tjelesno-kinestetički te bi se moglo govo-riti o talentima umjesto inteligencijama. Nadalje, htjeli smo postići i konzistentnost s drugim modelom koji koristimo, a to je Gallupov model talenata, a u radu s djecom i mladima jednostavnije je objasniti pojam talent i povezati ga s našim potencijalima nego pojam inteligencije koji je višeznačan i postoje brojne teorije. Za naš praktični rad i ciljeve važno nam je da su pojmovi koje koristimo što jednostavniji za korištenje i prepoznavanje našim korisnicima, a to su djeca, roditelji i stručnjaci koji rade s djecom, ponajviše učitelji.

“U .Virtogradu .se .pojam .talent .odnosi .se .na .našu .urođenu .sposobnost .da .neku .aktivnost .s .lakoćom .izvedemo .

te .na .naše .urođene .specifične .načine .na .koje . .mislimo, .osjećamo .ili .se .ponašamo”

Definiciju talenta kao naše urođene specifične načine na koje mislimo, osjećamo ili se ponašamo dao je Gallup (Rath, 2007.) čiji model talenata koristimo u programu Edukator ID.


Kada smo u aktivnostima u kojima koristimo talente, osjećamo se zadovoljno i ispunjeno, a često izgubimo i po-jam o vremenu. Pojam talent se najčešće definira kao oblik natprosječno razvijene sposobnosti u nekom specifičnom području (Petz, 1992.). U našem programu talent je nešto šire definiran jer nismo usmjereni na traženje pojedinaca iznimnih sposobnosti, što znači da je naša sposobnost izra-ženija nego kod drugih, već smo usmjereni na pojedinca i one njegove sposobnosti u određenim područjima koje su razvijenije od njegovih sposobnosti u nekim drugim područ-jima. Zašto tako promatramo talent? Zato što, kada radimo u praksi, vidimo da svako dijete i svaki odrasli kada mu ponudimo aktivnosti iz različitih područja ljudskih djelat-nosti ima razvijenije sposobnosti u nekim područjima, nego u nekim drugima i upravo u tom području i aktivnostima gdje su mu sposobnosti razvijenije uživa i doživljava osjećaj uspjeha. U našem programu želimo da svako dijete može istraživati u kojim je područjima ljudskog djelovanja i u ko-jim aktivnostima dobro, koje zadatke svladava s lakoćom i u kojim aktivnostima i zadacima uživa. Jednako tako, želimo da djeca budu slobodna vidjeti i da u nekim područjima ljudskog djelovanja i aktivnostima postižu slabije rezultate, teže ih svladavaju ili ih uopće ne zanimaju. Takva slobo-da da dijete vidi svoje snage, ali i svoje slabosti, važna je za izgradnju samopoštovanja i samopouzdanja. Želimo da svako dijete misli: “Vrijedan sam sâm po sebi, bez obzira na svoje snage i slabosti. Znam u čemu sam dobar i tu ću se razvijati, a znam i gdje nisam. Uspjeh i zadovoljstvo kada koristim svoje talente dat će mi motivaciju i za one stvari u kojima nisam toliko dobar ili koje su mi teške.” Na pri-mjer, dijete koje je disleksično otkriva svoj talent za glazbu. U radu s njim mogu mu se dati vježbe u kojima proučava


svog omiljenog pjevača zbog čega je automatski motiviranije i za svoje vježbe zbog disleksije. Motivacija za vježbe koje su važne za disleksiju povećat će se ako mu omogućimo da uči ili se izražava glazbom i razvija ovaj talent te tako doživi i osjećaj uspjeha i osjećaj zadovoljstva.

Možemo se zapitati može li sloboda da dijete zna u čemu je dobro, a u čemu ne te sloboda da zna što voli, a što ne, dovesti do pada motivacije i uspješnosti u školi? Naš školski sustav djeci daje poticaje i znanja u različitim predmetima i očekuje se, a često postoji i pritisak zbog kasnijeg upisa u srednju školu, da dijete mora biti izvrsno i imati petice iz svih predmeta. Djeca koja to nemaju, čak i ako prolaze sa 4.5 često imaju osjećaj da ne vrijede, a djeca s još nižim prosje-kom često se mire sa “sudbinom” da će upisati “bezvrijedne i manje popularne škole” i razvija se osjećaj manje vrijednosti. Sloboda koju smo spomenule čini upravo suprotno, dijete zna u čemu je dobro i što voli i to ga usmjerava jasnije u kojem će se području kasnije školovati, ako posveti nešto više vremena onome što voli javit će se osjećaj zadovoljstva i uspjeha pa će ga to motivirati i za ono što mu se ne sviđa. Mi želimo djecu koja će odrasti i postati motivirani kuhari, pjevači, matematičari, političari, automehaničari, motivirani u čemu god se odluče ostvariti. Sjetite se restorana u kojem ste jeli, u kojem je bio konobar koji autentičan i s voljom dolazi, poslužuje vas i komunicira s vama, a pritom vješto koristi svoje ruke u posluživanju, ili cvjećarku koja s voljom i entuzijazmom slaže aranžmane tako da je vidljiva razlika između njenih i svih drugih, jer su ti aranžmani njen izričaj. Sjetite se svojih učitelja ili učiteljica koji su sa zanosom pre-davali i s interesom slušali vaša pitanja, a onda se potrudili pronaći i odgovore na njih. Želimo da djeca koja odrastaju


u ljude koji autentično i s entuzijazmom rade svoj posao ne budu iznimke, nego pravilo.

Voljeli bismo zajedno s vama promotriti našu stvarnost i što sve dobro radimo s djecom kada želimo da ostvare svoj puni potencijal, što nedostaje i što radimo štetno?

Budući da se talent definira kao iznimna sposobnost u nekom specifičnom području, u praksi to znači da pratimo razvoj djece i pronalazimo djecu s iznimnim sposobnostima u određenom području i omogućujemo im daljnji razvoj ta-lenta. Programi za djecu iznimnih sposobnosti vrijedni su jer iznimno talentiranoj djeci treba omogućiti da dalje razvijaju svoj talent, zato što oni stvaraju inovacije i napredak društva. Na žalost, u većini vrtića i škola ne postoje programi identifi-kacije i daljenjeg razvoja darovite i iznimno talentirane djece. Što se događa s djecom koja imaju u određenoj mjeri neki talent, ali nemaju izniman? Na primjer, promatramo dvije djevojčice u jednoj vrtićkoj skupini. Obje vole pjevati, obje imaju sluha, osjećaj za ritam i sve druge sposobnosti vezane uz glazbeni talent. Kada bismo tražili iznimne talente izabrali bismo Mariju da pjeva u zboru, da ide u glazbenu školu ili bismo joj ponudili neki drugi program u kojem može dalje razvijati svoj talent. Mia koja s lakoćom svladava i sudjeluje u glazbenim aktivnostima nema toliko izražen talent pa njoj nećemo ponuditi dodatne poticaje. I tako Marija kreće u do-datni program za glazbeni, a Mia koja ima smisla za glazbu i voli glazbu ostaje tu gdje je i njen talent ostaje nerazvijen. Puno je Mia koje bi svoj doprinos mogle dati pjevajući kao odgojiteljice ili učiteljice, koje bi vodile zborove ili jednostav-no pjevale i svirale za sebe i svoju obitelj.

U vrtićima i školama postoje stručno-razvojne službe u kojima najčešće radi i psiholog čija je jedna od uloga i


praćenje razvoja djece. Najčešće se prati razvoj motorike, okulomotorike, intelektualni razvoj i socio-emocionalni ra-zvoj. U praćenju se često koriste razvojni testovi koji nam pokazuju je li razvoj djeteta ujednačen u svim područjima i odgovara li za dob ili je neujednačen i tada u nekim ili svim područjima odgovara nižoj dobi u odnosu na kronološku dob ili je u nekim ili svim područjima viši u odnosu na dob. Predškolski i školski sustav uglavom je napravljen po mjeri djece urednog razvoja, a djeca ubrzanog ili usporenog razvoja imaju posebne potrebe, pa nam je informacija o od-stupanju djetetovog razvoja od očekivanog za dob vrijedna informacija kako bismo mogli redovni program prilagoditi ili ponuditi posebni program za takvu djecu. Posebni ili prilagođeni programi se, u većoj ili manjoj mjeri, provode u vrtićima i školama pa tako postoje prilagođeni programi za djecu s teškoćama u razvoju čiji razvoj ne odgovara za kronološku dob ili je neujednačen pa razvoj u nekim po-dručjima ne odgovara za dob, a ponegdje postoje i obogaćeni programi ili specijalizirani programi za darovitu djecu, djecu čiji razvoj odgovara višoj dobi od njihove kronološke dobi, a često je i neujednačen pa, na primjer, razvoj intelektualnih sposobnosti ide brže, a socio-emocionalni razvoj sporije nego očekujemo u odnosu na kronološku dob djeteta. Zbog čega je važno razumijeti temu praćenja razvoja djece kada govorimo o temi otkrivanja talenata kod djece prikazat ćemo u tekstu koji slijedi.

DAROVITA .DJEcA .U .PROGRAMU .VIRTOGRAD

Važno je da svi znamo na koju se to djecu točno misli. Važno je i da se oslobodimo, i kao roditelji i kao učitelji, predra-suda prema ovoj djeci. Postoje različite teorije i definicije


darovitosti, a ovdje ćemo izdvojiti model prema kojem su daroviti oni koji imaju visoke sposobnosti, koja su kreativna u smislu da svojim sposobnostima, usvojenim znanjima i vještinama mogu osmisliti nešto potpuno novo, inovativno i koja imaju specifičnu motivaciju u vidu posvećenosti zadatku (Renzulli, 1978.). Zašto je važno da znamo tko su darovita djeca? Zašto je važno da odbacimo mitove i predrasude o njima? Ovdje ću navesti samo neke od mitova: sva djeca su darovita, darovita djeca su uspješna u svim predmetima u školi, darovita djeca su nedruželjubiva i drugi. Posljedica mitova je da roditelji darovite djece često ne žele prihvatiti da su njihova djeca darovita jer misle da će se time djeca isticati ili da ne treba s njima ništa posebno raditi. Posljedica mitova jest da se ne bavimo darovitom djecom da se drugi roditelji i djeca ne bi osjećali loše iako to što je dijete daro-vito ne govori da su ta djeca vrijednija ili važnija od druge, već jednostavno to da trebaju nešto drukčiji pristup. Budući da očekujemo da su darovita djeca ona koja su u svemu uspješna, propuštamo vidjeti darovitu djecu koja većinom imaju vrlo specifično područje interesa i često ne postižu izvrstan rezultat u školi. Posljedica je i to da ih ne vidimo jer očekujemo da oni pokazuju iznimne rezultate, a velik dio ove djece pokazuje više problematična ponašanja, nego svoju darovitost. Ovu djecu važno je prepoznati i zato što ta djeca imaju i neke specifične karakteristike kod spavanja, jedenja, socio-emocionalnog razvoja pa je važno pomoći im uspješno funkcionirati u svakodnevici, surađivati i biti prihvaćena u društvu svojih vršnjaka, ali i općenito. Darovita djeca su pojedinci koji će zbog svojih visokih sposobnosti društvu dati doprinos inovacijama, novim otkrićima te progresivnim napretkom u raznim područjima. Zato je važno prepoznati ih i omogućiti im da razviju svoje talente. Takva djeca često


trebaju mentorstvo, jer njihove sposobnosti nadilaze redovite predškolske i školske programe.

Jesu li darovita djeca vrijednija ili važnija od druge djece? Odgovor je – ne. Ona jednostavno svojim karakteristikama mogu dati specifičan doprinos društvu.

Kako program Virtograd odgovara na potrebu za prepo-znavanjem i razvijanjem talenata darovite djece? Budući da je naš cilj omogućiti svakom djetetu da prepozna u kojem području je dobro i u kojem području se želi razvijati te sva-ko dijete i odraslu osobu vidimo kao neizostavni dio cijelog jednog mehanizma, pristupamo individualno svakom dje-tetu i tako je veća vjerojatnost da ćemo prepoznati darovitu djecu i uputiti dijete i roditelje na mogućnosti koje postoje za darovitu djecu u našoj državi, od psihološke procjene do programa gdje dijete može razvijati svoje talente, a u samom vrtićkom i školskom sustavu primjenom programa Virtograd darovito dijete osvještava da je vrijedno i posebno baš takvo kakvo jest i ima priliku razvijati i koristiti svoje talente u projektima koji se provode te biti prihvaćeno baš takvo ka-kvo jest.

Naš program, budući da ima za cilj pomoći svakom dje-tetu otkriti svoje potencijale, potiče otkrivanje darovite djece, otkrivanje i razvoj njihovih talenata u područjima interesa i nadopunjuje rad s darovitom djecom u vrtićima i školama tamo gdje postoji.

DJEcA .UREDnOG .RAzVOJA .I .PROGRAM .VIRTOGRAD

Često se kaže da je predškolski i školski sustav prilagođen upravo ovoj djeci, djeci koja ni u jednom području razvoja


koje pratimo ne odstupaju za dob i uglavnom imaju ujedna-čen razvoj. U ovoj skupini najveći je postotak djece. Budući da njihove sposobnosti uglavnom odgovaraju zahtjevima vrtića ili škole oni često čine jednu “sivu masu” kojoj se obraćamo kao grupi i teško razaznajemo pojedince kada smo u ulozi odgojitelja ili učitelja. Budući da je u našem društvu kriterij za uspjeh izniman rezultat, a u ovoj skupini djece ako ne pogledamo malo bolje svako dijete, nećemo vidjeti njihove talente, roditelji djece urednog razvoja imaju često jedan cilj, a to je da djeca imaju petice u školi i da upišu školu ili fakultet koji će im omogućiti sigurnu budućnost. Roditelji ove djece, a i sama djeca, ako ne uspijevaju dobiti dobre ili izvrsne ocjene u školi mire se s time da će upisati “lošije škole” i da će “preživljavati” u životu.

Živimo u vremenu brzih promjena i teško je reći koja će zanimanja odumrijeti, a koja će se pojaviti za 10-ak ili 20-ak godina pa je teško i sa sigurnošću znati koja će škola ili fakultet donijeti najviše novca i sigurnosti. Ima li smisla onda ovo što radimo u ulozi roditelja? Ima li smisla usmjeriti se samo na sadržaj koji trebamo proći s djecom u vrtiću ili školi? Nama se čini da nema.

Budući da je teško predvidjeti što će biti u budućnosti sa zanimanjima i tržištem rada, važno je prihvatiti da su daro-viti pojedinci ti koji stvaraju temelje za radikalnije promjene i napredak društva, ova skupina djece mogla bi biti oni koji će nositi, provoditi i dalje razvijati te promjene i omogućiti da se napredak i dogodi. Na primjer, danas su popularne društvene mreže. Facebook je bio inovacija i njegov osnivač je osmislio taj proizvod, no nije ga mogao sam realizirati. Potreban je velik broj ljudi da bi se ova društvena mreža mogla dalje razvijati, održavati i postojati. Za to je potreban velik broj ljudi različitih zanimanja. Ono što je važno da bi


se ovakav projekt održao jesu motivirani zaposlenici. Hoće li zaposlenici biti motivirani ako rade posao u kojem se ne nalaze? Teško.

Što nam je onda činiti? Umjesto “sive mase” koju čine djeca koja se, naoko, ni po čemu ne ističu, razviti pojedince tako što ćemo ih promatrati i pratiti, dati im mogućnost da oprobaju različite aktivnosti i zadatke, promatrati svako pojedino dijete i područje gdje ono u odnosu na sebe i svoje mogućnosti postiže najbolje rezultate i pomoći mu otkriti koja su to po-dručja koja ga zanimaju, omogućiti svakome od njih da se razvijaju u tim područjima, a vrijeme će pokazati u što će se otkriveni talenti oblikovati, koje će to zanimanje i posao biti u kojem će doći do izražaja talenti svakog pojedinog djeteta.

Ova djeca budući su liječnici, automehaničari, frizerke, psiholozi, učitelji, veterinari i razna druga zanimanja su im na raspolaganju. Želimo li ići kod liječnika koji “preživljava” na svom poslu ili bismo ipak htjeli doći kod liječnika koji voli svoj posao, koji se unapređuje i stječe nova saznanja u području medicine? Vjerujem da bi gotovo svi izabrali ovog drugog liječnika. Važno je razumjeti i prihvatiti da svatko od nas ima svoju ulogu u društvu i da je svatko od nas jedin-stven te može dati jedinstveni doprinos ovome svijetu. Kada ovo kažemo često opet mislimo da ako ne možemo dati neki veliki i značajan društveni doprinos ne vrijedi niti pokušati biti jedinstveni kakvi jesmo. Pokazat ćemo vam na jednom “običnom” primjeru kako je ovo zabluda.

Postoji jedna cvjećarnica u kojoj radi gospođa koja gotovo uvijek zadovoljno izrađuje aranžmane. Kada priča o svojem poslu oči joj zasjaje. Njeni aranžmani drugačiji su od drugih jer su odraz njene strasti u ovom poslu i baš zbog toga uvijek ima puno narudžbi.


Vrtići i škole imaju program koji je zadan i koji moraju slijediti, često su i financijska sredstva koja su na raspolaga-nju ograničena pa ne postoji prostor za radikalno drukčiji pristup. Kada primjenjujemo program Virtograd u nekom području, na primjer u školi, cilj nam je opisan način rada uklopiti u postojeći rad i postojeće projekte. Iskustvo nam je pokazalo da već i male promjene u pristupu djeci i stvaranju okruženja u kojem djeca mogu oprobati, istraživati, upoznati sebe i svoje talente dovodi do toga da su djeca motiviranija za dolazak u školu, učenje i sudjelovanje u nastavi, a pri-tom imaju priliku i povezati dobiveno znanje s konkretnim projektima i iskoristiti svoje sposobnosti za krajnji ishod projekta.

DJEcA .S .TEŠKOĆAMA .U .RAzVOJU .I .PROGRAM .VIRTOGRAD

Djeca s teškoćama u razvoju mogu pokazivati odstupanje u svim područjima razvoja koje pratimo ili samo nekima u vidu sposobnosti koje odgovaraju za nižu dob od njihove ili jednostavno njihov mozak funkcionira drukčije od većine djece kao na primjer kod djece s teškoćama iz senzornog spektra gdje djeca imaju jedan od senzornih kanala slabiji pa njihov mozak, na primjer, mirise registrira na način da ih dijete doživljava prijeteće. U toj kategoriji se nalaze djeca s vrlo raznolikim teškoćama i teško je govoriti o toj djeci kao da pripadaju istoj kategoriji. Dio ove djece uključen je u redovni vrtićki ili školski sustav, dok je dio uključen u škole s prilagođenim programima. Velik dio svog vremena ta djeca i njihovi roditelji provode na različitim vježbama ili terapijskim procesima kojima se potiče djetetov razvoj u po-dručju teškoća ili se pokušava djetetu omogućiti da najbolje


što može funkcionira u okruženju u kojem se nalazi. Ovaj rad s djecom od velike je važnosti, no u tom radu često zabo-ravimo pratiti u kojem području svako od ove djece pokazuje lakoću svladavanja zadataka ili aktivnosti uzimajući u obzir maksimalne mogućnosti svakog od njih. U ovoj skupini djece postoje i djeca koja istovremno imaju teškoće u razvoju kao što su, na primjer, ADHD i Aspergerov sindrom koji znaju postizati i natprosječne rezultate na testovima inteligencije i pokazuju iznimnu talentiranost. Kada bismo djeci s teškoća-ma u razvoju omogućili da otkriju svoj potencijal, omogućili bismo im da se i oni sami dožive vrijednima i jedinstvenima, da dožive uspjeh i baš tim sposobnostima doprinesu svom životu i životu društva. Kada bismo im omogućili da se ra-zvijaju u području svojih talenata i interesa, vidjeli bismo da i oni mogu imati važnu ulogu u društvu.

Ako želimo vidjeti gdje su njihovi talenti, Gardnerova teorija nam dobro može pomoći da ih pronađemo. Postoje škole koje koriste Garednerovu teoriju višestrukih inte-ligencija u radu s djecom s teškoćama u razvoju jer nam koncept višestrukih inteligencija pomaže da vidimo svako to dijete kao pojedinca, umjesto teškoću. Nedavno je na programu prikazan prilog o dječaku sniženih kognitivnih spsobnosti. Njegovi roditelji dobro su prepoznali dječakove interese i aktivnosti koje mu dobro idu. Naveli su da voli biti u prirodi i da zadatke vezane uz vrt kao što su zalijevanje i plijevljenje obavlja bez greške. Prema Gardneru ovo bi bilo područje naturalne inteligencije. Možemo se sada zapitati je li opravdano zalijevanje vrta i plijevljenje nazvati talentom? U klasičnom smislu, kad pod talentom mislimo na ljude iznimnih postignuća, ne možemo, ali prema našoj definiciji talenta pri čemu je talent sposobnost da nešto izvedemo s lakoćom i pritom ne uspoređujemo osobu s drugima, nego


želimo u raznim područjima ljudskog djelovanja vidjeti u čemu je osoba dobra i što radi s lakoćom te što voli, mo-žemo i ove mladićeve sposobnosti nazvati talentom. Ako ovog mladića promatramo u klasičnom sustavu ispodprosjek, prosjek, natprosjek, vjerojatno neće naći ni zaposlenje kao što većina osoba s teškoćama u razvoju ni ne može naći, ali ako gledamo svakog pojedinca i ono u čemu je dobar, ovaj mladić bio bi jako koristan u bilo kojem obliku vrtlarstva i budući da ne radi greške u navedenim aktivnostima, bio bi sigurno od koristi mnogima koji trebaju nekog da se brine o njihovu vrtu.

Programom Virtograd omogućavamo i ovoj djeci da oprobaju, istraže tko su oni, svoje mogućnosti i da koriste svoje talente, daju svoj doprinos projektu na kojem se radi, a kasnije i društvu.

U .PROGRAMU .VIRTOGRAD .I .DAROVITU .DJEcU .I .DJEcU .UREDnOG .RAzVOJA .I .DJEcU .S .TEŠKOĆAMA .U .RAzVOJU .SMATRAMO .VRIJEDnIMA .I .JEDInSTVEnIMA

Ako pogledamo našu trenutnu stvarnost u vrtićkom i školskom sustavu, nijedno dijete bez obzira na razvojni status ne dobiva priliku upoznati sebe i koristiti sve svoje potenci-jale. Program Virtograd potiče stvaranje okruženja u kojem se svako dijete i svaku odraslu osobu smatra vrijednom i koju se doživaljava jedinstvenom, u tom programu imamo želju pratiti i vidjeti koje je to područje, koje su to aktiv-nosti i zadaci u kojima je dijete ili odrasla osoba dobra, u kojima je ispunjena, okruženje u kojem će se djecu i odrasle učiti razvijanju vrlina – onih ponašanja i navika koje nam

74 VIRTOGRAD

pomažu da razvijemo što je najviše moguće svoje potencijale i pretvorimo ih u snage.

Naš program ima puno prednosti. Vrijeme će pokaza-ti i gdje je prostor za razvoj i unaprijeđenje, a mi smo tu, spremni za suradnju s djecom, roditeljima, stručnjacima iz prakse i znanstvenicima kako bismo zajedno omogućili:

“da svako, baš svako dijete dostigne svoj puni potencijal,

da bude zadovoljan pojedinac, da se i u teškim trenucima svog života može osloniti na svoje razvijene snage

i da bude koristan za svoju zajednicu i društvo.”

VIRTOGRAD

3. PROJEKT “VIRTOGRaD

U RaZREDnOJ naSTaVI”

(primjena .programa .Virtograd .u .projektu . .“Virtograd .u .razrednoj .nastavi”)

Opis, svrha i ciljevi projekta

3 . PROJEKT “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI”

3 . PROJEKT “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI” 77

OPIS .PROJEKTA .“VIRTOGRAD .U .RAzREDnOJ .nASTAVI”Podsjetimo .se .svrhe .i .ciljeva .programa .Virtograd .

SVRHA .PROGRAMA .VIRTOGRAD

Pomoći djeci, roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom izgraditi okruženje u kojem će svako dijete moći slobodno istraživati i otkriti svoje talente, razvijati ih i pritom izgradi-ti samopoštovanje, samopouzdanje, vrline i navike kako bi postiglo svoj puni potencijal kojim će graditi ispunjen život u sinergiji s drugima.

cIlJEVI .PROGRAMA .VIRTOGRAD

• Razviti svijest o tome da je svatko od nas vrijedan i je-dinstven

• Omogućiti svakom djetetu da istražuje svijet oko sebe i u tom procesu upozna sebe – svoje talente i interese te tako izgradi svoje samopoštovanje

• Poticati kreativnosti i stvaralaštvo kod svakog djeteta otvarajući prostor i vrijeme da svatko dijete koristi svoje talente

• Korištenjem talenata i ostvarivanjem produkata stvoriti temelj za razvoj samopouzdanja

• Stvoriti okruženje u kojem će djeca graditi vrline i navike koje će im pomoći da ostvare svoj puni potencijal što će dovesti do osjećaja zadovoljstva i ispunjenosti

78 VIRTOGRAD 3 . PROJEKT “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI”

I ne zaboravimo našu formulu za uspjeh:

USPJEH=

TALENT+

ZNANJE I VJEŠTINE+

PRILIKA DA TALENT KORISTIMO I RAZVIJAMO+

VRLINE I NAVIKE

Svrhu i ciljeve programa Virtograd htjeli smo na jedno-stavan način implementirati u projekt “Virtograd u razrednoj nastavi”, koristeći postojeće resurse i način rada u školi.

Naš rad na ovom projektu može se podijeliti u dva dijela:1 . . Edukacija za djecu, roditelje i učitelje2 . . Postavljanje i izvedba predstave

Aktivnosti u obje cjeline omogućile su nam ostvarivanje naših ciljeva. Tijekom projekta pripremili smo i slikovnicu Karte za zoološki vrt i roman za djecu Čiji je crtež najljepši, a razvili smo i igre i aktivnosti kako bi djeca na jednostavan i zabavan način upoznala Garnerovu teoriju te je primijenila u prepoznavanju svojih talenata i njihovu povezivanju sa za-nimanjima i ulogama za pripremu predstave.

1 . .EDUKAcIJA .zA .DJEcU, .RODITElJE .I .UČITElJE

Pripremili smo tri uvodne radionice kojima smo htjeli dje-ci, roditeljima i učiteljima omogućiti da upoznaju program

VIRTOGRAD 3 . PROJEKT “VIRTOGRAD U RAZREDNOJ NASTAVI” 79

Virtograd, koncept IDa te način na koji pomažemo djeci i odraslima otkriti i razvijati talente, a kod djece i poticati cje-loviti razvoj. Na ovim radionicama djeca, roditelji i učitelji imali su priliku upoznati i Gardnerovu teoriju višestrukih inteligencija kao okvir za otkrivanje talenata. Nadalje, imali su prilike povezivati talente i uloge potrebne za stvaranje i izvedbu kazališne predstave kao i povezati talente i posto-jeća zanimanja. Na taj način svi polaznici su imali priliku osvijestiti da svatko od nas ima određene talente koji nam omogućuju da stvaramo u puno različitih uloga i zanimanja pa je stoga važno istražiti i područje naših interesa. Radeći s djecom na projektu istraživali smo i gdje nam je srce, koji nam je talent/koji su nam talenti najdraži te koje nam je područje djelovanja najdraže. Iako su teme bile iste za sve tri skupine, sam proces radionica bio je ponešto različit za svaku skupinu polaznika. U sljedećem dijelu kratko ćemo opisati svaku radionicu putem svrhe i ciljeva. Budući da ove edukacije za sve sudionike koji se odluče provesti projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” izvode edukatori programa Virtograd, radionice nisu prikazane detaljno kao radionice za postavljanje i izvedbu predstave koju izvode učitelji koji se priključe projektu pa im je u ostvarenju istih važno znati svaki korak radionice. Svi učitelji koji bi voljeli samostalno voditi i ovaj dio i na taj način doprinijeti širenju ovog pro-jekta i načina rada, mogu se javiti na e-mail adresu koja se nalazi na kraju priručnika.

2 . .POSTAVlJAnJE .I .IzVEDBA .PREDSTAVE

Okosnica projekta Virtograd u školi jest postavljanje i izved-ba predstave “Čiji je crtež najbolji”. Riječ je o priči u kojoj tri djevojčice koje zbog toga što uživaju u crtanju prelaze


u raspravu čiji je crtež najbolji. U tu raspravu uključuju se malena bića iz grada Virtograda – Virtići, vrline koje djeci pomažu da prihvate sebe i prepozanju svoje talente, ali i da razviju vrline koje će im pomoći da ostvare svoje talente u su-radnji s drugima. Kako otkrivanje talenata, izgradnja vrlina, razvoj kreativnosti i stvaralaštvo ne bi bilo prejednostavno, tu su i Manići, stanovnici Manograda koji svojim otrovnim strelicama doprinose da se djeca osjećaju bezvrijedno, da se uspoređuju jedni s drugima, da su zavidna i svadljiva, a naj-više od svega vole svađu i razdor među djecom te odvraćanje od korištenja svojih talenata. U priči se pojavljuje i Virtica Posebnica te Virtići gospodin Talentić i gospodin Marljivko koji djeci pomažu da vide kako je svatko vrijedan i poseban te kako je svatko dobio talente koje je važno otkriti, razvijati i onda koristiti.

Djeca najbolje uče o sebi i svijetu oko sebe u igri i putem priča. Tako u ovoj priči imaju priliku proživjeti situacije ko-je se i njima događaju. U dobi od 6 godina razvojno raste uspoređivanje i natjecanje s drugom djecom, tako da je situ-acija iz priče dobro poznata djeci. Virtići i Manići pokazuju djeci što se s njima događa u tim situacijama, a Virtići im pomažu kako ih razriješiti. Posebno, uživljavanjem u priču imaju priliku osjetiti i vidjeti da je uistinu svatko vrijedan i poseban. Kada smo prvi puta provodili ovaj projekt, pjesma iz predstave “Svako dijete je vrijedno i posebno” odmah je ušla u dječje uši i srce te je bez puno ponavljanja ostala s njima i godinu dana kasnije kada smo se ponovno susreli.

Postavljanje i izvedba predstava nije nešto novo u škol-skom sustavu. Baš zato što je djeci i učiteljima već poznat ovakav projekt, odlučili smo upravo proces postavljanja i izvedbe predstave iskoristiti za implementiranje programa Virtograd. Postavljanje i izvedba predstave najčešće je projekt


na kojem djeca imaju priliku konkretno iskoristiti svoje spo-sobnosti i vidjeti rezultat svoga rada, što doprinosi njihovu samopoštovanju i samopouzdanju. Nažalost, uz svu vrijed-nost ovakvih projekata u školama, uobičajen proces često nije poticajan za djecu u smislu otkrivanja svojih talenata i interesa, a ni osjećaja da smo svi vrijedni i da svatko jedna-kom važnošću doprinosi projektu bez obzira na ulogu koju ima na projektu. Zašto je tome tako? Zato što najčešće učitelj sam bira koji učenici bi bili dobri za koje uloge i pri tom odabiru, često djeca koja su introvertirana se ne ističu previše na nastavi ostanu neprepoznata i često ne budu uključena u one aktivnosti u kojima bi mogli zablistati. Uobičajen proces stvaranja predstave vodi učitelj i djeca imaju malo prilike u punini doprinijeti svojim idejama i rješenjima. Zbog svega navedenog htjeli smo izabrati nešto poznato učiteljima i učenicima – predstavu i doći do konačnog produkta na potpuno drukčiji način, stvarajući okruženje u kojem djeca mogu slobodno vidjeti da je svatko vrijedan i poseban, pro-bati različite aktivnosti i bez pritiska od ocjenjivanja i vred-novanja, sama vidjeti što im ide dobro, a što ne, koje uloge im se sviđaju, a koje ne. Budući da su sami odlučivali u koje timove će se uključiti i koje uloge će izabrati u postavljanju i izvedbi predstave, njihova motivacija je bila velika i davali su se u potpunosti u svojim ulogama te vidjeli da su sve uloge u nastajanju predstave bile važne.

Kada bi predstava bila analogija sa životom vidjeli bismo da često samo neka zanimanja i samo iznimna postignuća imaju vrijednost i važnost, a ne vidimo da su baš sva zani-manja važna i vrijedna da bi naš svakodnevni život mogao funkcionirati.

Jednom prilikom obratio mi se jedan čovjek s divljenjem jer ja imam završen fakultet i tako plemenito zanimanje


(psiholog), iskreno me to začudilo jer se radilo o čovjeku koji je izvrstan automehaničar i kojeg puno ljudi preporučuje drugima. Ražalostio me njegov komenatar i moj odgovor je bio: “Vrijedno je što sam završila fakultet i što radim s ljudima i na neki način doprinosim njihovim životima, ali ja ne znam ništa o autima, a auto mi je važan. Toliko ništa ne znam o njima, a nemam niti interesa dovoljno da bih naučila i najosnovnije. Bez tebe i tvog znanja, a i ljubavi koju unosiš u svoj posao, moj auto bi propao u vrlo kratkom roku. Koli-ko ljudi danas koristi auto? A koliko ljudi zna održavati auto? Koliko popraviti? Meni se čini da ste ti i tvoje zanimanje važni za mnoge ljude.” Čovjek je ostao začuđen i komentirao da nikada nije o tome tako razmišljao.

Naš program Virtograd u “malom” projektu postavljanja i izvedbe predstave omogućio je djeci da dožive, oprobaju, vježbaju ono u čemu su dobri, što vole, a posebno su imali priliku vidjeti da su baš sve uloge bile važne da bi se pred-stava uopće održala.


cIlJEVI .PROJEKTA .“VIRTOGRAD .U RAzREDnOJ .nASTAVI”

1 . . Edukativnim radionicama osvijestiti djecu, roditelje i učitelje da je svatko od njih vrijedan i poseban

2 . . Upoznati djecu, roditelje i učitelje s Gardnerovom te-orijom višestrukih inteligencija kao jednim od okvira prepoznavanja talenata

3 . . Omogućiti djeci da otkrivaju i razvijaju svoje talente na radionicama za djecu i aktivnostima s učiteljima nakon radionica i u procesu nastanka predstave

4 . . Poticati kreativnost i stvaralaštvo kod djece dopuštajući im da sami daju doprinos u procesu stvaranja predstave idejama i njihovim realizacijama

5 . . Graditi vrline i navike koje pomažu razvoju talenata u procesu stvaranja predstave

6 . . Omogućiti djeci da istražuju povezanost različitih talenata s ulogama koje su potrebne da bi nastale predstave

7 . . Omogućiti djeci da istražuju povezanost različitih talenata sa zanimanjima koja postoje


ATIVnOSTI .PROJEKTA .“VIRTOGRAD .U .RAzREDnOJ .nASTAVI”

Naš rad na projektu “Virtograd u razrednoj nastavi” odvi-ja se na dvije razine – jedna je edukativna, druga je samo stvaranje predstave, a provodi se u sljedećim koracima i aktivnostima:

PREDSTAVlJAnJE .PROJEKTA .DJEcI, .UČITElJIMA .I RODITElJIMA

1 . . Predstavljanje projekta Virtograd učiteljima škole2 . . Sastanak s učiteljima koji žele sudjelovati u projektu3 . . Sastanak s djecom koja žele sudjelovati u projektu – pre-

zentacija projekta

EDUKAcIJA .DJEcE, .RODITElJA .I .UČITElJA

4 . . Uvodna radionica za učitelje: Radionica “ID Djeteta” – Kako otkriti talente i potaknuti cjeloviti razvoj djece

5 . . Uvodna radionica za djecu (i učitelje): Predstava “Čiji je crtež najljepši” i predstavljanje programa Virtograd i projekta “Virtograd u razrednoj nastavi”

6 . . Uvodna radionica za roditelje (1): Predstava “Čiji je crtež najljepši” i predstavljanje programa Virtograd i projekta “Virtograd u razrednoj nastavi”

7 . . Uvodna radionica za roditelje (2): “ID djeteta” – Kako otkriti talente i potaknuti cjeloviti razvoj djece

8 . . Radionica za učitelje: “Otkrivamo talente” – Gardnerova teorija višestrukih inteligencija i otkrivanje talenata


9 . . Radioncia za roditelje: “Otkrivamo talente” – Gardnerova teorija višestrukih inteligencija i otkrivanje talenata

10 . . Radionica za djecu: “Otkrivamo talente” – Gardnerova teorija višestrukih inteligencija i otkrivanje talenata

11 . . Aktivnosti učitelja s djecom: “Otkrivamo talente”12 . . Radionica za učitelje: “Talenti i uloge u pripremi i izvedbi

kazališne predstave”13 . . Radionica za djecu: “Talenti i uloge u pripremi i izvedbi

kazališne predstave”

PRIPREMA .I .IzVEDBA .PREDSTAVE

14 . . Radionica: Podjela uloga15 . . Radionica: Scenarij, scene, likovi16 . . Obrada jedne scene kroz 8 radionica17 . . Radionica: Podjela u timove18 . . Radionica: Podjela rada unutar timova19 . . Radionica: Razrada, izrada, vježbanje20 . . Radionica: Povezivanje svih elemenata u cjelinu21 . . Radionica: Generalna proba22 . . Radionica: Izvođenje kazališne predstave

KAKO .SE .UKlJUČITI .U .PROJEKT .“VIRTOGRAD .U .RAzREDnOJ .nASTAVI”?

Ako želite provesti projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” u svojoj školi, pošaljite upit na e-mail naveden na kraju priruč-nika. Sastanke na početku projekta i edukativne radionice za djecu, roditelje i učitelje koji se žele uključiti i provesti projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” vode edukatori programa

86 VIRTOGRAD

Virtograd udruge Put do Uspjeha i savjetnici programa EDUKATOR ID tvrtke Edukator Kreator.

Aktivnosti uz radionice koje učitelji provede s učenicima kao i radionice za postavljanje i izvedbu predstave provode učitelji uz podršku edukatora programa Virtograd. Edukacije za djecu, učitelje i roditelje mogu voditi i učitelji nakon što su prošli edukaciju u udruzi Put do uspjeha.

VIRTOGRAD

3.1. PROJEKT “VIRTOGRaD


Edukacija djece, učitelja i roditelja



EDUKAcIJA .DJEcE, .RODITElJA .I UČITElJA

U edukativnom dijelu projekta “Virtograd u razrednoj nasta-vi” htjeli smo upoznati djecu, roditelje i učitelje s temom ot-krivanja talenata te poticanja cjelovitog razvoja, programom Virtograd i konceptom Edukator IDa – inovativnog alata za otkrivanja potencijala svakog pojedinca, te povezati talente s ulogama potrebnim u postavljanju i izvedbi predstave kao i s postojećim zanimanjima.

Sve tri skupine prolaze radionice istih tema, no naslovi i sadržaj nekih radionica prilagođeni su djeci. Ukupno postoje četiri radionice. Prijedlog je da djeca i učitelji sudjeluju u sve četiri radionice dok su za roditelje dovoljne prve tri.

RADIOnIcE .zA .DJEcU, .UČITElJE .I .RODITElJE

DJECA UČITELJI RODITELJI

1 . Predstava Čiji .je .crtež .najljepši i program Virtograd

2 .“Moj ID – tko

sam ja?”“ID djeteta” – kako otkriti talente i

potaknuti cjeloviti razvoj djece

3 . “Otkrivamo talente” – Gardnerove višestruke inteligencije

4 .“Talenti i uloge u pripremi i izvedbi

kazališne predstave”/

* radionice za djecu traju 45’ * radionice za učitelje 90-120’


1. RaDIOnICa: PREDSTaVa “ČIJI JE CRTEŽ naJLJEPŠI” I PREDSTaVLJanJE PROGRama VIRTOGRaD I PROJEKTa “VIRTOGRaD U RaZREDnOJ naSTaVI”

KOME .JE .nAMIJEnJEnA .RADIOnIcA?

Radionica je namijenjena djeci, učiteljima i roditeljima. Djeca i učitelji sudjeluju istovremeno u radionici, a roditelji odvoje-no. Tijek radionice za sve tri skupine je isti.

ŠTO .RADIMO? .Koji .je .cilj .radionice?

Cilj radionice je pogledati predstavu “Čiji je crtež najljepši” te se upoznati s programom Virtograd i projektom “Virtograd u razrednoj nastavi”.

zAŠTO .RADIMO? .Koja .je .svrha .radionice?

DJEcA

Pomoći djeci osvijestiti kako često upadaju u zamku us-poređivanja s drugima i stvaraju lošu sliku o sebi jer nisu dovoljno dobra kao drugi.Pomoći djeci prepoznati kako je svako dijete i svaka odra-sla osoba važna i vrijedna te kako u sebi skriva telente koje je potrebno otkriti i razvijati, a čine nas vrijednima i


jedinstvenima. S razvijenim talentima postajemo sretniji i zadovoljniji, a život ljepši i bogatiji.

UČITElJI

Pomoći učiteljima da osvijeste kako često upadaju u zamku upoređivanja svojih učenika i kako ih, uglavnom nesvjesno, etiketiraju prema svom dojmu. Potrebno je svakom učeniku ponuditi različite aktivnosti da bismo ih dobro upoznali i otkrili njihove talente.Pomoći učiteljima da osvijeste važnost da svakodnevno su-stavno promatraju svakog pojedinog učenika u svom razredu i da svaki od njih ima nešto u čemu je dobar.

RODITElJI

Osvijestiti roditeljima da je svatko od nas vrijedan i poseban te da ne smijemo uspoređivati jedno dijete s drugim.Pomoći im osvijestiti da su i oni i njihovo dijete/djeca vri-jedni i posebni.Trebaju prihvatiti činjenicu da baš svatko od nas ima talente koje je pozvan koristiti, a koji ih čine posebnima i jedinstve-nima.

DODATAK .zA .RAD .S .DJEcOM:

nASTAVnI .PREDMET: Hrvatski jezik – medijska kulturanASTAVnA .JEDInIcA: Kazališna predstava “Čiji je crtež naj-ljepši?”KlJUČnI .POJMOVI: kazalište, glumci, publikacIlJ: Pogledati kazališnu predstavu “Čiji je crtež najljepši?” i upoznavanje s programom Virtograd.


nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: snimka kazališne pred-stave (film), projektor, platno za projektor, računalo

KAKO .RADIMO? .Kako .ćemo .ostvariti .cilj?

Djeca, učitelji i roditelji imat će priliku pogledati snimku kazališne predstave “Čiji je crtež najljepši” i upoznati se s Virtićima iz Virtograda, Manićima iz Manograda, gospo-đicom Vrijednicom, gospodinom Talentićem, gospodinom Marljivkom i trima djevojčicama koje su se natjecale i po-svađale oko toga čiji je crtež najljepši.Slijedi analiza predstave i razgovor o likovima i događajima. Gledatelji izražavaju svoje mišljenje i otkrivaju poruku priče – da baš svako dijete / svaka osoba posjeduje talente koji ih čine vrijednima, posebnima i jedinstvenima.Na kraju se predstavlja program Virtograd i njegova primje-na putem projekta “Virtograd u razrednoj nastavi”.


2. RaDIOnICa: “ID DJETETa” KaKO OTKRITI TaLEnTE I POTaKnUTI CJELOVITI RaZVOJ DJECE


Ova radionica je namijenjena učiteljima i roditeljima. Tijek radionice “ID djeteta” za roditelje i učitelje je isti, ali se odr-žavaju odvojeno.


Upoznati inovativni koncept i alat Edukator ID koji nam pokazuje od čega se sastoji potencijal svakog od nas.Upoznati u kakvom su odnosu postojeći školski sustav i otkrivanje potencijala svakog djeteta.Upoznati kako program Virtograd – program otkrivanja i poticanja cjelovitog razvoja djece odgovara na potrebu za otkrivanjem i razvijanjem potencijala svakog djeteta.Upoznati kako program Virtograd primjenjujemo u projektu “Virtograd u razrednoj nastavi”.Upoznati sastavnice na putu ostvarenja dječjeg potencijala.Uloga roditelja i učitelja na tom putu i važnost njihove me-đusobne suradnje.



Upoznati sudionike s temom otkrivanja i razvijanja dječjeg potencijala, osobito talenata.Upoznati sudionike s ulogama roditelja i učitelja na putu ostvarenja djetetovog potencijala te važnosti njihove među-sobne suradnje.Upoznati sudionike kako pristupamo temi otkrivanja i ostva-rivanja potencijala djece u programu Virtograd, a posebno u projektu “Virtograd u razrednoj nastavi”.


Prezentacijom i razgovorom vodimo roditelje i učitelje u upoznavanju inovativnog koncepta i alata Edukator ID, pro-grama Virtograd i njegove primjene u projektu “Virtograd u razrednoj nastavi” te ostvarenju svih prije navedenih ciljeva.Tijekom prezentacije sudionici sudjeluju usmeno u zadacima.


3. RaDIOnICa: “mOJ ID – TKO Sam Ja?”


Ova radionica je namijenjena djeci.

nASTAVnI .PREDMET: Sat razrednikanASTAVnA .JEDInIcA: Moj ID – tko sam ja?KlJUČnI . POJMOVI: dijete, učenik, talenti, uvažavanje razli-čitosticIlJ: Potaknuti učenike na razmišljanje tko je i kakav svatko od njihnASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: računalo, projektor, platno za projektor, unaprijed izrađene aplikacije od papira


Osvijestiti djeci zbog čega je važno upoznavati sebe, tragati za svojim talentima i razvijati ih.Upoznati alat ID koji nam odgovara na pitanje “Tko sam ja?”Upoznati sastavnice na putu ostvarenja sebe i svojih talenata.Kako nam Virtići pomažu na ovome putu?



Pomoći djeci da osvijeste da je važno otkriti i razvijati svoje talente te im pokazati što sve djeluje na to da se njihovi ta-lenti i ostvare.Pomoći djeci da osvijeste koje su njihove odgovornosti na tom putu.


Osvještavamo djecu kroz igru, vježbu, razgovorom i prezen-tacijom zbog čega je važno upoznavati sebe, tragati za svojim talentima i razvijati ih.Provodi se igra “Tuđi kaput”. Nakon igre učenici upoznaju alat ID koji nam odgovara na pitanje “Tko sam ja?”. Zatim se provodi vježba “Moj ID”.Slijedi upoznavanje sastavnica na putu ostvarenja sebe i svo-jih talenata putem vježbe. Razgovorom se otkriva kako nam Virtići pomažu na ovome putu.Na kraju provodimo ponavljanje i usustavljivanje prezenta-cijom.


4. RaDIOnICa: “OTKRIVamO TaLEnTE”GaRDnEROV mODEL VIŠESTRUKIH InTELIGEnCIJa

Za potrebe ove radionice i svih aktivnosti koje su povezane uz Gardnerovu teoriju koristimo pojam talent (razlozi su navedeni prije u tesktu) pa tako upoznajemo osam talenata prema Gardenrovoj teoriji, a nazivi i opisi talenata prilago-đeni su dobi djece.


Radionica je namijenjena djeci, učiteljima i roditeljima.Djeca, roditelji i učitelji prolaze isti tijek radionice, ali radi-onice za roditelje i učitelje traju duže i postoji više prostora za pitanja, odgovore i primjere.


Upoznati 8 talenata prema Gardnerovoj teoriji višestrukih inteligencija.Napraviti samoprocjenu svih 8 talenata.Povezati zanimanja i talente.


Upoznati jedan od modela koji nam može pomoći da otkri-jemo vlastite talente i povežemo primjenu talenata i mogućih


zanimanja. Iskustveno vidjeti da smo svi različiti i zaista posebni i jedinstveni.


nASTAVnI .PREDMET: Sat razrednikanASTAVnA .JEDInIcA: Otkrivamo talenteKlJUČnI . POJMOVI: dijete, učenik, talenti, uvažavanje razli-čitosticIlJ: .Otkriti koje od osam talenata posjeduje svako dijetenASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: . projektor, računalo, laptop, platno za projektor, posteri talenata (Prilog 4.), pla-stificirani materijali za igru (Prilog 5.)


Radionicu provodimo kroz nekoliko različitih aktivnosti:

a) .GlEDAnJE .FIlMOVA

Gledamo kratke filmove u kojima djeca koriste određene talente (ples, gimnastika, crtanje…). Tražimo odgovore na sljedeća pitanja: Što su po vama talenti? Za što nam talenti trebaju? Koji su talenti? Koji talenti su najbolji? Zašto je za tebe to najbolji talent? Kako znate da netko ima talent?

b) .UPOznAVAnJE .TAlEnATA

Putem prezentacije se upozaje svaki od 8 talenata. Koriste se i plakati (Prilog 4.).


Nakon prikaza pojedinog talenta sudionici trebaju procijeniti koliko su oni dobri tako da se pozicioniraju u prostoru u tri grupe i to s obzirom na to misle li da imaju određeni talent i koliko ga vole upotrebljavati. Na ovaj način sudionici upoznaju pojedini talent i vide da nisu svi isti, da su svi posebni i da je u redu da im nešto ide bolje, nešto lošije kao i da nešto vole raditi, a nešto ne.

c) .IGRA .“ŠTO .MOŽEMO .SKUHATI?”

Igra kojom simbolički prikazujemo kako od različitih na-mirnica možemo pripremiti različita jela. Ova igra je uvod u povezivanje talenata i zanimanja.

d) .zAnIMAnJA .I .TAlEnTI

Sudionicima na prezentaciji prikazujemo pojedina zanima-nja, a oni razmišljaju i govore koji talenti su potrebni za koje zanimanje (Prilog 5.)

e) .IzVOĐEnJE .zAKlJUČKA

DJEcA

S istim talentima možemo birati različita zanimanja, a razli-čita zanimanja trebaju različite talente.Kada imamo više talenata važno je otkriti “gdje nam srce najjače kuca” – što najviše volimo raditi.Najvažnije je prihvatiti sebe i svoje talente, a još važnije je da ih razvijamo i koristimo.

UČITElJI

Razmišljaju i navode talente koji su potrebni za njihovo za-nimanje, a zatim svatko od njih navodi dva ili tri talenta u


kojima najviše uživa kada ih koristi. U ovoj vježbi imamo priliku povezati talente i konkretna zanimanja, ali i vidjeti kako se unutar jednog zanimanja, razlikujemo s obzirom na dominantne talente koje imamo razvijene i volimo koristiti.

RODITElJI

Navode svoja zanimanja i povezuju talente koje su upoznali s pojedinim zanimanjima.Nakon toga razmišljaju i navode koje talente najviše vole koristiti u poslu, a koje u roditeljstvu.Ovom vježbom roditelji imaju priliku vidjeti da i oni imaju talente i da ih mogu/ili ih primjenjuju ne samo na poslu već i u roditeljstvu, te opet imaju priliku vidjeti jedinstvenost i različitost među sobom.


5. RaDIOnICa: “TaLEnTI I ULOGE U PRIPREmI I IZVEDBI KaZaLIŠnE PREDSTaVE”


Radionica je namijenjena djeci i učiteljima. Ima isti tijek i koncept, ali se odvija posebno kako bi učenici i učitelji mogli postavljati pitanja relevantna za svaku skupinu posebno.


Upoznati proces postavljanja i izvedbe predstave.Upoznati uloge koje su potrebne za postavljanje i izvedbu predstave.Upoznati dodatne uloge koje su potrebne da bi se postavila i izvela predstava “Čiji je crtež najljepši?” u projektu Virtograd.Povezati talente koje smo upoznali i potrebne uloge za pred-stavu u projektu.


Upoznajući uloge potrebne za postavljanje i izvedbu predsta-ve u našem projektu te povezujući talente i pojedine uloge pripremamo učitelje i učenike za stvaranje okruženja u kojem će učenici u kasnijim radionicama slobodno oprobati svoje talente u različitim ulogama i tako bolje upoznati sebe te se


samostalno odlučiti u kojoj ulozi i timu bi najbolje mogli iskoristiti svoje talente i dati svoj doprinos.


nASTAVnI .PREDMET: .Hrvatski jezik – medijska kultura ili Sat razrednika ili Priroda i društvo – Zanimanja ljudinASTAVnA . JEDInIcA: Talenti i uloge u pripremi i izvedbi kazališne predstave.cIlJ: Saznati koja su zanimanja / uloge potrebne za izvođenje kazališne predstave.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: .projektor, platno za pro-jektor, računalo, plastificirani materijali za igru (Prilog 5.)


Pomoću prezentacije učitelji i djeca upoznaju proces stvaranja i izvedbe predstave te važne uloge u kazalištu i kazališnoj predstavi.Razgovorom zaključuju koje su to dodatne uloge koje su važ-ne za postavljanje i izvedbu predstave u projektu Virtograd. Moguće dodatne uloge su:Novinari Snimatelji dokumentarca Marketing Dizajneri plakata, pozivnica i ulaznica Blagajnici …Putem igre “Talenti i uloge” osvještavaju koji su talenti po-trebni za koje uloge i čine prvi korak u promišljanju koja


uloga bi im omogućila da najbolje iskoriste svoje talente i daju svoj doprinos.Napomena:Kako bi obogatili program, ovu edukaciju mogu izvoditi stručnjaci poput glumaca, redatelja kako bi djeca upoznala pojedince koji zaista i rade u kazalištu. U okviru projekta Virtograd u OŠ Dobriše Cesarića, pozvali smo dramsku i plesnu umjetnicu Jelenu Vukmiricu Makovičić da održi pre-davanje za učitelje te predstavu za djecu.

3.2. PROJEKT “VIRTOGRaD


Izrada kazališne predstave

Primjena naučenih spoznaja u praksi



1. RaDIOnICa: PODJELa ULOGa


Nakon edukativnih radionica kroz koje su se djeca imala priliku upoznati s različitim poslovima i ulogama koje su potrebne da bi se osmislila i izvela jedna predstava, djeca biraju svoje omiljene uloge u kojima bi željela sudjelovati i dati doprinos tijekom izrade kazališne predstave. Na kraju radionice, svako dijete ima tri odabrane uloge u kojima bi voljelo sudjelovati. Na temelju tih informacija, učitelj/ica mo-že djecu podijeliti u timove.

nASTAVnI .PREDMET: .Sat razrednikanASTAVnA .JEDInIcA: Upitnik – biranje ulogaKlJUČnI . POJMOVI: upitnik, uloge u kazališnoj predstavi, talenticIlJ: .Ispuniti upitnik ˝Uloge u predstavi .̋nASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: upitnik za svako dijete (Prilog 1.)


POVEznIcA .TAlEnATA .I .POSlOVA

Smisao projekta Virtograd je omogućiti djeci da kroz upo-znavanje različitih aktivnosti i uloga dobiju priliku iskušati


se u onim aktivnostima i ulogama u kojima koriste svoje talente.

OSVJEŠTAVAnJE .VAŽnOSTI .SVIH .UlOGA .U .IzRADI .DJElA .(UlOGE .nA .POzORnIcI .I .IzA .KUlISA)

Također, spoznajom da postoje razne uloge i poslovi koji su svi jednako važni kako bi se realizirala jedna predstava, želimo djecu osvijestiti kako za svaku osobu postoji mjesto i uloga. Često u medijima djeca stječu dojam samo o onim zanimanjima i ulogama koje su vidljive, a one uloge i poslove iza kulisa nemaju priliku ni vidjeti pa samim time ni ne dobiju priliku staviti sebe u kontekst nekog zanimanja.

RAznOlIKOST .UlOGA, .PRIlIKA .I .MOGUĆnOSTI

Kad djeca vide mnoštvo uloga u izradi kazališne predstave, osvještavaju pregršt mogućnosti i prilika da koriste svoje talente.

POVEĆAnJE .SAMOPOŠTOVAnJA .I .DIzAnJE .SAMOPOUzDAnJA

Sve gore navedeno utječe na veću razinu samopoštovanja i samopouzdanja djece te samim time na veću slobodu u izra-žavanju tko su i što bi htjeli ne uspoređujući se s drugima.


Na radionici koristimo upitnik kao osnovno sredstvo rada (Prilog 1.). Učenicima treba osvijestiti da smo različiti i zbog toga svatko od nas neke stvari ili aktivnosti voli više, a neke manje.


1. Uvodni dio sata: (10 min)

Odigrati igru – KOLIKO VOLIM…Nakon što izgovorimo riječ, učenici položajem svojeg tijela pokazuju koliko vole ono što izgovorena riječ predstavlja. Ako ustanu znači da to jako vole (obožavaju), ako ostanu sjediti znači da vole ali ne baš jako, a ako čučnu znači da uopće ne vole.Možemo nabrajati hranu – Koliko volim JABUKU, LA-ZANJE, MAHUNE…; nastavne predmete – HRVATSKI, PRIRODU I DRUŠTVO, LIKOVNI…; igre – NOGOMET, RAČUNALNE IGRICE, LOVICE…; kućanske poslove – POSPREMATI SOBU, USISAVATI… i slično.Učenici zaključuju da nekoga pojedine stvari ili aktivno-sti jako vesele, a pojedine ne i da ne moramo svi jednako uživati u istim stvarima. Važno je naglasiti da različitosti treba poštovati. Također zaključuju da postoje različite uloge i različiti talenti. Treba prepoznati interes i sviđa li nam se neka uloga kako bismo je probali te možda otkrili neki svoj talent koji onda možemo marljivo razvijati.Učenicima najavljujemo individualno ispunjavanje upitnika (Prilog 1.).

2. Glavni dio sata: (25 min)

“Gospodin Talentić želi vam dodijeliti uloge u predstavi na temelju vaših talenata. Pa hajdemo vidjeti što vas zanima. Pokraj svake izjave zaokružite jedno srce. Ako vam se jako sviđa navedena aktivnost zaokružite crveno srce, ako vas aktivnost zanima tako-tako zaokružite ružičasto srce, a ako vas navedena aktivnost baš i ne zanima tad zaokružite bijelo srce.”


Ukoliko je potrebno, zbog učenika koji imaju poteškoća s čitanjem, učitelj/ica čita naglas objašnjenja koja su napisana u upitniku uz svaku ulogu, te ako je potrebno dodatno objaš-njava, npr. SCENOGRAF – osmišljava izgled scene i izrađuje rekvizite (slike, crteže, kutije…)Nakon ispunjavanja prvog dijela upitnika, učenici odabiru i ispisuju svojih 5 uloga koje ih najviše privlače. U posljednjem dijelu upitnika zaokruživanjem crvenog, ružičastog ili bijelog srca učenici biraju u koji bi se tim rado svrstali.

3. Završni dio sata (10 min)

Na kraju sata od svega ponuđenog djeca pišu na manji pa-pirić ulogu koja im je trenutačno najdraža i zašto. Na kraju svako dijete ustane s papirićem i kaže: “Ja sam ______ i ja sam _____”. Nakon što sva djeca odgovore učitelj/ica na-sumce pita neke učenike zašto su izabrali tu ulogu, što im se u njoj sviđa.Učenici predaju svoje ispunjene upitnike. Odabiru učenike koji žele podatke svih učenika s upitnika upisati u zajednič-ku tablicu – statistički obraditi upitnik (tablica u prilogu – Prilog 2.)


2. RaDIOnICa: SCEnaRIJ, SCEnE, LIKOVI


Učenici se trebaju upoznati sa scenarijem predstave koji uče-nici poistovjećuju s igrokazom, upoznati likove, prepoznati njihove postupke, odrediti njihove osobine te shvatiti što nam priča poručuje i čemu nas uči. Tada će je moći kvalitetno odglumiti. Važno je upoznati učenike s većim brojem scena koje, zapravo, predstavljaju mjesta radnje pojedinog dijela priče.

nASTAVnI .PREDMET: .Hrvatski jeziknASTAVnA .JEDInIcA: Čiji je crtež najljepši, scenarijKlJUČnI .POJMOVI: .scenarij/igrokaz, čitanje po ulogama, do-gađaj, lik, obilježja lika, mjesto radnjecIlJ: . Izražajno čitati scenarij, prepoznati obilježja likova i uočiti poruku priče.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: tekst scenarija (Prilog 6.)


RAzUMIJEVAnJE .TEKSTA

Izvođenjem izražajnog čitanja dramskog teksta po ulogama učenici će uočiti sličnost između radnje priče i njihovog ži-vota. Situacija u kojoj se djevojčice iz priče nalaze dok su još


u školi sastavni je dio dječjeg odrastanja i djeci je iskustveno poznata.Također, odlazak u nestvarno mjesto, Virtograd, nudi im objašnjenje i razumijevanje da je svako dijete jedinstveno i vrijedno, da svatko u sebi krije talente koje treba otkriti i razvijati.

PREPOznAVAnJE .POSTUPAKA .lIKOVA

Na slikovit način kroz nestvarne likove kao u bajci – dobre (Virtići): Vrijednica Posebnica, Talentić, Marljivko te loše (Manići): Crni, Grdi – učenici otkrivaju da sami odlučuju kako će u nekoj situaciji postupiti, hoće li njihovi postupci biti pozitivni ili negativni, dobri ili loši.

RAzVOJ .SAMOPOUzDAnJA

Učenici će biti potaknuti idejom da svatko od njih posjedu-je talente te da ih trebaju otkrivati. Razvija se ljubav prema scenskom izrazu, slobodnom izražavanju i stvaranju.


Osnovno sredstvo rada je dramski tekst/igrokaz/scenarij predstave. S obzirom da smo na prethodnoj radionici putem upitnika otkrili koji učenici su odabrali biti glumci, bilo bi dobro prije ovog sata podijeliti im tekst scenarija kako bi uvježbali izražajno čitanje svoje uloge.


Razgovaramo s učenicima:


Što je igrokaz? Po čemu prepoznajemo da je neki tekst igro-kaz? Upoznajemo učenike s pojmovima scenarij odnosno dramski tekst.Što je mjesto radnje? Upoznajemo učenike s pojmom scena.Učenicima najavljujemo čitanje scenarija (Prilog 6.).


Učenici koji će čitati scenarij sjednu ispred razreda. Svaki učenik prije čitanja predstavlja svoj lik govoreći njegovo/njezino ime te naglašavajući je li stvaran ili nestvaran lik, npr. ˝Ja sam Ema, djevojčica koja ide u 3. razred.̋ , ili ˝Ja sam gospodin Talentić, virtić iz Virtograda.̋ i sl.S obzirom da se mijenjaju scene odnosno mjesta radnje, svi učenici koji se nalaze u sceni koja se čita trebaju ustati kad se čita ta scena osim učenika koji ustaju tek kada se njihov lik došulja ili pojavi. Na taj način ostali učenici bi trebali lakše razumjeti tijek radnje.

3. Završni dio sata: (10 min)

Učenici iskazuju svoje doživljaje o pročitanome. Nekoliko učenika govori koji im je najposebniji lik i zašto. Otkrivaju koji postupci likova im se sviđaju, a koji ne. Također pri-mjećuju pravila izražajnog čitanja: stanke, intonacija, boja glasa itd.Na kraju učenici zaključuju što im ova priča poručuje, što su iz nje naučili.

* . Prijedlog – ovaj nastavni sat možemo povezati s nastav-nim satom Likovne kulture koja slijedi. Na tom satu učenici trebaju ilustrirati lik po želji iz pročitanog dramskog teksta


obzirom na to kako su ga doživjeli i kako ga zamišljaju. Po-zadina može biti u toplim bojama (pozitivan lik) ili hladnim bojama (negativan lik). Mogu i kombinirati tople/hladne boje, ali treba objasniti zašto su ih koristili – koja boja predstavlja određeni postupak tog lika.


3. RaDIOnICa: OBRaDa JEDnE SCEnE KROZ OSam RaDIOnICa


Cilj radionice je da se svaki učenik okuša kroz sve uloge radeći u svim timovima. Na taj način, učenici će lakše pre-poznati u koja dva tima bi najviše doprinijeli svojim radom i koje uloge najviše vole. Dosad su već ispunili upitnik, ali vrlo često učenicima nije jasno što bi u kojem timu trebali raditi. Ova radionica će im omogućiti da otkriju koji su to zadaci pojedinog tima, da saznaju u čemu su dobri, a da istovremeno u tome uživaju.

Prijedlog je da ova radionica bude provedena u nekoliko na-stavnih sati koje se mogu provesti na različitim predmetima: Hrvatskog jezika, Matematike, Glazbene kulture, Likovne kulture i Sata razrednika.

a) . SAT . RAzREDnIKA – TIM REKVIZITERA – Igra: Slijedi uputeb) .lIKOVnA .KUlTURA – TIM SCENOGRAFA: Izrada sceno-grafije – oblikovanje i ukrašavanje kutija za poklone; TIM KOSTIMOGRAFA: Izrada skice kostimac) .GlAzBEnA .KUlTURA – GLAZBENI TIM, KOREOGRAF-SKI TIM: Pjevanje pjesmice: Svako je dijete posebno uz izvođenje koreografijed) .HRVATSKI .JEzIK – TIM GLUMACA: Dramatizacija jedne scene


e) . lIKOVnA . KUlTURA – TIM ZA IZRADU PLAKATA I PROMOTIVNIH MATERIJALA: Dizajn i izrada plakata za predstavuf) . HRVATSKI . JEzIK – TIM INTERVJUERA, TIM FOTO-GRAFA I SNIMATELJA: Intervjuirati učenikag) . HRVATSKI . JEzIK – NOVINARSKI TIM: Izvješćivanje o obavljenom zadatku;h) .SAT .RAzREDnIKA – TIM INFORMATIČARA I MONTA-ŽERA (INFORMATIČKA UČIONICA) – Prepisivanje no-vinarskih izvješća na računalo, Izrada filma u moviemakeru od snimki intervjua.


PREPOznATI .SVOJ .TAlEnT

Kroz niz radionica učenicima omogućujemo da rade u svim timovima jedan školski sat. Neki zadaci će im biti zanimljivi i zabavni, a neki teški, naporni i dosadni. Upravo na taj na-čin možemo prepoznati dječje talente. Ono u čemu uživaju dok rade je područje njihova interesa i tu se skrivaju njihovi talenti koje treba otkriti i poticati njihov razvoj. Svi oni koji rade s djecom znaju da postoje djeca s brojnim talentima kojih su svjesni, ali s druge strane postoje i oni koji misle da nemaju nikakvih talenata i da ni u čemu nisu dobri. Ove radionice su prije svega namijenjene njima kako bismo im osvijestili da nitko nije bez talenata. Bitno je uočiti u čemu uživaju i to im istaknuti.


USVOJITI .OSnOVnE .PRIncIPE .TIMSKOG .RADA .I .SURADnJE

Gotovo sve radionice provode se u timu. Učenici uče me-đusobno surađivati. Bitno je postići dogovor unutar tima, zajednički ga realizirati i prezentirati.

a) .nASTAVnI .PREDMET: .Sat .razrednika . .(TIM .REKVIzITERA)

nASTAVnA .JEDInIcA: Igra: Slijedi uputecIlJ: Vježbati pažnju i koncentraciju učenika pravilnim izvo-đenjem zadataka u igri.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: Poseban listić s uputama za svakog učenika (Prilog 3.).


1. Uvodni dio sata: (5 min)Učitelj/ica najavljuje igru: Slijedi upute. Dijeli svakom učeni-ku jedan listić s uputom što treba raditi (Prilog 3.).

2. Glavni dio sata: (30 min)Provodi se igra. Svaki učenik pažljivo čita svoju uputu i kad bude njegov red treba napraviti ono što mu na listiću piše. U uputi piše što će učiniti netko prije njega i tako će znati kada je njegov red. Svi učenici koji moraju nešto učiniti, nakon izvršenog zadatka se vraćaju na svoje mjesto.

3. Završni dio sata: (10 min)Učitelj/ica pita učenike: Kome se svidjela ova igra? Je li vam bilo teško pratiti igru? Može ponuditi učenicima da i sami osmisle sličnu igru sa svojim uputama.


Učenici kojima se svidjela igra i koji su je bez poteškoća pratili, mogli bi biti REKVIZITERI na predstavi. Njihov je zadatak da pažljivo prate predstavu te kad je potrebno unesu neki rekvizit ili mijenjaju scenografiju kod izmjena scena.

b) .nASTAVnI .PREDMET: .likovna .kultura . .(TIM .ScEnOGRAFA .i .TIM .KOSTIMOGRAFA)

nASTAVnA .JEDInIcA: Izrada scenografije – poklon kutije ili izrada kostimaKlJUČnI .POJMOVI: .scena, scenografija, materijalicIlJ: Izraditi dvije ukrasne kutije za poklone ili dizajnirati kostim za lik.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: škare, ljepilo, kolaž papir, krep papir, ukrasni papir, ukrasne vrpce, mašne, kutije (za cipele), različite tkanine, plastična igla, konac…


Možemo učenicima najaviti nekoliko dana ranije da ćemo na satu Likovne kulture izrađivati/ukrašavati kutije za poklone ili dizajnirati neku modnu odjevnu kombinaciju te tražiti učenike da donesu različite krpice (stara odjeća), šarene tka-nine, gumbe, kutije za cipele, ukrasne vrpce i slično.


Najavimo učenicima da će se i oni danas okušati u poslu scenarista ilikostimografa te da će izraditi dio scene za jedan događaj iz scenarija – kutiju u kojoj će biti pokloni ili kostim za lik iz


scenarija po želji. Učenici sami biraju što će raditi, scenogra-fiju ili kostimografiju, ali trebaju raditi u timu, dakle moraju se prvo dogovoriti što će raditi, koje materijale će koristiti, a zatim se trebaju dogovoriti kako će rad izgledati te moraju surađivati i u samom radu.


Učenici u timovima provode zadatak.


Na kraju razgovaramo o postignutim rezultatima. Učenici zaključuju da bi svi oni koji su uživali u osmišljavanju i izradi ukrasnih kutija mogli biti u TIMU SCENOGRAFA za za-vršnu priredbu, a oni koji su uživali u osmišljavanju kostima mogli bi biti u TIMU KOSTIMOGRAFA.

* Ova radionica može biti provedena i kroz dva sata Likovne kulture, na jednom ukrašavaju kutije, a na drugom dizajni-raju kostime.

c) .nASTAVnI .PREDMET: .Glazbena .kultura .(GlAzBEnI .TIM .i .KOREOGRAFSKI .TIM)

nASTAVnA .JEDInIcA: Pjevanje pjesme Svako je dijete poseb-no, osmišljavanje koreografijeKlJUČnI .POJMOVI: dječja pjesma, pokret, ples, koreografijacIlJ: Usvojiti ritam, melodiju i tekst pjesme, osmisliti plesni pokret.


nASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: CD s pjesmom Svako je dijete posebno, tekst pjesmice je na posljednjoj stranici scenarija (Prilog 6.)



Učitelj/ica zadaje neki ritam tjeloglazbom (izmjenjivanje pljeska, pucketanje prstima, udaranje nogama, glasa/zvuko-va,…). Učenici na dogovoreni znak svi zajedno ponavljaju za-dani ritam. Nakon toga nekoliko učenika smišlja svoj ritam tjeloglazbom (u trajanju od četiri dobe), a ostali ponavljaju.


Učitelj/ica pjeva dječju pjesmu uz matricu te ih uči pjesmu stih po stih igrom lovca. Kad su učenici sigurno usvojili tekst i intonaciju, dodamo pjevanju pokret. Potičemo učenike da na zadanu pjesmu sami smisle pokret. Te pokrete nazivamo koreografijom pjesme. Svatko tko je osmislio pokrete, pre-zentira ih dok ostatak razreda pjeva.


Učenici zaključuju da bi oni koji vole pjevati mogli biti u GLAZBENOM TIMU u kazališnoj predstavi te birati i pje-vati pjesme koje se u predstavi javljaju. Učenici koji su uživali u osmišljavanju pokreta i plesa koji je zanimljiv i jednostavan te bi ga velik broj učenika mogao savladati, mogli bi biti u TIMU KOREOGRAFA.


d) .nASTAVnI .PREDMET: .Hrvatski .jezik .(TIM .GlUMAcA)

nASTAVnA . JEDInIcA: Jedna scena iz scenarija (Može i neki igrokaz po želji)KlJUČnI .POJMOVI: scenarij, književni likcIlJ: Izražajno dramatizacijom izvesti jednu scenu iz sce-narija.nASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: scena iz scenarija, npr. 5.b scena: Virtograd – Gospodin Talentić (Prilog 6.) ili igro-kaz


Kao pripremu za ovu radionicu učenicima nekoliko dana prije podijelimo tekst 5.b scene iz scenarija (iz Priloga 6.). Učenike podijelimo u skupine po šest učenika jer se u toj sceni javlja šest likova. Svakom učeniku dodijelimo jednu ulogu (ili se učenici sami dogovore unutar skupine) koju do ove radionice treba naučiti napamet. Najavljujemo im da će trebati izvesti dramatizaciju te scene. Bilo bi dobro da prije ovog sata odradimo radionicu likovne kulture – scenografija i iskoristimo napravljene poklon kutije za tu scenu te radio-nicu glazbene kulture – učenje pjesme obzirom da se u ovoj sceni trebaju otpjevati prve dvije kitice pjesme.


Učenici pripremaju učionicu za dramatizaciju (glumu).



Po skupinama učenici izlaze pred ostatak razreda i glume scenu koju su naučili napamet pazeći na izražajnost, mimiku lica, pokrete tijela.


Učitelj/ica traži učenike da komentiraju druge: Tko je prema vašem mišljenju na ovome satu bio dovoljno glasan i izraža-jan? Tko je dobro naučio svoj tekst napamet? Tko je dobro odglumio svoj lik?Učiteljica nadalje traži učenike da komentiraju sebe: Tko je od vas vrlo brzo i lako naučio svoj tekst napamet? Tko je uživao glumeći? Tko je imao veliku tremu? Tko uopće nije imao tremu?Na temelju dobivenih odgovora, učenici zaključuju bi li vo-ljeli biti u TIMU GLUMACA i glumiti na završnoj predstavi.

e) .nASTAVnI .PREDMET: .likovna .kultura . .(TIM .zA .IzRADU .PlAKATA .I .PROMOTIVnIH .MATERIJAlA)

nASTAVnA .JEDInIcA: Izrada plakataKlJUČnI .POJMOVI: .dizajn, odnos slike i tekstacIlJ: Izraditi plakat za kazališnu predstavu.nASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: likovna tehnika po iz-boru učenika




Najavimo učenicima da će danas izraditi plakat za kazališnu predstavu. Učitelj/ica na ploču ispisuje podatke koji moraju pisati na plakatu (naslov predstave, mjesto i vrijeme izvođe-nja, izvođači). Trebaju raditi u timu, dakle moraju se prvo dogovoriti u kakvom će odnosu biti tekst i slika, kakav će biti dizajn, kojom tehnikom će raditi te moraju surađivati i u samom radu.


Učenici u timovima realiziraju zadatak.


Učenici izlažu svoje radove. Zajednički ih analiziramo i razgovaramo o postignutim rezultatima. Učenici zaključuju da bi svi oni koji su uživali u osmišljavanju i izradi plakata mogli biti u TIMU ZA IZRADU PLAKATA I PROMOTIV-NIH MATERIJALA za završnu priredbu. Osim plakata, bit će potrebno izraditi pozivnice te ulaznice.

f) .nASTAVnI .PREDMET: .Hrvatski .jezik .(TIM .InTERVJUERA .i .TIM .FOTOGRAFA .I .SnIMATElJA)

nASTAVnA .JEDInIcA: .IntervjuiranjeKlJUČnI .POJMOVI: intervjucIlJ: .Intervjuirati učenika iz razreda.nASTAVnA . SREDSTVA . I . POMAGAlA: mikrofon, fotoaparat/kamera




Učenici se dijele u parove. Svaki učenik smišlja dva do tri pitanja koja će postaviti svom paru. Pitanja trebaju biti veza-na uz pripremanje kazališne predstave, primjerice: Koja ti se uloga najviše sviđa? Zašto? Što ti se najviše sviđa u scenariju? i slično.


Učenik koji vodi intervju bira u kojem dijelu učionice će ga izvesti. Intervju ne bi trebao trajati više od 2 minute, kako bi svi učenici stigli obaviti svoj zadatak. Bilo bi dobro da intervjuer u ruci drži mikrofon te da svaki intervju bude snimljen. Te snimke mogu se iskoristiti u montaži i izradi dokumentarnog filma o procesu nastanka kazališne predsta-ve. Svaki intervju trebao bi snimati drugi učenik kako bi se svi okušali u ulozi snimatelja.


Učenici govore koja im je uloga s današnjeg sata bila najbolja: kada su druge intervjuirali, kada su bili intervjuirani ili kada su snimali intervju. Ako im se svidjelo biti intervjuer, onda bi mogli biti u timu INTERVJUERA u završnoj predstavi, a ako im se svidjelo snimati, onda bi mogli biti u TIMU FOTOGRAFA I SNIMATELJA.

g) .nASTAVnI .PREDMET: .Hrvatski .jezik .(nOVInARSKI .TIM)

nASTAVnA .JEDInIcA: .Izvješćivanje o obavljenom zadatku


KlJUČnI .POJMOVI: izvješće, izvješćivanjecIlJ: .Napisati izvješće o obavljenom zadatku.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: papiri



Kroz razgovor s učenicima prisjećamo se svih aktivnosti koje smo dosad proveli vezano uz stvaranje kazališne predstave, primjerice, popunjavanje upitnika, izrada scenografije, dra-matizacija jedne scene, izrada plakata za predstavu, intervjui učenika ili aktivnosti poput radionice zanimanja i talenti itd. S učenicima se prisjećamo što je izvješće. Učenici odgovaraju na pitanja: Što nastaje izvješćivanjem o obavljenom zadatku?


Učenici pišu izvješće o jednoj ili više aktivnosti u kojima su sudjelovali. Upućujemo učenike kako njihovo izvješće mora sadržavati odgovore na osnovna pitanja: Tko? Što? Kada? Gdje? Kako? Zašto? (Zbog čega?). Učenici u skupinama ili u paru pišu izvješća. Prilikom rada obratimo pažnju na to da su svi učenici u skupini aktivni i sudjeluju u zadatku.


Učenici naglas čitaju izvješća. U suradnji s učenicima uoča-vamo i ispravljamo eventualne pogreške i određujemo sadrže li sva pročitana izvješća odgovore na osnovna pitanja.Zaključujemo da se ta izvješća mogu nazvati novinskim člancima te bi učenici koji su uspješno obavili ovaj zadatak mogli biti dio NOVINARSKOG TIMA.


h) .nASTAVnI .PREDMET: .Sat .razrednika . .(TIM .InFORMATIČARA .I .MOnTAŽERA)

nASTAVnA .JEDInIcA: Rad na računalucIlJ: .Prepisati izvješće na računalo, napraviti kratak film.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: Računala – informatička učionica


Ovaj Sat razrednika možemo provesti u učionici ako imamo dovoljan broj računala za rad u manjim skupinama. Ako nemamo dovoljan broj računala, predlažemo da se ovaj na-stavni sat provede u informatičkoj učionici.


Učenici se dijele u parove ili manje timove. Zadatak svakog tima je da prepiše u Word dokument jedno ili dva izvješća sastavljena na satu Hrvatskog jezika. Učenicima koji su vješti na računalu možemo ponuditi da naprave kratak film služeći se snimkama intervjua ili fotografijama aktivnosti koje smo provodili na radionicama.


Učenici realiziraju svoje zadatke. U svako izvješće može se ubaciti i pokoja fotografija s provođenja aktivnosti o kojoj izvještava. Tako dobivamo novinske članke.Gotova izvješća mogu se isprintati i uvesti kao manje novine. Kasnije se mogu nadopunjavati novim izvješćima. Filmovi se također spremaju.



Učenici zaključuju da bi oni koji su vješti na računalu i koji vole na njemu raditi mogli biti dio TIMA INFORMATIČA-RA I MONTAŽERA.


4. RaDIOnICa: PODJELa U TImOVE OSmIŠLJaVanJE CILJEVa I ZaDaTaKa SVaKOG TIma


Na temelju upitnika kojeg su djeca ispunjavala i na temelju radionica koje su se dosad provodile, radi se podjela učenika u timove. Svaki tim ima svog voditelja koji njime upravlja i koordinira. Učenici unutar svog tima osmišljavaju koji cilj trebaju ispuniti odnosno odrediti koje zadatke trebaju odra-diti kako bi svojim radom oplemenili proces koji ih vodi k boljem ostvarenju konačnog cilja – kazališne predstave.

nASTAVnI .PREDMET: .Sat razrednikanASTAVnA .JEDInIcA: Formiranje timovaKlJUČnI .POJMOVI: .tim, voditelj timacIlJ: .Podijeliti učenike u timove i osmišljavanje ciljeva i za-dataka svakog tima.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: .prazni papiri, olovke


UVAŽAVAnJE .DJETETOVA .IzBORA

Učenike smještamo u one timove koje su sami odabrali. Ti-me se pridaje važnost njihovu mišljenju i njihovim željama.


Ujedno im poručujemo da i oni sami mogu prepoznati svoje talente i omogućujemo im njihov razvoj.

RAD .U .TIMU

Mnogi ljudi na svom poslu svakodnevno surađuju s ljudima koji ih okružuju, bez obzira na to jesu li slični ili različiti i bez obzira na njihove međusobne odnose. Učenicima u školi poznati su pojmovi rad u skupini ili grupi dok se u poslov-nom rječniku koristi izraz tim. Potrebno je djeci osvijestiti da svaki tim ima svoj cilj, a svaki član tima ima zadatke koji će cijeli tim dovesti do konačnog cilja u punom sjaju samo ako će svi odgovorno pristupiti svom zadatku.

MEĐUSOBnA .TOlERAncIJA .I .SURADnJA

Sve članove pojedinog tima međusobno povezuje ljubav pre-ma odabranim ulogama. Stoga se razvija potpuna tolerancija prema različitostima koje među pojedincima iz tima možda postoje jer, iako su različiti, imaju isti cilj koji će ostvariti samo uz zajedničku suradnju.


Preduvjet za ostvarivanje ove radionice je obavljena anali-za upitnika provedenog na prvoj radionici kao i provedene radionice u kojima svi učenici rade zadatke svih timova. Ukoliko je moguće, sve učenike koji su zaokružili crveno srce na upitniku za neku ulogu treba staviti u odabrani tim. Ne bismo trebali braniti učenicima da budu u nekom timu, nego im nudimo mogućnost da mogu izići iz nekog tima i/ili se ubaciti u drugi tim tijekom provedbe projekta. Radionice


kojima smo učenike proveli kroz rad u svim timovima omo-gućavaju im da među svim timovima odaberu samo dva (eventualno tri) tima u kojima će moći nesmetano obavljati svoje zadatke bez preopterećenja.


Učenike dijelimo u timove i svakom određujemo voditelja. Za voditelje timova odabiremo učenike koji su u upitniku naveli da to žele biti vodeći pritom brigu o top listi uloga. Naprimjer, ako je Ana zaokružila crveno srce kod uloge voditelj tima, a top 1. uloga joj je da bude glumica, onda ju postavljamo za voditelja glumačkog tima. Voditelji timova imaju vrlo odgovoran zadatak jer brinu o radu i rezultatima svog tima.


Učenici se grupiraju u svoje timove. Zadatak svakog tima je osmisliti cilj i zadatke koje trebaju ispuniti kako bi njihov tim pridonio uspješnom izvođenju kazališne predstave.Prijedlog timova i njihovih zadataka:TIM .GlUMAcA – učenje teksta napamet, zajedničko uvježba-vanje po scenama, međusobno pomaganjeTIM . ScEnOGRAFA – napraviti popis potrebnih rekvizita i stvari koje treba izraditi po scenama služeći se scenarijem, izraditi sve potrebno za sve sceneTIM . KOSTIMOGRAFA – napraviti što više različitih dizajna kostima za sve likove, odabrati one koji su najbolji i mogu se izraditi.TIM .zA .TEHnIČKU .PODRŠKU .– .GlAzBA – služeći se scenarijem napraviti popis zvukova, glazbe, jingleova i pjesama koje se


javljaju u predstavi. Napraviti CD s glazbenom pratnjom za cijelu predstavu.TIM .FOTOGRAFA .I .SnIMATElJA – odrediti što će sve fotogra-firati i snimati.TIM . InTERVJUERA – napraviti popis osoba koje treba inter-vjuirati, odrediti mjesto i vrijeme snimanjaTIM .nOVInARA – redovito pisati izvješća o svakom događaju (uključujući i ovaj)TIM .InFORMATIČARA .I .MOnTAŽERA (mogu biti i odvojeni ti-movi) – redovito prenositi fotografije i snimke na računalo, organizirati ih u mape, prepisivati izvješća novinara, obli-kovati ih u novinske članke, izraditi dokumentarni film o procesu nastanka predstave.TIM .zA .IzRADU .PlAKATA .I .PROMOTIVnIH .MATERIJAlA– diza-jnirati plakate, pozivnice i ulaznice za kazališnu predstavu, odabrati najbolje dizajne i izraditi ih u dovoljnoj količini.


Voditelji timova predstavljaju pred svima koje ciljeve i zadat-ke imaju njihovi timovi.


5. RaDIOnICa: PODJELa RaDa UnUTaR TIma – TKO ŠTO DO KaDa RaDI


Timovi su formirani, s voditeljima su određeni ciljevi i za-daci. Na ovoj radionici učenici u timovima moraju detaljnije razraditi svoje zadatke i odrediti tko će odraditi određeni zadatak i do kada će ga odraditi.


RAzVIJAnJE .zAJEDnIŠTVA

Kroz ovu radionicu svaki učenik tima stvara i prihvaća za-jednička pravila, dogovore i rješenja. Pokazuje interes i odgo-vornost za postizanje ciljeva zajednički planiranih aktivnosti. Otvoreno i neovisno iznosi svoje ideje i stajališta uvažavajući pritom različitosti u mišljenjima.

OSTVARIVAnJE .DJEČJIH .PRAVA, .AlI .I .OBAVEzA

Sva su djeca jednako vrijedna i imaju pravo na ljubav, po-štovanje i prihvaćanje. Svaki učenik ima pravo izbora tima u kojem će raditi, ali taj izbor povlači sa sobom i obaveze koje se do određenog roka trebaju ispuniti. Svaki učenik će naučiti prihvaćati odgovornost za svoje postupke i ispunja-vanje svojih obaveza.


RAzVOJ .OSJEĆAJA .VRIJEDnOSTI

Bez obzira koji zadatak učenik u timu ima, on je značajan i vrijedan te uspjeh tima ovisi o svakom pojedincu.

nASTAVnI .PREDMET: Sat razrednikanASTAVnA . JEDInIcA: Podjela rada unutar tima – tko što kada radiKlJUČnI .POJMOVI: dječja prava, dječje obavezecIlJ: Učenici se unutar tima dogovaraju o podjeli rada i dogovaraju se tko će što do kada učiniti.nASTAVnA .SREDSTVA .I .POMAGAlA: prazni papiri, olovke



Učenici se raspoređuju u svoje timove. Ako je neki učenik u dva tima, na dogovoru sudjeluje u timu koji je odabrao za top 1.ulogu. Drugi tim će predvidjeti zadatke za sve članove bez obzira sudjeluju li u ovom dogovoru ili ne. Učenici čiji timovi su imali za zadatak prikupiti skice kostima, sceno-grafije, plakata… sve prikupljeno donose na ovu radionicu.


Učenici u svojim timovima međusobno dijele zadatke koje će ispuniti. Učenici se u timu dogovaraju zajednički, vode-ći računa o ravnopravnosti dobivenih zadataka. Tako npr. glumci dogovaraju vrijeme kada će uvježbavati predstavu po scenama; scenografi dogovaraju tko će što izraditi, gdje je


dovoljan jedan učenik, a gdje će morati više učenika raditi istovremeno na jednom zadatku; snimatelji i fotografi rade raspored kada tko snima i fotografira – moraju se informirati kada su ostali timovi dogovorili vrijeme i mjesto realizacije svojih zadataka; intervjueri dogovaraju tko će koga intervju-irati, mogu zajednički sastaviti pitanja za intervju i obavezno moraju obavijestiti snimatelje da budu prisutni prilikom in-tervjua; novinari rade raspored pisanja izvješća te se infor-miraju o aktivnostima koje drugi timovi provode kako bi po jedan novinar bio prisutan; dizajneri plakata i ulaznica biraju najbolju skicu plakata i dogovaraju se tko će ih izrađivati i u koliko primjeraka, biraju najbolji dizajn ulaznica (mogu ih oblikovati u suradnji s informatičarima); kostimografi biraju najbolje skice kostima i rade popis potrebnih stvari za nji-hovu izradu; glazbeni tehničari dogovaraju tko će potražiti snimku zvuka koji je potreban za predstavu – zvuk vjetra, kiše, školskog zvona – u suradnji s informatičarima; infor-matičari i montažeri dogovaraju raspored tko kada skida slike i snimke s fotoaparata na računalo i slaže ih uz mape, tko prepisuje i oblikuje izvješća novinara, i tako dalje.


Voditelji timova prezentiraju pred svima što su u timovima dogovorili te vode brigu da dogovoreni raspored točno i uredno prepišu na papir te stave na vidljivo mjesto u učionici, npr. pano.


6. RaDIOnICa: RaZRaDa, IZRaDa, VJEŽBanJE


Cilj radionice je da svi timovi realiziraju svoje zadatke. Svaki učenik treba ispuniti svoju obvezu prema timu i pridržavati se dogovora. Treba izražavati svoje mišljenje i uvažavati tuđe. Uspjeh tima ovisi o svakom pojedinom članu.


PRIPREMITI .SE .zA .KAzAlIŠnU .PREDSTAVU

Svaki učenik svojim radom doprinosi radu svog tima, a svaki tim doprinosi svojim radom konačnom cilju. Svaki učenik stoga odgovorno pristupa svom zadatku.

RAzVOJ .UzAJAMnOG .POŠTOVAnJA, .RAzUMIJEVAnJA .I .UVAŽAVAnJA .UČEnIKA .TE .MEĐUSOBnE .TOlERAncIJE

Učenici radom u timu ostvaruju socijalne kontakte. Uzaja-mno njeguju poštovanje i uvažavanje. Pomažu jedni drugima unutar tima i najčešće ne rade samostalno nego u paru s nekim ili u skupini od nekoliko učenika. Svaki tim je jed-nako važan te je potrebno ostvariti suradnju ne samo unutar jednog tima nego i između različitih timova.



Učenici prema planu i podjeli rada u timu izvršavaju svoje zadatke. Najveće pitanje za učitelje je kada bi oni to trebali izvoditi s obzirom na to da smo pod pritiskom nastavnog plana i programa. Ako se provođenje ovog projekta planira od početka školske godine, što je najbolja preporuka, najbolje je uvrstiti ga u godišnji nastavni plan i program te predvi-djeti dovoljan broj sati za njega. Drugo moguće rješenje je da učitelj/ica za izvannastavnu aktivnost na početku školske godine odabere ˝Virtograd˝ unutar kojeg će dobiti dovoljno vremena da se sve radionice dobro i kvalitetno realiziraju, te da uvrsti još mnogo sličnih radionica, uključujući i susrete s ljudima različitih zanimanja koji bi nam otkrili koje talente oni posjeduju.Također je ovakav projekt moguće provoditi tijekom pro-duženog boravka, posebno za organiziranog vremena. Pret-hodne radionice su osmišljene tako da se mogu provoditi na nastavnim satovima različitih predmeta. Bitno je da ne smetnemo s uma da je cilj cijelog projekta otkriti koje talente naši učenici posjeduju te da te talente što je moguće više razvijaju.Glumci zajedno uvježbavaju svaku scenu.Scenografi izrađuju scenografiju.Kostimografi izrađuju kostime.Glazbeni tehničari pripremaju glazbu.Intervjueri intervjuiraju.Novinari o svim aktivnostima izvještavaju pisanim izvješći-ma.


Informatičari i montažeri sve prenose u računalo i rade dokumentarni film o procesu nastanka kazališne predstave.Dizajneri izrađuju plakate, ulaznice i inspicijentsku knjigu.Snimatelji i fotografi sve aktivnosti dokumentiraju snima-njem i fotografiranjem.


7. RaDIOnICa: POVEZIVanJE SVIH ELEmEnaTa U CJELInU (InSPICIJEnTSKa KnJIGa)


Učenici su u svojim timovima dosad radili zasebno, glumci su uvježbavali tekst, scenografi izrađivali scenografiju itd., a cilj ove radionice je da se svi timovi povežu u cjelinu kroz svaku scenu. Usklađuju se i finaliziraju sve aktivnosti. Oblikuje se inspicijentska knjiga. Određuju se zadaci TIMA PRODAVAČA KARATA I DOMAĆINA te se radi raspored kretanja TIMA REKVIZITERA.


POVEzIVAnJE .TIMOVA

Svaki tim je ispunjavao svoje zadatke neovisno o drugim timovima, odnosno svaki učenik se koristio svojim talentima i radio ono što voli. Svrha ove radionice je da se rezultati tog rada udruže kako bi zajednički došli do krajnjeg cilja.

RAzVOJ .PODUzETnIŠTVA

Poticanjem otkrivanja i razvoja talenata razvijamo kreativ-nost i stvaralaštvo, a samim time i poduzetništvo u djece. Višemjesečni trud i rad, pravovremeno oglašavanje kazališne


predstave na svim važnim mjestima te velik odaziv publike otvaraju mogućnost skupljanja eventualnih dobrovoljnih priloga od gledatelja, koje je poslije moguće uložiti u daljnji razvoj dječjih talenata.


Organizira se sastanak voditelja svih timova: tima glumaca, scenografa, rekvizitera, glazbenog tima, informatičara, sni-matelja, dizajnera plakata i pozivnica. Tu se stvara inspici-jentska knjiga.Bira se zapisničar koji sve zapisuje. Detaljno se prolazi kroz scenarij, scenu po scenu. Inspicijentska knjiga sadrži sljedeće bilješke za svaku scenu:• koji glumci igraju u sceni, s koje strane pozornice dolaze• kako izgleda scenografija, popis potrebnih rekvizita, tko

i kada unosi određeni dio scenografije ili rekvizit na po-zornicu za vrijeme predstave, gdje se u kazalištu nalazi ta scenografija ili rekvizit (može se napraviti skica)

• koja glazba ili zvuk se pušta i točno vrijeme kada se pušta• kada se pušta dokumentarni film• kada se rabi koja rasvjeta.Također se vode završni dogovori o podjeli/prodaji ulaznica i zadacima domaćina, npr. tko i gdje prodaje/dijeli ulaznice, tko je zadužen za garderobu, tko dijeli bombončiće/cvijeće/naljepnice ako je nešto takvo predviđeno, i slično.Organizira se postavljanje plakata – tko će i gdje postaviti plakate te kome će se i kako slati pozivnice.


Novinari rade izvješće o održanom sastanku, a snimatelji i fotografi dokumentiraju provođenje sastanka.


8. RaDIOnICa: GEnERaLna PROBa


Prije izvođenja kazališne predstave pred publikom kojoj je namijenjena, izvodi se generalna proba – izvođenje predsta-ve točno onako kako će se izvesti pred publikom. Rade se eventualne korekcije.


UPOznAVAnJE .PROSTORA

Učenici su kazališnu predstavu uvježbavali u učionici, škol-skoj dvorani ili nekom drugom prostoru škole. Sada se upo-znaju s prostorom kazališta u kojem će se održati predstava.

PREVlADAVAnJE .TREME

Svaki velik događaj je ujedno i stresan. Izvođenje kazališne predstave pred brojnom publikom kod djece (i odraslih) izaziva osjećaj straha, ali istovremeno i velikog uzbuđenja. Upoznavanjem nepoznatog prostora i izvođenjem generalne probe osjećaj treme se svodi na najmanju moguću mjeru.



Dolaskom u kazalište, učenici se upoznaju s prostorom ka-zališta. Učenici iz tima domaćina pripremaju prostor ispred ulaska u dvoranu. Slažu stolove i stvari koje će im biti po-trebne. Dogovaraju se gdje će se tko nalaziti. Priprema se scenografija, rekviziti i njihove izmjene, radi se dogovor s kazališnim tehničarom o puštanju glazbe i zvukova te o rasvjeti, dogovara se položaj fotografa i snimatelja koji će dokumentirati cijeli događaj. Izvodi se predstava točno onako kako će izgledati pred publikom. Ako je potrebno daju se dodatne upute učenicima i rade se eventualne korekcije. Ako netko zaboravi tekst, imamo šaptače, ako netko zaboravi do-nijeti rekvizite podrška su im inspicijenti. Osim toga, važno je osvijestiti da su oni samo djeca koja su otkrila svoje talente i marljivo ih razvijala te da je u očima njihovih roditelja, uči-telja/učiteljice, svih sudionika u provođenju projekta i cijele publike uspjeh zajamčen.


9. IZVOĐEnJE KaZaLIŠnE PREDSTaVE


Cilj je izvođenje kazališne predstave na pozornici pred pu-blikom kojoj je namijenjena, što je ujedno za djecu i vrhunac cijelog projekta.


UnUTARnJE .ISPUnJEnJE .I .zADOVOlJSTVO .zBOG .ISPUnJEnOG .cIlJA

Izvođenjem predstave u kazalištu pred publikom učenici osjećaju da su ispunili svoj cilj. Dobivaju povratnu informa-ciju da se trud koji su cijelo vrijeme ulagali, i onda kada im se dalo, i onda kada im se baš i nije dalo, isplatio – i da je taj trud jako cijenjen.

RAzVOJ .SAMOPOŠTOVAnJA

Svrha je direktno utjecati na razvoj samopoštovanja svakog učenika i izgradnju njihova karaktera s obzirom na to da faktor uspjeha ovaj put nije neko znanje ili ocjena nego se, uporabom prirodnog talenta, razvija pozitivna samopredodž-ba i veći osjećaj vrijednosti.

144 VIRTOGRAD


Učenici u dogovoreno vrijeme dolaze u kazalište s roditeljima koji će biti dio publike te zauzimaju svoje pozicije.Kazališna predstava izvodi se kao što je bilo uvježbano na generalnoj probi.

VIRTOGRAD

4. PRILOZI

Radni listovi i scenarij za kazališnu predstavu

4 . PRILOZI

4 . PRILOZI 147

PRILOG 1.

Radni .list: .UlOGE .U .PREDSTAVI

Ime .i .prezime: _________________________________

Gospodin Talentić želi vam dodijeliti uloge u predstavi na temelju vaših talenata. Pa hajdemo vidjeti što vas zanima! Pokraj svake izjave zaokružite jedno srce. Ako vam se jako sviđa navedena aktivnost zaokružite crveno srce, ako vas aktivnost zanima tako-tako zaokružite ružičasto srce, a ako vas navedena aktivnost baš i ne zanima zaokružite bijelo srce.Pa krenimo!Koliko uživate u sljedećim aktivnostima:

PRIPREMA .KAzAlIŠnE .PREDSTAVE

GlUMAc

Glumac priča priče! Prenosi priču svojim glasom, ti-jelom, plesom i sudjeluje u osmišljavanju zamišljene osobe koju u kazalištu zovemo “kazališni lik” . Taj lik je glumčevo djelo i njegova umjetnost!

ScEnOGRAF

Osmišljava izgled pozornice i izrađuje rekvizite (sli-ke, crteže, kutije…) .

KOSTIMOGRAF

Osmišljava i izrađuje kostime za glumce .

148 VIRTOGRAD 4 . PRILOZI

PRODUcEnT

Brine se o tome koliko imamo novaca za predstavu i o tome da uspijemo sve napraviti s novcima s koji-ma raspolažemo . Uz to vodi računa o prodaji karata i reklamiranju predstave kako bi svi ljudi koje smo spomenuli dobili svoju plaću .

InSPIcIJEnT

Pazi da za vrijeme igranja predstave sve ide po planu! Prati tekst i daje znakove kada što treba ići glumcima i tehničarima . Inspicijent je jako važna osoba jer pazi da slučajno netko nešto ne zaboravi!

SKlADATElJ .I .GlAzBEnI .UREDnIK

Onaj koji bira i radi glazbu za predstavu, osmišljava pjesme .

GlAVnI .TEHnIČAR

Sjedi za jednim fora stolom punim gumbića i s njega pušta glazbu i svjetlo! Isto mora jako dobro pozna-vati predstavu i na vrijeme raditi promjene!

REKVIzITER

Osoba koja zna u kojoj sceni treba koji rekvizit i brine se da glumci izađu s rekvizitima na scenu .

ŠAPTAČ

Šapće glumcima tekst u slučaju da zaborave .

SnIMATElJ, .FOTOGRAF

Snima fotografije, filmiće sa proba . Prati tijek stva-ranja predstave i bilježi sve važne trenutke .

nOVInAR

Piše kratke izvještaje i novinski članak o tome kako napreduje predstava .

VIRTOGRAD 4 . PRILOZI 149

InTERVJUER

Razgovara i vodi intervju sa glumcima i ostalim sudionicima predstave .

MOnTAŽER .FIlMA

Montira na kompjuteru film od dostupnih fotografija i snimaka .

InFORMATIČAR

Pohranjuje i čuva sve slike i dokumente na računalu .

DIzAJnER .PlAKATA, .UlAznIcA .I .PROGRAMSKE .KnJIŽIcE

Osmišljava izgled plakata tako da plakat najbolje predočava o čemu je u predstavi riječ .

PRODAVAČ .I .BlAGAJnIK

Prodaje karte i čuva novce .

DOMAĆIn

Priprema grickalice, prostor, dočekuje goste .

POMAGAČ, .ASISTEnT

Onaj koji u timu voli pomagati .

Pomaže kad je potrebno kod praktičnih poslova (nošenja stvari…)

VODITElJ .TIMA .(ORGAnIzATOR, .KOORDInATOR)

Onaj koji na sastanku gleda što se sve treba na-praviti, zapisuje sve zadatke, dodjeljuje zadatke i provjerava jesu li ostvareni

zAPISnIČAR

Onaj koji zapisuje sve što se na sastanku dogovori . Piše sve zadatke .


KREATIVAc, .STVARATElJ .IDEJA

Onaj koji u timu voli osmišljavati i predlagati razne ideje .

MAJSTOR

Onaj koji u timu voli raditi nešto konkretno, izrađivati rukama ono što je kreativac osmislio .

MOJIH .TOP .5 .OMIlJEnIH .UlOGA

1 .

2 .

3 .

4 .

5 .


Nakon analize listića, učitelj/ica djecu dijeli u timove ovisno o odabranoj ulozi.

TIMOVI

TIM GLUMACA

TIM SCENOGRAFA

TIM KOSTIMOGRAFA

TIM ZA TEHNIČKU PODRŠKU – GLAZBA

TIM FOTOGRAFA I SNIMATELJA

TIM INTERVJUERA

TIM NOVINARA

TIM INFORMATIČARA I MONTAŽERA

TIM ZA IZRADU PLAKATA I PROMOTIVNIH MATERIJALA

TIM PRODAVAČA KARATA I DOMAćINA

TIM REKVIZITERA

* U upitniku se javljaju i uloge koje nisu okupljene u timove. Tko želi biti producent, surađuje s učiteljem/icom oko ras-poređivanja financijskih sredstava (ako ih imamo) ili vodi brigu o nabavi kartona za scenografiju, boja, papira i slično. Šaptač surađuje s timom glumaca prateći tekst scenarija za vrijeme uvježbavanja. Inspicijent bi trebao razgovarati s vo-diteljima svih timova i obavještavati učitelja/icu o napretku i poteškoćama u svim timovima, a sudjeluje i u izradi inspi-cijentske knjige opisane u 7. radionici. Bilo bi dobro kada bi u svakom timu bio po jedan učenik koji je odabrao ulogu voditelja tima, pomagača/asistenta, zapisničara, kreativca i/ili majstora, ali nije obavezno da u svakom timu budu sve navedene uloge.


PRILOG 2.

Tablica izgleda ovako:

IME I PREZIME UČENIKA

glum

ac

scen

ogra

f

kost

imog

raf

šmin

ker

friz

er

tona

c

novi

nar

1 . Ana Anić1 3 2

2 .

3 .

– jako mi se sviđa, – tako-tako, – uopće mi se ne sviđa

Objašnjenje: Ana želi biti glumica (to joj je top 1. uloga), htje-la bi biti novinarka (top 2. uloga) i kostimografkinja (top 3. uloga). Ako je potrebno, mogla bi biti šminkerica i frizerka, a ne bi htjela biti scenografkinja ni tonska majstorica.


PRILOG 3.

Prijedlog listića (treba ga izrezati po crtama i svakom učeni-ku dati jedan listić, ne redom):

Kad učiteljica kaže IGRA POČINJE, ti glasno vikni: HURA!

Kad netko glasno vikne HURA!, ti ustani i ugasi svjetlo u učionici .

Kad netko ugasi svjetlo u učionici, ti glasno vikni: SAD JE MRAČNO!

Kad netko vikne SAD JE MRAČNO, ti ustani i upali svjetlo .

Kad netko upali svjetlo u učionici, ti vikni: SAD JE BOLJE!

Kad netko vikne SAD JE BOLJE!, ti ustani i otvori vrata učionice .

Kad netko otvori vrata učionice, ti ustani i zatvori ih .

Kad netko zatvori vrata učionice, idi do ploče i na nju napiši 2 + 3 = 5 .

Kad netko na ploči riješi matematički zadatak, ti vikni: BRAVO!

Kad netko vikne BRAVO!, ti ustani i obriši matematički zadatak s ploče .

Kad netko obriše matematički zadatak s ploče, ti glasno kihni .

Kad netko kihne, ti glasno kaži NAZDRAVLJE!

Kad netko kaže NAZDRAVLJE!, ti uzmi olovku iz svoje pernice, odnesi je učitelju/učiteljici i glasno kaži: IZVOLITE!

Kad učiteljica kaže HVALA!, ti uzmi olovku koju će ona držati u ruci i vrati je vlasniku (vlasnik je onaj tko joj je dao olovku) .

Kad netko vrati olovku nekom učeniku, ti ustani i otvori prozor u učionici .

Kad netko otvori prozor u učionici, ti vikni: HLADNO JE!

Kad netko vikne HLADNO JE!, ti ustani i zatvori otvoren prozor .

Kad netko zatvori prozor, ti ustani i na ploči nacrtaj krug .


Kad netko na ploči nacrta krug, ti ustani i oko tog kruga nacrtaj latice da izgleda kao cvijet .

Kad netko na ploči nacrta cvijet, ti pljesni rukama pet puta .

Kad netko pljesne rukama pet puta, ti pitaj: KOLIKO JOŠ OVA IGRA TRAJE?

Kad netko pita KOLIKO JOŠ OVA IGRA TRAJE?, ti odgovori: JOŠ MALO!

Kad netko kaže JOŠ MALO! ti ustani i triput skoči na mjestu .

Kad netko triput skoči na mjestu, ti vikni: HOP!

Kad netko vikne HOP!, ti glasno reci: IGRA JE GOTOVA!

* upute mogu biti sastavljene tako da služe kao ponavljanje nekih nastavnih sadržaja iz školskih predmeta Hrvatskog jezika, Matematike, Prirode i društva.


PRILOG 4.

Posteri koje učitelji mogu staviti na zidove u razredu kako bi djeca u svakodnevnoj nastavi mogla povezivati sadržaj na predmetima i talente.



PRILOG 5.









PRILOG 6.

Scenarij

KAzAlIŠnA .PREDSTAVA .

“ČIJI JE CRTEŽ naJLJEPŠI”

Upute:

Scenarij za predstavu inspiriran je knjigom “Čiji je crtež najljepši”. Predstava ne mora biti u ovoj formi. Učitelji sami mogu osmisliti radnju služeći se Virtićima i Manićima kao glavnim likovima koji upućuju djecu na poantu priče. Ovaj scenarij dijelimo kako bi učitelji kojima se predstava u ovom obliku svidi mogli raditi vlastitu, sa svojim učenicima i s pomoću našega scenarija.

likovi:

Ema, Nina, Lucija, Marko, Ivan, Virtica gospođica Vrijednica Posebnica, Virtić gospodin Talentić, Virtić gospodin Marljiv-ko, Manić Crni, Manić Grdi, mama i učiteljica

1 . .scena: .EMA .KOD .KUĆE

Pripovjedač: Bila jednom smeđokosa djevojčica Ema, vesela devetogodišnjakinja iz 3. razreda. Voljela se družiti s pri-jateljicama, a posebice je uživala pjevati i plesati. Kad bi pjevala srce bi joj snažno kucalo od radosti, a vrijeme bi prošlo za tren. Kad bi se vratila iz škole po cijele dane bi pjevala svoju najdražu pjesmu. Toliko ju je često i dugo


pjevala da bi na kraju tu istu pjesmu svi ukućani od mu-ke zapjevali. No, mama je to razumjela. Zapravo, bila je sretna što Ema marljivo razvija svoj talent za pjevanje. Tog posebnog dana bila je srijeda, kišni jesenski dan. Puhao je snažan vjetar, grane su udarale o prozor, a lišće je plesalo svoj jesenski ples.

Ema: Što bih danas mogla odjenuti? (viče) Hmmm… Maa-maa, mogu li odjenuti roze tajice?

(Za nekoliko trenutaka Emina mama uđe u sobu.)Mama: Ema, danas pada kiša i hladno je, bojim se da bi se

u tim tankim tajicama prehladila.Ema .(skakuće oko mame kao da je moli): Ali mamice, mogu

li bar preko tajica obući hlače, pa ih u školi skinuti?Mama: U redu, upornice moja mala. Ako obučeš hlače preko,

možeš i tajice.(Ema se iza paravana odijeva, a pripovjedač govori.)Pripovjedač: Mama se složila i tako se Ema, nasmijana i

sretna, odjenula te uputila prema školi.

2 . .scena: .PUT .DO .ŠKOlE .S .KIŠOBRAnOM

(Prijateljice ispred škole)Ema .pjeva: Kišica pada, ja skakućem, kišica pada na putu do

škole… Kišica pada, niz moje ručice, kišica pada, al’ ja se radujeeem… (čuje se pjesma s pjevanjem)

Pripovjedač: I tako je Ema pjevušeći došla do škole gdje su je dočekale prijateljice.

lucija .i .nina: Bok, Ema!Ema: Bok, cure!


lucija: Zašto si tako nasmijana?Ema: Pa zar ne vidite? Kišica pada… (pjeva)nina: Da kišica, kišurina! Tebi je i kiša razlog za veselje. Blago

tebi!Ema: Al’ ja znam još jedan razlog za veselje. Prvi sat imamo

likovni.lucija: Da, to je razlog za veselje!nina: Krenimo curke, da ne bismo zakasnile!

3 . .a) .scena: .U .ŠKOlI

Glazba svira dok se namješta scena učionice (tu može svirati i neki učenik/ica koji je vješt u sviranju nekog instrumenta).(Djevojčice i ostali učenici sjede u razredu u svojim klupa-ma i tiho razgovaraju – nešto šapuću. Zvono. U razred ulazi učiteljica.)Učiteljica: Dobro jutro, djeco!Djevojčice: Dobro jutro, učiteljice!Učiteljica: Danas prvi sat imamo likovni.(Djevojčice se raduju.)Učiteljica .(dijeli papire i govori): Crtat ćete što god poželite.

Možete odmah početi.

3 . .b) .scena: .MAnIĆI .(cRnI .I .GRDI)

Pripovjedač: Djevojčice su bile presretne. Likovni je bio njihov omiljeni sat, jer su voljele crtati. No ovo nije bio običan sat likovnog. Ovaj put dogodilo se nešto neobično. Razred su


posjetili neki neobični gosti. Gosti koji su bili nevidljivi, no ono što su napravili nećete moći ne vidjeti.

(Djevojčice i ostali učenici u razredu crtaju. Ema je crtala šarene cvjetove, leptire i srca. Lucija je crtala princeze, a Nina kućicu u cvijeću. Dok djevojčice crtaju i uživaju u crtanju u razred se došuljaju Manići. Uz pjesmu koja nagoviješta dra-mu smijulje se i iza leđa im se rugaju i skakuću oko cura zadirkujući ih.)crni: Hahaha… Kak’ mi je super, stari, kad im se rugamo,

a ne vide nas.Grdi: Joj, kad bi znale kaj im delamo, poludile bi.crni: Znaš koja mi je najveća fora? Kaj one za sve te misli u

svojim glavama misle da su njihove.Grdi: Kaj ti je? Pa bolje da tak’ misle. Kak’ bi ih inače pre-

varili?crni: Nego, znaš kaj Grdi? Fali mi malo akcije. Ajmo neku

spačku napraviti.Grdi: Kaj imaš koju ideju? (znatiželjno je upitao)crni: Kaj ne bi imal? Znaš da sam u Manogradu glavni kre-

ativac za zločeste ideje. (ponosno nadodaje)Grdi: Daj reeeeeeciii!!! (pita znatiželjno, poskakujući na istom

mjestu)crni: Lalalala neću, sad buš videl moje najodvratnije remek-

djelo! (govori vadeći iz svog ruksaka strijelu)crni: Znaš koga posebno volim napadati? Onu malu Luci-

ju. Tu malu uživam maltretirati. Ona ti misli da niš’ ne valja. Koja glupost, Lucija je puna talenata, al’ tak lijepo nasjedne na naše laži da je to milina. Nego znaš koja je Lucijina slaba točka?


Grdi: Nemam pojma? Koja? (pomalo zbunjeno pita Grdi)crni: A Emina? A Ninina? Ha? Ha? Ajde da te vidim…Grdi: (zbunjeno sliježe ramenima)crni: Koja si ti budala, kaj još nisi skužil? Pa sva djeca imaju

slabe točke. To moraš znati ko A-BE-CE-DU. Ponavljaj za mnom: “SVA DJECA IMAJU SLABE TOČKE”!

Grdi: “SVA DJECA IMAJU SLABE TOČKE”! “SVA DJECA IMAJU SLABE TOČKE”!

crni: Joj, dobro da učiš od mene. Nemrem vjerovat da su mi dali ovakvu budalu da ju mentoriram. A sad samo gledaj, rista, i uči od najboljih. Igra počinje. Prva na meti nek’ bude Ninicaaaa!” (smijući se zadovoljno zaključuje Crni te kreće u akciju)

(Crni prvo baca strelicu na kojoj piše LJUBOMORA, a zatim dolazi statist sa oblakom iznad Ninine glave na kojem piše:Moram imati crtež bolji od Eme. Ona je uvijek bolja od mene i njezin crtež je na panou. Ako je iskopiram, moj će crtež biti na panou i svi će ga gledati.Zatim je na Eminu glavu bacio strelicu na kojoj je pisalo HVALISANJE, UMIŠLJENOST, a zatim dolazi statist s obla-kom iznad Emine glave na kojem piše:Ja najbolje crtam. Joj kako volim biti najbolja, a još više kad mi se dive i učitelji i roditelji i kad sam bolja od sve druge djece.Luciji doleti strelica: BEZVRIJEDNOST, a zatim dolazi statist sa oblakom iznad Lucijine glave na kojem piše:Što da crtam. Neću se ni truditi. Svi bolje crtaju od mene. Ja sam bezveze!


Kreće pjesma. Ema, Nina i Lucija počinju se natezati u pje-smici. Kad pjesma završi kreće svađa.)

Ema .(ljutito): Nina, nemoj me kopirati!nina: Ja želim imati najljepši crtež, ljepši od tvog! I ljepši od

tvog, Lucija!(Nakon nekoliko sekundi javlja se Ema.)Ema: Curke, čiji je crtež najljepši? (hvalisavo, praveći se važna)lucija: Meni je tvoj, Ema, baš je šaren i pun kreativnih sit-

nica.Ema: Hahaha. Znala sam!nina: (viče) To nije istina, moj je najljepši!Ema: Ti si ljubomorna!nina: Nisam!Ema: E baš jesi!nina: Nisam! Ja želim biti najbolja i gotovo! Hoću da baš moj

crtež bude na panou. Onda ga svi gledaju.Ivan .(učenik iz reda iza): Ajooooooj, cure. Dosadne ste, stalno

se svađate.Ema: Što se ti miješaš u naše stvari? Nećemo se družiti s

tobom.nina: Da, nećemo. Nisi više naš frend!lucija: Cure, meni je ovo crtanje grozno, grozno, grozno!

Osim toga, zašto uopće crtam? Vama sve ide od ruke, a ja? Meni ništa ne ide. Ti, Ema, super pjevaš, dok ti, Nina, najbolje plešeš. A ja, ja ne znam ništa, čak ni crtati.


Pripovjedač: U razredu je nastala prava drama. Djevojčice su se posvađale, jer se nisu mogle dogovoriti čiji je crtež najljepši. Dok su one vikale tako da ih je cijela škola čula, Manići su zadovoljno u kutu trljali ruke.

Učiteljica: Što se to ovdje događa? Opet neko natjecanje? I opet nova svađa? Cijela škola se trese od vaše vike. Vaše uspoređivanje i natjecanje dovodi do ružnog raspoloženja u cijelom razredu.

Ema: Ali učiteljice, ona mi je…Učiteljica: Ema, ne zanima me tvoje opravdavanje. Želim da

sad sve tri ostanete u razredu i da razmislite malo o ovoj situaciji. Dok se mi vratimo s igrališta, ova situacija mora biti riješena.

(Zvono)(Dok djeca s učiteljicom idu van, Ivan im se ruga.)(Djevojčice pospremaju svoje stolove, ali ljutitih i uvrijeđenih izraza lica. Lucija uzima sve crteže, zamišljeno gleda u njih i umjesto da ih da učiteljici, baca ih u smeće.)

3 . .c) .scena: .VRIJEDnIcA .POSEBnIcA

Pripovjedač: (dok pripovjedač čita, kreće pjesma) Djevojčice su pospremile, iako i dalje ljute jedna na drugu. Premda su sve voljele crtati, na kraju su sve tri bile tužne i razo-čarane, posebice zato što su sad morale sjediti u razredu umjesto da se igraju vani. A gdje su crteži? Eno ih u smeću! Odjednom, neki novi nepoznati gost ušuljao se u razred. Iz školskog dvorišta doskakutala je veselo ona.

Ema: (začuđeno) Hej, tko si ti?


Vrijednica .Posebnica: Ja sam gospođica Vrijednica Posebnica, Virtić iz Virtograda, grada u kojem samo vrline žive. Za-datak nam je podučiti djecu raznim važnim i zanimljivim stvarima.

nina: Zanimljivo. A što radiš ovdje?Vrijednica .Posebnica: Dobila sam zadatak da što prije dođem

u vašu školu jer smo u Virtogradu dobili dojavu da se ovdje nešto grozno dogodilo.

lucija: Hmm… Paaa, to je istina… Dogodilo se… Žestoko smo se posvađale i sad učiteljica kaže da moramo nešto naučiti, a ja nemam pojma što to.

Vrijednica . Posebnica: Ali zato ja znam. Jeste li spremne za jednu super lekciju i još bolju pustolovinu?

Djevojčice: (veselo skačući) Da! Da!Vrijednica .Posebnica: Pa onda krenimo!

4 . .scena: .PUTOVAnJE .U .VIRTOGRAD

Pripovjedač: Djevojčice su uskočile u vlak i krenule na pu-tovanje u Virtograd gdje ih je čekala jedna velika pusto-lovina.

Djevojčice .pjevaju .pjesmicu: U VIRTOGRAD MI KREĆEMO, NAUČIT’ NEŠTO IDEMO! A ŠTO? NITKO NE ZNA! (čuuu,čuuu) U VIRTOGRAD MI PUTUJEMO, TAMO BIT ĆE NEŠTO ZABAVNO! A ŠTO? NITKO NE ZNA! (čuuu, čuuu)


5 . .a) .scena: .VIRTOGRAD .(OGlEDAlO)

(Djevojčice stižu u Virtograd, izlaze iz vlaka i dive se Vir-togradu.)Vrijednica .Posebnica: Djevojčice posebne i drage, u Virtogra-

du smo čuli da se prepirete i svađate oko toga čiji je crtež posebniji i ljepši.

nina: Da, ja želim biti najbolja u likovnom i imati najljepši crtež. Ljepši od Eminog.

Vrijednica .Posebnica: A zašto ti je to toliko važno?lucija: Zato što, kad si najbolji, onda si nekako popularan i

svi te vole.Vrijednica . Posebnica: Znate, djevojčice, vrijeme je da nešto

naučite! (uzima ogledalo i okreće ga prema djevojčicama) Pogledajte se u ovo ogledalo. Što vidite?

nina: Vidim da Lucija ima tamnosmeđu kratku kosu, a Ema, ona ima dugu kosu.

Ema: Ja vidim da Nina ima velike smeđe oči. A Lucija ima pjegice po nosu.

lucija: Nina ima dugu kosu i odlično joj stoji. Ema ima širok osmijeh.

Vrijednica .Posebnica: Svaka od vas je drugačija i jedinstvena. Baš zato što ste tako različite zato ste posebne i vrijedne.

lucija: Ma ja ne vjerujem u to. Ja mislim da sam bezveze.Vrijednica .Posebnica: Lucija, u tebi i djevojčicama se skrivaju

mnoge vrijedne stvari, samo ih možda ne primjećujete i ne vidite.

lucija: A koje to? (upitala je pomalo sramežljivo Lucija)


Vrijednica .Posebnica: Krenimo u kvart gospodina Talentića pa ćete vidjeti.

(Djevojčice šeću Virtogradom, upoznaju još neke Virtiće dok svira pjesma, ili opet neko dijete svira neki instrument.)Vrijednica . Posebnica: Dobro došle, djevojčice, u kvart gos-

podina Talentića, ovdje otkrivamo razne talente svakog djeteta.

Ema: Moooliim? A što su talenti?Vrijednica .Posebnica: Talenti su ono što svako dijete i svaki

čovjek ima. To su naši darovi, ono što dobro radimo. A kad rabite talente toliko ste sretni da vam je srce veeeeliko kao kuća. Pogledajte samo ove talente:

(Slijedi kratko predstavljanje različitih talenata – učenik/ci predstavljaju svaki talent slikom, pokretima ili riječima.)netko . od . djece . govori: Netko ima talent za matematiku i

zaključivanje.netko .od .djece .govori: Netko talent za prirodu.netko .od .djece .govori: Netko talent za tijelo i pokret.netko .od .djece .govori: Netko talent za slike i prostor.netko .od .djece .govori: Netko za razumijevanje sebe.netko .od .djece .govori: A netko za razumijevanje drugih.netko .od .djece .govori: Netko talent za riječi i jezik.netko .od .djece .govori: A netko za glazbu i ritam.lucija: Vauuuu, koliko ih ima!Vrijednica . Posebnica: Mnogo. Toliko mnogo da cijeli život

možete otkrivati to bogatstvo talenata u sebi.


nina: A smijemo li gledati tuđe talente? Meni se možda sviđa baš talent neke prijateljice.

Vrijednica .Posebnica: Nina, svaki talent je važan i poseban. Osim toga – dok gledamo tuđe talente možemo zaboraviti na svoj, a talent je jako, jako tužan ako ga ne koristimo.

nina: Joj, ja ništa ne razumijem.Vrijednica . Posebnica: Hmm. Znam tko bi nam to mogao

još bolje objasniti. Moj dragi prijatelj gospodin Talentić. Virtić koji potiče djecu da otkriju svoje talente. ‘Ajmo ga zajedno pozvati (svi zajedno viču: Talentićuuuuuu!)

5 . .b) .scena: .VIRTOGRAD .(GOSPODIn .TAlEnTIĆ)

(Odjednom dolazi gospodin Talentić. Sa sobom je imao ne-koliko poklona. Vrijednica Posebnica stane sa strane i sluša daljnji razgovor.)Gospodin . Talentić: Dobar dan! Ja sam gospodin Talentić,

Virtić koji potiče djecu da otkriju talente u sebi. I za vas sam pripremio nešto posebno.

lucija: Što je to?Gospodin .Talentić: Imam dar za svaku. Ali da bi znali što je

unutra, prvo trebate otvoriti. (Svakoj djevojčici daje za-motan dar, Emi i Nini velike kutije, a Luciji samo komad papira.)

Ema: (otvara svoj dar i viče) Mikrofon! Daaaaaa! Ja tako volim pjevati.

nina: (otvara svoj dar i viče) Jeee, plesne cipelice! A ja obo-žavam plesati!

Gospodin .Talentić: Lucija, zašto ti ne želiš otvoriti svoj dar?


lucija: (tužno) Zato što je tako bezvezan. Svi su dobili ne-što veliko, a ja nešto tako malo. Bojim se da mi se neće svidjeti. Uostalom meni ništa ne ide. Ja nemam nikakav talent. Što će mi taj papir.

Gospodin .Talentić: (govori tužno uzdišući) Baš mi je žao što to čujem. Htio sam da zajedno nešto napravite, ali sada ne možete.

(Svi tužno uzdišu gledajući u pod.)Pripovjedač: Odjednom vjetar snažno zapuše i iz Lucijinog

poklona polako njišući se na vjetru ispadne pjesma s notama koja se zove “Svako je dijete posebno, vrijedno i jedinstveno”

lucija: Ne razumijem. Koji je moj talent? Zašto sam dobila običan papir?

Ema: (Ema podiže papir s poda, otvara ga i kad ga prepozna usklikne) Lucija, pa to je pjema koju si ti napisala! Zato je tvoj dar tanak, jer je to papir s tekstom pjesme, koju možemo zajedno otpjevati i otplesati. Lucija, pa ti si tek-stopisac, a možda čak i budući pisac ili pjesnik.

lucija: Stvarno? Pa da, ja stalno pod odmorom pišem neke pjesme. Znači, ja imam talent za riječi i jezik.

nina: Da. A ja za tijelo i pokret.Ema: A ja imam talent za ritam i glazbu. Pa zapjevajmo i

zaplešimo onda. (otpjeva prve dvije kitice pjesmice)Ja volim pjevati, ti voliš crtati, on voli zbrajati i kocke slagati.Ja volim plesati, pjesmice smišljati, on voli trčati nogomet igrati.

Vrijednica .Posebnica: Djevojčice, ovo je bilo izvrsno!


Gospodin . Talentić: Eto, djevojčice, postoje različiti darovi, i svaki je važan. Kad otkrijemo svoje talente zajedno mo-žemo činiti velike stvari. No, da bi talent upotrijebili prvo ga moramo razviti.

Vrijednica .Posebnica: A u tome će vam pomoći jedan drugi Virtić. Krenimo dalje u pustolovinu.

6 . .scena: .POSJET .MARlJIVKU

(Djevojčice opet šeću Virtogradom, upoznaju još neke Virtiće dok svira pjesma ili opet neko dijete svira neki instrument.)Pripovjedač: Djevojčice su nastavile dalje šetati Virtogradom

hodajući za Vrijednicom Posebnicom i gospodinom Ta-lentićem. Vidjele su mnoge kuće, a svaka je bila posebna i jedinstvena. Svaki Virtić imao je svoju ulogu i zadatak i svi su vrijedno i marljivo radili. Kraj jedne kućice je bilo mnogo sjemenja i raznobojnog cvijeća. Jedan Virtić marljivo je okopavao i zalijevao svaku biljku zasebno.

lucija: (pita Vrijednicu Posebnicu) Kako da razvijemo talent? Ja sad znam da imam talent za riječi i jezik, ali kako da postanem uspješna pjesnikinja?

Vrijednica . Posebnica: To će ti reći gospodin Marljivko, on Virtiće i djecu uči kako se trudom mogu razviti talenti.

(Prilaze gospodinu Marljivku.)Gospodin .Marljivko: Dobar dan, djevojčice. Ja sam gospodin

Marljivko. Dobro došle u moj vrt. Želim vam nešto po-kazati. (Uzima jedan cvijet u ruku i govori) Pogledajte ovaj predivan cvijet. To je nekada bilo obično malo sjeme. Prvo sam ga stavio u zemlju i redovito zalijevao. Brzo je niknula stabljika. Uz još vode, sunca, mnogo njege i truda


razvit će se listovi. Na kraju tek dolazimo do prekrasne biljke. (daruje Emi cvijet i govori) Ako će svatko od nas njegovati svoju biljku (saginje se, uzima drugi cvijet u te-glici i daruje ga Luciji) imat ćemo najljepši vrt pun cvijeća (posljednji cvijet daje Nini).

Ema: (uzvikne) Ja ću biti jaglac!lucija: Ja ću biti zvončić.nina: A ja ljubičica.Gospodin .Marljivko: Djevojčice, pa vi ste pravi proljetni vrt!lucija: OK. Ali kakve veze to cvijeće ima s talentima?Ema: Lucija, pa zar ti nije jasno? Talente treba njegovati i

razvijati poput biljke. Ti imaš talent i možeš postati pje-snikinja. Ali to je samo sjeme.

Gospodin .Marljivko: Ema, vidim da si ti shvatila. Lucija, ako budeš pročitala mnogo knjiga i napisala puno pjesama, tvoj talent će početi rasti. Baš poput sjemenke biljke, koja treba puno vode i sunca kako bi jednoga dana postala biljka s plodovima ili prekrasan cvijet.

Gospodin .Talentić: Tako je. Svaki talent treba marljivo razvi-jati da bi bio još bolji.

nina: Ali to je dosadno i teško.Gospodin . Talentić: Istina, vježbati i učiti redovito i nije baš

lako. No kad postane teško, tko će vam tada pomoći?Djevojčice: Gospodin Marljivko!Ema: On nam pomaže da vrijedno i marljivo učimo kako bi

talent postao najljepši cvijet. Tako ja razvijam svoj glas. Toliko pjevam po kući, posebice u kupaoni, da sam već svima dosadila.


nina: Da! Meni baš nedostaju neki novi pokreti kako bi još ljepše zaplesala, ali sad znam tko će mi pomoći kad ću trebati marljivo vježbati. Moj novi prijatelj Marljivko.

Vrijednica . Posebnica: Ema, Lucija i Nina, vidim da ste na-učile nešto jako važno za vaš život. Naša pustolovina u Virtogradu je završila, vrijeme je za povratak u školu, no prije nego što krenete želim vam nešto dati. (Daje im DVD-digitalni višenamjenski disk, s dokumentarnim filmom.)

Gospodin .Talentić: Odnesite ovaj dar učiteljici. Ovo je film o vašem razredu koji smo mi Virtići snimili dok ste izrađi-vali kazališnu predstavu. Ovdje se vide mnogi vaši talenti. Pokažite ga učiteljici i recite joj da u svom razredu ima mnoge bisere. A sad ću vam otkriti jednu tajnu koju ćete njoj prenijeti. (Gospodin Talentić grli djevojčice i šapće im tajnu.)

Pripovjedač: Gospodin Talentić, Vrijednica Posebnica i gos-podin Marljivko dopratili su djevojčice do vlaka i mahali im. Djevojčice su zamišljene i sretne krenule prema školi.

7 . .scena: .POVRATAK .U .ŠKOlU

Povratak vlakićem u školu. Djevojčice su zamišljene, s osmje-sima na licima i cvijećem u ruci.U .vlakiću .pjevaju:

VIRTOGRAD NAPUŠTAMO, AL’ U SRCU NEŠTO NOSIMO! A ŠTO? SVI SMO VRIJEDNI! (čuuu, čuuu) U ŠKOLU MI SE VRAĆAMO, U SRCU NEŠTO NOSIMO! A ŠTO? TALENTE MNOGE! (čuuu, čuuu)


8 . .scena: .POnOVnO .U .ŠKOlI

Pripovjedač: Kad su se djevojčice vratile u školu, djeca su već bila u razredu, a na ploči u razredu ih je dočekalo iznenađenje. Netko je stavio sve crteže sa sata likovnog na ploču.

Ema: Cure, pogledajte! Crteži na ploči.nina: Učiteljice, kako to da ste stavili naše crteže na ploču?Učiteljica: Nisam ja to stavila.Marko: Ja sam. Našao sam ih u smeću, a bili su tako lijepi.

Nisam mogao izabrati koji je najljepši, pa sam sve stavio na ploču.

Ivan: Cure, sve tri definitivno imate talent za crtanje, ne ra-zumijem zašto se svađate.

Učiteljica: Vidite, djevojčice, sada ovi crteži zajedno čine lijepu priču.

Marko: Princeza je na livadi punoj leptira i cvijeća, a kraj nje je prekrasan dvorac.

lucija: Eto, da smo kopirale jedna drugu sada ne bismo imali kraljevnu u cvjetnom kraljevstvu!

Učiteljica: Djevojčica, zaista imate talent za crtanje.nina: Ali da bi talent razvile moramo vježbati, učiti, truditi

se i biti marljive.Učiteljica: Ooooo, čini se da ste svašta naučile dok nas nije

bilo… Otkud vam sve to?Ema: Upoznale smo Vrijednicu Posebnicu.lucija: I gospodina Talentića.nina: I gospodina Marljivka. To su naši prijatelji koji su nas

naučili mnoge lijepe i korisne stvari za život.


Ema: Naučile smo da nema smisla hvalisati se i praviti da si najbolji. Važnije je dati sve od sebe i uživati u onome što voliš raditi. Uostalom, svatko je po nečemu poseban.

nina: Naučile smo da nema smisla kopirati druge, kad smo svi jedinstveni. Nema smisla biti ljubomoran na prijate-ljice kad svatko ima talente.

lucija: Naučila sam da u sebi imam mnoge talente koje još trebam otkriti i da smo svi jednako vrijedni.

Učiteljica: Zanimljivo. Jako zanimljivo. Ne znam tko su ti vaši prijatelji, ali sviđa mi se. Vidim da ste naučile pametne stvari, pa vas od danas zovem Djevojčice Vrijednice Pa-metnice.

(Svi se glasno smiju.)nina: Učiteljice, nismo znale da i vi imate talent za nasmi-

javanje.Učiteljica: Hvala ti, Nina, čini se da sam i ja po nečemu po-

sebna.nina: Da, učiteljice, jeste, i imate jednu važnu i posebnu za-

daću.lucija: Učiteljice, sjećate li se kad smo zajedno pripremali

završnu predstavu za ovu divnu publiku? Virtći su vam poslali jedno iznenađenje. Ali da bi vidjeli ono što je važ-no, trebate otvoriti svoje oči i srce. Pa krenimo…


8 . .a) .scena: .PRIKAzIVAnJE .DOKUMEnTARnOG .FIlMA

Prikazuje se dokumentarni film.na .kraju .poruka: Dragi učitelji, roditelji, vi imate jedan važan

i poseban zadatak.Vrijednica . Posebnica: Vaša zadaća je pomoći djeci otkriti

ljepotu koja je utkana u njih i da zapamte da su posebni i jedinstveni baš kao i svatko drugi.

Talentić: Vaša zadaća je pomoći djeci otkriti talente koji se skrivaju u njima. Samo, da biste to mogli, trebate otvoriti svoje oči i primijetiti ono važno kod djece.

Marljivko: Vaša zadaća je naučiti djecu mnoga znanja i pota-knuti ih da marljivo razvijaju svoje talente.

Svi: Ako tako budete činili, ova djeca, jednog dana odrasli ljudi, koristit će svoje talente, raditi svoj posao predano i sa srcem, radit će ono za što su stvoreni.A tada će vaša zemlja imati mnoge znanstvenike, učite-lje, doktore, kuhare, pekare, umjetnike koji će raditi svoj posao s ljubavlju i tako mijenjati Hrvatsku i ovaj svijet nabolje. (Stanka, tišina.)

Učiteljica: Predivno. Kakva lijepa poruka. Koliko talenata među djecom. Toliko ste jedinstveni i posebni.

Ema: Jesmo, a vi nas, učiteljice, stalno na to podsjećate i zato vam hvala.

(Učiteljica i djevojčice se grle.)


8 . .b) .scena: .MAnIĆI .GUBE .BITKU

Pripovjedač: I dok su djevojčice prepričavale učiteljici svoju virtogradsku pustolovinu, u razred su se opet ušuljali gosti. No ovi gosti više nisu nepoznati. Spačke Crnog i Grdog već svi dobro znate. No, čini se da naši gosti i nisu baš zamišljali ovakav kraj…

crni: Stari moj. Daj pogledaj ovo. ‘Zgubili smo. Sad su skužili da su jedinstveni.

Grdi: I kaj bumo sad? Sad buju se manje uspoređivali…crni: Da i manje bu ljubomore među njima. Stari, ovo je kraj

Manograda.Grdi: AAAAA! I ne samo to, nego kreću u otkrivanje svojih

talenata. Nemrem ovo gledati. Još buju postali vrhunski znanstvenici, doktori, učitelji i mijenjali buju Hrvatsku na bolje. AAAA!

crni: I ne samo to. Znaš kaj je najgore? Radili buju svoj posel s ljubavlju!

zajedno .uzvikuju: FUUUUJ. Daj brišimo odavde. Sve smrdi na ljubav. Bljak.

8 . .c) .scena: .PJESMA .I .zAVRŠETAK

Učiteljica: Nego, djevojčice? Zanima me gdje su ti Virtići o kojima pričate? Gdje je gospodin Talentić? Gdje je Vri-jednica? Marljivko?

(Djevojčice se smiju i nastave…)nina: Neke dječje stvari su odraslima nevidljive…Ema: Ali ako imate maštu i gledate srcem…Djevojčice: Možda ga i ugledate.

184 VIRTOGRAD

Na pozornicu dotrče Vrijednica Posebnica, gospodin Talentić i gospodin Marljivko, učiteljica uzbuđeno pokazuje prstom da ih je ugledala, i pozivaju svu djecu.

Na kraju svi učenici stanu pred publiku i zapjevaju pjesmu “Svako je dijete posebno, vrijedno i jedinstveno”.

Pjesma: .Svako .je .dijete .posebno!

Ja volim pjevati, ti voliš crtati, on voli zbrajati i kocke slagati.

Ja volim plesati, pjesmice smišljati, on voli trčati, nogomet igrati.

Svako je dijete drago i posebno, vrijedno i jedinstveno, talente trebamo u sebi otkriti i marljivo ih razvijati.

Vrijednica uči nas da svatko vrijedan je, u svakom djetetu nešto lijepo skriva se.

Talentić govori: Talente otkrij ti, Marljivko ponavlja: Dar treba razviti…

Svako je dijete drago i posebno, vrijedno i jedinstveno, talente trebamo u sebi otkriti i marljivo ih razvijati.

Pjevaj, pleši, skladaj, piši, trči,skači, loptu baci,

svijet istražuj ti, gradi, zbrajaj, smišljaj, stvaraj,

dizajniraj, organiziraj! Talente otkrij ti!

Al’ zapamti, zapamti, da svi smo vrijedni i jedinstveni!

VIRTOGRAD

. . . .

5 . . .zAKlJUČAK

Osvrt učitelja i ravnateljice na projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” i priručnik

5 . ZAKLJUČAK

5 . ZAKLJUČAK 187

Osvrt .ravnateljice .Gordane .Fileš .na .projekt .“Virtograd .u .razrednoj .nastavi” .proveden .u .OŠ Dobriše .cesarića

Škole jesu mjesta spajanja svih kreativnih, pozitivnih i za-okruženih ideja, a ako to nisu, trebaju to postati. Te ideje moraju imati jasno definirane ciljeve i mjerljive rezultate koji u konačnici obogaćuju obrazovne i odgojne ishode što jesu zadaća škole. Ako škola odgaja i obrazuje “za život”, onda mora biti otvorena, fleksibilna i surađivati sa svima koji su uključeni ili imaju utjecaj, posredno ili neposredno, u pri-premu djece za svijet koji ih očekuje. Suradnja s roditeljima bitan je dio svih aktivnosti u školi.

Projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” jedan je od ta-kvih projekata. Započeo na entuzijazmu, nošen roditeljskom brigom i toplinom, ali i stručnim znanjem i profesionalnim pristupom roditelja, gđe Ivone Zgrabljić, a vrlo brzo je prera-stao okvire svakodnevne suradnje. Od uspješne komunika-cije u kojoj sve ideje padaju na plodno tlo, aktivnog pristupa svih sudionika do realizacije projekta u obliku prezentacije – završne priredbe, bio je to proces koji je učio i naučio mno-gočemu i velike i male sudionike! Sve što se naučilo vidljivo je i u pozitivnoj atmosferi i na učenicima koji su otkrivali svoje talente, jačali svoje komunikacijske i socijalne vještine, okušali se u mnogim izazovima te uspješno rješavali poje-dine probleme. Sretni smo i zadovoljni ishodima koji su se ostvarili udruženim snagama roditelja i škole.

Projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” obogatio je školski kurikulum i ponudio jednostavan obrazac suradnje primjenjiv u svakoj školi. Ovaj priručnik je još jedan rezultat takvog rada, želja da se iskustvo podijeli s drugima, da se

188 VIRTOGRAD 5 . ZAKLJUČAK

prenese dio radosti druženja, stvaranja, pozitivnih promjena koje nas čine snažnijima, zadovoljnijima, uspješnijima…

Puni entuzijazma i znatiželje očekujemo nastavak surad-nje!

Ravnateljica OŠ Dobriše Cesarića, Zagreb Gordana Fileš, prof.

VIRTOGRAD 5 . ZAKLJUČAK 189

Osvrt .učitelja .Tomislava .Magdića

Projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” potiče učitelja da sva-ko dijete gleda kroz njegove jake strane, da pokuša dokučiti njegove jake strane, a zatim ih osvijesti djetetu i roditelju. S druge strane osvještava djecu kako je potrebno kontinuirano raditi kako bi se potencijal razvio u nešto više. Rad na jakim stranama vodi samopouzdanju i samoostvarenju. Čovjek koji je ostvaren može dati doprinos svojoj zajednici.

Projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” potiče učitelje na preispitivanje vlastitog odgojno-obrazovnog rada. Potiče učitelje i ravnatelje na preispitivanje odgojno-obrazovnog sustava, veću otvorenost škole, veću uključenost roditelja i vanjskih stručnjaka. Projektom “Virtograd u razrednoj na-stavi” naša škola se usmjerila prema projektnom načinu rada u kojem cijeli razred ima zajednički cilj, u ovom slučaju je to bilo pripremanje predstave. U projektnom načinu rada svako dijete daje svoj doprinos projektu u skladu sa svojim željama, interesima i mogućnostima. Svaki čovjek i svako dijete treba ULOGU u društvu, bilo to društvo razred ili šira zajednica. Kroz ULOGU se čovjek osjeća prihvaćeno i vrijedno. Projektni način rada predstavlja izazov za učitelja, razbija dosadnu svakodnevicu u radu. “Ako želiš ići brzo, idi sam. Ako želiš ići daleko, idi s nekim.” – projektni način rada omogućava razredu da ode daleko. U redovnoj nastavi se događa da pojedinci idu brzo, a ostatak razreda zaostaje, klipsa za njima i bori se da ih dostigne, to im ne uspijeva pa ih to vodi do frustracije i osjećaja manje vrijednosti. Ra-dom na ovakvom projektu u školi djeca dobivaju povratnu informaciju učitelja i roditelja da im je jako važna djetetova ULOGA u projektu i procesu izrade predstave i ocjene pa-daju u drugi plan. U dosadašnjem pogledu roditelja, rodbine,


prijatelja i djetetove okoline, školski uspjeh kroz ocjene je bio jedino mjerilo uspjeha djeteta. Osvještavanjem roditelja i okoline i primjenom projektnog načina rada, školski uspjeh djeteta pada u drugi plan. Dijete uviđa da učitelj, roditelj i okolina cijene njegovu ulogu u projektu.

Super mi je što je priručnik shvaćen kao nešto fleksibilno i što je jako puno ILI u njemu, što znači da učitelj ima odre-đenu slobodu u primjeni i da su priručnik i projekt otvoreni za nadogradnju.


Osvrt .učiteljice .Mihaele .Koren

Jedna učionica, jedna učiteljica, a toliko različite dječice u njoj. I svako dijete je posebno, jedinstveno, vrijedno.

S jedne strane, u nekima od njih vrlo brzo možemo uočiti mnoštvo talenata i jedini zadatak nam je usmjeriti tu djecu k pravome cilju, razvoju tih talenata. Ponekad se dogodi da dijete ima puno talenata i sve voli raditi, ali pomnim pro-matranjem možemo primijetiti u čemu je ipak najuspješnije. Tada treba voditi brigu da se ti talenti ne razvodne u preve-likom broju različitih aktivnosti i pritisku kojemu je dijete, posljedično tom opterećenju, izloženo. Takvu djecu s mnogo talenata treba pohvaliti za sve što uspješno učine, ali im i odmah nakon toga postaviti novi cilj, jednu stepenicu više. Na primjer, dijete koje napiše divan sastavak koristeći svoj talent za riječi i jezik treba pohvaliti, ponuditi da ga pročita pred cijelim razredom, nagraditi pljeskom i slično, ali odmah zatim dati novu uputu ovisno o dobi djeteta i njegovim mo-gućnostima, na primjer – ovo je krasno, a sljedeći put bih u tvom budućem sastavku još voljela uočiti gdje počinje i završava uvod, glavni dio i završetak (kompozicija sastavka), ili voljela bih da ubaciš pokoji dijalog između likova (upravni i neupravni govor) i jedva čekam pročitati tvoj novi sastavak. I ponekad ne treba čekati da neki dio gradiva obradimo da bismo takvom djetetu ponudili taj zadatak (upravni i neu-pravni govor se prema Nastavnom planu i programu radi tek u 4. razredu) ako procijenimo da dijete prema našim uputama to može i ranije. I to ne predstavljamo razredu kao da je netko bolji pa može više, jer tada ostali misle da su manje vrijedni i bezuspješno ga pokušavaju dostići. To predstavljamo kao otkriveni talent koji treba i dalje marljivo


razvijati. Na taj način dijete zaključuje da uz još truda može biti još bolje, drugim riječima, razvija svoj talent.

S druge strane, nasuprot djeci s mnoštvom talenata, u nekoj djeci na samom početku teško uočavamo talente. Ali to ne znači da ih dijete nema. Ja sebi to uvijek predstavljam kao izazov – pronaći u čemu je dijete dobro i to odmah istaknuti. Čim učiteljica primijeti i istakne, i ostali učenici to počnu primjećivati i hvaliti, a samim time u tom djetetu raste samopouzdanje i samopoštovanje (“i ja sam u nečemu dobar”) te osjećaj vrijednosti.

Nedvojbeno, učitelji ne smiju umanjivati vrijednost nastavnih predmeta, svi su oni, bili odgojni ili obrazovni, jednako važni. Tako je, na primjer, dijete koje je izvrsno u matematici (posjeduje talent za matematičko i logičko zaključivanje) jednako vrijedno kao i dijete koje je lošije u matematici, ali sa savršenim motoričkim gibanjem izvodi kolut naprijed ili kolut natrag na satu tjelesne i zdravstvene kulture (posjeduje talent za tijelo i pokret).

No dobro, većina nas učitelja koji s ljubavlju radimo svoj posao upravo tako i radi.

Zašto onda uvesti projekt “Virtograd u razrednoj nastavi” u školu?Svi znamo da uključivanje u neki projekt od nas iziskuje puno više rada, obveza i odgovornosti, a da ne pričam o dodatnom vremenu koje moramo u projekt uložiti.

Reći ću vam kako je ovaj projekt oplemenio moj rad i mene kao osobu.

Kao prvo, dao mi je ideju kako da razvijam dječje talente u pomalo krutom sustavu školstva. Sva djeca moraju pisati


sastavke, računati, slikati i crtati, pjevati, vježbati jer naš zadatak je da ih obrazujemo u svim poljima i prenesemo znanja. I to poštujem. Ali isto tako, naš je zadatak da ih oblikujemo u osobe koje su zadovoljne samima sobom. Ovaj projekt omogućio mi je da u jednom dijelu nastavnog proce-sa ne tjeram svu djecu da rade isto (pišu sastavak, računaju, slikaju,…) nego da rade ono što vole. Rezultat je divno ozrač-je u razredu bez natezanja s djecom da ispune svoj zadatak. Svi baš žele napraviti ono što se od njih traži jer znaju da će time dati svoj doprinos krajnjem cilju.

Kao drugo, kod djece sam uspjela osvijestiti da su sami odgovorni za svoje postupke. Jasno im je da postoje dobri i loši postupci, ali isto tako im je jasno da sami biraju kako će postupiti. U time su mi pomogli dobri i loši likovi iz scenari-ja – Virtići i Manići. Tako me, na primjer, jedna djevojčica za vrijeme sata likovnog kada smo oblikovali bukete cvijeća od papira za mame (za Majčin dan) pitala vidim li negdje kojeg Manića u učionici jer ju je pogodila strelica LJUBOMORE čim je uočila kako prijateljica koja sjedi iza nje ima ljepše cvjetove od nje. Ona je tad mogla pokazati svoju ljubomo-ru, biti drska i bezobrazna, što bi na kraju dovelo do svađe među prijateljicama. Ali nije, jer zna da može odabrati kako će postupiti i da ne želi da Manići pobijede. Svjesna svojih loših osjećaja i misli, odlučila ih je nadvladati. Okrenula se prema toj prijateljici i pohvalila njezin rad ističući kako joj se najviše sviđa određeni cvijet. Druga djevojčica joj je zahvalila i ne samo da joj je pokazala kako ga je napravila, nego je i njoj pomogla da napravi isti takav za svoju mamu. Virtići su pobijedili! Takvih primjera ima mnogo. Djeca svjesno ističu u čemu je netko drugi dobar bez prevelike ljubomore jer i sami znaju da su oni dobri u nečem drugom.

194 VIRTOGRAD

Kao treće, okolina primjećuje da se u razredu nešto događa. Roditelji primjećuju kako njihova djeca napreduju i razvijaju svoje talente, vodstvo škole primjećuje moj trud i daje mi podršku u svakom obliku, zajednica primjećuje da djecu odgajamo u odgovorne ljude koji će svojim radom ispunjenim ljubavlju doprinijeti razvoju cijele zajednice i domovine Hrvatske.

Kao četvrto, tu je moje osobno ispunjenje. Osjećaj sreće i zadovoljstva kada gledam dječicu u svom razredu kako se odnose jedni prema drugima, kako teže biti bolji, kako razvijaju svoje talente, kako razvijaju osjećaj odgovornosti i empatije, kako pristupaju radu i učenju, kako već sada raz-mišljaju što bi mogli biti kada odrastu, zaista je neprocjenjiv!

Upravo iz tih razloga želim zahvaliti gđi Ivoni Zgrabljić, mami djevojčice iz mog razreda, koja me upoznala s Virto-gradom, uvukla me u ovaj projekt i neprestano bila velika podrška.

Želim istaknuti da ovo nije kraj, ovo je tek početak…

VIRTOGRAD 195

zAHVAlA

Na samom kraju ovog priručnika želimo zahvaliti Ministar-stvu obrazovanja znanosti i sporta koje je podržalo naš rad, a sve zahvaljujući ravnateljici Gordani Fileš koja nam je još 2016. otvorila vrata škole te omogućile da možemo svojim programom učiniti ovaj mali doprinos našem školstvu, što je ove godine Ministarstvo i prepoznalo.

Želimo se zahvaliti dramskoj i plesnoj umjetnici Jeleni Vukmirici Makovičić koja je obogatila projekt svojim pre-davanjem za učitelje i djecu o ulogama u kazalištu, Ivi Ma-đoru na vizualima, Nataši Knežević na divnim ilustracijama Virtograda, Ivanu Škunci na aranžmanu za pjesmu, koreo-grafkinji Kristini Sukstule koja je osmislila i uvježbala djecu za završnu pjesmu te tiskari Znanje koja nam je omogućila tiskanje knjige i priručnika.

Zahvaljujemo se i svim volonterima, koji su na razne na-čine podržavali ovaj projekt, posebice Evi Simoni Kulenović koja je vizualno uredila sve materijale za djecu.

Također bismo se zahvalile svim učiteljima koji su sudje-lovali na radionicama i marljivo radili na primjeni naučenog s djecom. Mnogi od njih disali su s projektom od samog početka do kraja. Učiteljici Gordani Kukić koja je uz pomoć Sandre Rep, učiteljice engleskog jezika, osmislila divnu na-dogradnju na već postojeću predstavu, učiteljicama Snježani Kordić i Dajani Majnarić koje su uvijek bile spremne pomoći te učitelju Tomislavu Magdiću koji nam je svojim osvrtom pripomogao u izradi priručnika.

Zahvaljujemo i roditeljima koji su nam ukazali povjerenje te su svojom nazočnošću na radionicama pokazali da u za-

196 VIRTOGRAD

jedništvu i kvalitetnijoj suradnji roditelja i učitelja možemo puno više napraviti za našu djecu.

Zahvaljujemo se i djeci na njihovom entuzijazmu i mar-ljivom stvaranju kazališne predstave koja je u konačnici i mnoge odrasle dotaknula svojom porukom, u kojoj su si mnogi odrasli dopustili ponovno biti djeca sjetivši se svojih interesa, hobija i svega onoga što ih je kao male motiviralo i veselilo, a danas su možda zaboravili.

Za kraj, zahvaljujemo svojim prijateljima, suradnicima, a posebice obiteljima, supruzima, djeci što su nas podržavali u realizaciji ovog projekta koji je i nas kao autorice potaknuo da još više budemo majke koje prepoznaju talente u svojoj djeci i pomažu im da izrastu u autentične karakterne poje-dince koji će raditi posao s ljubavlju i doprinijeti izgradnji boljeg, kvalitetnijeg društva.

Dragi suradnici, volonteri, roditelji, učitelji, djeco, još jed-nom od srca vam hvala!

Ako želite dodatne informacije o programu Virtograd i pro-jektu “Virtograd u razrednoj nastavi” ili biste htjeli provesti

ovaj projekt u svojoj školi, slobodno nas kontaktirajte na e-mail: info@virtograd .com

VIRTOGRAD 197

LITERaTURa

Armstrong, T. (2006.) “Višestruke inteligencije u razredu”, Zagreb, Educa.Barrow, G., Newton, T. (2015) “Educational Transactional Analysis: An international guide to theory and practice”, New York, Routledge.Gallup Inc. (2013) “The State of the Global Workplace: Em-ployee Engagement Insights for Business Leaders Worldwide”http://www.gallup.com/poll/165269/worldwide-employees-engaged-work.aspxGardner, H (2004.) “Disciplinirani um”, Zagreb, Educa.Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999) “Inteligen-cija: različita gledišta”, Jastrebarsko, Naklada Slap.Gardner, H. (1993) “Frames of mind: The theory of multiple intelligences”, New York, Basic Books.Koren, I. (2013) “Povijesni osvrt na konceptualizaciju pojave nadarenosti”, Napredak, 154(3), 339-361.Kubelka R., Pelt R., Vrbanac D. (2013) “Dječji talenti – Ot-krijte talente svojeg djeteta podržavajući izvornost dječjeg učenja”, Velika Mlaka, Ostvarenje.Lovecky, D.V. (2003) “Different Minds: Gifted Children with AD/HD, Asperger Syndrome, and Other Learning Deficits”, London, Jessica Kingsley Publishers.Posavec, M. (2010) “Višestruke inteligencije u nastavi”, Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja 56(24), str. 55. – 64.Rath, T. (2007) “Strenghts finder 2.0”, New York, Gallup Press.

198 VIRTOGRAD

Reckmeyer, M. PhD., Robison J. (2016) “Strenghts based Parenting: Developing your children’s innate talents”, New York, Gallup Press.Petz, B. i sur. (1992) “Psihologijski riječnik”, Zagreb, Pro-svjeta.Rath, T. (2007) “Strenghts finder 2.0”, New York, Gallup Press.Rijavec, M., Miljkovi, D. (2008) “Razgovori sa zrcalom”, Za-greb.Tough P. (2013) “How children succeed: Grit, Curiosity, and the Hidden Power of Character” New York, Mariner Books.

VIRTOGRAD

Tisak: Znanje d . o . o .Mandićeva 2, Zagreb – lipanj 2017 .

ISBN 978-953-59598-2-3

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000966139 .

Documents

RENATA KRIŽANIć - virtograd.comnik_virtograd.pdf · Virtograd PROGRAM OTKRIVANJA TALENATA I POTICANJA CJELOVITOG RAZVOJA DJECE Priručnik za primjenu projekta “Virtograd u razrednoj