Renato Škudar ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆUoliver.efri.hr/zavrsni/531.B.pdf · poslovanja. Izravni standardni troškovi po jedinici učinka utvrđuju se na temelju tehničkih normativa

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Renato Škudar

ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU

HIDROREGUALCIJA D.D.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU

HIDROREGULACIJA D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentor: prof.dr.sc. Branka Crnković-Stumpf

Student: Renato Škudar

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081120712

Rijeka, lipanj, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i problem istraživanja .............................................................................. 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 1

1.3. Znanstvene metode istraživanja ............................................................................. 1

1.4. Struktura rada ........................................................................................................ 1

2. POJAM I PODJELA TROŠKOVA .............................................................................. 3

2.1. Troškovi s obzirom na promjenu opsega aktivnosti .............................................. 4

2.2. Troškovi s gledišta njihove usporedbe i predviđanja ............................................ 6

2.3. Troškovi sa stajališta donošenja specifičnih menadžerskih odluka....................... 7

2.4. Troškovi prema prirodnim svojstvima .................................................................. 8

2.5. Troškovi prema mjestima i nositeljima ................................................................. 9

3. PODUZEĆE HIDROREGULACIJA D.D. ................................................................ 10

3.1. Financijski izvještaji Hidroregulacije d.d. ........................................................... 14

4. ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU HIDROREGULACIJA D.D. .................. 18

4.1. Analiza poslovnih rashoda................................................................................... 20

4.1.1. Analiza materijalnih troškova ....................................................................... 21

4.1.2. Analiza troškova osoblja .............................................................................. 23

4.1.3. Analiza troškova amortizacije ...................................................................... 24

4.1.4. Analiza ostalih troškova ............................................................................... 27

4.1.5. Analiza ostalih poslovnih rashoda ................................................................ 28

4.2. Analiza financijskih rashoda ............................................................................... 28

4.3. Analiza izvanrednih – ostalih rashoda ................................................................. 29

4.4. Analiza prihoda.................................................................................................... 30

4.4.1. Analiza poslovnih prihoda ............................................................................ 31

4.4.2. Analiza financijskih prihoda ......................................................................... 32

4.4.3. Analiza izvanrednih – ostalih prihoda .......................................................... 32

4.5. Analiza poslovnog rezultata ................................................................................ 33

4.6. Financijski pokazatelji poslovanja poduzeća Hidroregulacija d.d. .................... 36

4.6.1. Pokazatelji likvidnosti .................................................................................. 36

4.6.2. Pokazatelji zaduženosti................................................................................. 38

4.6.3. Pokazatelji aktivnosti .................................................................................... 39

4.6.4. Pokazatelji ekonomičnosti ............................................................................ 42

4.6.5. Pokazatelji profitabilnosti ............................................................................. 42

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 44

LITERATURA ............................................................................................................... 48

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 48

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 49

POPIS SLIKA ................................................................................................................ 49

1

1. UVOD

U ovom radu će bit provedena analiza troškova, kao teorijska cjelina i kao analiza

podataka dobivenih iz računa dobiti i gubitka poduzeća Hidroregulacija d.d.

1.1. Predmet i problem istraživanja

Ovaj rad započinje teorijskim djelom općenito o pojmu troškova, podjeli troškova i

razlozima takve klasifikacije, važnostima analize i praćenja troškova u poduzeću.

U nastavku se djelo bavi prikazivanjem osnovnih podataka o Hidroregulaciji d.d,

povijesti razvoja poduzeća, temeljnoj djelatnosti kojom se poduzeće bavi, misiji i viziji

poduzeća. U ovom poglavlju će se govoriti o vlasničkoj strukturi poduzeća, broju

zaposlenika.

Također će bit prikazana detaljna analiza prihoda i rashoda, te naposljetku i dobiti ili

gubitka kojeg je ostvarilo poduzeće Hidroregulacija d.d. u razdoblju od 2010.-2012.g.

Analizom će se utvrditi kretanje troškova kroz navedeno razdoblje, odnosno povećanje

ili smanjenje troškova. Također će se utvrditi razlozi nastalih troškova i u konačnici

kako njihov nastanak utječe na uspješnost poslovanja u poduzeću Hidroregulacija d.d.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha ovog rada je analizirati kretanje troškove, prikazati u indeksima to kretanje,

utvrditi razloge njihove pojave te na koji način ih eventualno smanjiti i poboljšati

uspješnost poslovanja u Hidroregulaciji d.d.

1.3. Znanstvene metode istraživanja

Analiza troškova će bit provedena metodom verižnih indeksa. Ta metoda bit će

primijenjena i u analizi prihoda i poslovnog rezultata. Istraživanje će se provesti

promatranjem i usporedbom indeksa promjene troškova.

1.4. Struktura rada

Nakon analize troškova u poduzeću, slijedi analiza poslovanja poduzeća pomoću

financijskih pokazatelja, na temelju kojih će se izvesti zaključci o tome, u kojim

2

područjima poslovanja poduzeće ostvaruje dobre rezultate, i one u kojima ima

poteškoće. Analiza se provodi s ciljem rješavanja tih poteškoća i predlaganja poteza koji

bi omogućili da poduzeće postane uspješnije. U analizi će bit upotrjebljeni pokazatelji

likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti.

3

2. POJAM I PODJELA TROŠKOVA

Troškovi su vrijednosni (novčani) izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnje, koja

nastaju radi ostvarivanja novih učinaka i stjecanja (ostvarivanja) dobitka.

(Karić,2009,str.60) U računovodstvu se izražavaju i mjere u monetarnim jedinicama

koje su bile ili trebaju biti plaćene za dobra ili usluge. Trošenje elemenata proizvodnje

je tehnički i ekonomski proces. Kod tehničkog procesa opseg trošenja se izražava u

fizičkim jedinicama mjere, dok se kod ekonomskog procesa izražava u novčanoj

vrijednosti. (Karić,2009,str.60)

Troškovi imaju dvije sastavnice: 1) količina potrošenih elemenata proizvodnje (utrošak

ili potrošak) i 2) nabavne cijene potrošenih elemenata proizvodnje. (Karić,2009, str.60)

Dakle, trošak se može matematički postaviti kao umnožak količine i cijene, koja je

izražena po jedinici količine proizvoda ili resursa.

Postoje bliske kategorije pojmu troškova, kao što su termini utrošak, izdatak, rashod,

ulaganje i gubitak. Utrošak se definira kao fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti i

dobara u stvaranju učinaka. (Belak,1995,str.130) Izdaci su smanjenja novčanih

sredstava u blagajni i na računima u bankama. Dakle, to su novčana davanja za nabavu

sredstava za proizvodnju, plaćanje usluga i različitih drugih isplata, te materijalna

izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje.(Karić, 2009,str.130) Izdaci i troškovi se

rijetko vremenski podudaraju, te svaki izdatak ne mora biti istovremeno i trošak.

Primjer situacije kada trošak može nastati prije izdatka, kad je nabavljeni materijal

utrošen u proizvodnji, a još nije plaćen dobavljaču.

Rashod je širi pojam od troška, te se definira kao negativna stavka računa dobiti

gubitka, odnosno kao svako smanjenje vrijednosti imovine poduzeća neovisno o razlogu

smanjenja. Svi troškovi nisu istodobno i rashodi. Rashodi mogu biti redoviti i

izvanredni. Redoviti rashod je trošak čija je namjena stvaranje novih proizvoda, a

izvanredni rashod je neočekivano i neplanirano smanjenje vrijednosti imovine

poduzeća, kao npr. manjkovi u blagajni, prekomjerne štete materijala, štete na usjevima

zbog vremenskih nepogoda. (Karić,2009,str.60)

Upravljanje troškovima je postizanje menadžerskih ciljeva na temelju optimalnog

angažiranja troškova. (Belak,1995,130) Glavni cilj upravljanja troškovima je kako

4

postići što veću dugoročnu korist od nastalog troška ili postići određeni menadžerski cilj

uz što niže troškove bez dugoročnih negativnih posljedica na rezultat poslovanja i

konkurentnu poziciju. Upravljanje troškovima se temelji na COST-BENEFIT analizi,

odnosno promatranju odnosa između koštanja i koristi. Definirana je na način, da se

svaki trošak isplati ako donosi veću dugoročnu korist od vrijednosti žrtvovanih resursa.

(Belak,1999,str.131) Dakle, osnovni cilj upravljanja troškovima je postići što veću

dugoročnu korist od učinjenog troška.

Upravljanje troškovima obuhvaća predviđanje, planiranje, budžetiranje i kontrolu

troškova te analize koje pokazuju ponašanja troškova ovisno o promjeni okolnosti i

uzroke odstupanja od predviđenih troškova s ciljem njihova zadržavanja u prihvatljivim

granicama te osiguranja informacija menadžerima za izbor između alternativa koje

omogućuju promjene smjerova aktivnosti radi postizanja optimalnih ekonomskih

rezultata. (Belak, 1995,str.131)

Teorija troškova proučava ponašanje troškova, vrste troškova, raspoređivanje na

nositelje, ovisnost troškova o stupnjevima iskorištenosti kapaciteta, ali i odnose između

troškova i cijena, prihoda te poslovnog rezultata poduzeća. (Jelavić,1995,str.184)

2.1. Troškovi s obzirom na promjenu opsega aktivnosti

Troškovi s obzirom na promjenu razine aktivnosti se dijele na: 1) fiksne, 2) varijabilne,

3) miješane i 4) diskrecijske troškove. (Belak,1995,str.154)

Na stalne (fiksne) troškove ne utječe promjena obujma poslovanja, oni se mijenjaju

promjenom veličine kapaciteta i pripravnosti za obavljanje poslova.

(Jelavić,1995,str.190)

U fiksne troškove ubrajaju se : troškovi amortizacije ( utvrđeni vremenskom metodom),

kamata na kredite za nabavku stalnih sredstava, najamnina za korištenje opreme ili

poslovnog prostora, premije osiguranja, troškovi smještaja strojeva i uređaja.

(Karić,2009,str.87)

5

Fiksni troškovi se mogu podijeliti na: apsolutno i relativno fiksne troškove.

(Belak,1995,str.155) Apsolutni fiksni troškovi se ne mijenjaju promjenom opsega

proizvodnje, dok se relativni mijenjaju, i to skokovito u slučaju promjene potrebnog

stupnja pripravnosti za povećani opseg proizvodnje, nakon čega se u određenoj zoni

ponovno ponašaju kao fiksni troškovi neovisni o povećanju opsega proizvodnje u

zadanim granicama. (Belak,1995,str.155) Primjer relativno fiksnih troškova su:

deprecijacija, troškovi investicijskog održavanja, najamnine i zakupnine.

Promjenjivi (varijabilni) troškovi mijenjaju se ovisno o promjenama razine aktivnosti.

Dijele se na: proporcionalne i neproporcionalne varijabilne troškove. Proporcionalni

varijabilni troškovi po jedinici outputa su konstantni. Neproporcionalni varijabilni

troškovi mogu rasti ili padati, brže ili sporije u odnosu na razinu aktivnosti, te se stoga

dijele na: progresivne i degresivne. (Belak,1995,str.156)

Progresivni neproporcionalni varijabilni troškovi se javljaju, kada svaka dodatna

jedinica outputa povećava varijabilne troškove više nego da su proporcionalni.

Degresivni se pojavljuju, kad se svaka dodatna jedinica outputa povećava varijabilne

troškove manje nego da su proporcionalni. (Belak,1995,str.157)

Miješani troškovi nisu strogo varijabilni niti fiksni nego posjeduju obje komponente, te

ih se stoga često naziva fiksno-varijabilnim ili varijabilno-fiksnim troškova.

Za razliku od relativno fiksnih troškova koji se nakon njihova porasta pri prelasku u viši

stupanj pripravnosti ponovno ponašaju kao fiksni troškovi, miješani troškovi se do

određenog stupnja ponašaju kao fiksni, a nakon toga kao varijabilni, ili se do određenog

stupnja ponašaju kao varijabilni, a nakon toga kao fiksni. (Belak,1995,str.158) Primjeri

miješanih troškova su: troškovi telefoniranja, troškovi električne energije.

Diskrecijski troškovi nisu ni fiksni ni varijabilni ni miješani, nego nastaju kao posljedica

diskrecijskih menadžerskih odluka. Diskrecijski se troškovi najčešće promatraju kao

fiksni, no postoje određene razlike. Primjeri diskrecijskih troškova su: troškovi za

oglase, reklame, troškovi učenja. (Belak,1995,str.158)

6

2.2. Troškovi s gledišta njihove usporedbe i predviđanja

Podjela troškova s gledišta njihove usporedbe i predviđanja na: stvarne troškove

(povijesni i tekući), planski, standardni, marginalni i prosječni troškovi.

(Belak,1995,str.159)

Stvarni troškovi su stvarno nastala trošenja u određenom razdoblju, te se dijeli na

povijesne i tekuće. Povijesni su oni koji su nastali u nekom proteklom razdoblju dok su

tekući troškovi oni koji su ostvareni u tekućem razdoblju.

Evidentiranje i obračun stvarnih troškova nužni su za sastavljanje godišnjih obračuna

radi utvrđivanja stvarno postignutih financijskih rezultata koji su temelj za obračun

poreza, ostvarene dobiti i donošenja odluka o isplati dividendi. Evidentiranje stvarnih

troškova zbog toga formalizirano u dijelu koji se odnosi na pozicije računa dobiti i

gubitka i bilance. Oni su temelj za planiranje, budžetiranje i analizu svih vrsta troškova,

te su temelj za kontrolu efikasnosti menadžmenta u smislu zadržavanja troškova u

prihvatljivim granicama. Kontrola troškova se realizira usporedbom stvarnih troškova s

budžetiranim i standardnim troškovima ili usporedbom stvarnih troškova iz različitih

razdoblja. (Belak,1995,str.159)

Planski troškovi su troškovi koji se definiraju za određeno buduće razdoblje. Oni su

temelj za dugoročne, srednjoročne i kratkoročne planove. Planski troškovi najčešće se

određuju na temelju stvarnih troškova iz prošlih razdoblja i standardnih troškova.


Razlika između planskih i stvarnih troškova sastoji se u tome što planski troškovi

uzimaju u obzir i predviđanja o ponašanju troškova s obzirom na promjene uvjeta. To se

odnosi na promjene u opsegu proizvodnje, promjene tehnologije, menadžerske politike i

promjene u cijenama resursa. Planski troškovi mogu biti efikasno mjerilo trošenja samo

ako su dobro procijenjeni, a to ovisi o mogućnostima predviđanja uvjeta nastajanja

troškova. (Belak,1995,str.160)

Standardni troškovi su troškovi proračunani za realizaciju određenog učinka pod

uvjetima koji se prosječno pojavljuju. Utvrđuju se po jedinici određenog učinka

korištenjem znanstvenih metoda procjene i na temelju iskustvenih podataka.

(Belak,1995,161) Na temelju njihove procjene se određuju stvarni troškovi izravnog

7

materijala, izravnog rada i režijski troškovi u normalnim uvjetima proizvodnje i

poslovanja.

Izravni standardni troškovi po jedinici učinka utvrđuju se na temelju tehničkih

normativa i standardnih cijena. Neizravni standardni troškovi po jedinici učinka

utvrđuju se tijekom procesa budžetiranja, a revidiraju se povremeno u slučaju značajnih

promjena tehnologije rada ili cijena koje treba platiti za materijal, rad ili ostale troškove.


2.3. Troškovi sa stajališta donošenja specifičnih menadžerskih odluka

Troškovi s aspekta donošenja specifičnih menadžerskih odluka mogu se podijeliti na: 1)

opravdane i neopravdane, 2) izbježive i neizbježive, 3) oportunitetne, 4) transakcijske

troškove, 5) interne cijene u ulozi troškova, 6) troškovi konkurentnosti.


1) Opravdani troškovi su svi troškovi poslovanja predviđeni proračunom, kao i troškovi

iznad tog iznosa koji su nastali kao posljedica opravdanog povećanja proizvodnje iznad

planirane.

Neopravdani troškovi su troškovi koji su nastali zbog pogrešnih poslovnih odluka ili

propuštanja potrebnih koraka u prethodnoj kontroli troškova.

2) Izbježivi troškovi su svi troškovi koji prekoračuju minimalne troškove za održanje

određenog opsega proizvodnje.

Neizbježivi troškovi su minimalni troškovi za održanje određenog opsega proizvodnje

uključivši i troškove koji nastaju na temelju zakonskih propisa i neovisni su o opsegu

proizvodnje.

3) Oportunitetni troškovi predstavljaju usporednu mjeru pokrića fiksnih troškova i

ostvarenja eventualnog dobitka (nakon pokrića varijabilnih troškova) u slučaju

alternativne mogućnosti zarade.(Belak,1995,164) Oportunitetni trošak ima nultu

vrijednost, u situaciji kada nema mogućnosti za angažiranje kapaciteta na nekoj

alternativnoj aktivnosti.

8

Ako alternativna aktivnost pokriva viši iznos fiksnih troškova ili ostvaruje veću dobit,

tada se isplati kapacitete ili dio kapaciteta angažirati na alternativnoj mogućnosti.

4) Transakcijski troškovi su troškovi tržišne razmjene koji obuhvaćaju: informacijske

troškove pronalaska potencijalnih partnera, troškove pregovaranja i izrade ugovora,

troškove kontrole provedbe ugovora, troškove koji nastaju eventualnim raskidom

ugovora.(Belak,1995,str.165)

5) Interne cijene u ulozi troškova predstavljaju specifične troškove određenog centra

odgovornosti kojim ga se tereti za interno nabavljene inpute. Specifičnost im je u tome,

što su istodobno interni prihodi i interni troškovi iste tvrtke, a različitih podjedinica te

tvrtke.

Smisao dovođenja internih cijena u ulogu troškova, je u tome da određeni centar

odgovornosti koji predstavlja internog kupca kroz proces bilateralne kontrole

razmjenskih odnosa između njega i dobavnog centra odgovornosti nastoji sniziti internu

cijenu, čime se snižavaju i ukupni troškovi cijelog društva. (Belak,195,str.165)

6) Troškovi konkurentnosti su troškovi održavanja konkurentnog položaja tvrtke. U

troškove konkurentnosti mogu se svrstati: troškovi proizvodnje na temelju kojih se

određuje prodajna cijena prema kupcima, troškovi nužni za održavanje kvalitete i

dizajna proizvoda na konkurentnoj razini, troškovi koji mogu utjecati na visinu prodaje

kao što su troškovi reklame, troškovi povećanja uporabne vrijednosti proizvoda ili

usluge koja kupcima daje veću vrijednost za istu cijenu. (Belak,1995,str.165)

2.4. Troškovi prema prirodnim svojstvima

Podjela troškova prema prirodnim svojstvima temelji se na porijeklu njihova nastanka.

Takva podjela omogućuje utvrđivanje svrhe zbog koje su određeni troškovi nastali.

Također, osigurava jednoobrazno evidentiranje i praćenje troškova te njihovo

oblikovanje u bilanci i računu dobiti i gubitka. Smatra se temeljnom podjelom troškova.


U računskom planu, glavne stavke troškova prema prirodnim vrstama su: 1) troškovi

sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara, 2) troškovi usluga,

9

3) troškovi osoblja, 4) troškovi dugotrajne imovine, 5) nematerijalni troškovi, 6)

troškovi financiranja. (Belak,1995,str.146)

2.5. Troškovi prema mjestima i nositeljima

Podjela troškova prema mjestima njihova nastanka u menadžerskom računovodstvu

uobičajena je podjela na proizvodne i neproizvodne troškove. Proizvodni troškovi

nastaju u proizvodnim centrima odgovornosti, te obuhvaćaju: troškove materijala,

troškove rada i troškove proizvodne režije. (Belak,1995,str.149)

Proizvodni troškovi se dijele na primarne troškove proizvodnje i troškove proizvodne

režije. Primarni troškovi su po pravilu, izravni troškovi, a troškovi proizvodne režije su

neizravni troškovi. (Belak,1995,str.149)

Primarni troškovi proizvodnje uključuju troškove koji nastaju kao izravna posljedica

aktivnosti proizvodnog centra odgovornosti, a to su: troškovi materijala neposredno

utrošenog u proizvodnji, troškovi proizvodnog rada i drugi specifični troškovi

neposredno vezani za proizvodnju. Troškovi proizvodne režije su troškovi koji su

posljedica pratećih aktivnosti vezanih za proizvodnju ili troškovi koji se ne mogu

izravno povezati s određenim proizvodom ili uslugom. (Belak,1995,str.149)

Raspored troškova po nositeljima pripada području troškovnog računovodstva. Nositelji

troškova su proizvodi i usluge koji trebaju troškove apsorbirati kroz prodajnu cijenu. Za

raspored troškova na nositelje potrebno ih je najprije podijeliti na: izravne i neizravne

troškove proizvoda ili usluga. (Belak,1995,str.150)

Izravni troškovi su oni koji nastaju u neposrednoj proizvodnji, te oni koji se mogu

izravno povezati s određenim proizvodom ili uslugom. U izravne troškove spadaju:

izravni materijal izrade proizvoda, plaće proizvodnih radnika koja se izravno mogu

povezati s određenim proizvodom i eventualni posebni izravni troškovi kao što su

usluge drugih na izradi proizvoda ili slični troškovi. (Belak,1995,151)

Neizravni troškovi koji se raspoređuju na proizvode mogu biti neizravni proizvodni

troškovi i neizravni neproizvodni troškovi. To su oni troškovi koji nastaju u neposrednoj

proizvodnji, ali se ne mogu izravno povezati s određenim proizvodom ili uslugom nego

se moraju dodati izravnim troškovima. (Belak,1995,150)

10

Neizravni neproizvodni troškovi koji se raspoređuju na proizvod, ne prate proizvod

tijekom procesa izrade niti se pojavljuju u okviru cijene gotovih proizvoda. Oni se

tretiraju kao troškovi razdoblja koji se na kraju dodaju proizvodnim troškovima

prilikom oblikovanja prodajne cijene. (Belak,1995,150)

3. PODUZEĆE HIDROREGULACIJA D.D.

Poduzeće Hidroregulacija je dioničko društvo koje je osnovano 1954. godine. Sjedište

društva je u Bjelovaru, Vatroslav Lisinski 4b. Direktor zastupa društvo samostalno i

bez ograničenja. U sastavu nadzornog odbora društva je pet članova predstavnika

vlasnika i radnika.

Slika 1.: Organizacijske jedinice Hidroregulacije d.d.

Izvor:http://www.hidroregulacija.hr/index.php/o-organizaciji/organizacijske-

jedinice.html, 17.3.2014.

Osnovna registrirana djelatnost tvrtke je građenje hidrograđevinskih objekata,

graditeljstvo, projektiranje, geodetsko premjeravanje te proizvodnja i prodaja betona.

Istaknuta je djelatnost vodoprivrede odnosno zaštite od štetnog djelovanja voda,

korištenja voda, zaštite voda od zagađivanja i s tim u vezi gradnju i održavanje

hidrotehničkih objekata (nasipi, brane, regulacije vodotoka, kanalizacijski kolektori,

vodoopskrbni sustavi). Sa 133 zaposlenika (raspoređenih u tri ispostave – Bjelovar,

Čazma i Križevci) i građevinskim strojevima s kojima raspolaže, poduzeće izvodi i

druge radove primjerene registraciji i opremljenosti društva. Tvrtka u svom sastavu ima

11

projektni ured, te tvornicu za proizvodnju betona (betonara). Društvo prodaje svoje

usluge i proizvode isključivo na domaćem tržištu i kontinuirano ulaže znatna sredstva u

razvoj i usavršavanje procesa rada.

Također, vodstvo Hidroregulacije d.d. je svjesno da je upravljanje kvalitetom i okolišem

važan segment sveobuhvatnog upravljanja organizacijom, pa zato teže ka postignuću i

održavanju što veće razine kvalitete proizvoda i usluga, kako bi time učvrstiti položaj,

konkurentnost i ugled na tržištu. Pritom posebnu pozornost posvećuju važnosti zaštite

okoliša, odnosno svih njegovih sastavnica (vodu, zrak i tlo). U središtu pažnje su

zahtjevi i očekivanja kupaca koje nastoje u potpunosti ispuniti. Nastoje da poslovanje

bude učinkovito, sistematičko i transparentno, uz poštivanje svih relevantnih propisa.

Tvrtka Hidroregulacija d.d. je osnovana 1954. godine pod imenom Vodna zajednica

''Česma-Glogovnica'' Bjelovar, koja je bila specijalizirana za izvođenje vodoprivrednih

radova. Poduzeće je do 30.06.1996. godine poslovalo pod nazivom JVP

''Hidroregulacija'' – te kao društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o), sve do 1999.

godine. U 1999. godini, provedena je pretvorba društva te su utvrđeni novi vlasnici;

Hrvatske vode Zagreb, Bjelovarsko – bilogorska županija, mali dioničari, sadašnji i

bivši radnici te ostali državljani Republike Hrvatske, a nakon završetka procesa

privatizacije tvrtka postaje dioničko društvo (d.d.).

Tablica 1.: Struktura vlasništva dionica u Hidroregulaciji d.d. na dan 31.12.2012.

Redni

broj Vlasnici

Struktura

vlasništva u %

Broj dionica u

vlasništvu

Iznos temeljnog

kapitala u

vlasništvu u kn

1. Mali dioničari 52,43 20,428 8.171.200

2.

Županija

bjelovarsko -

bilogorska

34,46 13,425 5.370.000

3. Trezorske dionice 13,11 5,107 2.042.800

UKUPNO 100,00 38,960 15.584.000

Izvor: Financijski izvještaji Hidroregulacije d.d. 2012.g.

12

Prema stanju strukture vlasništva Hidroregulacije d.d. na dan 31.12.2012.g., mali

dioničari posjeduju najviše dionica poduzeća, te sa 52,43% u vlasništvu imaju 20 428

dionica.

Osnovna djelatnost društva je gradnja hidrograđevinskih objekata, no osim toga društvo

se bavi i nizom drugih djelatnosti, kao što su : projektiranje, održavanje i popravak

motornih vozila, opći mehanički radovi, prijevoz tereta, proizvodnja i prijevoz betona,

tehnički radovi provođenja obrane od poplave, geodetsko premjeravanje, usluge

parkirališta, skladištenje, iznajmljivanje strojeva za građevinarstvo, kupnja i prodaja

robe i dr.

Poduzeće se bavi projektiranjem: hidrograđevinskih objekata, vodoopskrbnih i

kanalizacijskih sustava, prometnica, objekata visokogradnje, mostova i ostalih objekata.

Slika 2.: Projektiranje objekata

Izvor: izradio student, na temelju podataka

http://www.hidroregulacija.hr/index.php/projektiranje.html 17.3.2014.

Misija poduzeća je sustavna briga za funkcioniranje vodoprivrednih objekata, kao i

cjelokupnog vodoprivrednog sustava kroz aktivnosti projektiranja, izgradnje i

održavanja. Također poduzeće pazi da svojom djelatnošću ne narušava vrijednosti u

prirodi, te teži očuvanju čistog i zdravog okoliša. Poduzeće to ostvaruje kroz aktivnosti

13

izgradnje objekata komunalne infrastrukture: kanalizacijskih kolektora, vodoopskrbnih

sustava, odlagališta otpada, te objekata niskogradnje: prometnica i mostova. Na taj

način poduzeće nastoji omogućiti svim korisnicima usluga kvalitetniji i zdraviji život.

Prihvaćajući trenutnu poziciju tvrtke na tržištu, zatim utjecaje i trendove u graditeljstvu

i vodoprivredi, vizija Hidroregulacije d.d. je postati među vodećim vodoprivrednim

tvrtkama u Hrvatskoj, kao vodeća tvrtka u izgradnji objekata komunalne infrastrukture i

niskogradnje u regiji (županije Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka,

Virovitička, te dio Zagrebačke), kao tvrtku koja će u cijeloj Hrvatskoj biti

prepoznatljiva po aktivnostima usmjerenim na očuvanje i zaštitu čistog i zdravog

okoliša. Hidroregulacija d.d. posjeduje certifikate kojima zadovoljava zahtjeve normi

ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 za aktivnosti projektiranja, građenja i proizvodnje

betona.

Svi betoni koji su u ponudi izrađuju se prema tehničkoj normi za kvalitetu betona HRN

EN 206-1, te Hidroregulacija d.d. za njih izdaje Izjavu o sukladnosti. U ponudi su šest

certificiranih vrsta betona: 1) beton C16/20 S2 Dmax 16 mm, 2) beton C16/20 S2 Dmax

32 mm, 3) beton C25/30 S3 Dmax 32 mm, 4) beton C25/30 S3 Dmax 32 mm VDP 2, 5)

beton C25/30 S3 Dmax 16 mm i 6) beton C30/37 S3 Dmax 16 mm VDP 3.

(www.hidroregulacija.hr) Betonara se nalazi pod kontrolom ispitnog laboratorija koji je

ovlašten za kontrolu kvalitete gotovog certificiranog betona. Betonara je u potpunosti

računalno upravljana i automatizirana. Preko vizualizacije koja se odvija na monitoru

računala operater u svakom trenutku ima cjelokupni pregled stvarnog stanja: stadij

miješanja betona, prikaz ulaznih i izlaznih signala, količina izmiješanog betona,

podešavanje parametara, te eventualne greške.

Hidroregulacija d.d u suvremeno opremljenom ispitnom laboratoriju obavlja ispitivanja

građevinskih materijala i konstrukcija, te se obavljaju i ispitivanja na terenu: 1)

ispitivanje tlačne čvrstoće betonskih kocaka, 2) ispitivanja modula stišljivosti metodom

kružne ploče i 3) ispitivanje cijevnih sustava na vodonepropusnost.

Rad laboratorija pokriva sve segmente proizvodnje betona, od ulaznih materijala, same

proizvodnje betona do ugradnje. Ispitivanje kvalitete betona vrši se ispitivanjem tlačne

čvrstoće betona, koja je glavni čimbenik procjene kvalitete očvrsnulog betona. Tlačna

14

čvrstoća ovisi o: kakvoći cementa, kakvoći i granulometrijskom sastavu ispune,

vodocementnom faktoru (manji v/c faktor - manja čvrstoća betona, veliki v/c faktor -

umanjuje ostala svojstva betona), konstrukciji smjese betona, prirodne primjese u ispuni

i vodi, aditiva, načina pripreme, njege betona i starosti (čvrstoća raste sa starenjem).

(www.hidroregulacija.hr)

Hidroregulacija d.d. na odjelu armiračnice nudi usluge: 1) rezanja i savijanja armaturnih

mreža i betonskog čelika za objekte u visokogradnji i niskogradnji i 2) savijanje prema

armaturnim nacrtima kupca. Hidroregulacija, uz sve navedeno također može ponuditi

sljedeće usluge: 1) izradu čelične konstrukcije, 2) izradu crne bravarije, 3) popravak i

servisiranje strojeva i vozila, 4) košnju trave, krčenje raslinja, 5) prijevoz i ugradnju

svih vrsta građevinskih materijala, 6) prijevoz specijalnih tereta 50-tonskom labudicom,

7) usluge 12-tonske auto-dizalice, 8) kamionsko parkiranje, 9) vršimo usluge kopiranja

velikog formata (do a0, c/b).

3.1. Financijski izvještaji Hidroregulacije d.d.

Financijski izvještaji pripremljeni su primjenom načela povijesnog troška, prezentirani

su u hrvatskim kunama, a poslovni događaji koji su vezani uz stranu valutu iskazani su

prema tečaju.

Financijski izvještaji u Hidroregulaciji d.d. sastavljeni su prema odredbama HSFI

(Hrvatski standardi financijskog izvještavanja), koje je objavio Odbor za standarde

financijskog izvještavanja objavljenim u Narodnim novinama, propisanim kao okvir

financijskog izvještavanja temeljem odredbi zakona o računovodstvu.

U sljedećoj tablici prikazana je bilanca Hidroregulacije d.d. za 2010., 2011., 2012.

godinu.

Prema stanju na dan 31.12.2012.g. najveći udio u aktivi poduzeća ima dugotrajna

imovina i iznosi 34.632.301 kn, odnosno 67,4%, dok materijalna imovina čini najveći

udio u dugotrajnoj imovini i iznosi 98,28%. Najveći udio u kratkotrajnoj imovini čine

potraživanja te iznose 82,66%. Najveći udio u pasivi imaju kratkoročne obveze i čine

41,25%.

15

Tablica 2.: Bilanca Hidroregulacije d.d. za razdoblje od 2010.-2012.g.

OPIS 2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

AKTIVA

DUGOTRAJNA

IMOVINA 28.376.923 30.502.897 34.632.301 107,49 113,54

Nematerijalna

imovina 96.630 57.690 42.823 59,70 74,23

Materijalna imovina 27.665.348 29.873.633 34.039.576 107,98 113,95

Dugotrajna

financijska imovina 109.802 109.802 129.802 100,00 118,21

Potraživanja 505.143 461.772 420.100 91,41 90,98

KRATKOTRAJNA

IMOVINA 8.223.654 10.253.474 13.629.042 124,68 132,92

Zalihe 1.842.585 1.777.934 2.362.981 96,49 132,91

Potraživanja 5.512.448 8.461.081 11.266.061 153,49 133,15

Kratkotrajna

financijska imovina 0 0 0 0 0

Novac u banci i

blagajni 878.621 14.460 0 1,65 0

PLAĆENI

TROŠKOVI

BUDUĆEG

RAZDOBLJA I

OBRAČUNATI

PRIHODI

1.210.830 1.707.327 3.097.424 141,00 181,42

UKUPNO

AKTIVA 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

IZVANBILANČNI

ZAPISI 3.583.185 2.771.138 2.587.607 77,34 93,38

2. PASIVA

KAPITAL I

REZERVE 18.867.438 16.936.704 16.965.095 89,77 100,17

Temeljni (upisani)

kapital 15.584.000 15.584.000 15.584.000 100,00 100,00

16

Kapitalne rezerve 0 0 0 0 0

Rezerve iz dobiti 121.866 1.234.371 1.233.888 1012,89 99,96

Revalorizacijske

rezerve 0 0 0 0 0

Zadržana dobit ili

preneseni gubitak 3.009.200 0 101.682 0,00 0

Dobit ili gubitak

poslovne godine 152.372 118.333 45.525 77,66 38,47

REZERVIRANJA 0 0 0 0 0

DUGOROČNE

OBVEZE 6.454.964 9.994.237 13.189.998 154,83 131,98

KRATKOROČNE

OBVEZE 12.497.905 15.532.758 21.184.336 124,28 136,38

ODGOĐENO

PLAĆANJE

TROŠKOVA I

PRIHOD

BUDUĆEG

RAZDOBLJA

1.100 0 19.338 0,00 0

UKUPNO PASIVA 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

IZVANBILANČNI

ZAPISI 3.583.185 2.771.138 2.587.607 77,34 93,38

Izvor: Financijski izvještaji Hidroregulacije d.d. od 2010.-2012.g.

Sljedećom analizom bit će prikazano kretanje vrijednosti stavki u aktivi i pasivi u

razdoblju od 2010.-2012.g. u Hidroregulaciji d.d.

Na temelju bilance za razdoblje od 2010.-2012.g. poduzeće je ostvarilo sljedeće

rezultate. Stanje ukupne aktive se je u 2011. u odnosu na prethodnu godinu povećalo za

12,27%, a na njeno povećanje je utjecalo povećanje vrijednosti potraživanja za 53,49%,

što je najveće povećanje od svih stavki, dok je najveće smanjenje vrijednosti novca u

blagajni za 98,35%. U tom razdoblju također je zabilježen rast dugotrajne imovine za

7,49% i kratkotrajne imovine za 24,68%.

Stanje ukupne pasive je povećano za 12,27%, u odnosu na prethodnu godinu.

Dugoročne obveze su zabilježile najveći rast vrijednosti za 54,83%, dok su kratkoročne

također ostvarile rast od 24,28%. Najveći pad vrijednosti ostvaren je u dobiti koja se

17

smanjila za od 22,34%, dok se je najveće povećanje pasive ostvarilo u rezervama iz

dobiti za čak 912,89%.

Stanje ukupne aktive u 2012. u odnosu na prethodnu godinu, ostvarilo je povećanje

vrijednosti za 20,95%. Dugotrajna imovina ostvarila je povećanje vrijednosti za

13,54%, a kratkotrajna imovina je također zabilježila povećanje za 32,92%.

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi ostvarili su najveće povećanje

vrijednosti za 81,42%, dok je najveće smanjenje ostvareno u nematerijalnoj imovini za

25,77%.

Stanje ukupne pasive se je povećalo za 20,95%. Dugoročne obveze zabilježile su

povećanje vrijednosti za 31,98%, dok su se kratkoročne obveze povećale za 36,38%.

Najveću stopu promjene ostvarila je dobit, koja je zabilježila smanjenje vrijednosti za

61,53%.

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi i rashodi te financijski rezultat za

razdoblje od 2010.-2012.g.

Tablica 3.: Prikaz financijskog rezultata Hidroregulacije d.d. od 2010. - 2012.g.

OPIS 2010. 2011. 2012. Indeks

2011./2010.g.

Indeks

2012./2011.g.

Ukupni prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

Ukupni rashodi 38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

Dobit prije

oporezivanja 211.108 178.907 93.702 84,75 52,37

Porez na dobit 58.736 60.574 48.177 103,13 79,53

Dobit ili gubitak

razdoblja 152.372 118.333 45.525

77,66 38,47


Na temelju financijskih izvještaja iz 2010., 2011. i 2012.g. napravljena je analiza

ukupnih prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u odnosu na prethodnu godinu. Na

temelju te analize može se uvidjeti kretanje navedenih stavki koje su promatrane i

analizirane. Analiza se provodi metodom verižnih indeksa.

18

Analizom je utvrđeno da su se ukupni prihodi u 2011.g. u odnosu na 2010.g. povećali za

3,25%, zbog povećanja prihoda od prodaje, koji su ostvareni izvođenjem građenja

hidrograđevinskih objekata. Dok su se ukupni rashodi također povećali i to za 3,41%

zbog povećanja materijalnih troškova, odnosno troška goriva. Poslovni rezultat se je u

odnosu na prethodnu godinu smanjio za 32.201,00 kn ili za 15,25%, zbog veće stope

rasta ukupnih rashoda naspram prihoda. Analizom je uočen porast ukupnih prihoda i

rashoda, te smanjenje poslovnog rezultata.

Ukupni prihodi u 2012.g. su se u odnosu na prethodnu godinu povećali za 6,88%, zbog

povećanja prihoda od prodaje, koji su ostvareni izvođenjem radova na prometnicama.

Ukupni rashodi su se povećali za 7,07%, zbog porasta materijalnih troškova, odnosno

sirovina i materijala. Poslovni rezultat u 2012. se je u odnosu na prethodnu godinu

smanjio za 85.205,00 kn ili 47,63%, zbog veće stope rasta ukupnih rashoda naspram

prihoda.

4. ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU HIDROREGULACIJA D.D.

U uvodnom dijelu analize, bit će prikazana dinamika rashoda za razdoblje poslovanja

poduzeća u 2011. i 2012. te njihova usporedba sa ostvarenim vrijednostima u

prethodnim godinama. Na početku će biti prikazana osnovna analiza kako bi se stekao

općeniti pogled na poslovanje poduzeća, a kasnije će biti provedena detaljna analiza

svakog dijela zasebno.

Tablica 4.: Dinamika rashoda od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Poslovni

rashodi

36.171.176 38.137.203 40.653.373 105,44 106,60

2. Financijski

rashodi

2.005.297 1.313.186 1.533.764 65,49 116,80

3. Izvanredni –

ostali rashodi

3.771 10.283 84.332 272,69 820,11

UKUPNI

RASHODI

38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07


19

Prema navedenoj tablici poduzeće je u 2011.g. ostvarilo ukupne rashode u iznosu od

39.480.672,00 kn, što je u odnosu na 2010. povećanje za 3,41% zbog povećanja

poslovnih i izvanrednih rashoda , dok su u 2012.g. iznosili 42.271.469,00 kn, te su se u

odnosu na prethodnu godinu povećali za 7,07%, također zbog povećanja poslovnih i

izvanrednih rashoda. Dakle, trend ukupnih rashoda je rastući. Najveći doprinos

povećanju ukupnih rashoda imao je porast poslovnih rashoda za 5,44% u 2011., zbog

povećanja troškova goriva i osoblja, te za 6,6% u 2012., zbog povećanja troška sirovina

i materijala.

Poslovni rashodi imaju najveći udio u ukupnim rashodima u iznosu od 96,6%. Budući

da prevladavaju u strukturi ukupnih troškova, znatno je važnije njihovo promatranje i

analiziranje, zbog njihovog utjecaja na konačni financijski rezultat. Financijski rashodi

su se smanjili za 34,51% u 2011., zbog smanjenja rashoda od negativne tečajne razlike,

dok su se u 2012. povećali za 16,8% zbog kamata kredita. Izvanredni – ostali rashodi su

ostvarili rastući trend u oba promatrana razdoblja te iako su ostvarili najveće povećanje

vrijednosti, oni imaju najmanji utjecaj na povećanje ukupnih rashoda. Tako je u 2011.

zabilježen porast za 172,69% ili 6.512,00 kn zbog neamortizirane vrijednosti

rashodovane imovine, dok je u 2012. zabilježen rast vrijednosti za 720,11% ili

74.049,00 kn također zbog neamortizirane vrijednosti rashodovane imovine.

Na temelju ovih analiza, može se utvrditi da je poduzeće za oba promatrana razdoblja

zabilježilo kontinuirano povećanje vrijednosti ukupnih rashoda, odnosno da je trend

rastući. Također je utvrđeno da je povećanje ukupnih rashoda u 2012./2011.g. za 3,66

postotnih poena veće u odnosu na prethodno razdoblje. Ukupni troškovi čine fiksni i

varijabilni troškovi. Fiksni troškovi u poduzeću čine: najamnina prostora, trošak

registracije vozila, troškovi naknadi i pristojbi, gradska komunalna naknada, HRT

pretplata, članarine udrugama i društvima. Varijabilni troškovi u poduzeću su: troškovi

električne energije, troškovi sirovina i materijala (građevinski, gorivo), troškovi

grijanja, utrošak vode, telefonske usluge. U promatranom razdoblju od 2010.-2012.g.

najveća stopa promjene varijabilnih troškova, je ostvarena kroz povećanje troškova

sirovina i materijala, i to povećanje troška goriva i građevinskog materijala, dok su

ostale stavke varijabilnih troškova zadržale prilično jednake vrijednosti ili ne znatne

promjene.

20

4.1. Analiza poslovnih rashoda

U ovom poglavlju bit će prikazana analiza poslovnih rashoda u Hidroregulaciji d.d. za


Na temelju podataka iz tablice analizirani su poslovni rashodi, koji se sastoje od

materijalnih troškova, troškova osoblja, amortizacije, ostalih troškova vrijednosnog

usklađivanja i ostalih poslovnih rashoda. Najveći udio u poslovnim rashodima čine

materijalni troškovi sa 53,73%.

Tablica 5.: Dinamika poslovnih rashoda od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Poslovni

rashodi

36.171.176 38.137.203 40.653.373 105,44 106,60

1.1. Materijalni

troškovi 18.920.141 20.492.524 23.491.923 108,31 114,64

1.2. Troškovi osoblja

12.700.278 13.113.029 13.024.457 103,25 99,32

1.3. Amortizacija 991.234 933.461 964.077 94,17 103,28

1.4. Ostali

troškovi 3.352.730 3.271.099 2.943.031 97,57 89,97

1.5. Vrijednosno

usklađivanje

47.688 0 0 0,00 0,00

1.6. Ostali

poslovni

rashodi

159.105 327.090 229.885 205,58 70,28


Poslovni rashodi su u 2011.g. iznosili 38.137.203,00 kn, te su se povećali za 5,44% u

odnosu na prethodnu godinu, zbog povećanja troškova goriva i osoblja. Iako su najveću

stopu rasta od 105,58% ostvarili ostali poslovni rashodi, oni nisu imali veliki utjecaj na

ukupno povećanje poslovnih rashoda, dok su najveći utjecaj imali materijalni troškovi

čija je stopa rasta iznosila 8,31%. Na rast materijalnih troškova u 2011. najviše je

utjecalo povećanje troškova sirovina i materijala, dok su ostali poslovni rashodi porasli

zbog nadoknade šteta iz odštetne rente. Osim tih stavki, rasli su i troškovi osoblja za

3,25% zbog zapošljavanja radnika, dok je smanjenje zabilježeno kod amortizacije od

5,83% i ostalih troškova za 2,43% zbog smanjenja naknada za štetu.

21

Poslovni rashodi su u 2012.g. iznosili 40.653.373,00 kn, što je u odnosu na 2011.

povećanje za 6,6%. Najveći utjecaj na to povećanje, imalo je povećanje materijalnih

troškova za 14,64%, zbog povećanja troška sirovina i materijala. U ovom razdoblju rast

je još zabilježila amortizacija za 3,28%, dok su se vrijednosno gledajući najviše smanjili

ostali troškovi, i to za 328.068,00 kn zbog otpremnina zaposlenika.

Na temelju ovih analiza moguće je zaključiti, da se poslovni rashodi kontinuirano

povećavaju godinu za godinom, a bitni utjecaj na to ima povećanje materijalnih

troškova, čiji je rast u 2012./2011.g. veći za 6,33 postotnih poena u odnosu na

prethodno promatrano razdoblje.

4.1.1. Analiza materijalnih troškova

U ovom poglavlju će biti prikazana detaljnija analiza materijalnih troškova u

Hidroregulaciji za razdoblje od 2010.-2012.g. Materijalni troškovi se sastoje od

troškova sirovina i materijala, troškova prodane robe te troškova usluga.

Tablica 6.: Dinamika materijalnih troškova od 2010.-2012.g.

NAZIV STAVKE 2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Materijalni

troškovi

18.920.141 20.492.524 23.491.923 108,31 114,64

1.1. Sirovine i

materijal

12.055.949 13.235.647 15.693.153 109,79 118,57

a) Osnovni materijal 6.684.936 6.447.475 9.147.168 96,45 141,87

b) Gorivo 3.689.766 5.150.890 5.113.053 139,60 99,27

c) Rezervni dijelovi 835.390 757.149 593.568 90,63 78,40

1.2. Troškovi prodane robe

1.282.142 1.182.819 1.332.792 92,25 112,68

1.3. Troškovi usluga

5.582.050 6.074.058 6.465.978 108,81 106,45

a) Prijevozničke usluge

575.151 983.432 1.611.009 170,99 163,81

b) Usluge

kooperanata

3.436.815 3.216.116 3.401.060 93,58 105,75

c) Tekuće održavanje

471.539 455.041 361.529 96,50 79,45

d) Najam 457.144 376.617 0 82,38 0,00


22

Materijalni troškovi su u 2011. iznosili 20.492.524,00 kn, što je za 8,31% povećanje u

odnosu na prošlu godinu. Njihovom povećanju je pridonio porast troškova sirovina i

materijala za 9,79% te troškova usluga, koji su se povećali za 8,81% u odnosu na

prethodnu godinu, dok su se troškovi prodane robe smanjili za 7,75%. Na porast

troškova sirovina i materijala, najviše je utjecao porast troškova goriva, koji su porasli

za 39,6%, zbog rasta maloprodajne cijena naftnih derivata, koja je rasla zbog porasta

cijene nafte na svjetskom tržištu. Na troškove usluga najveći utjecaj rasta su imale

prijevozničke usluge, zbog povećanog opsega korištenja usluga putem cestovnog

prijevoza. Troškovi osnovnoga materijala i rezervnih dijelova zabilježili su smanjenje

za 3,55% zbog niže cijene građevinskog materijala, odnosno 9,37% zbog smanjenja

utroška rezervnih dijelova.

Iako su u 2011.g. troškovi usluga kooperanata smanjeni za 6,42%, zbog smanjenog

opsega usluga od kooperanata, oni i dalje čine najveći udio u troškovima usluga. Rast

troškova prijevozničkih usluga od 70,99%, najviše je utjecalo na povećanje troškova

usluga. Razlog porasta troškova prijevozničkih usluga je zbog povećanja usluga

cestovnih prijevoznika. U ovom razdoblju troškovi održavanja su smanjeni za 3,50%

zbog manjeg opsega održavanja osobnih automobila, kao i troškovi najma za 27,62%

zbog isteka najma poslovnog prostora.

Materijalni troškovi u 2012.g. iznosili su 23.491.923,00 kn, što je u odnosu na

prethodnu godinu povećanje za 14,64%. Na njihov rast utjecalo je povećanje troškova

sirovina i materijala, koji su zabilježili rast za 18,57%. Najveći rast ostvaren je u

troškovima osnovnog materijala koji se povećao za 41,87%, zbog veće proizvodnje

betona, a time i utroška cementa, šljunka i pijeska. Dok su troškovi goriva smanjeni za

0,73%, kao i troškovi rezervnih dijelova koji su smanjeni za 21,60% zbog manjeg

utroška dijelova.

Troškovi prodane robe su se u 2012.g. povećali za 12,68% u odnosu na prethodno

razdoblje. Troškovi usluga su se povećali za 6,45%, a na taj ishod je najviše utjecao rast

troškova prijevozničkih usluga od 63,81%, koji su rasli zbog povećanog cestovnog

prijevoza materijala. Uz ta dva troška, porast je još zabilježen u troškovima usluga

kooperanta za 5,75% koji su porasli zbog izvođenja radova na hidrograđevinskim

objektima. Troškovi tekućeg održavanja su se smanjili za 20,55% zbog smanjenja

23

usluga tekućeg održavanja, dok troškova najma u ovom razdoblju nema, jer se više ne

koristi unajmljeni prostor.

4.1.2. Analiza troškova osoblja

U sljedećem poglavlju bit će prikazana analiza troškova osoblja u Hidroregualciji d.d.

za razdoblje od 2010.-2012.g.

Tablica 7.: Dinamika troškova osoblja od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

1. Neto plaće i nadnice

7.600.166,80 7.887.817,40 7.804.674,20 103,78 98,95

2. Troškovi poreza i

doprinosa

iz plaća

2.921.063,94 3.015.996,67 2.990.625,11 103,24 99,16

3. Doprinosi

na plaće

2.179.047,26 2.209.214,93 2.229.157,69 101,38 100,90

Ukupni

troškovi osoblja

12.700.278 13.113.029 13.024.457 103,25 99,32

Prosječna (mjesečna) bruto

plaća

7.957,57 8.216,18 8.160,69 103,25 99,32


Analizom troškova osoblja u 2011.g. utvrđen je rast troškova za 3,25% ili za 412.751,00

kn, u odnosu na prethodnu godinu, zbog povećanje plaća radnicima na određeno.

Promatranjem stanja troškova osoblja u 2012.g., uočeno je smanjenje od 0,68% ili za

88.572,00 kn. Razlog takvog kretanja je smanjenje plaća zaposlenika. Analizirajući

promatrana razdoblja, može se uočiti da su troškovi osoblja za razdoblje 2012./11.

bilježila pad vrijednosti za 3,93 postotna poena u odnosu na prethodno razdoblje. Neto

plaća je u 2011. zabilježila rast od 3,78%, dok je u 2012. smanjena za 1,05%. Troškovi

poreza i doprinosa iz plaća bilježe jednak trend, odnosno povećanje za 3,24% u 2011. i

smanjenje od 0,84% u 2012.g, dok su doprinosi na plaće zabilježili rast za 1,38% u

2011. i 0,9% u 2012.g. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposleniku u 2011. rasla je

24

za 3,25% te je iznosila 8.216,18 kn, dok je u 2012. iznosila 8.160,69 kn, što je pad za

0,68% u odnosu na prethodno razdoblje. U sljedećem grafikonu je prikazano kretanje

broja zaposlenih u Hidroregualciji d.d. od 2010.-2012.g.

Grafikon 1.: Kretanje broja zaposlenih u Hidroregulaciji d.d. od 2009.-2012.g.

Izvor: Izradio student

U tablici se može uočiti negativan trend kretanja broja zaposlenika, odnosno otpuštanja

23 zaposlenika od 2009.-2011.g. Na takav trend je najviše utjecala ekonomska kriza u

građevinskoj djelatnosti, te je zbog manjeg opsega posla poduzeće moralo smanjiti broj

radnika. U poduzeću je u 2012.g. bilo zaposleno 133 zaposlenika.

4.1.3. Analiza troškova amortizacije

U ovom poglavlju bit će provedena analiza troškova amortizacije u Hidroregulaciji d.d.

od 2010.-2012.g.

Tablica 8.: Dinamika troškova amortizacije od 2010.-2012.g.


2011./10.

Indeks

2012./11.

1. Amortizacija 991.234 933.461 964.077 94,17 103,28


Amortizacije se obračunava linearnom metodom do zakonski porezno dopuštenim

stopama otpisa. Zemljište ima neograničen vijek upotrebe te se ne amortizira.

Za razdoblje od 2011.-2012.g. na građevinske objekte se primjenjuje amortizacijska

stopa do 2%, na opremu i postrojenja od 3% do 50%, na alate, pogonski inventar i

120

130

140

150

160

2009. 2010. 2011. 2012.

Broj zaposlenih od 2009.-2012.

Broj zaposlenih

25

transportnu imovinu 5% do 40%. No od 2012. je došlo do promjene u obračunu

amortizacije te se primjenjuju sljedeće stope: na građevinske objekte 1% do 10%, na

opremu i postrojenja 3% do 25%, na alate, pogonski inventar i transportnu imovinu 2%

do 25%.

Analizom troškova amortizacije u 2011.g. je utvrđeno njeno smanjenje za 5,83% u

odnosu na prethodnu godinu. Razlog smanjenja očituje se zbog otpisa stroja. U 2012.g.

nabavljena je nova oprema, a odnosi se na nabavu kamiona - miješalice i rovokopača, te

se je zbog toga povećao trošak amortizacije za 3,28%.

U sljedećoj tablici je prikazano stanje materijalne imovine, odnosno nabavna vrijednost,

otpis vrijednosti i sadašnja vrijednost materijalne imovine.

Tablica 9.: Stanje materijalne imovine u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

NAZIV STVAKE 2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

1. Nabavna

vrijednost

48.564.057,40 49.660.948,60 52.413.258,35 102,26 105,54

1.1. Zemljište 3.051.680,35 3.253.580,35 3.253.580,35 106,62 100,00

1.2. Građevinski

objekti

15.731.210,14 18.975.535,98 18.975.535,98 120,62 100,00

1.3. Nekretnine u

najmu

1.319.171,70 542.550,00 3.236.553,85 41,13 596,54

1.4. Postrojenje i

oprema

24.327.240,26 26.007.403,16 25.703.865,65 106,91 98,83

1.5. Ostala materijalna

imovina

24.963,00 26.413,00 26.413,00 105,81 100,00

1.6. Investicije u

pripremi

4.109.791,95 855.466,11 1.217.309,52 20,82 142,30

2. Ispravak

vrijednosti

20.898.709,71 19.787.316,09 18.373.681,82 94,68 92,86

2.1.Građevinski objekti 2.248.369,78 2.455.624,22 2.781.320,90 109,22 113,26

2.2. Nekretnine u

najmu

140.752,30 99.319,19 121.652,75 70,56 122,49

26

2.3. Postrojenja i

oprema

18.485.087,63 17.207.872,68 15.446.208,17 93,09 89,76


imovina

24.500,00 24.500,00 24.500,00 100,00 100,00

3. Sadašnja

vrijednost

27.665.347,69 29.873.632,51 34.039.576,53 107,98 113,95

3.1. Zemljišta 3.051.680,35 3.253.580,35 3.253.580,35 106,62 100,00

3.2. Građevinski

objekti

13.482.840,36 16.519.911,76 16.194.215,08 122,53 98,03

3.3. Nekretnine u

najmu

1.178.419,40 443.230,81 3.114.901,10 37,61 702,77

3.4. Postrojenja i

oprema

5.842.152,63 8.799.530,48 10.257.657,48 150,62 116,57


imovina

463,00 1.913,00 1.913,00 413,17 100,00

3.6. Investicije u

pripremi

4.109.791,95 855.466,11 1.217.309,52 20,81 142,30


Materijalnu imovinu u poduzeću čine: zemljište, građevinski objekti, postrojenja i

oprema, alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportna sredstva.

Nabavna vrijednost materijalne imovine se povećavala u oba promatrana razdoblja, sa

stopom rasta od 2,26% u 2011. i 5,54% u 2012.g. Najveću stopu rasta zabilježila je

nabavna vrijednost građevinskih objekata za 20,62 % u 2011., te nekretnina u najmu za

496,54% u 2012.g. Najveću stopa pada zabilježila je nabavna vrijednost investicija u

pripremi za 79,18% u 2011., te postrojenja i opreme za 1,17% u 2012.g.

U 2011.g. je ostvaren pad ispravka vrijednosti materijalne imovine za 5,32%, te u 2012.

također smanjenje za 7,14%. Najveću stopa promjene u 2011. je ostvarena u ispravku

vrijednosti nekretnina u najmu, koja je smanjena za 29,44%, dok je najveće povećanje

za 9,22% ostvareno u ispravku vrijednosti građevinskih objekata. Najveća stopa

promjene u 2012.g. je ostvarena u ispravku vrijednosti nekretnina u najmu, čiji je

27

ispravak vrijednosti povećan za 22,49%, dok je u 2012.g. najveće smanjenje za 10,24%

zabilježilo postrojenje i oprema.

Sadašnja vrijednost materijalne imovine zabilježila je povećanje u oba razdoblja, u

2011. za 7,98%, te 2012.g. za 13,95%. Najveće povećanje u 2011.g. zabilježila je

vrijednost postrojenja i opreme koja se povećala za 50,62%, dok je najveći pad

vrijednosti od 62,39% ostvaren na nekretninama u najmu. U 2012.g. najveće povećanje

vrijednosti ostvareno je u investicijama u pripremi za 42,30%, dok je najveće smanjenje

za 1,97% ostvaren na vrijednosti građevinskih objekata.

4.1.4. Analiza ostalih troškova

U ovom poglavlju bit će provedena analiza ostalih troškova u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

Tablica 10.: Dinamika ostalih troškova od 2010.-2012.g.


2011./10.

Indeks

2012./11.

1. Ostali

troškovi 3.352.730 3.271.099 2.943.031 97,57 89,97


Pod stavku ostalih troškova ulaze: dnevnice, troškovi prijevoza na rad i sa rada, terenski

dodatak, otpremnine, jubilarne nagrade, neoporezive ostale naknade radnicima,

naknade nadzornom odboru, premije osiguranja, naknade bankama, stručna

usavršavanja i dr. Najveći udio u ostalim troškovima čine naknade troškova prijevoza

na posao, te terenski dodatak.

Promatrajući razdoblja od 2010.-2012.g., uočeno je da je vrijednost ostalih troškova

padala iz godine u godinu, odnosno u 2011. je ostvareno smanjenje za 2,43% zbog

smanjenja troška otpremnina, dok je u 2012. bilo smanjenje za 10,03% zbog smanjenja

naknada troškova prijevoza.

28

4.1.5. Analiza ostalih poslovnih rashoda

U sljedećem poglavlju će bit provedena analiza ostalih poslovnih rashoda u

Hidroregulaciji za razdoblje od 2010.-2012.g.

Tablica 11.: Dinamika ostalih poslovnih rashoda od 2010.-2012.g.


2011./10

Indeks

2012./11.

1. Ostali poslovni

rashodi

159.105 327.090 229.885 205,58 70,28


Analizom je utvrđeno da su se ostali poslovni rashodi u 2011.g. povećali za 105,58%

zbog porasta troškova naknade šteta i troškova stručnog usavršavanja, u odnosu na

prethodnu godinu, dok su se u 2012. smanjili za 29,72% zbog smanjenja troškova

nadoknade šteta.

4.2. Analiza financijskih rashoda

U ovom poglavlju će bit prikazana analiza financijskih rashoda u Hidroregulaciji d.d. za


Tablica 12.: Dinamika financijskih rashoda u 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Financijski

rashodi

2.005.297 1.313.186 1.533.764 65,49 116,80

1.1. Kamate po

primljenim

kreditima i

prema

dobavljačima

760.843 1.045.626 1.403.843 137,43 134,26

1.2. Negativne

tečajne razlike

1.075.087 267.560 92.194 24,89 34,46

1.3. Ostali

financijski

rashodi

169.367 0 37.727 0,00 100,00


29

Analizirajući podatke iz tablice, može se zaključiti da su se financijski rashodi u 2011.

smanjili za 34,51%. Razlog takvog smanjenja je zato što su smanjeni rashodi negativne

tečajne razlike za 75,11%, te zbog toga što u ovom razdoblju nema ostvarenih ostalih

financijskih rashoda što je smanjenje u iznosu od 169.367,00 kn. Poduzeće je ostvarilo

smanjenje negativne tečajne razlike, zbog povoljnijeg tečaja u trenutku poslovanja.

Jedina stavka koja je ostvarila povećanje je kamata po primljenim kreditima i prema

dobavljačima, te se povećala za 37,43% u 2011. u odnosu na prethodnu godinu, zbog

uzimanja kredita kod banaka.

Za razliku od prethodnog, financijski rashodi u ovom razdoblju bilježe povećanje za

16,8%. Glavni razlog takvog ishoda je, povećanje kamata po primljenim kreditima i

prema dobavljačima za 34,26%, te povećanje ostalih financijskih rashoda za 37.727,00

kn. Povećanje kredita je ostvareno zbog podizanja kredita kod banaka.

Značajno smanjenje ostvareno je na stavki negativne tečajne razlike od 65,54%, zbog

povoljnijeg tečaja u trenutku poslovanja. Promatrajući stavku kamata od kredita, u

2012. u odnosu na 2010. može se uočiti povećanje za 84,51%, što ukazuje na značajno

ugovaranje kredita.

4.3. Analiza izvanrednih – ostalih rashoda

Tablica 13.: Dinamika izvanrednih – ostalih rashoda od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Izvanredni –

ostali rashodi

3.771 10.283 84.332 272,69 820,11


Na temelju podataka iz tablice, može se zaključiti da su izvanredni rashodi u 2011.

povećali za 172,69% ili 6.512,00 kn zbog otpisa neamortizirane vrijednosti rashodovane

imovine, dok su u 2012. zabilježili rast od 720,11% ili 74.049,00 kn također zbog

neamortizirane vrijednosti rashodovane imovine.

Nakon provedene analize troškova u poduzeću Hidroregulacija d.d., mogu se donijeti

zaključci i prijedlozi na koji način promatrati i upravljati troškovima u poduzeću, s

30

ciljem poboljšanja uspješnosti poslovanja poduzeća. U poduzeću bi se trebali smanjiti

troškovi plaća režijskog osoblja, koji čine oko 40% troškova plaća, otpuštanjem dijela

radnika koji su višak, te restrukturiranjem podjele posla s ciljem povećanja efikasnosti i

efektivnosti poduzeća. Radi učinkovitijeg praćenja troškova trebao bi se izgraditi

informatizacijski sustav upravljanja troškovima. Uz to bi se u računovodstvu trebalo

uvesti klasifikacija troškova prema obavljanju djelatnosti poduzeća, kako bi se

troškovima kvalitetnije i učinkovitije upravljalo. Također, bi se trebala smanjiti

zaduženost poduzeća i povećati likvidnost, s ciljem optimizacije poslovanja koja bi

doprinijela povoljnijem poslovanju, jer bi poduzeće ugovarajući nabavu materijala bilo

u mogućnosti ostvariti popuste na gotovinsko plaćanje.

4.4. Analiza prihoda

U sljedećem poglavlju bit će prikazana analiza prihoda u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-

2012.g.

Tablica 14.: Dinamika prihoda od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Poslovni

prihodi

38.220.358 39.136.792 41.905.449 102,40 107,07

2. Financijski

prihodi

108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

3. Izvanredni

– ostali

prihodi

62.716 284.546 38.663 453,71 13,59

UKUPNI

PRIHODI

38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88


Analizirajući podatke iz tablice, može se ustanoviti povećanje ukupnih prihoda u 2011.

za 3,25%, u odnosu na prethodnu godinu. Najveći utjecaj na taj rast imao je rast

poslovnih prihoda 2,4%, što u postotku nije mnogo, no to je porast za 916.434,00 kn.

Rast poslovnih prihoda je ostvaren zbog povećanog posla građenja hidrograđevnih

objekata. Iako su najveći porast od čak 353,71% ostvarili ostali prihodi, vrijednosno

nisu toliko utjecali na ukupno povećanje prihoda. Povećanje su ostvarili i financijski

31

prihodi za 101,56%. Zaključak je da su sve vrste prihoda u ovom razdoblju ostvarile

povećanje vrijednosti.

Na temelju izračunatih indeksa, može se utvrditi, rast ukupnih prihoda u 2012.g. po

stopi od 6,88% u odnosu na prethodnu godinu. Trend rasta ostvaren je zahvaljujući

povećanju poslovnih prihoda za 7,07%, koji su rasli zbog ostvarenja veće vrijednosti u

obavljanju uslužne djelatnosti poduzeća. Također je ostvaren rast financijskih prihoda

za 92,93%, dok su se izvanredni - ostali prihodi smanjili za 86,41%. Financijski prihodi

su porasli zbog ostvarenja veće vrijednosti u tečajnim razlikama.

4.4.1. Analiza poslovnih prihoda

U ovom poglavlju će biti analizirani poslovni prihodi u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-

2012.g.

Tablica 15.: Dinamika poslovnih prihoda 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Poslovni

prihodi

38.220.358 39.136.792 41.905.449 102,40 107,07

1.1.Prihodi

od

prodaje

36.557.447 38.982.987 39.729.008 106,63 101,91

1.2.Ostali

poslovni

prihodi

1.662.911 153.805 2.176.441 9,25 1415,07


Analizom je utvrđeno da su poslovni rashodi u oba razdoblja bilježili rast, od 2,4% u

2011. i 7,07% u 2012., što je za 4,67 postotnih poena veće povećanje u odnosu na

prethodni period. Na povećanje poslovnih prihoda bitno su utjecali prihodi od prodaje,

koji također imaju rastući trend te su u 2011.g. ostvarili povećanje za 6,63%. Razlog

tom povećanju je rast vrijednosti zbog povećanog opsega građenja hidrograđevnih

objekata. Pored njih, ostvareni su i ostali poslovni prihodi čija se vrijednost u 2011.

naglo smanjila za 90,75% zbog toga što je u 2010.g. prodan stroj pa je bila veća

vrijednost nego u ovom razdoblju., dok je u 2012. ostvareno povećanje za 1315,07%

32

zbog prodaje djela trajne imovine, odnosno poslovnog prostora, čime je bitno utjecalo

na povećanje poslovnih prihoda.

4.4.2. Analiza financijskih prihoda

U ovom poglavlju bit će analizirani financijski prihodi u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

Tablica 16.: Dinamika financijskih prihoda 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Financijski

prihodi

108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

1.1.Prihodi od

kamata i

tečajnih razlika

108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

Izvor: Financijski izvještaji 2010.-2012.g.

Na temelju provedene analize može se zaključiti, da su financijski prihodi u 2011.

ostvarili veću stopu rasta od 101,56%, dok su u 2012. zabilježili rast za 92,93%. Pošto

su prihodi od kamata i tečajnih razlika, jedine stavke u financijskim prihodima, ti

prihodi bilježe jednake stope rasta od 101,56% u 2011., te 92,93% u 2012.g. Kao glavni

razlog povećanja financijskih prihoda je ostvarenje pozitivne tečajne razlike.

4.4.3. Analiza izvanrednih – ostalih prihoda

U ovom poglavlju bit će prikazana analiza izvanrednih – ostalih prihoda u

Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

Tablica 17.: Dinamika izvanrednih – ostalih prihoda od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./2010.

Indeks

2012./2011.

1. Izvanredni –

ostali prihodi

62.716 284.546 38.663 453,71 13,59


Na temelju analize može se vidjeti da je u 2011. ostvareno povećanje izvanrednih

prihoda za 353,71% zbog prodaje rashodovane imovine, dok su se u 2012. smanjili za

33

86,41% jer je u 2011. bilo veliko povećanje zbog prodaje imovine pa je to pridonijelo

razlici u odnosu na 2012.g.

4.5. Analiza poslovnog rezultata

U ovom poglavlju će bit prikazana analiza poslovnog rezultata Hidroregulacije d.d. od

2010.-2012.g.

Tablica 18.: Analiza poslovnog rezultata od 2010.-2012.g.

NAZIV

STAVKE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./

2010.

Indeks

2012./

2011.

1. Poslovni

prihodi

38.220.358 39.136.792 41.905.449 102,40 107,07

2. Poslovni

rashodi

36.171.176 38.137.203 40.653.373 105,44 106,60

3. Financijski

prihodi

108.278 218.241 421.059 201,56 192,93

4. Financijski

rashodi

2.005.297 1.313.186 1.533.764 65,49 116,80

5. Izvanredni –

ostali prihodi

62.716 284.546 38.663 453,71 13,59

6. Izvanredni –

ostali rashodi

3.771 10.283 84.332 272,69 820,11

7. UKUPNI

PRIHODI

38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

8. UKUPNI

RASHODI

38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

9. Dobit ili

gubitak prije

oporezivanja

211.108 178.907 93.702 84,75 52,37

10. Porez na

dobit

58.736 60.574 48.177 103,13 79,53

11. Dobit ili

gubitak

razdoblja

152.372 118.333 45.525 77,66 38,47


Na temelju financijskih izvještaja iz 2011.g. i 2012.g. napravljena je analiza ukupnih

prihoda, rashoda i poslovnog rezultata u odnosu na prethodne godine. Na temelju te

analize može se uvidjeti kretanje navedenih stavki koje su promatrane i analizirane.

Analiza se provodi metodom verižnih indeksa.

34

Analizom je utvrđeno da su se ukupni prihodi u 2011.g. u odnosu na 2010.g. povećali za

3,25% zbog povećanja prihoda od građenja objekata, dok su se ukupni rashodi također

povećali i to za 3,41%, zbog troška goriva. Dakle, stopa rasta ukupnih rashoda je bila

veća od stope rasta prihoda za 0,16 postotnih poena, što je pokazatelj negativnog trenda

poslovanja poduzeća. Takav trend je u konačnici utjecao i na poslovni rezultat koji se je

u odnosu na prethodnu godinu smanjio za 32.201,00 kn ili za 15,25%.

Temeljni zaključak je da je poduzeće lošije poslovalo u 2011.g. i 2012.g. odnosu na

2010.g. ali poslovanje poduzeća je još stabilno, jer poduzeće i dalje ostvaruje dobit.

No međutim, zabrinjava porast stope ukupnih rashoda koji su utjecali na smanjenje

dobiti, te je iznimno bitno da se taj trend zaustavi, kako ne bi bio ugrožen budući

poslovni rezultat. Analizom financijskog izvještaja 2012. u odnosu na prethodnu

godinu, uočen je trend daljnjeg rasta ukupnih prihoda i rashoda, te smanjenje

poslovnog rezultata. Ukupni prihodi u 2012.g. su se u odnosu na prethodnu godinu

povećali za 6,88%, zbog prihoda od izgradnje prometnica, dok su se ukupni rashodi

povećali za 7,07%, zbog povećanja cijene građevinskog materijala, te je povećanje

ukupnih rashoda veće za 0,19 postotnih poena u odnosu na povećanje ukupnih prihoda.

Analizom je utvrđeno da se nastavlja sličan trend poslovanja poduzeća kao i u

prethodnom razdoblju, odnosno bilježi se rast i ukupnih prihoda i rashoda, s time da je

stopa rasta rashoda i u ovom razdoblju promatranja nešto veća. Takav trend poslovanja

je utjecao na poslovni rezultat koji se je u 2012. u odnosu na prethodnu godinu smanjio

za 85.205,00 kn ili 47,63%, što je mnogo veće smanjenje u usporedbi 2011.sa 2010.g.

Na temelju analize kretanja ukupnih prihoda i rashoda za razdoblje od 2010.-2012.g.,

može se zaključiti da je poduzeće iz godine u godinu ostvarivalo veću stopu porasta

rashoda od prihoda, te je svake godine ostvarilo dobit, čija vrijednost godinu za

godinom pada. Ako se nastavi ovakav trend poslovanja, poduzeće će ostvarivati sve

manju dobit te postoji prijetnja od ostvarivanja negativnog financijskog rezultata

odnosno gubitka.

35

Sljedeći grafikon prikazuje ukupne prihode, ukupne rashode i dobit prije oporezivanja.

Grafikon 2.: Prikaz poslovanja Hidroregulacije d.d. za razdoblje od 2010.-2012.g.

Izvor: izradio student na temelju financijskih izvještaja Hidroregulacije d.d. 2010.-

2012.g.

Ovaj grafikon prikazuje kontinuiran rast ukupnih prihoda i rashoda, s time da ukupni

rashodi bilježe nešto veću stopu rasta te se približavaju vrijednosti ukupnih prihoda, što

dovodi do smanjenja poslovnog rezultata.

Grafikon 3.: Prikaz kretanja financijskog rezultata od 2010.-2012.g.

Izvor: izradio student na temelju podataka iz financijskih izvještaja od 2010.-2012.g.

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

35.000.000

40.000.000

45.000.000

2010. 2011. 2012.

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Dobit prije oporezivanja

0

100.000

200.000

300.000

2010. 2011. 2012.

Dobit prije oporezivanja

2010.

2011.

2012.

36

Ovaj dijagram prikazuje kretanje dobiti prije oporezivanja za razdoblje od 2010.-

2012.g., na temelju kojeg se može uočiti trend smanjivanja dobiti iz godine u godinu.

Takav trend dovodi u pitanje uspješnosti poslovanja poduzeća u budućem razdoblju, te

postoji rizik od ostvarenja sve manje dobiti, pa čak i gubitka.

4.6. Financijski pokazatelji poslovanja poduzeća Hidroregulacija d.d.

U sljedećim poglavljima bit će bit će prikazani pokazatelji likvidnosti, zaduženosti,

aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti.

4.6.1. Pokazatelji likvidnosti

U ovom poglavlju bit će analizirani pokazatelji ubrzane i tekuće likvidnosti u

Hidroregulaciji d.d.

Koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje ima li poduzeće dovoljno kratkoročnih

sredstava da podmiri dospjele obveze. Izračunava se na način da se zbroje novac i

potraživanja te se podijele sa kratkoročnim obvezama. Preporučena vrijednost

koeficijenta mora biti minimalno 0,9.

Tablica 19.: Koeficijent ubrzane likvidnosti

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Novac +

potraživanja 6.391.069 8.475.541 11.266.061 132,62 132,92

Kratkoročne

obveze 12.497.905 15.532.758 21.184.336 124,28 136,38

Koeficijent

ubrzane

likvidnosti

0,51

0,55

0,53

Izvor: Financijski izvještaj 2010.-2012.

Na temelju prethodno navedene formule izračunati su sljedeći koeficijenti ubrzane

likvidnosti za razdoblje od 2010.-2012. U 2010.g. koeficijent je iznosio 0,51, u 2011.

0,55, te u 2012.g. 0,53. Takvim izračunima može se zaključiti da je poduzeće u tom

37

razdoblju ostvarivalo slične koeficijente, u prosjeku od 0,53. Ostvarenjem takvih

koeficijenata, poduzeće nije zadovoljilo zadani kriterij od minimalno 0,9 vrijednosti

koeficijenta, odnosno poduzeće pokriva sa novcem i potraživanjima tek oko 50%

kratkoročnih obveza.

Stoga bi poduzeće trebalo smanjiti kratkoročne obveze kako bi ostvarilo zadani

minimum, odnosno kako bi uspostavili sigurnost poslovanja u budućem razdoblju.

U nastavku će bit prikazan koeficijent tekuće likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti

mjeri sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze. Trebao bi iznositi 2 ili

više, odnosno to bi značilo da poduzeće ima dvostruko više kratkotrajne imovine od

kratkoročnih obveza.

Tablica 20.: Koeficijent tekuće likvidnosti

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Kratkotrajna

imovina 8.233.654 10.253.474 13.629.042 124,53 133,92

Kratkoročne

obveze 12.497.905 15.532.758 21.184.336 124,28 136,38

Koeficijent

tekuće

likvidnosti

0,658

0,660

0,64


Na temelju podataka iz tablice dobiveni su sljedeći koeficijenti. U 2010.g. koeficijent

tekuće likvidnosti iznosio je 0,658, u 2011.g. je bio 0,66, a 2012.g. 0,64.

Iz tih izračuna može se uočiti da je poduzeće u kontinuitetu ostvarilo koeficijente oko

0,65, s time da je u posljednjem razdoblju zabilježilo pad sa 0,66, na 0,64 i time je

smanjilo sposobnost likvidnosti. Ako uzmemo u obzir da je optimalan koeficijent

likvidnosti u vrijednosti od 2, odnosno dvostruko veća vrijednost kratkotrajne imovine

od kratkoročnih obveza, može se zaključiti da poduzeće ima poteškoća s likvidnosti.

38

Dakle, da bi poduzeće postalo likvidnije mora smanjiti svoje kratkoročne obveze, jer bi

u protivnom mogli imati poteškoća u poslovanju.

4.6.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti prikazuju stupanj zaduženosti poduzeća, te omjer između tuđih i

vlastitih izvora financiranja. Koeficijent zaduženosti se izražava kao omjer ukupnih

obveza i ukupne imovine. Optimalan koeficijent zaduženosti je 0,5 ili manji, jer je time

zaduženost manja. Što je stupanj zaduženosti manji, to je veća sposobnost poduzeća da

podmiri svoje obveze. Što je stupanj zaduženosti veći, to je manja vjerojatnost da će

poduzeće moći podmiriti svoje obveze prema vjerovnicima, to je i rizik poslovanja s tim

poduzećem veći.(Škrtić,2011,str.229)

Tablica 21.: Koeficijent zaduženosti

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Ukupne

obveze 18.952.869 25.526.995 34.374.334 134,69 134,66

Ukupna

imovina 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

Koeficijent

zaduženosti 0,5 0,6 0,67


Izračunom je utvrđeno da je koeficijent zaduženosti u 2010.g. iznosio 0,5, u 2011. je bio

0,6, a 2012.g. je iznosio 0,67. Na temelju tih koeficijenata može se zaključiti da je

koeficijent zaduženosti u 2010.g. bio na krajnjoj granici optimalne zaduženosti, te se je

iz godine u godinu povećavao. Razlog trenda rasta koeficijenata, je zbog veće stope

rasta ukupnih obveza, od ukupne imovine.

S obzirom da je koeficijent kontinuirano rastao, to znači da se je i zaduženost

povećavala. Budući da je koeficijent zaduženosti u 2012.g. bio 0,67, što je iznad

optimalnog praga od 0,5, može se ustvrditi da je poduzeće prezaduženo.

39

Dakle, potrebno je smanjiti zaduženost poduzeća i povećati likvidnost, s ciljem

optimizacije poslovanja koja bi doprinijela povoljnijem poslovanju, jer bi poduzeće

ugovarajući nabavu materijala bilo u mogućnosti ostvariti popuste na gotovinsko

plaćanje.

Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje udio vlastitih izvora u ukupnom

financiranju. Izračunava se dijeljenjem između kapitala i ukupne imovine. Preporučen

koeficijent vlastitog financiranja je 0,5 i veći, što bi značilo da je veći dio imovine

financiran iz vlastitih sredstava.

Tablica 22.: Koeficijent vlastitog financiranja

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Kapital 18.867.438 16.936.704 16.965.095 89,77 100,17

Ukupna

imovina 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

Koeficijent

vlastitog

financiranja

0,5 0,4 0,33


Koeficijent vlastitog financiranja u 2010.g. je iznosio 0,5, u 2011. 0,4, a u 2012.g. je

bio 0,33, te se može zaključiti da ima opadajući trend.

Analizirajući koeficijente može se doći do zaključka, da se udio vlastitog financiranja

kontinuirano smanjuje, te da je koeficijent pao ispod optimalne vrijednosti od 0,5 na

0,33, što može stvoriti poteškoće u poslovanju poduzeća.

4.6.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti upućuju na to kako uspješno poduzeće rabi svoju imovinu u

stvaranju prihoda.(Škrtić,2011,str.230) Pokazatelji aktivnosti uključuju: koeficijent

obrtaja ukupne imovine, koeficijent obrtaja zaliha, koeficijent obrtaja kratkotrajne

imovine, koeficijent obrtaja potraživanja od kupaca i trajanje naplate potraživanja u

danima.

40

Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje koliko se prihoda stvara iz jedne novčane

jedinice imovine. Što je koeficijent obrtaja veći, to je veća i aktivnost poduzeća.

Tablica 23.: Koeficijent obrtaja ukupne imovine

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Ukupni

prihod 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

Ukupna

imovina 37.821.407 42.463.699 51.358.767 112,27 120,95

Koeficijent

obrtaja

ukupne

imovine

1,02 0,93 0,83


Na temelju podataka iz tablice, može se vidjeti, da se koeficijent obrtaja ukupne

imovine kretao oko 1 i ispod 1. Trend koeficijenta je opadajući, što znači da se ukupna

imovina u razdoblju od 2010.-2012. sve manje obrnula.

Tablica 24.: Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Ukupni

prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

Kratkotrajna

imovina 8.233.654 10.253.474 13.629.042 124,53 133,92

Koeficijent

obrtaja

kratkotrajne

imovine

4,66 3,87 3,11


41

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine, također bilježi opadajući trend, s time da je

ovaj koeficijent nešto veći, te se je kratkotrajna imovina obrnula u 2012.g. više od 3

puta.

Tablica 25.: Koeficijent obrtaja potraživanja

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Prihodi od

prodaje 36.557.447 38.982.987 39.729.008 118,62 101,91

Potraživanja 5.036.007 7.663.827 9.988.119 152,18 130,33

Koeficijent

obrtaja

potraživanja

7,26 5,09 3,98


Ovaj koeficijent pokazuje koliko se puta potraživanja od kupaca obrnu tijekom godine.

Veći obrtaj potraživanja od kupaca smatra se boljim jer je tada poduzeću potrebno

manje financijskih sredstava za financiranje kredita odobrenih kupcima dobara i usluga.

Na temelju tablice može se uočiti, da je koeficijent obrtaja potraživanja u 2010.g. visok,

no ima opadajući trend, te u 2012. bilježi 3,98, što znači da se potraživanja obrnu više

od 3 puta tijekom godine.

Tablica 26.: Koeficijent naplate potraživanja u danima

NAZIV POZICIJE 2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Broja dana u godini 365 365 366 - -

Koeficijent obrtaja

potraživanja 7,26 5,09 3,98 70,11 78,19

Koeficijent naplate

potraživanja u

danima

50,28 71,71 91,96


42

Na temelju podataka iz tablice može se vidjeti, da je poduzeće u 2010. naplaćivalo svoja

potraživanja u 50 dana, u 2011. 71 dan, a u 2012. 91 dan. Dakle, trend je rastući, te

poduzeće sve kasnije naplaćuje svoja potraživanja, što nije dobro za buduće poslovanje

poduzeća.

4.6.4. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda te pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda. Koeficijent mora biti veći od 1 da bi poslovanje bilo

ekonomično.

Tablica 27.: Ekonomičnost poslovanja

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Ukupni prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

Ukupni rashodi 38.180.244 39.480.672 42.271.469 103,41 107,07

Ekonomičnost

poslovanja 1,006 1,004 1,002


Na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka, uspoređeni su ukupni prihodi i rashodi,

te je poduzeće u razdoblju od 2010.-2012.g., ostvarila koeficijente veće od 1, čime je

ispunjen uvjet ekonomičnosti. Iako je poduzeće poslovalo ekonomično, trend rashoda je

nešto brže rastući od prihoda, te postoji rizik od ostvarenja ekonomičnog poslovanja u

budućnosti.

4.6.5. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti mjere efikasnost menadžmenta stavljajući u odnos ostvarenu

dobit i uložena sredstva (imovine, kapitala, prihoda). Oni pokazuju koliko se uspješno

poduzeće koristi svojim sredstvima i pokazuju uspješnost upravljanja poduzeća.

Profitna marža pokazuje koliko jedinica dobiti poduzeće ostvaruje po jedinici

ostvarenog prihoda. (Škrtić,2011,str.234) Što je veća marža to poduzeće bolje upravlja

troškovima.

43

Tablica 28.: Neto profitna marža

NAZIV

POZICIJE

2010. 2011. 2012. Indeks

2011./10.

Indeks

2012./11.

Dobit

poslije

poreza

152.372 118.333 45.525 77,66 38,47

Ukupni

prihodi 38.391.352 39.639.579 42.365.171 103,25 106,88

Profitna

marža

(neto)

0,004

0,003

0,001


Na temelju izračuna može se uočiti da je poduzeće ostvarilo minimalnu neto profitnu

maržu. U 2010.g., zabilježena je najveća marža, koja iz godine u godinu ima sve manju

vrijednost.

44

5. ZAKLJUČAK

U ovom radu je obavljena detaljna analiza poslovanja u poduzeću Hidroregulaciji d.d.,

sa naglaskom na analizu troškova. Na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka za

razdoblje od 2010-2012.g., utvrđen je trend rasta troškova, odnosno ukupnih rashoda.

Iako je utvrđen i rastući trend ukupnih prihoda, bitno je napomenuti da su rashodi rasli

nešto većom stopom. Takav ishod je bitno utjecao i na financijski rezultat, koji se

godinu za godinom smanjivao, zbog približavanja vrijednosti ukupnih rashoda prema

vrijednosti prihoda. Takav trend ozbiljno zabrinjava, jer ukoliko se nastavi rast ukupnih

rashoda naspram prihoda, to može u budućnosti utjecati na poslovanje i poslovni

rezultat, čija je vrijednost sve manja, te u konačnici postoji rizik od gubitka na kraju

poslovne godine.

Analizom je utvrđeno da najveći udio u ukupnim prihodima i rashodima čine poslovni

prihodi i rashodi. Poslovni rashodi se sastoje od materijalnih troškova, troškova osoblja,

amortizacije, ostalih troškova, vrijednosnog usklađivanja i ostalih poslovnih rashoda.

Na temelju promatranja poslovnih rashoda, može se vidjeti njihovo kontinuirano

povećanje u oba razdoblja.

U poslovnim rashodima najviše čine materijalni troškovi te troškovi osoblja, koji

zajedno čine gotovo 90% poslovnih rashoda. Materijalni troškovi čine najveći udio u

poslovnim rashodima, te bilježe daljnje povećanje koje najviše utječe na povećanje

poslovnih rashoda. U materijalne troškove spadaju: sirovine i materijal, troškovi

prodane robe i troškovi usluga. Najveće povećanje troškova sirovina i materijala je

zabilježili su troškovi goriva za 39,6% u 2011.g., a u 2012. troškovi osnovnog

materijala su porasli za 41,87%.

Također je zabilježen rast troškova usluga, od čega najviše prijevozničke usluge za

70,99% u 2011.g., te za 63,81% u 2012.g., dok su ostale stavke ostvarile smanjenje, što

ukazuje na to da poduzeće nastoji smanjiti troškove, kako bi bilo što uspješnije.

Troškovi osoblja bilježili su promjenjiv trend kretanja vrijednosti, pri tome su u 2011.

ostvarili rast za 3,25%, dok je u 2012. zabilježen minimalan pad za 0,68%. Poduzeće

prati stanje na tržištu, te se prilagođava smanjenjem kako ukupnih troškova, tako i

troškova osoblja kako bi zadržalo pozitivan financijski rezultat na kraju razdoblja.

45

Stoga je u 2012.g. izvršeno smanjenje troškova osoblja za 0,68%, na cijeloj razini

poduzeća, kako bi se spriječila moguća otpuštanja radnika.

Troškovi amortizacije, također su ostvarili promjenjiv trend kretanja, te je u 2011.g. bio

pad za 5,83%, dok je u 2012. bio rast za 3,28%. Do smanjenja amortizacije u 2011.g. je

došlo zbog otpisa stroja, dok su 2012. nabavljeni novi kamion-miješalica i rovokopač,

koji su utjecali na povećanje u tom razdoblju.

Amortizacije se obračunava linearnom metodom do zakonski porezno dopuštenim

stopama otpisa. Materijalnu imovinu u poduzeću čine: zemljište, građevinski objekti,

postrojenja i oprema, alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportna sredstva.

Financijski rashodi nemaju preveliku ulogu u ukupnim rashodima, te su ostvarili

promjenjiv trend vrijednosti, koja se je u 2011. smanjila za 34,41%, dok se je u 2012.

povećala za 16,8%. Velik utjecaj na smanjenje financijskih rashoda u 2011. imalo je

smanjenje negativne tečajne razlike za 75,11%, koja je ostvarena zbog povoljnijeg

tečaja u trenutku poslovanja. Dok je u 2012.g. zabilježeno povećanje financijskih

rashoda, zbog porasta kamata na kredite i to za 34,26%, zbog ugovaranja novih kredita

kod banaka. Analizirajući ta dva razdoblja može se uočiti da se je u 2012.g. u odnosu na

2010. kamata na kredite povećala za 84,51%.

Ukupni prihodi su u 2011. i 2012.g. zabilježili rast od 3,25% i 6,88% u odnosu na

prethodna razdoblja. Na njihovo povećanje najviše je utjecao rast poslovnih prihoda za

2,4% u 2011. i 7,07% u 2012.g.

Dobit je bilježila kontinuirano smanjenje, te se je u 2011.g. odnosu na prethodnu

smanjila za 15,25%, dok se je u 2012. smanjila za 47,63%. Takav trend ukazuje da

poduzeće ima problema u poslovanju, što je utvrđeno i sa analizom financijskih

pokazatelja.

Analizom pokazatelja likvidnosti utvrđeno je da je koeficijent ubrzane likvidnosti

poduzeća za razdoblje od 2010.-2012. ispod minimalnog praga, te se vrijednost

koeficijenta značajnije ne mijenja, te u 2012. bilježi smanjenje.

46

Koeficijent tekuće likvidnosti je također ispod praga likvidnosti od vrijednosti 2, te

bilježi prosječnu vrijednost od 0,65, te ukazuje na to da poduzeće ima poteškoće sa

likvidnošću.

Koeficijentom zaduženosti utvrđeno je da se zaduženost poduzeća povećava godinu za

godinom, te da je koeficijent u 2011. prekoračio prag zaduženosti od 0,5 te je bio

iznosio 0,6 i u 2012. je nastavio rast.

Analizom koeficijenta vlastitog financiranja utvrđen je manjak financiranja iz vlastitih

sredstava, te se koeficijent kontinuirano smanjuje. Prema pokazatelju aktivnosti,

utvrđeno je kontinuirano smanjenje koeficijenta obrtaja ukupne imovine, koji je u

2012.g. bio ispod 1 i iznosio je 0,83, što znači da se smanjila efikasnost poduzeća.

Smanjenje bilježe i koeficijenti obrtaja kratkotrajne imovine te potraživanja koji

također imaju opadajući trend, čime se narušava poslovanje poduzeća. Dani naplate

potraživanja se povećavaju, što utječe na likvidnost i solventnost poduzeća.

Pokazateljem ekonomičnosti je utvrđeno da poduzeće posluje na samom rubu

ekonomičnosti pošto je koeficijent iznosio minimalno iznad 1, te je ostvarena

minimalna dobit.

Neto profitna marža bilježi sve manju vrijednost, te gotovo graniči sa nulom, što

ukazuje na minimum profitabilnosti.

Temeljni zaključak je da je poduzeće u razdoblju od 2010.-2012.g. ostvarilo lošije

poslovanje, te se bilježi kontinuirano veće povećanje ukupnih rashoda od ukupnih

prihoda, što je u konačnici doprinijelo smanjenju dobiti kroz cijelo promatrano

razdoblje. Nakon provedene analize troškova u poduzeću Hidroregulacija d.d., mogu se

donijeti zaključci i prijedlozi na koji način promatrati i upravljati troškovima u

poduzeću, s ciljem poboljšanja uspješnosti poslovanja poduzeća. U poduzeću bi se

trebali smanjiti troškovi plaća režijskog osoblja, koji čine oko 40% troškova plaća,

otpuštanjem dijela radnika koji su višak, te restrukturiranjem podjele posla s ciljem

povećanja efikasnosti i efektivnosti poduzeća. Radi učinkovitijeg praćenja troškova

trebao bi se izgraditi informatizacijski sustav upravljanja troškovima. Uz to bi se u

računovodstvu trebalo uvesti klasifikacija troškova prema obavljanju djelatnosti

47

poduzeća, kako bi se troškovima kvalitetnije i učinkovitije upravljalo. Također, bi se

trebala smanjiti zaduženost poduzeća i povećati likvidnost, s ciljem optimizacije

poslovanja koja bi doprinijela povoljnijem poslovanju, jer bi poduzeće ugovarajući

nabavu materijala bilo u mogućnosti ostvariti popuste na gotovinsko plaćanje.

Preporuka je da bi poduzeće trebalo smanjiti nepotrebne troškove, te bi se trebalo

nadzirati i kontrolirati kretanje ukupnih rashoda, da ne prelaze vrijednost ukupnih

prihoda, jer bi poduzeće sa ovakvim trendom moglo u budućnosti imati poteškoća u

poslovanju, te postoji rizik da poduzeće počne ostvarivati gubitak.

48

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Belak, V., 1995., Menadžersko računovodstvo, RRIF,Zagreb

2. Jelavić, A., Ravlić, P., Starčević, A., Šamanović, J., 1993., Ekonomika poduzeća,

Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

3. Karić, M., 2009., Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

4. Škrtić,M., Mikić,M, 2011.,:Poduzetništvo, Sinergija, Zagreb

2) INTERNET

1. http://www.hidroregulacija.hr/index.php/o-organizaciji/povijest-tvrtke.html

17.3.2014.

2. http://www.hidroregulacija.hr/index.php/o-organizaciji/misija-i-vizija.html

17.3.2014.

3. http://www.hidroregulacija.hr/index.php/proizvodnja-betona.html 19.3.2014.

4. http://www.hidroregulacija.hr/index.php/ispitni-laboratorij.html 19.3.2014.

POPIS TABLICA

Tablica 1.: Struktura vlasništva dionica u Hidroregulaciji d.d. na dan 31.12.2012.

Tablica 2.: Bilanca Hidroregulacije d.d. za razdoblje od 2010.-2012.g.

Tablica 3.: Prikaz financijskog rezultata Hidroregulacije d.d. od 2010. - 2012.g.

Tablica 4.: Dinamika rashoda od 2010.-2012.g.

Tablica 5.: Dinamika poslovnih rashoda od 2010.-2012.g.

Tablica 6.: Dinamika materijalnih troškova od 2010.-2012.g.

Tablica 7.: Dinamika troškova osoblja od 2010.-2012.g.

Tablica 8.: Dinamika troškova amortizacije od 2010.-2012.g.

Tablica 9.: Stanje materijalne imovine u Hidroregulaciji d.d. od 2010.-2012.g.

Tablica 10.: Dinamika ostalih troškova od 2010.-2012.g.

Tablica 11.: Dinamika ostalih poslovnih rashoda od 2010.-2012.g.

Tablica 12.: Dinamika financijskih rashoda u 2010.-2012.g.

49

Tablica 13.: Dinamika izvanrednih – ostalih rashoda od 2010.-2012.g.

Tablica 14.: Dinamika prihoda od 2010.-2012.g.

Tablica 15.: Dinamika poslovnih prihoda 2010.-2012.g.

Tablica 16.: Dinamika financijskih prihoda 2010.-2012.g.

Tablica 17.: Dinamika izvanrednih – ostalih prihoda od 2010.-2012.g.

Tablica 18.: Analiza poslovnog rezultata od 2010.-2012.g.

Tablica 19.: Koeficijent ubrzane likvidnosti

Tablica 20.: Koeficijent tekuće likvidnosti

Tablica 21.: Koeficijent zaduženosti

Tablica 22.: Koeficijent vlastitog financiranja

Tablica 23.: Koeficijent obrtaja ukupne imovine

Tablica 24.: Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

Tablica 25.: Koeficijent obrtaja potraživanja

Tablica 26.: Koeficijent naplate potraživanja u danima

Tablica 27.: Ekonomičnost poslovanja

Tablica 28.: Neto profitna marža

POPIS GRAFIKONA

1. Kretanje broja zaposlenih u Hidroregulaciji d.d. od 2009.-2012.g.

2. Prikaz poslovanja Hidroregulacije d.d. za razdoblje od 2010.-2012.g.

3. Prikaz kretanja financijskog rezultata od 2010.-2012.g.

POPIS SLIKA

1. Organizacijske jedinice Hidroregulacije d.d.

2. Projektiranje objekata

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA TROŠKOVA U

PODUZEĆU HIDROREGULACIJA D.D. izradio samostalno pod voditeljstvom

prof.dr.sc. Branke Crnković-Stumpf. U radu sam primijenio metodologiju znanstveno-

istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskoga rada.

Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao sam i

povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskoga rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Student

Renato Škudar

Documents

Renato Škudar ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆUoliver.efri.hr/zavrsni/531.B.pdf · poslovanja. Izravni standardni troškovi po jedinici učinka utvrđuju se na temelju tehničkih normativa