UMJETNOSTFIRENCA U 15. STOLJEU

RENESANSE

U Toskani jaka antika tendencija posebno u arhitekturi. Rim je propao, on je selo bez politike i ekonomske snage, vraa je ve sredinom 15.st. Firenca kao sredite, i ve u to doba odreuje ta svijest o antici, te njeno politiko i ekonomsko stanje. Ve tijekom 14.st firentinske obitelji razvijaju novi sustav potreban za trgovinom: bankarstvo., svoje podrunice otvarali su diljem Europe, time se odreene firentinske obitelji jako obogauju, posebno Medici u 15.st, te bogate obitelji mogle su ulagati u vrhunsku umjetnost. Kao politiki faktor jakosti javlja se jaka republikanska tradicija, Firentinci us po legendi smatrali da su njihov grad osnovali republikanski bjegunci iz Rima. Tako su smatrali da je Republikanski ustroj jedini pravedan, a osim Firence jo je samo Venecija imala republikanski ustroj u to doba. Druga vana industrija u Firenci je tkaninarska, vuna, svila. U 15.st javlja se nova ideja o ovjeku, nova umjetnost koja je odraz neeg dubljeg, ideja antropocentrinosti ovjek kao sredite svegato je poetak modernog sustava razmiljanja, korijen modernoga doba. ovjek je mjera svih stvari! Tijekom 15.st je i jako popularna Platonova1 ideja: neoplatonizam (otvara se i Platonova akademija) Umjetnici poinju pisati traktate, poinju razmiljati filozofski, matematiki, o svojoj umjetnosti, a ovi traktati pridonose irenju tih ideja. U arhitekturi se poinje razmiljati u kanonima. Francesci di Giorgio Martini usporedio je jonski stup sa enskim tijelom. Usporedbe mukog tijela sa tlocrtom crkve. Svaki najmanji dio stoji u odnosu sa cjelinom.

FILIPPO BRUNELLESCHI (1377 1446) On je jedan od prvih koji se ugledao na dekorativne i strukturalne motive antike i koji u njih unosi svoja djela. Osim toga na njega utjee i toskanska tradicija.

1

PLATON Aristoklo (Platon nadimak, platos=irokoimao je iroka lea) (427 347.gpr.n.e.) tvorac je idealizma. Materija i tijelo donje su stepenice u odnosu na duh, a do prave spoznaje ne dolazi se iskustvom i razumom, nego s pomou mistine ekstaze.

1

Bio je roen u dobrostojeoj obitelji, otac mu je bio jedan od notara, te je mogao stei vrhunsko obrazovanje. kolovao se za zlatara. (zlatarski ceh u Firenci bio je jako vaan, 1404., mnogi umjetnici su tu zapoeli) Uz to se bavio i znastvenom granom: teorijom optike, koja ga je jako zaokupila (ona je bila aktualna i u srednjem vijeku), kasnije je esto primjenjuje u umjetnosti. Perspektiva se u renesansi takoer jako prouava, osvajanje prostora oko ovjeka kljuan je ne samo u umjetnosti nego i ire (Gutenbergov izum takoer je dio tog osvajanja) Zlatari se esto bave i skulpturom (npr. Lorezo Ghiberti 1381 1455)

-

Nakon kolovanja javlja se na natjeaj za izradu 2. vratnica firentisnke krstionice2 - za glavni ulaz, tj. onaj koji ide prema katedrali. Posao je dobio vjetiji majstor, Lorenzo Ghiberti: Abraham rtvuje Izaka.

Nakon tog neuspjeha zajedno sa Donatellom odlazi u Rim, tada naputa kiparsku i zlatarsku aktivnost i posveuje se arhitekturi. U Rimu su prouavali antike ruevine, a posebno ih je zanimala graevinska struktura tih ruevia. Poinje razmiljati skulpturalno, a ne samo o primjeni antikizirajuih detalja. Razmilja o principu antikog kanona gradnje. 1404 1415.g Brunelleschi se ne spominje u nijednom dokumentu, pa se samo pretpostavlja da je putovao i u druge krajeve i tako sakupio veliko iskustvo i upio razne utjecaje. U to doba se u Firenci javlja velik problem - radi se o dovrenju KUPOLE na katedrali. Bio je izgraen velik tambur promjera 43m (slino jedino Panteonu). Ta veliina bila je rezultat republikanske samosvijesti i elje da budu iznad drugih. 1416 bio je konzultiran u vezi tog problema, a 1418.g raspisan je natjeaj, i Ghiberti se javio! 1420 F. Brunelleschi i L. Ghiberti zajedno su proglaeni protomajstorima gradnje. Iza katedrale nalazi se Museo del 'opera del Duomo, gdje se uva drveni model ideje za tu kupolu, koju je Brunelleschi izradio zajedno sa Donatellom.

Firenca,kupola Katedrale S. Maria del Fiore, 1420 36Znaajna je zbog vie injenica: OBLIK KUPOLE: odstupa se od polukrunog oblika, jer iljasti lake podnosi bone potiske

2

Prve vratnice glavnoga ulaza nainio je ANDREA PISANO 1330.g, koje su premjetene na junu stranu krstionice.

2

DVIJE LJUSKE kupole (u unutranjosti dakle nije jedinstvena), praznima izmeu tih dviju ljuska ju ini puno lakom. OSNOVNI POTISCI se preko rebara (kao u gotici lebdei kontrafori) prenose na pilone, izmeu rebara s unutarnje strane postoje jo rebara, a segmenti izmeu rebara ima i popreno postavljene vijence. OPUS SPICATUM preuzeto od starih Rimljanapolaganje opeke u riblju kost, ime ona bolje podnosi teinu. U galeriji Uffizi postoji opus i crte opusa spicatum ispod kojeg pie: ovako su gradili nai stari. Postavlja se pitanje kako je B. doao do tih spoznaja (dvostruka ljuska, riblja kost) i gdje, jer su to esti elementi orijentalne umjetnosti, ali to je jo otvoreno pitanje.. 1436.g dovrena je kupola do baze lanterne (oko 1425.g Ghiberti naputa rad na kupoli zbog svae). Ope oduevljenje graana nakon toga. Sad se pojavio problem u vezi lanterne, novi natjeaj je raspisan. Opet pobjeuje B., ali je gradnja kasnila tako je zapoeta tek 1446.g, nakon Brunelleschijieve smrti, ali po njegovome modelu. Lanterna ima osim dekorativne i konstruktivnu ulogu: ona je ishodina toka silnica potisaka koja ih rasporeuje. A na LANTERNI su radili: Michelozzo, B. Rosselino, Manetti. Oko 1439 na dno kupole je B. dodao egzedre (polukupole), koje se stilom razlikuju od njegovih djela (jedno od posljednjih djela po njegova ivota).

Firenca, Opsedale degli innocenti 1419 24.B. radi na prvoj ranorenesansnoj graevini u Italiji: prihvatilite za naputenu djecu. Na njoj postavlja temelje toskanske renesanse, koja e se kasnije iriti. Pod njegovim nadzorom izgraen je TRIJEM: vitki stupovi sa profiliranim lukovima, te nad njima vijenac koji odvaja dva registra. U gornjem registru su otvoreni kvadratni prozori sa trokutastim zabatima. U trokutastim poljima iznad lukova javljaju se tonde iz radionice A. della Robbia sa prikazima beba. Trijem je nadsvoen malim plitkim kupolama (ideja vjerojatno iz Venecije). S desne strane je trijem iz 16.st. koji imitira B. stil, sa lijeve strane je Crkva Sanctissima Annunziata, takoer sa trijemom, u toj crkvi uvala se udotvorna slika cilj hodoasnika, zbog ega je upravo takav urbanizam trga (slino s Venecijom).

3

Moduli (kanoni) u organizaciji trijema, osnovna mjera jedinice su: intekolumniji, a modul je baza stupa. Sve je u meusobnom omjeru i harmoniji. Imposti preuzeti su iz bizantske umjetnosti.

Firenca, S. Lorenzo 1419 46. Tlocrt latinskog kria, a krakovi transepta iste su duine kao i glavni brod. U kvartu je gdje ive bogate obitelji koje daju i novce za preureenje stare kranske crkve. Modul je izveden iz tlocrta kvadrata na kriitu i ponavlja se du glavnoga broda u svakom traveju, boni brodovi su polovica tog kvadrata (nie kocke u prostoru!). kasetirani svodovi karakteristika su renesansnih crkava. Kapele su trebale biti grobine kapele tih bogatih obitelji, i da bi rjeio problem njihovih smjetaja B. ih nie uz kor i du itavog transepta (uzima gotiku invenciju lokalnog tipa ali je izvodi elegantnije Sta. Croce) Kao novi element javljaju se poveani IMPOSTI. Iznad arkanture je naglaeni vijenac koji daje osjeaj longitudinalnosti. Iznad bonih kapela su okulusi sa lateralnim osvjetljenjem. B. u ovoj crkvi ostvaruje princip primjene modula koji se rasprostire po itavoj graevini i daje skladni i prozrani prostor. Svetitu s lijeva Giovanni di Bichi, rodonaelnik obitelji Medici, naruuje izgradnju obiteljskog mauzoleja gdje je i 1428.g pokopan (crveno), kasnije je to prostor stare sakristije, a svetitu s desna kasnije nastaje nova sakristija(zeleno), gdje e Michelangello smjestit grob Medicejeca. U toj sakristiji u tlocrtu ponovno primjenjuje kvadrat sa kupolom, a s jedne strane je zid otvoren gdje se nalazi svetite koje iznosi kvadrata takoer sa kupolom tondama koja je oslikana zvjezdanim nebom. Kupola sakristije je drugaije konstruirana: kiobranasta kupola sa unutarnjim rebrima, a u tamburu maleni okulusi tada je to bilo revolucionarno rjeenje. Brunelleschi je bio purist u arhitekturi! U pandantivima kupole su bile tonde u kojima je Donatello izveo scene iz ivota Sv. Ivana Evanelista, 1430.g.

4

B. je esto koristio kromatski kontrast sivog kamena (pietra serena) za konstruktivne elemente (pilastri, vijenci) i bijelog zida.

Firenca, Kapela Pazzi u klaustu Crkve Sta. Croce 1430 33., a kupole i trijem oko 1460.g Glavni prostor u osnovi ima kvadrat sa kupolom koji se otvara prema koru, koji je kvadrata sa kupolom na ijim pandantivima se nalaze okrugli reljefi s prikazima Evanelista. Glavni prostor ima dvije adicije (ne tako monument.) sa bavastim svodom. (dodan trijem podsjea na rimske slavoluke). Neto se u B. ukusu mijenja, on vie ne razmilja onako elementarno, nego sada vie skulpturalno zanima ga krajnji cilj. U tridesetima je vjerojatno opet bio u Rimu, nakon ega slijede graevine njegove 2. Faze stvaranja: manje su elegantne i vitke. Bone prigradnje su ojaale osjeaj prostora, na pandantivima su tonde koje je ukrasio Andrea della Robbia, kupola je sa okulusima. (kapela Bl. Ivana u Trogiru isto je imala jedino osvjetljenje okuluse na kupoli).

Firenca, S. Maria degli Angeli 1434 zapoeta, gradnja naputena 1437. Njegove dotadanje geometrijsko plone forme mijenjaju se sad su veoma elegantne ali nestaje ona snaga i entuzijazam u umjetnosti. Crkva je tek 30-ih godina 20.stoljea dovrena! Oktogonalna. (usporeuje se sa hramom Minerve Medici u Rimu) . Rotunda oktogon sa osam kapela koja su radijalno oko oktogonalnog sredita postavljene. Na tamburu su opet okulusi, a sama kupola je kiobranasta. (danas je tu institut za uenje stranih jezika?)

5

Odlike Brunelleschijeve arhitekture: VRSTOA, KOMPAKTNOST, SKULPTURALNOST, i odudaranje ranijih elegantnih oblika (prve faze), ROBUSNIJA je, kao rimska arhitektura. Firenca, San Spirito, 143 (gradnja 1436 82) Modul je opet kvadrat na sjecitu. Tlocrt latinskog kria. (kapele?) su postavljene du itavog oboda crkve, B. ih je htio staviti na proelje, tako da bi crkva imala 4 portala. (?)je htio ostaviti slobodne u prostoru, istaknute polukrunim ?ali su one kasnije zazidane pa je crkva dobila zidove. Strukturalna igra B. druge faze: kupola je na pandantivim, elegantni stupovi glavnoga broda i polustupovi bonih na koje su naslonjene bone kapele. Proelje je sada barokno. latinski kri dodatna igra sa kapelama nie su trebale izvorno biti uokolo cijele graevine na proelju su trebale biti 4 nie sa 4 portala_ulazi u traveje ponovno sredinji modul sa kupolom na pandantivima stupovi na jednoj strani, a uz bone brodove piloni na koje su trebale biti dodane nie okulusi koristi toskanska iskustva romanike i gotike (St. Croce); bizantske principe; Perzijske; Rimske antike modele

-

-

Firenca, Katedrala Santa Maria del Fiore, egzedre 1439-45. posljednje njegovo djelo duboke nie egzedre su visoke volute lanterne postaju gotovo skulpturalne igra s mahovinastim oblicima lanterna je kao akroterij s konstruktivnom ulogom

-

-

3

MICHELOZZO di BARTOLOMEO (1396. 1471.) 3 preuzima dio Brunelleschijevih elemenata javlja se kao njegov suradnik sin krojaa burgundskog podrijetla loije naobrazbe, zlatar i ljeva metala KIPARSTVO njegov prvi poziv_ surauje s DONATELLOM Fali u pisanoj skripti pa kopirala iz skripte predavanja i dodala iz svojih biljeka

6

-

1410. prvi put se spominje u kovnici novca 1420. grobnica pape (Ivana 23) u Firentinskoj katedrali MUGELLO, SAN FRANCESCO AL BOSCO (franjevaki samostan?) Gotika crkva koju je pregradio Jednobrodna dvoranska crkva sa jednostavnim svoenjem i bonim kapelama izvire iz Toskanske arhitekture krini svodovi s gotikim konzolama Loggia del Lanzi(usporedba)

-

Firenca, San Marco (kraj 1430. ih)dominikanski samostan narudba Cosima Medicija ( 1432. Izgnan iz Firence; prva buna protiv Medicejaca; protjerani u Veneciju) Michelozzo slijedi svog mecenu i s njim se ponovo vraa u Firencu - 2

-

-

KLAUSTRA + KNJINICA(3djelni prostor razdijeljen stupovima sa polukrunim lukovima koji dre krine svodove nad bonim dijelom) radio i unutar crkve (pretpostavka, ne zna se to?) koristi Brunelleschijeve ideje, ali se vie bavi

-

skulpturom gotika presvoenja(krina); jonski kapiteli 1X

Firenca SANTISSIMA ANUNCIATA ( od 1440.) tempietto-

-

-

od 1440. radi na izgradnji privatne kapele narudba obitelji Gonzaga iz Mantove kruna graevina/ ROTUNDU (8 nia uokolo, razdvojenih snanim pilonima) ; obliku rimskog hrama; graena na mjestu svetita Firentincima se to nije svialo dovrio ju ALBERTI; jedini stao u njegovu obranu; KUPOLA Brunelleschi je bio protiv ovoga iako je i sam koristio ovakav obli

Firenca, PALAZZO MEDICI ( 1444.)Obitelj Ricardi je kasnije kupila PROTOTIP FIRENTINSKIM PALAAMA 15. st. prvu ponudu za izgradnju dobio je Brunelleschi, no projekt mu je bio pregrandiozan pa se Medici uplaili

7

-

-

-

niz prostorija uokolo sredinjeg prostora sa trijemom_CORTILLEA( kljuni problem je kut CORTILLEA 4; konano rijeenje donost tek LUCIJAN VRANJANIN) Nosai djeluju krhko!! Prozori su u OSI LUKOVA (Michellozo), kasnije arhitekti stavljaju prozore u osi stupova(ritam puno prazno)!!! taj koncept ponavlja se i na katu etae iz vana jasno odijeljene vijencima, donji dio je rustian, srednji srednje, a gornji skoro je glatki ritmina podijela renesansnih otvora (izvana sve skladno dok iznutra nije moralo biti) BIPARTITNI PROZORI sa vanjskim lukom BUNJATO RUSTIKA (grubo obraeni kamen, izbaen van, kao utvrda); GRADIRANJE BUNJATA DUBOKI KROVNI VIJENAC kao sijena (zamijenio osmatranice) Loggia za javnost; 1517. tzv. "kleee prozore" koji ju zatvaraju izradio MICHELANGELO na prijelazu iz 17./18. st. produena je za 7 prozorskih osi (Riccardi) Girlande (vijenci od lia i voa); SGRAFITO tehnika koje se pripisuju Mezzu di Bartolomeu (njemu se pripisuje i klaustar dominikanskog samostana u DU.) KAPELA u palazzo Medici (kanelire na pilastrima; freske unutra se nalazi Apoksiomen M. na pilastrima u kapelama koristi kanelire, to Brunelleschi nikad nije inio

S. MINIATO AL MONTE Tabernakul kao bavasti svod nad stupovima Slino slici Massacia Stupovi u 1.planu, pilastri u 2., kasetirani svodTabernakul S.Miniato al Monte

MILANO, SAN EUSTORGIO, kapela PORTINARI po.1460. - KVADRAT sa tamburom + okulusi + plitka kupola - komponira Lombardske elemente-

5

tornjii sa strane i na vrhu kupole tambur izrazito visok na vei kvadrat se nadovezuje manji ponovno sa kupolom(neto slino Brunelleschiju) gusta skulptura

MILANO, BANCO MEDICI - sauvan samo PORTAL (muzej CASTEL SFORESCO Milano) - elementi toskanskih prostora: bipartitni prozori, ali sa iljatim zavretkom na 2.katu - prenatrpanost dekoracije horror vaccui (lombardska osobina) - lombardska gradnja- prenatrpanost detaljima, skulptura - kanelirani stupovi - sauvan crte proelja: sa tipinim elementima toskanske palae- u gornjem djelu je niz prozora.

4 5

Cortille unutarnje otvoreno dvorite Portinari je bio firentinski????

8

MICHELOZZO U DUBROVNIKU(1461. 1464.) MINETA + BOKAR(dovren) napravio je PLAN + NACRT za KNEEVU PALAU koja se Dubrovanima inila preskupom - 1463. stradao kneev dvor a on je napravio plan za rekonstrukciju, ali je dubrovanima inilo previe monumentalno i skupo - Michelozzo odlazi bijesan ali pretpostavlja se zbog samoga izgleda kneeva dvora da se uveliko pridravalo njegove elemente - Dubrovani PRI OBNOVI koristili IDEJE + NACRTE MICHELOZZA - Ston??? Michelozzo je od 1461 do 1464.g u Dubrovniku

-

LEON BATTISTA ALBERTI (1404 1472) Prvenstveno teoretiar o arhitekturi (3 traktata: skulptura, slikarstvo, arhitektura) Roen u Firenci, rano poeo kolovanje u Padovi (lat., gr.) u Bologni studirao pravo Bogat i plodan pisac, napisao komedije na klasian latinski jezik Tomaso da Sarzano (kasnije papa Nikola V) bio velik prijatelj Albertijev U Rimu je poeo prouavati antike ruevine (kao i Brunelleschi) zanimaju ga problemi proporcije i perspektive, i matematike i geometrijske komponente u slikarstvu 1428.g prestaje izganstvo njegove obitelji te se vraaju u Firencu: upoznaje Brunelleschia, Donatella, Ghibertia. 1.traktat o slikarstvu 1530. Della pictura, posveeno Brunelleschiu, Donatellu, Ghibertiu, Lucci della Robbia i Massaciou o problemima proporcije i perspektive VARIETA (razliitost, raznolikost) kad se na slici prikazuje vie osoba, svaka osoba mora gestom, bojom itd. odudarati od drugih (esto se pojavljuje u prikazima Posljednje veere) Usavrio je cameru obscuru projiciranjem se trodimenzionalni predmet pretvara u 2D racionalan i naturalistiki pristup umjetnosti, voje teorije racionalnim promiljajem izvlai iz svijeta oko sebe. 1452.g traktat o arhitekturi Della Aedicatoria,posveen papi Nikoli V. (Tomas odi Sarzano) Vitruvijevski model razmiljanja, rukopis otkriven 1415.g ali njegova svijest graenja uvijek je bila prisutna 10 knjiga o arhitekturi mu je bila uzor i razradio ju je ideje ranog humanizma: razvoj osobnosti kroz vjebanje volje, suzdravanje od prenaglaenih osjeaja, rzvoj osobnih snaga s ciljem postizanja opeg dobra Prva koherentna teorija o upotrebi 5 klasinih redova (iz modula stupa izvodi zakljuak da se na tom modulu mora proporcionalno stvoriti cijela graevina) Alberti prouava stupove, ali u potpunosti ne shvaa: da su to konstruktivni elementi! On ih smatra dekorativnim (ma vidi ti njega!!)

-

-

-

9

-

Urbanistike teme: projekti kua koji potrebama odgovaraju razliitim drutvenim slojevima (predlae skromne varijante kua) Pita se to je ljepota u arhitekturi? ljepota je sklad i jedinstvo svih dijelova cjeline kojoj se bez naruavanja iti nita ne moe dodati niti oduzeti (usporedba sa kristalom) time teoretski nastavlja ono to je ve vieno kod Brunelleschia: gradi na temelju modula kojeg izvlai iz kvadrata na sjecitu.

-

-

Descriptio Urbis Romanae bavi se odnosima pojedinih dijelova korintskog kapitela Firenca, Palazzo Rucellai, 1445 70.g

- mnogi elementi antike arhitekture: podjela okomito (pilastrima) i vodoravno (iroki vijenci sa simbolima obitelji Rucellai) - surponiranje antikih redova: svaki kat drugim kapitelima: prizemlje toskanskim, 1.kat korintskim, 2.kat klasinim rimskim (Colosseum, Rim), a na vrhu zavrava istaknutim vijencem sa snanim konzolama. Bifore na katovima. - na proelju 2 glavna ulaza (palaa Medici ima samo jedan!) a os sa portalima samo je malo ira od ostalih - bunjato ali uredniji od onog na palai Medici, nije toliko rustian - pri dnu zida prizemlja: Alberti koristi antike strukturalne oblike, ali se ovdje koriste kao dekorativni. - modul je otvor prozora do ispod vijenca - modul se iri po itavom proelju.

-

Rimini, Tempio Malatestiano, oko 1450.g

Alberti se najee javlja kao projektant, ali ne sudjeluje i u gradnji. Sigismondo Malatesta (humanistiki tiranim, vladao RIminijem kao okrutan vladar), na svom dvoru okuplja brojne humaniste eli pregraditi gotiku franjevaku crkvu u mauzolej u svoju ast (Papa Pio II konetirao je da je to hram za tovanje demona!)

-

Projekt dovren, ali je sauvana medalja albertijeva suradnika sa proeljem

-

U unutranjosti nita nije dirao, ostalo je gotiki, dok je izvana u potpunosti renesansna

-

Donji dio proelja: u vidu slavoluka zamiljeno je trilobno proelje, boni elementi su dovreni, dok glavni nije.

10

-

Dva bona slijepa luka u koje je Malatesta htio smjestiti svoju i eninu grobnicu takvi slijepi lukovi javljaju se i na bonim stranama, a konstruirani su poput rimskih akvedukata u tim dubokim niama trebali su biti postavljeni sarkofazi svih onih umjetnika i humanista koji su djelovali na dvoru.

-

Nad korom predviena je kupola sa rebrima uzorom na Brunelleschijevu u Firenci (ali manje iljatom) (Alberti je dovrio kupolu na koru S. Anunziate u Firenci) ova u Riminiju nije ostvarena, kao ni gornji dio krovita

-

U unutranjosti su nasljednici dodali neto renesansne plastine dekoracije

Firenca, Sta Maria Novella, 1458-70.g sa obitelji Rucellai dogovorio je pregraivanje postojee dominikanske crkve: tako je nalijepio polikromirano renesansno proelje

-

kao modul opet mu posluio kvadrat na proelju, u donjem djelu su dva kvadrata koja su odvojena velikim portalom koji iznosi pola modula. Gornji dio je od donjem odvojen velikim vijencem (tri portala, 5 nie, rozeta, volute skrivaju krovove)

-

portali i nie s iljastim lukom! iznad bonih brodova u gornjem dijelu se po prvi puta javljaju ogromne naglaene volute (koje se kasnije esto koriste)

-

-

Kapela u crkvi San Pancrazio, 1467.g (Kapela Rucellai)

Narudba od obitelji Rucellai (opet!) - a izraena je po uziru na na kapelu nad Sv. Grobom u Jeruzalemu.

-

Kvadrati 1brodna kvadratina s bavastim svodom i polukrunim zavretkom, a u sredini Sv. Grob kako ga on zamilja

-

-

koristi korintske kapitele na kaneliranim pilastrima na vijencu su slova klasine kapitale, a na vrhu je mali timburio. Raznobojni mramor, inkrustracije nije dovrena, nije uspio stavit kupolu

11

Mantova, San Sebastiano, 1460. najudnija renesansna crkva, nikad dovrena 20-ih godina u 20.st pretvorena u memorijal za pale vojnike - ima 2 etae: donja je 7-brodna kripta na snanim pilonima A na gornjoj etai je crkva sa krinim svodovima i golemom kupolom (koja je kasnije

uruena), natreks Izvorno se u donju etau ulazilo izvana kroz galeriju sa 5 otvora Utjecaji (kod Albertija su to esto antiki): Teodorikov mauzolej u Raveni (2 etae) i Mauzolej Gale Placidije (krini tlocrt) Izgraena ja na mjestu manje crkvice iz 10.st u kojoj se tovala neka udotvorna Gospa.

-

Corzaga Ludovico ukazao mu se Sv. Sebastijan(?) Wittkover smatra da se na proelju nalazilo ogromno stepenite po uzoru na rimske hramove

Mantova, S. Andrea 1470.g

-relikvija Kristove krvi -ovdje mijenja i unutranjost! -tlocrt latinskog kria s kupolom na kriitu -uz glavni brod snani piloni koji razdvajaju bone kapele, piloni su uplji to dovodi do dinamine igre svjetla i sjene -jednobrodna crkva s kapelama i krunom apsidom, dio transepta nije izvornog projekta, dovrena ak iza 1800.g -na proelju snani antiki elementi snani piloni od dna prema vrhu (kasnije est element kod Michelangela) -nad zabatom po 1.x koristi veliki kiobran , konstrukcija koja daje vie svjetla

12

-iznutra su veliki bavasti (lagano zailjeni) kasetirani svodovi promjera 17m

CONCINITAS dovrenost, potpunost nekog projekta do toga se moe tek doi kada se ispune 3 glavna uvjeta: 1. NUMERUS kvantiteta 2. FINITIO kvaliteta 3. COLLOCATIO sjedinjenje tih elemenata Sjedinjenje svih elemenata u jednu cjelinu gdje se vie nita ne moe dodati niti oduzimati

-

Pienza, Trg grada 1459 64.

Papa Pio II eli COSIGNANO, svoje rodno selo, preurediti u grad: Pienza da bi postao grad mora imato odreene elemente: projekt za grad naruio je kod arhitekta Roselina (bio je graditelj za Albertija na palai Rucellai) Papa intenzivno sudjeluje na projektu

-

Na trgu se nalazi KAEDRALA, BISKUPSKA PALAA i PALAA OBITELJI PICOLLOMINI To je u 15.st 1.projekt planiranja grada Biskupska palaa djelomino je dovrena, dok su palaa Picollomini i katedrala u potpunosti dovrene na palai Piccilomini i Katedrale jasno se vide Albertijanski utjecaji: superponirani redovi, bipartitni prozori, vijenac sa konzolama, a postavljene su u zakrivljenoj osi

-

-

KATEDRALA: ima transept, papa je htio stvoriti domus vitrea sa puno stakla kroz koje ulazi svijetlost, a uzor mu je austrijska dvoranska gotika crkva papa Pio II iskljuivo to eli: dvoransku crkvu juno njemakoga tia sa velikim prozorima, svod nose piloni sa 4 polustupa, a kor zavrava poligonalnom apsidom

-

PALAA PICCOLOMINI [cortille] stoji na rubu litice, na stranjoj strani se javlja troetani trijem koji se otvara na raskoni vrt (do rub litice). Planirano se eli ostvariti belveder: mjesto sa lijepim pogledom na prirodu tada postaje popularno isto uivanje.

FIRENTINSKE PALAE 15. STOLJEA

13

STAMBENA ARHITEKTURA : dosta je povezana uz drutveno, politiko i svjetovno stanje. Firenca je u 15.st obiljeena republikanstvom, stavljen je naglasak na jednakost i suradnju. Jo od 13.st su kljune dvije stranke u odnosu na politiku prema papi: I. II. GIBELINI za veu neovisnost od pape GUELFI sa odnose blie papi

Kroz vrijeme odnos tih dviju stranka mijenja se, u Firenci su u 15.st Guelfi jai, dok su u Sieni npr. Jai Gibelini. Sukobi su nekad znali biti i krvavi. Firentinski GUELFI ele povezati aristokraciju i lokalnu trgovaku oligarhiju (ele ih osnaiti) to im uspijeva uz pomo cehova: postoje veliki cehovi (arti maggiori) : Arti dei Gindici e Notai Arti della lana, arti della seta, arti della calimala, arti della cambio, Arti del Pelicciai, arti della Medici e Speciali U ovaj posljednji ceh apotekara spadaju i slikari jer se bave mijeanjem boja! Na elu tih cehova bili su pripadnici nekih kljunih firentinskih obitelji, cehovi su financirali velike gradske narudbe (Or san Michele: svaki ceh financira izgradnju kipa u pojedinoj misi) Mali cehovi (arte minori): njihovi rukovoditelji bili su pod utjecajem obitelji Medici, koji su tako vrili politiki utjecaj na vee cehove. (Medici vs. Ostale obitelji) Po uzoru na palau Medici ostale obitelji ele svojim palaama iskazati takoer svoju mo takoer uzimaju najvanije arhitekte i umjetnike. A geneza renesansnih palaa izvodi se iz dviju gotikih javnih palaa: Firenca, Palaa Vecchio 1298 1340. Firenca, Palaa Bargello, zapoeta 1255.g

Firenca, Palazzo Vecchio 1298 1340.g Na glavnom gradskom trgu u Firenci, sjedite gradske uprave (Vijenica!) Dosta fortifikacijskih elemenata, kroz stoljea dosta je mijenjana, ali je proelje zadralo dosta originalnosti: prizemlje dosta zatvoreno sa malim gotikim prozorima. Na 1.i 2.katu su bipartitni

14

prozori, na vrlo snanim krunitem sa istaknutim konzolama za obrambene svrhe. Oko prozora su radijalno postavljeni kameni blokovi, a etae dijele horizontalno postavljeni vijenci. Firenca, Palazzo Bargello, zapoet 1255.g -firentinska sudnica, ali je kombinirana javna i stambena funkcija (jer glavni sudac nije smio iz Firence i tu je boravio za vrijeme slube). Fasada fortifikacijskog izgleda. Prizemlje opet zatvoreno, na 1.katu bipartitni prozori, snano krovite, jako istaknuti razdjelni vijenci. Ima unutarnje dvorite sa gotikim pilonima. Danas se u njoj nalazi muzej skulpture.

Palazzo Davanzati , kasno 14.st Visoka i uska gotika palaa, danas je u njoj smjeten muzej namjetaja. Isto ima fortifikacijski karakter, prizemlje rastvoreno je s 3 polukrune arkade, iznad ije arhivolte je po jedan etverokutni prozor. Zatim slijede na tri etae jednostavni prozori polukrunim zavrecima. Na samome vrhu je neka vrsta natkrivene galerije sa stupovima. Firentinska ARISTOKRACIJA bila je jako vezana uz trgovinu, pa se na palaama u prizemnom dijelu otvaraju gospodarske prostorije: banke, skladita, pogoni prostorije su otvorene snanim lukovima prema gradu. Iako je rastvoreno, prizemlje svejedno zadrava fortifikacijski karakter. Na 1.katu ivi obitelj: PIANO NOBILE najnaglaeniji kat, npr grbom obitelji. Na 2.katu su spavaonice ili prirune prostorije. Na zadnjem katu su kuhinja i prostorije za poslugu. Cortille je bio uzak, pa je na krovu bila dodana loggia, koja preuzima ulogu cortillea! Palazzo Medici zapoeta 1444.g (vidi str.9) MICHELOZZO di BARTOLOMEO; 1517.g Michelangelo zatvara kutnu loggiu, bunjato je jako istaknut u prizemlju, elementi fortifikacije, stiava se prema gore. Na vrhu istaknuti vijenac sa konzolama, reminiscencija na osmatranice. U renesansi se CORTILLE dodatno oslobaa, prozori gornje etae nalaze se u osi luka donje etae tako se postie ritmiki odnos puno-prazno (jer su inae prozori u osi stupova) Osim palae Medici je i palaa RUCHELLAI prototip za renesansne palae van Rima (uzor za superoniranje redova)

15

Palazzo Pitti, zapoeta 1458.g -obitelj je podie nakon povratka iz izgnanstva. Na obali rijeke ARNO, ali na suprotnoj strani od ostalih. Proirena u 16.st: 7 osnovnih osi je izvorno! - ne zna se tko je arhitekt, nalazi se na malom breuljku, monumentalnija je od palae Medici. Luca Pitti eli je takvu palau, da palaa Medici stane u njezin cortille! Puno vie albertijanskih elemenata nego brunelleschijevih! (rimska monumentalnost, krini pravokutni prozori sa lukom opeke iznad). 3 etae dijele vijenci, tj ovdje 1.x balkonijada (stupii koji istiu horizontalnost). U prizemlju golemi bugnato, koji se mrvicu stiava prema vrhu. U 16.st dolazi u vlasnitvo Medici i oni je proiruju i dodaju cortille (iza je golemi maniristiki park)

Palazzo Pazzi Quaratesi, 1462 70

-

Arhitektonsku plastiku radili su GIULIANO i BENEDETTO da MAIANO, dok je arhitekt nepoznat.

-

Trijem cortillea napravljen je po uzor na Brunelleschijev trijem ospidale degli innocenti

-

Na prizemnlju proelja opet bugnato, dok su gornje etae glatke.

-

u drugoj polovici 15.st javlja se bogatija plastina dekoracija, ali ostaju isti elementi: 3 etae odijeljene vijencima, bipartitni prozori, piano nobile naglaen grbom i snano krovite.

Palazzo Gondi, 1490 98.

-

GIULIANO da SANGALLO, graditelj, kljune stvari se ne mijenjaju, ali se

modificiraju. Vijenac podjela uvijek ini podprozornik. Bugnato se prvi puta zaglauje , to daje kombinaciju elegancije i fortifikacije. -

16

Palazzo Strozzi, 1489 1507. dovrena

-

graditelj: GIULLIANO da SANGALLO i BENEDETTO da MAIANO , a dovrava je 1498 1507. IL CRONACA

-

Na kutovima otri bridovi koji daju dojam strogosti u samome gradsku tkivu. U cortilleu opet se javlja 1 stup na uglu i prozori u osi lukova. Danas je tu institut za renesansu.

RIMSKE PALAE Rimu se eli vratiti stari sjaj, dolazi do urbanistike obnove Rima i jaanje centra papinske drave Ove dvije RIMske palae kljune su za formiranje tog karaktera rimskog ukusa koji do vrhunca dolazi gradnjom brojnih palaa u 16.st Palaa Venezia, zapoeta 1455., novo krilo 1464 71. -prvotna funkcija joj je bila dom mletakih kardinala, kardinal Pietro Barbo (kasnije papa Pavao II) dolazi u Rim i zapoinje gradnjom palae uz Crkvu San Marco koja postane dio palae, jer je jako monumentalna. Kardinal sa sobom u Rim dovodi IVANA DUKNOVIA (koji je izradio PORTAL 1.njegov rad u RIMU), kad je postao papa proiruje palau. Ukus je bitno razliit od firentinskog! B. Musollini ju je bitno pregradio svojedobno! Proelje na tri etae odijeljeni vijencima, ima kulu osmatranicu, svijetli otvori su karakteristini krini otvori (na 1. Katu, u prizemlju polukruni a na zadnjoj etai pravokutni). Ti krini otvori mogu se povezati sa Albertijem: on je u to vrijeme boravio u Rimu! loggia blagoslova na staroj bazilici Sv. Petra u Vatikanu, naruio ju je papa Nikola V. Javlja se superponiranje antikih redova, 3 etae proelja sa lukovima crkva Sv. Marka uz palau imitira to proelje (ima 2 etae sa lukovima, osjea se Albertijev duh)

-

Palaa je imala prigraeno dvorite bono od proelja, PALAZZETTO- 1.faza U 2.fazi nastaje monumentalni CORTILLE; Razlika izmeu PALAZZETTA i CORTILLEA palazzetto ima renesansne kapitele na stupovima trijema koji se otvara prema vrtu, cortille tei monumentalnosti, strogosti, ozbiljnosti. Prauzor je antika arhitektura, tu se moda ve anticipira divovski red 16.st (Michelangelo)

17

U Rimu dolazi do specifine pojave kod autor: firentinski naruitelji rad u potpunosti preputaju arhitektima, dok se u RIMU naruitelj, a pogotovo crkava, aktivno angaira pri gradnji: konani izgled se u velikoj mjeri razlikuje od prvotnog nacrta! kod Sv. Marka javlja se FRANCESCO del BORGO genijalni ahitekt-kao nadzornik radova. Palazzo della Cancelleria, 1486 96. Staru palau dao je izgraditi kardinal Rodrigo Borgia (1458 1652). A kardinal RAFAELLO RIARIO podie ovu novu kao privatnu palau, a nakon njegove smrti prelazi u vlasnitvo papinske kancelarije. ---- Golemih je dimenzija, dolazi do variranja albertijanskih elemenata sa palaom Rucellai. Tri etae sa razdjelnim vijencima koji se ovdje ne javljaju u ulozi potprozornika izmeu je parapet. Donji dio proelja je zatvoren, dok u gornjim etaama pilastri razdvajaju otvore, superponiranje redova. Na prvom katu se javljaju dva segmenta: 1. iri kvadrat sa prozorom omeen pilastrima 2. Ui kvadrat bez prozora omeen pilastrima Zlatni rez. Desni krajnji dio proelja istaknut je u prostoru. CORTILLE ima elegantne brunelleschijevske stupove - ali je u kut postavljen jai pilon (to se 1.x javlja na VOJVODSKOJ PALAI u URBINU, rad LUCIJANA LAURANE!) Ove dvije palae imaju isti bugnato, nije grub ni monumentalan.

-

SAKRALNA ARHITEKTURA U RIMU o Santa Maria del Popolo, 1472 80.

-

Slian tlocrt ima gotika crkva Santa Maria sopra Minerva (1280.)

-

Trobrodna sa 4 traveja, krini svodovi, bone kapele iji su nosai pilonina koje su prislonjeni pilastri, nad kriitem je plitka kupola koja se die nad glavnim brodom i kvazitransepta koji zavrava polukrunim apsidama.

18

-

Poetkom 16.st BRAMANTE dodaje duboku apsidu. Crkva je barokizirana ali je u tlocrtu ostala izvorna Na fasadi se javljaju potpuno renesansni oblici i velika sklonost eksperimentiranju. KARAKTERISTINOST: - podignutost na par stepenica - golemi portal, ponekad neproporcionalno golemi - nad manjim kvadratnim bonim portalima polukruni otvori - mramorne ploe sa natpisima na fasadi Na vrhu se nalaze bone volute, rozeta i trokutasti zabat -u unutranjosti sklonost monumentalnosti i jedinstvu prostora (Albertijanski uzori) -kvazitransept i kupola nad kriitem

-

- to je bitno drugaije rjeenje od firentinskih! o S. Agostino 1479 83.

-

Kao graditelj se najvjerojatnije pojavljuje JACOPO da PIETRASANTA, koji se takoer javlja pri gradnji loggia blagoslova. 3brodna, krini svodovi, piloni ni pilastri kao nosai, kvazitransept sa polukrunim apsidama i kupola na sjecitu. Na proelju se nalazi stubite, mramorne ploe s natpisom, kvadratni portali iznad kojih su kruni otvori. Volute su sluile skrivanju izvornih gotikih lebdeih kontrafora. Vijenac istaknut u prostoru a postavljen je na neistaknute pilone. Istaknut zabat. Puno plastine dekoracije na antike uzore.

-

Ima polukrune bone kapele koje su moda bila istaknute u prostoru (kao u Santo Spirito) a tek kasnije ugraene u bone zidove.

-

U unutranjosti je stvoren drugaiji dojam: vii svod i tanji i blie postavljeni piloni.

o -

Santa Maria della Pace, 1478 83.

KLAUSTAR 1. BRAMANTEOVO djelo u RIMU!!

19

-

Izgraena je kao memorijalna kapela pape Siksta IV.. centralna graevina sa vestibulom od dva traveja. Kasnije barokizirana

o

San Pietro in Montorio, 1480 1500.g

-

U dvoritu je BRAMANTE izgradio TEMPIETTO!

-

Monumentalna gradnja, 1brodna crkva sa krinim svodom, bonim polukrunim kapelama, s jedne strane su istaknute u prostoru, dok sa strane gdje se nalazi dvorite

nisu istaknute. Plitka kupola, duboka glavna apsida, kvazitransept sa polukrunim apsidama. Tipina monumentalna rimska crkva koja naglaava jedinstvo prostora. Proelje je visoko i jednostavno.

o

Sikstinska kapela, 1473 81. -graditelj GIOVANNI de'DOLCI, a graena je kao zavjetna kapela pape SIKSTA IV. - podsjea na tvravu: na vrhu je krunite sa jakim konzolama (dim. 41 x 13,3 x 20,7m) najvjerojatnije uzeta iz Salomonova hrama u Jeruzalemu (iz 57.) -izvorno je donji dio bio prazan, a gore prozori kasnije je i donji dio ukraen, sada slui za konklave. Tim neobinim rjeenjem naglaava se kultna vanost.

KARAKTERISTIKA RIMSKE renesansne arhitekture: neobinost, albertijanski uzori, nema istaknutih linosti!

ARHITEKTURA DRUGE POLOVICE 15. STOLJEA U VENECIJI Lucijan Laurana projektant u Urbinu, umire u Pesaru 1479.g; URBINO, na brdima Umbrije: tada je

20

vladao Frederico Montefeltra, koji promovira humanizam na svom dvoru (Francesco di Giorgo Martini i Piero della Francesca su tada bili na dvoru). 40-ih godina 15.st zapoinje gradnja na vojvodskoj palai na breuljku u sreditu grada. Nakon 1465.najvei zamah na gradnji, 1468. Lucijan Laurana spominje se kao protomajstor gradnje. Donosi odnosnu pojavu u relaciji sa svojim elementima prema ostalim palaama tog doba. Njegovo autorstvo se sa sigurnou moe dovesti u vezi sa sjeveroistonim glavnim ulazom, cortilleom i loggiom (loggia flankirana sa 2 tornjia i otvara se prema prirodi). Palaa je smjetena u gradsko tkivo u blizini katedrale. Sjeveroistoni glavni ulaz je nedovren, javljaju se jednostavni renesansni svijetli otvori igra naizmjeninog otvaranja (cik-cak) otvora u prizemlju i na 1. Katu. U cortilleu se javlja geometrijska jednostavnost i istoa, meu lukovim trijema javljaju se tonde, a iznad vijenac sa natpisom. Otvori su iznad lukova, u uglu su piloni, polustupovi trijema naslonjeni su na pilone. Kod loggie se javlja superponiranje polukrunih ostvor to je rjeenje slino antikim slavolucima (4 etae). Smjetaj arhitekture u krajolik: pokuaj da se to bolje uklope. Na kapitelima starog Kneeva dvora u Dubrovniku radio je PIETRO da MILANO, a FRANJO LAURANA se javlja kao njegov mlai suradnik.

Napulj, Slavoluk Alfonsa Aragonskog, 1443. Alfonso Aragonski je panjolac i veliki humanist, 1443.g osvaja Napulj, te pred katedralom podie privremeni slavoluk.

-

1452 Pietro da Milano i Frane Laurana dolaze iz Dubrovnika, 1458.g Alfonso umire a do tada je bio samo dovren donji dio slavoluka, na gornjem dijelu trebao je biti prikazan Alfons na konju i mnotvo alegorijskih likova. Zavrna etaa sa zabatom bila je dovrena 1470-ih. Napulj, Castel Nuovo

-

Njegova palaa na ijem proelju se takoer nalazi slavoluk. Prvi otvor imitira antike slavoluke (slavoluk Sergijevaca u Puli () a otvor je flankiran sa dva kanelirana stupa na visokom postolju, iznad je atika sa parapetom. Luk je

profiliran na antiki nain. Bone kule su sa superponiranim lukovima, pa se pretpostavlja da je to bio uzor za loggiu Lucijana Laurana u Urbinu. Relijef prikazuje ulazak Alfonsa u Napulj, a

21

pripisuje se Franji Laurani. Alfons je prikazan na zlatnoj koiji ispred koje je plamen. Jake glave s profila, mogu se usporediti sa njegovim kasnijim radovima u Francuskoj.

VENECIJA

-

mletaka umjetnost iznimno je bliska sa bizantskom umjetnou,osim bizantske snana je i gotika tradicija (kombinacija gotike sa renesansom)luminoznost, treperenje, fasade se ocrtavaju na povrini mora.

-

Urbanistiko tkivo Venecije je vrlo gusto, pa dolazi do velike rastvorenosti gotikih fasada. Venecija NEMA bedeme, to je jedinstvena pojava u srednjem vijeku more je njen bedem! (branila se u Zadru, Krfu, Cipru).

-

-

Pred samim ulazom u Veneciju je gust sustav otoia, a sa kopnene stran su movare. Otoi Giudeca je predgrae sa vilama, a kanal Grande prolazi sredinom grada.

-

u Veneciji se RENESANSA javlja tek 1460 ih!

Dudeva palaa, 14.st 1442. Imala i javnu i stambenu funkciju Gotiko proelje Palaa ini uzor privatnim renesansnim palaama. U prizemlju su gospodarske prostorije do kojih se dolazi barkom, preko mula sa stepenicama gdje se nalazilo i stubite za gornji kat. Te prostorije pune su vlage i nisu udobne za stanovanje.

-

-

firentinska prizemlja izrazito su fortificirana dok su venecijanska rastvorena! Iznad prizemnog trijema, na katu, je ponovno trijem. Sredinja os proelja naglaena je balkonom, a na drugim palaama se esto naglaava i poliforom. Piano nobile ovdje je na 2.katu.

-

Gusta dekoracija, ipkasta obrada kamena, polikromija na fasadama daju palai impresionistiki dojam

-

TARACO TEHNIKA na balkonu: glaanje raznobojnih umetaka.

22

Ca d' oro, 1427 36.g

-

Naruitelj je Marino Contarini, a graditelj lombardijac MATTEO RAVERTI,( koji je radio i na Milanskoj katedrali).

-

Prizemlje gospodarske prostorije i unutranje stubite za gornji kat. Trijem. Prvi kat ima bogatu dekoraciju tako se uvijek naglaava kat na kojem je piano nobile. Polifore srednjeg dijela proelja flankirane su monoforama ovdje se ta dekoracija pomie iz sredita osi.

-

Javlja se takoer polikromija proelja: umeci crvenog kamena iz Verone. Sama palaa je inae raena od bijelog istarskog kamena (koji se za sveane dane mazao uljem da bi sjajio i podsjeao na mramor!) na pojedinim dijelovima proelja javlja se i pozlata zlatnim listiima.

-

Nema unutarnje dvorite! U unutranjosti se nalazi Grand Salon koji je okruen sa 4 manje prostorije.

-

Ca skraenica od casa: kua od zlata. Iznad arkada loggia javljaju se kvadrilobi nad gotikim lukovima!

Palazzo la Foscari, oko 1450.g Najznaajniji dud 15.st, Francesco Foscari, je naruuje. Sredinji dio je dekoracijom naglaen Trijem prizemlja je zatvoreniji, iznad se nalaze etae sa poliforama. Na prvom katu se nalazi grand salone, a bono su po dvije malene prostorije osnovno tlocrtno rjeenje koje varira, to se nekad zna javiti i na drugome katu. (ovo rjeenje tlocrta javlja se i na palai u Dubrovniku) Piano nobile je kod ove palae na drugome katu! Na proelju (koje je usmjereno prema kanalu) dva putta nose grb. U Veneciji nema mnogo cortillea, jer nema mjesta za to! A kada postoji se u njemu nalazi zdenac za kinicu. Ova palaa IMA kortille , manje raskoan nego u Toskani. U njemu se nalazi i stubite za gornji kat.

-

Arsenal, oko 1460.g

23

-

Mletako brodogradilite sa antikizirajuim elementima 1.x se javlja antikizirajua renesansna arhitektura!

-

Ulaz je po uzoru na slavoluk Sergijevaca u Puli (preslikan)[str.25], na atici se nalazi lav.

umjetnosti.

Predstavlja poetak novog razdoblja mletake

Ca' del Duca, 1460 66.g Francesco Sforca6, milanski vojvoda, naruio je gradnju. Prvi graditelj je Bartolomeo Bon, sauvalo se samo podnoje (sokl) palae gdje se vide elementi onog modernog to je Sforca htio izmijeati sa tradicijom. Bugnato. Kasnije je Filareta nad podnojem zamislio trijem sa mnogo stupova (55m iroko, 11m dugo podnoje) . u gornjem dijelu javlja se bugnato istaknut u obliku dijamanta, to se ovdje prvi puta javlja! MAURO CODUSSI (1440 1504.) Prije Venecije radio je u Ravenni. 1. Rad mu je Crkva San Michele in Isola 1468 90. 1480.g radi na palai Corner Spinelli 1482 90.g radi na zvoniku venecijanske katedrale (S. Pietro in Castello) 1483.g dovrava crkvu S. Zaccaria Dovrava Scuola Grande di San Marco, te scalone za Scuola Grande di Giovanni Evangelista

-

Venecija, Dudeva palaa istono krilo

6

Dvorski graditelj mu je FILARETE

24

-

pregrauje ga nakon poara u soklu se ponovno pojavljuje bugnato na dijamantni nain, kao kod palae Ca ' dell Duca.

-

Pojavljuju se brojni prozori to je tipino za njegovu kasniju fazu umnoavanja i isticanja ravnih linija otvora.

-

Tada nastaje i unutranji dio proelja koje se otvara prema cortilleu. Pojavljuje se nepravilan raspored prozora, koji prati stari raspored prostorija.

-

Naglaena je plastina dekoracija, koje je radio majstor ANTONIO RIZZI i majstori iz Lombardije (Scala dei Giganti)

-

Venecija, Corner Spinelli, zapoeta 1480.g

Prizemlje zatvoreno stianim bunjtom, stubite vodi do mula. Prozori naizmjenino postavljeni. Na 1.katu piano nobile ispred se nalazi balkonada sa dvije bifore

-

Koristi umnoenost gotikih elemenata, polukruni lukovi sa krunom tondom umjesto gotikih kvadriloba, a uokolo renesansno profiliran luk. Proieni elementi, to je noviji tip renesansnih bifore, koja izravno proizlazi iz gotikih bifora.

-

Renesansa na novi nain interpretira gotike tradicionalne elemente. Piano nobile na 1.katu naglaen je udvojenim biforama. Klasicistiki pilastri flankiraju proelje.

Venecija, San Michele in Isola1468 90

-

Trilobno proelje, opat Pietro Dona naruio je nadogradnju stare crkve kamadonjanskog samostana (taj opat ranije je djelovao u Raveni blizu Riminija) pretpostavlja se da je uzor za ove pregradnje bio Tempietto Maletestiano u Riminiju.

-

Na donjem dijelu proelja javlja se bugnato, a

iznad snani vijenac. Proelje od istarskog kamena nalijepljeno je na Crkvu od opeke!

25

-

Javljaju se kanelirani ukraeni trilobni segmenti. U unutranjosti se javlja jednostavan tip crkve sa tankim pilonima. NAD SAMIM ULAZOM nalazi se pjevalite, to je karakteristino za mletake crkve.

-

Venecija, San Zaccaria, 1458.-82.g

Samostanska crkva enskih benediktinki. Izgradnju je naruila Lucia Dona predstojnica samostana (to je sestra Pietra Done, te su benediktinke prve saile dudeve kapice) Trilobno proelje sa 4 etae! Donji dio je dosta zatvoren. U crkvi se javlja deambulatorij za dudevske procesije na uskrnje popodne. Golemi kor. Otvori na proelju su jednostavno profilirani, dolazi do umnoavanja dekorativnih arhitektonskih elemenata, ali bez mnogo dekoracije vijenac je otro istaknut.

BORA autor je ovih kapitela. -

U unutranjosti se na kapitelima javljaju orlovi: replike ranijih kapitela koje su napravili bizantski umjetnici . GIOVANNI

Mleani svoju tradiciju smatraju antikom, CODUSSI je graditelj samo glavnih dijelova, dok ostalo rade pomonici.

-

Venecija, Santa Maria Formosa, 1492.

Pregradnja Crkve iz 8./9. Stoljea, zadrava bizantski tlocrt, ali pretae u renesansne oblike.

San Giovanni Crisostomo (Sv. Ivan Zlatousti), 1497.

-

Opet pregradnja sa respektiranjem bizantskih elemenata, u unutranjosti se javljaju tanki nosai kupola codussi.

PIETRO LOMBARDO (1435 1515.)

Venecija, Scuola di San Marco, 1487 90.

26

-

GIOVANNI BUORO i PIETRO LOMBARDO izradili prizemni dio. Jasno odijeljena u dva dijela bratovtine. U prizemlju se javljaju reljefi iz ivota Sv. Marka se perspektivnim skraenjima.

U Veneciji postoje 6 scuola grande (pripadnici iz vanijih slojeva) i oko 150 scuola mnori

Venecija, Palazzo Dario, 1487.

-

Radionica Lombardo. Donosi odstupanje arhitekture od dotadanjih rjeenja, nema sredinje osi, neobini kruni otvori se javljaju a takoer antikizirajui dekorativni elementi, te mjeavina renesansnih elemenata i gotike dekorativnosti. PIETRO LOMBARDO djeluje u PADOVI od 1464. 67., a u VENECIJU dolazi nakon 1462.g! ranije je vjerojatno boravio u Toskani: sinovi mu: TULIAN i ANTONIO LOMBARDO

Venecija, Sta Maria dei Miracoli, 1481. 89.To je jedan od vanijih Pietrovih radova. Pregradnja starije crkve (u njoj se uva udotvorna slika). Oblik relikvijara! Ima povien kor, kupolu na pandantivima i sa tondama.

-

Pietro koristi i svoja toskanska iskustva na njoj, na proelju se javlja polikromija (to Codussi nikad nije radio). A Pietrovi sinovi (Tulio i Antonio) rade vrlo izraenu arhitektonsku dekoraciju na proelju.

Scuola di S. Giovanni Evangelisti Dovrava dvorite, izrazita dekoracija sa antikim elementima se javlja. U Dalmaciji se ti Lombardeskni elementi dosta esto koriste.

27

LOMBARDIJA7 I MANTOVA KARAKTERISTIKA LOMBARDSKE ARHITEKTURE: Tenja za gustim ispunjavanjem zidne mase (mramorni umeci, inkrustracije, polikromija gotovo na horror vacui nain) Od karakteristinih renesansnih elemenata javljaju se: Portal sa klasinim trokutastim zabatom Pilastar kao doprozornik Klasina rozeta Dolazi do grupiranja i gomilanja arhitektonskih elemenata (umnaanje svega) Sklonost kompleksnim tlocrtima i grupiranju prostora

Velike povrine zida (opeka) Sklonost irenju prostora (u unutranjosti vodoravnim naglaskom pod niskim krovom, te vodoravni naglasak u kompoziciji fasada)

GIOVANNI ANTONIO AMADEO lombardski kipar i graditelj, roen u Bergamu koji je podvlau Venecije ali je geografski u Lombardiji (te dvijue struje se proimaju + toskanske ideje).

-

Bergamo, Kapela Colleoni, 1470 73. Grobna kapela za Colleonovu ker Medeju. Na proelju se javlja gusta dekoracija i polikromija (ima i romanikih i gotikih elemenata)

-

Tiburio,

7

Sredite Lombardije je MILANO

28

-

TIBURIO sredinji tornji na vrhu lanterne, na kriitu transepta i glavnoga broda obavezan! Omiljeni element renesanse a lombardske arhitekture pogotovo! On stoji na mjestu kupole. Na Milanskoj katedrali dovren je izmeu 1487 90. U gotikim oblicima (inzistiranje na tradicionalnim oblicima) - najvjerojatnije su ga radili Amadeo i Dolcebuono, a Francesco di Giorgo Martini je kontaktiran u vezi sa nacrtom

Obitelj SOLARI:

Giovanni, roen 1410.g Guiniforte Pietro sinovi

-

Pavia, kartuzijanski samostan, zapoet 1473.g Po narudbi obitelji Sforza, a na njoj su radili Giovanni i Guintiforte Solari.

-

Na proelju se javljaju iste ideje kao i u Bergamu: umnoavanje dekoracije i arhitektonskih elemenata. Ponovno se javlja galerija to je romanika tradicija.

-

Tiburio ovdje izgleda poput renesansne lanterne. Rana renesansa se u velikoj mjeri nadovezuje romanike oblike. I glavni portal se nadovezuje na romaniku. 4 ugaona tornja: 2 na proelja i 2 na zaelju. Iznutra 3brodna s bonim kvadratnim kapelama, unutranjost je gotika, ali dobiva adiciju manjih prostora u tlocrtu. U dvoritu vitki stupii i galerija romanika!

Milano, Santa Maria della Grazie, zapoeta 1463.g Guiniforte Solari je dobio narudbu od obitelji Sforza za pregradnju crkve po uzoru na narudbu Gonzage u crkvi Sta Anunziata u Firenci! (htjeli napraviti svoj mauzolej)

-

-

Solari je radove dovrio do kora, a kasnije je Bramante pregradio kor!

29

-

Inzistira se na vodoravnoj artikulaciji zidova (od opeke) (u REFEKTORIJU je Leonardo da Vinci radio na Posljednjoj veeri)

-

U unutranjosti nalazimo teke gotike krine svodove to je karakteristino za cijelu obitelj Solari: u unutranjosti svih graevina koriste se gotikim elementima!

[Alberti: SANTA MARIA NOVELLA jedina dobiva fasadu u renesansi, sve ostale dobivaju kasnije!]

ANTONIO A. FILARETE (1400 1469.) Znaajna linost toga doba, djelovao na dvoru Francesca Sforze. Do kraja 40-ih radio je kao kipar u Rimu, doveo ga je papa Eugen IV.. 1448 50: Firenza, Venecija, Lombardija (postaje dvorski arhitekt Francesca Sforze u Milanu). 1455 57. Castello Sforzesco 1460 65. Opsedale Maggiore 1461 64. Traktat o arhitekturi (tu razmilja i o urbanizmu: to je sve potrebno u jednome gradu da bi ljudi bili sretnmi) radi traktate na razliite teme Milano, Castello Sforzesco

-

Na proelju tiburio od nekoliko etaa koje se suavaju prema vrhu, a na vrhu je poligonalna lanterna od opeke. Dogradio je i biforne prozore (sline onima na palai Vecchio i palae Medici Ricardi) samo to se ovdje javlja gotiki nadvoj, te mletaki oblici zatvorenosti u kvadratne oblike. 4 ugaone kule, djelomino s obrambenom funkcijom. Bugnato je obrezan pa podsjea na dijamantne facete (Ca' de Duca i Codussi na Dudevoj palai).

Milano, Opsedale Maggiore, 1460 65.Kolosalan plan koji nikad nije dovren!

30

-

Niz zgrada oko kvadratnog dvorita u sredini je zamislio glavnu upravnu zgradu koja ima tiburio koji je trebao biti okruen sa 4 tornjia.

-

itavom kompleksu dodane su kule, poput rimskih utvrda: na uglovima i oko ulaza! Sauvano je samo proelje! Koje slii na proelje koje je Michelozzo izveo na Banco Medici. Javljaju se gotike bifore, iznad kojih su polukrune nie sa stupiima (po tome se javlja pretpostavka da je bancu izradi Filarete).

Plan za Sforzindu idealan grad koji je trebao bitiposveen Francescu Sforzi.

-

Utvrde bi trebale biti u obliku viekrake zvijezde, sa krunim obrambenim zidom uokolo. Sve ulice bi trebale pravilno zavravati u sreditu gdje je taburio: sada kao cijela

graevina sa velikom kupolom na vrhu. (kupola vrlina i proroka: bordel, zvjezdarnica) razmilja o funkciji graevine.

to je jedna od prvih ideja o idealnom gradu, gradovi nastali 70-ih preuzimaju te elemente!

DONATO BRAMANTE (1444. 1514.) 1444.g roen u Urbinu; 1480 99.g djeluje u MILANU, za vrijeme Lodovica Sforze (Il Moro) (1499. Lodovico je svrgnut)

-

Utjecaji u milanskog fazi: lombardska tradicija, toskanski utjecaji (u Milano dolazi preko Firence), antika i kasnoantika arhitektura (u veoj mjeri nego kod ranijih graditelja)

-

1499.g dolazi u RIM to je vrijeme kada prestaje rana renesansa! I poinje klasina!

o -

Milano, Sta Maria presso S. Satiro

Prvo njegovo djelo u Milanu. Vri dogradnju na predromanikoj crkvi, koja nikad nije dovrena. Izradio je izdueno predvorje koje ima tlocrt kvadrata sa kupolom na pandantivima i sa tondama uzor Brunelleschi i kapela Pazzi u Firenci!! Bramante ponavlja one bone

-

31

prostore iz kapele, ali ih utrostruava. Ovi bavasti boni prostori imaju teki kasetirani svod (slino Alberti: S. Andrea u Mantovi) pilastri su od opeke a kapiteli od kamena.

o -

Pavia, Katedrala

Pretpostavlja se da je B. sudjelovao na KRIPTI

o

Milano, Sta Maria della Grazie

-

Bramante radi na prenamjeni kora po narudbi obitelji Sforza. Izvana je to tipino lombardska gradnja: opeka, polikromija, tiburio, dok se u unutranjoti javlja spoj Albertija i Brunelleschija.

-

Alberti: monumentalnost prostora i pametna uporaba svijetla Brunelleschi: pandantivi s okulusima, rebrasta (kiobranasta) kupola, monumentalni nosivi piloni.

-

-

Javljaju se lombardske kune tonde, sklonost dekoraciji, te filtriran utjecaj antikog Rima.

MANTOVA Lodovico Gonzaga markiz je Mantove, na vlast dolazi 1437.g a politiki balansira izmeu Venecije i Milana. Njegov djed: Gian Francesco I (1407-44.) osnovao je ustanovu Casa Giocosa (kua za igranje).: sredite humanistikih znanosti, neto kao akademija. Lodovico je bio mecena A. Mantegni koja dolazi 1460.g Mantova posjeduje karakteristinu sklonost fantastinome, koju povezuje sa lombardskom i mletakom umjetnou. Od 1460 1500.g traje njihov vlastiti stil. Mantova se nalazi u movarnom podruju, na rubu movare nastaje veliki kompleks (sa stambenim i fortifikacijskim karakteristikama) :

Mantova, Castello San Giorgio, 1406.1460.g preureen je tako da samo stambene prostorije ima (oslikani zidovi brane sobe, Mantegna oslikao Cameru pictu) Mantova, Palazzo Concorezzo, 1455.g

32

Renesansa u Mantovi, pogotovo u rubnim podrujima, pokazuje sklonost bizarnom, ornamentalnom, neobinom. LUCA FANCELLI Radio je na pregradnji katela san giorgo Na kui u ulici Frattini, 1460., pokazuje ljubav prema antici, tako to na vrhu proelja u nie ostavlja kipove u togama. Dogradio je i krilo gotike palae 1481.: NOVA DOMUS proelje bez arhitektonske dekoracije, osim dva vijenca koja dijele proelje. Mantegnina kua, dovrena 80-ih

Smjetena nasuprot crkve San Sebastiano. Ima kruno unutarnje dvorite, koje je sluilo kao galerija za antike fragmente koje je skupljao. Javlja se antikizirajua arhitektonska dekoracija.

EMILIA ROMAGNA BOLOGNA Bologna, Katedrala S. Petranio, zapoeta 1390.

Graena je kroz itavo 15.st, u samoj Bologni je ostalo vrlo malo renesansne grae.

Bologna, Palazzo Sanuti Bevilacqua, 1480.g

Predstavlja jedan od rijetkih primjera stambene arhitekture. Od firentinskih palaa preuzima atrij/cortille, a od lombardskih bugnato.

FERRARA Samostalna dravica u kojoj vladaju humanistiki vladari, mecene: obitelj d' Este. gradnja OPEKOM, bogata dekoracija - ljubav prema biljnim ornamentima, girlandama, vijencima i slino (to se javlja i u ferr. bizarnom i nakienom slikarstvu Cosme Tura, Ercole Roberti, Francesco Cossa).

33

Borso I. i Ercole I., ferrarski vladari, koji se bave i urbanizmom: dograuju se dijelovi grada sa pravilnim ulicama i sa mnogo zelenila! Ferrara, Addizione Ercole, 1492

Narudba Ercola d' Estea, a arhitekt je lokalni majstor BIAGIO ROSSETTI (1447-1516)

Palazzo Scifanoia (skifanoja = tjeranje dosade)

Graditelj vjerojatno opet BIAGIO ROSSETTI, (u novonastalim etvrtima manje je stambenih, a vie ladanjskih graevina) Predvorje i sala za primanje ukraene su freskama (trijumf Minerve i alegorija Oujka) astrologija, mjeseci i prizori iz antike povijesti.

Crkva San Francesco, 1494.

isto proelje, bez previe dekoracije. Pilastrima podijeljena na 5 djela, velike volute prate krovno konstrukciju, tri jednostavna antikizirajua portala, iznad glavnoga portala kruni prozor. Trokutasti zabat na vrhu. San Cristoforo, 1498 Casa Rossetti, 1490.

BIAGIO ROSSETTI; Karakteristika ferrarskih palaa su istaknuti polukruni nadvoji nad prozorima!! Palazzo dei Diamanti, 1493.g

Javlja se ekstremna verzija Filaretovih dijamantnih faceta bugnata: na prizemlju vrci dijamanta usmjereni su prema gore, na prvom katu ravno, a na drugom katu prema dolje! Na uglovima palae javljaju se pilastri. Pod krovom: mezamin(?) sa okruglim prozorima, gusta ornamentalna dekoracija glavnoga portala. GULIANO DA SANGALO FRANCESCO DI GIORGIO MARTINI oni saimaju iskustva ranijih toskanskih graditelja kroz filtar kraja stoljea i naglaavaju monumentalnost visoke renesanse. Villa Medici u Poggio a Caiano, 1480-ih

34

Naruio Lorenzo Magnifico kod Guliana de Sangala, predstavlja prototip humanistikih vila 16.st: ladanjska vila koja stoji u interakciji sa perivojem. U prizemlju se prema prirodi otvara trijemom, iza kojeg su gospodarske prostorije. Dvostruko stubite vodi na kat do loggie (sa jonskim stupovima i trokutastim zabatom antiki uzor) koja stoji glavnim ulazom u glavni salon. Bono su ostale prostorije i spavae sobe. Zavjetna crkva Maria delle Carceri, Prato

Guliano da Sangalo koristi stare toskanske ideje na nov nain: krini tlocrt (grki kri), na sjecitu kupola sa tamburom i okulusima. Daje dojam jedinstvenosti prostora, te monumentalnosti. U unutranjosti se takoer javlja kontrast kaneliranih u pietvi sereni (?) i bijelog zida. poetke visoke renesanse karakterizira dakle jedinstvenost i tenja prema istoj monumentalnosti. odrei se dekorativnosti da bi se postigla monumentalnost; treba krenuti prema simplifikaciji, te jedinstvenost prostora

Sta Maria del Calcinaio, Cortona, 1484.

Francesco di Giorgio Martini. Krini tlocrt, proelje je jedinstveno: fina razdijeljenost prizemlja i 1.kata (okulusi). Slinosti sa San Pietro in Montorio, Bramante.

SKULPTURAPojava renesanse skulpture u Toscani 1. i 2. desetljee 15. Stoljea

35

Pope Hennesy: Jedinstvo renesansne skulpture u smislu njezina zajednikog nazivnika ne treba traiti u razliitim oblicima koje je preuzimala, ve u ljestvici vrijednosti i svojstvenome cilju kojima je nadahnuta. U gotikoj skulpturi postoje ve neki antikizirajui elementi, tako je i obitelj Pisano imala znaajnu ulogu u poetku razvoja renesansne skulpture.

Ghibertijevi Commentarii, 1478. -

(samo proporcionalnost tvori ljepotu)

umjetniko stvaralatvo nije samo artizanski, ve i intelektualni in komentira preporod slikarstva kod Cimabuea i Giotta, ali ne spominje Pisane u kontekstu preporoda skulpture!

-

Za njega se renesansna skulptura odvija u njegovom vremenu (upravo s njim)

Poetkom 15.st mijenja se odnos drutva prema kiparimavie nisu smatrani majstorima!!

G. B. Alberti: De Statua Jedini traktat o kiparstvu u 15.stoljeu!!

-

Skulptura ima porijeklo u prirodi, ponekad debla ili grumeni zemlje nevjerojatno nalikuju ljudskim oblicima

-

Kiparstvo je stoga umijee stvaranja oblika koji oponaaju prirodne, a rimska je skulptura najpouzdaniji vodi za takvo oblikovanje.

-

Renesansa na podruju skulpture ne donosi samo preporod kiparskog iluzionizma, ve sasvim novu intelektualnu podlogu kiparskog oblikovanja

renesansna umjetnost ne oponaa antiku, ve oponaa stvarnost! Prekretnica iz koje je sve poelo je: NATJEAJ ZA DRUGE VRATNICE BAPTISTERIJA U FIRENCI! (1. Andrea Pisano one su bile postavljene na istonu stranu nasuprot katedrale, pa su premjetene na sjevernu stranu) 1401.g. Ceh Sukmara je raspisao natjeaj (za te istone vratnice) i zadao ikonografsku temu: rtvovanje Izaka (bronca, i prizore iz Kristova ivota).

36

Ghiberti pobjeuje (1403-24.). danas se u Museo dell Opera del Duomo uvaju predloci Ghibertija i Brunelleschija. Zadan je i okvir: etverolisne formele, to je preuzeto sa Pisanovih vratnica. Ghibertijev rad bio je jeftiniji, bio je odliven o jednog komada bronce (osim stijene i desne Abrahamove ruke), a iznutra je upljina Brunelleschijevi likovi su bili od pune bronce. GHIBERTI: jasnija i saetija i kompaktnija kompozicija, a dijagonalna stijena dijeli prikaz na dva dijela. Javljaju se antiki citati: torzo Izaka, to se i kod Brunelleschija javlja: Spinario (Djeak vadi trn iz noge). Radovi na vratnicama traju do 1424.g, svi su bili oduevljeni, pa ve 1425.g Ghiberti dobije narudbu za nove vratnice: Porta dell Paradiso. Tako su Pisanove vratnice premjetene na jug, Ghibertijeve 1.vratnice na sjever a njegove 2.vratnice na istok! Na njima se javljaju prizori iz SZ, na1.vratnicama se javlja Pilat, Posljednja veera, Bievanje Krista 1.vratnice: Ghiberti je jo duboko gotiki kipar, javlja se idealizacija internacionalne gotike, ali se pomalo ve u kasnijim djelima razraene. Neke radnje smjeta pred antikom arhitekturom, a trodimenzionalnost je dosta naglaena. Javlja se jedino problem sa dosta sabijenim prostorom, pogotovo kod velikih kompozicija. Svaka formela je zatvorena u kvadrat, a uokolo je florealna dekoracija sa ljudskim glavama u sjecitu. Figure na prikazima svojim pokretima stvaraju ritam dogaanja, proporcije su elegantne, izduene gotike S-linije, ali ipak nagovjeuju renesansu.

Kipovi za vanjsku galeriju sjevernog transepta katedrale:DONATELLOV David (nastao 1408-09, najranije Donatellovo djelo) NANNI di BANCO Izaja (smjeteni su ispod tambura kupole)

oba kipa u kasnogotikom obliku, elegancija, izduenost, S-linija, ali u pojedinim dijelovima se poinju ugledati na antiku skulpturu: pogotovo glaveuzor na antiki rimski portret (posebno rimskih senatora) DONATELLO: genijalnost u koncentriranju snage i ekspresije na licima likova. On inzistira na psiholokom izrazu! Ovdje se kod Donatella ve javlja razmiljanje o proporcijama tijela: prenaglaene, predimenzionirane ruke i dlanovi (to se javlja i kod Michelangelova Davida)oni ranije znaju da e kip biti postavljen na velikoj visini, pa tako promatra moe doivjeti pravu percepciju lika. Sada je skulptura u komunikaciji sa promatraem.

37

DONATELLO 1410 Sv. Ivan Evanelista NANNI di BANCO Sv. Luka oni su narueni za proelje firentinske katedrale, kod Donatella opet predimenzioniranje dijelova tijela. Javlja se razlika izmeu renesansnih kipova ovoga doba i kasnogotikih kipova u novom konceptu, ideji i komunikaciji (kipovi sad oponaaju prirodu). U licima kipova javlja se koncentracija misli, javlja se neka vrsta zabrinutosti, te koncentracija snageto je Michelangelu uzor za Mojsija. NANNI di BANCO: donosi manje inovacije duha, ali donosi vie antikizirajuih elemenata. On dovrava ukrase lunete na sjevernom bonom ulazu u krstionicu: PORTA DELLA MANDORLA 1414-21.: Uznesenje Bogorodice u mandorli, a uokolo su gusti gotikizirajui ukrasi. (B. baca pojas Sv. Tomi, a u drugoj ruci ima ljiljan taj pojas i ljiljan bili su od pravog materijala pa su joj stavili u ruke za neke sveanosti, taj pojas se uva kao relikvija u Pistoi) Vasari za anele uokolo mandorle kae da su do tog vremena najljepe izraeni aneli: prikazani su u besteinskom stanju, plemenitih lica. Tu se nalazi i reljefni prikaz Herakla: prikazanog kao antiki mladi junak, te se javlja pokuaj prikazivanja muskulature.

Stara Crkva Orsanmichele, Firenca, 1414, GHIBERTI, Sv. Ivan Krstitelj u niiSvaki ceh dobio je zadatak financirati po jednu niu uokolo cijele crkve. Potpuno je izliven u bronci (Ghiberti u to vrijeme najspretniji ljeva bronce). Izgleda kao uvean lik koji je izaao iz vratnica. Gotika S-linija, ali ve pokuava koncentrirati i izraziti nekakvu ideju prema promatrau.

DONATELLO, 2 nie: Sv. Marko i Sv. JurajOn rui granice i postavlja nove norme. Likovi su kompaktni, vrsti, blagi kontrapost, ponovno se javlja snana glava, naglaeno elo, je jak psiholoki izraz. ve se kod njega razvija jedna fizionomija koja se ponavlja: to preuzima njegov uenik Nikola Ivanov Firentinac. Sv.Juraj u nii koju je financirao ceh oruara: vitez, ovdje bronana kopija, dok je mramorni original u Museo Barghello. Ispod kipa nalazi se reljef Sv. Jurja kako ubija zmaja taj reljef je znaajan jer se na njemu javlja SCHACCIATTO (sjajato) ili STACCIATTO (stajato) stijeteno- prvi plan je

38

prikazan u gotovo punom reljefu, dok su svi daljnji planovi u sve pliem reljefu (ono najdalje tek je urezano) Kod nas prvi puta IVAN PRIBISLAVI na crkvi Sv. Ivana. NANNI di BANCO, 2 nie 1.nia: Quatro Santi Coronati (etiri okrunjena sveca) zatitari ceha kamenara i kamenorezaca. Postavljani tako da formiraju polukrug. U relativno manjoj nii postavljeni su etiri golema kipa, a nije izgubljeno gotovo nita od cjelineto je novina koji Di Banco donosi. Ponovno se javlja studija antike portretne skulpture (kovrava kosa i brada)

JACOPO DELLA QUERCIA

Lucca, Katedrala, nadgrobni spomenik Ilarie del Caretta, 1406-07Mramor, njegov najraniji rad. Spomenik lii na burgundske kasnogotike nadgrobne spomenike. Na poklopcu je lik pokojnice, a na bonim stranama poree se naokolo red putta koji nose florealni vijenac, golemih su dimenzija a predstavljaju relativno ranu pojavu. Gaia, 1408-09. Veliki zdenac na glavnome trgu, s nizom reljefa. U sredini je Gospa, a uokolo enski likovi alegorija (vrlina, nada) na bonim rubovima su 2 golema kipa: Acca Laurentia i Rhea Sylvia (antiki likovi vezani uz Romula i Remarimske pramajke, time se eli naglasiti povezanost Siene sa antikim Rimom) (jedan iz prizora Izgon iz Raja) kategorija Quercijeve umjetnosti koja se ovdje na zdencu javlja, a kasnije je neizostavna: snana linearnost, osobito naglaena u naborima odjee. Vie se naglaava linearni elementi od plasticiteta. I snane geste se javljaju. Bologna, San Petronio, Geneza na bonim pilastrima glavnog portala, zapoete 1425 Scene Stvaranja, Iskuenja, Izgona- opet snana linearnost, anatomski elementi naglaeni su linearnou, to se pogotovo javlja i u firentinskom slikarstvu (Botticelli). Javljaju se snane geste (Eva-Venera Pudica na sceni Izgona) Siena, Krstionica, Krsni zdenac 1416-21. Siena, Fonte

39

Na BAZI: Ghiberti i Donatello Quercia: Zaharija u Hramu pred anelom Ghiberti: Krtenje Kristovo pomak u njegovom djelu-prizori sadravaju gotiku linearnost i izduenost, ali se pribliavaju renesansnom izrazu koji kulminira na vratnicama: Porta del Paradiso1425-52 U potpunosti naputa oblik formela i smanjuje broj prikaza. Prozori u kvadratnim ploama, odnosno prema vrhu zbog visine blago trapezoidne. Stvaranje Adama, Susret kralja Salomona i Kralice od Sabe, izmeu prizora javljaju se proroci i Sibile, a izmeu tonde sa glavama (pretpostavlja se da je jedna autoportret i portret njegovoga sina) -stvaranje, pad i izgon u jednoj ploi -Kain i Abel jedinstven prostor sa vie scena, opet se koristi dijagonalama koje dijele prostor, schiacciatto -Noino pijanstvo u pozadini se javlja piramida-eksperimentalni prikaz koritenja linearne perspektive -Pripovijest o Josipu dvije scene na kojima se javlja i arhitektura, oba prikaza imaju zajedniki nedogled. -Izak i sinovi -Salomon i Kraljica od Sabe pred nekom arhitekturom, pretpostavlja se da je to firentinska katedrala 1437.g zavren je Koncil u Ferrari i Firenci o spajanju zapadne i istone crkve, a ugovor je potpisan na stepenicama katedrale vaan dogaaj toga doba, pa se pretpostavlja da je to ovdje prikazano. -Sibile u niama sa ulijebljenim koljkama na vrhu. DONATELLO (1386 1466) U njegovoj mlaoj fazi formirao se kao umjetnik i postao sve poznatiji. Druga faza poinje nakon 1430-ih. Od 1432 34.g boravio je u RIMU, kada je i obitelj Medici bila u izgnanstvu, a to je njegov jedini sigurno potvreni i dokumentirani boravak u Rimu (svako rimsko iskustvo mijenja umjetnika). RIM 1402.g, 1420-ih, 1432 34.g FIRENCA: 1434 43, 1453 66 (snana ekspresivnost i stanovita rezignacija) PADOVA: 1443 53

40

-

Donatello je zajedno sa NANNI di BARTOLOM (ili ROSSO, jer je imao riu kosu) izradio kipove Proroka za zvonik katedrale!

o

Il Pensieroso (mislilac) 1415-18

Istaknut je odnos lijeve noge u kontrapostu i podignute lijeve ruke. Bogata draperija oko jakog tijela. Opet ideja o prenaglaenim dijelovima tijela zbog visine na kojoj e biti postavljen. Opet snaga i koncentracija. o Prorok sa svitkom 1418-20.

Nevjerojatna ljepota glave, potpuno razliita od Mislioca. U velikoj mjeri ponovno mu je uzor rimska portretna plastika. Donatella ne zanimaju toliko pojedinane sitnice: njegovo djetlo je sumarno sigurno u svoje oblike, njemu ne trebaju detalji, ne treba mu horror vacui. Javljaju se golemi nabori haljine, a ispod se nazire pokret tijela. Danas se svi etiri kipovi nalaze u Museo dell' Opera del Duomo. o 1421.g DONATELLO i ROSSA: Abraham i Izak

Po prvi puta treba smjestiti dvije figure u jednu niu! Anela nema, ali je D. to rijeio tako da ga je implicirao Abrahamovim pogledom (to e biti tipino za barok). Kompleksnost kompozicije naglaena je zaokrenuem obje figure, a time se naglaava i dubina prostora. Manje vjeti detalji su vjerojatno Rossijev rad. o Jeremija, 1423-26

3.figura proroka za zvonik katedrale. Opet ugledanje na rimske portrete, javlja se i antika kosa i brada, ali sumarno. Ponovno dodatno naglaava snagu hiperdimenzioniranom rukom, lijeva noga u kontrapostu.

o Habakuk (Il Zuccone tikvan, elavac) 1427-364.figura za zvonik. Velik stupanj realizma i izraajnosti. Glava je nagnuta prema dolje komunicira sa ljudima. o Marzocco, Bargello, Firenca, 1419-20

Radi se o amblemu, simbolom republike! Naruio ga je papa Martin V. vana je sama narudba, jer je D. bio jo mlad umjetnik. o Sv. Ludovik Tuluki, 1421-25 (Muse odi Sta Croce, Firenca)

Njegova 1.velika skulptura od bronce. U to doba lijevanjem bronce vie su se bavili zlatari. Vasari za nju rekao da mu je to najgora skulptura i da je treba sakriti, jer odnosi tijela nisu proporcionalni, a ispod bogate draperije ne nazire se tijelo!

41

o

Siena, Krstionica, 1423-27.

Herodova gozbaD. je radio reljef od bronce, utjecaj slikarstva: koristi perspektivni trik koristi se geometrijskom perspektivom. Radnja u 3 plana: u 2. i 3. Se javlja arhitektura koja podsjea na antiku. o Poprsje relikvijar Sv. Rossorea, 1424-27 Bronca, nastao za samostan u Firenci, ali se nalazi u Museo di S. Matteo u Pisi. to je ikonografska novost: relikvijar izraen po uzoru na antika poprsja! Za razliku od ranijih D. djela ovdje se javljaju puno detalja (moda i zbog samog materijala, jer kamen i mramor doputaju manje detalja od bronce) Od 1425 D. poinje suraivati sa Michelozzom, vjerojatno su 1426.g preselili radionicu u Pisu, koja je blia moru, ali i Cerrari, gdje se vadio cerrarski mramor. o Siena, Katedrala, nadgrobni spomenik Giovannija Peccija, nakon 1426.

Tradicionalna forma sa leeim likom i linearnim naborima, bez previe kiparskih osobina. Ispod je D. natpis. u crkvi na Belafui nalazi se stilski slian nadgrobni spomenik kojeg je Ivo Petricioli pripisao D. ueniku: Nikoli Firentincu. (nadgrobni spomenik Giovannija Crivellija, Sta Maria Aracoeli, Rim 1432.)

Donatello i Michelozzo Firenca, Krstionica, nadgrobni spomenik antipape Ivana XXIII. (Baldasare Cossa), 142228 Traio je da bude pokopan u krstionici, a odobrili su mu to jer im je poklonio prsten Sv. Ivana Krstitelja. Tim nadgrobnim spomenikom uvode novi tip nadgrobnih spomenika, koji e kasnije postati neizostavan. Ovo je prototip: nalazi se izmeu 2 granitna stupa, spomenik vie nije u podu, nego je uz zid i ima vie etaa. Na samome dnu nalazi se antiki sarkofag s puttima koji nose festone (slino Quercia, Ilare del Caretto) Iznad toga u tri reljefa sa enskim figurama: vjera, nada i ljubav smjetene u kanelirane nie i slabijeg su stilskog izraza, to se pripisuje Michelozzu. (one su element koji je preuzet sa nadgrobnih spomenika Napulja, jer je taj antipapa bio rodom iz Napulja)

42

Zatim slijedi visoko postolje za odar na snanim konzolama, tu se nalaze i dva starija putta, tzv. spiriteli, koji dre natpis o samome papi. Sam odar dre dva lava, tzv marzocca, a na njemu se nalazi potpuno trodimenzionalan lik pokojnika od bronce, lice mu je okrenuto prema promatrau, a D. ga je izveo prema posmrtnoj masci. Iza se javlja trodijelna podjela pozadine na pravokutnike. Iznad toga javlja se Gospa s Kristom u kaneliranoj luneti, a iznad toga rastvoreni baldahin. Cijeli arhitektonski postav pripisuje se Michelozzu, a takoer i Gospa s Kristom. Kod D. rijetko se javljaju uzburkani i gusto nabrani nabori, njegove likove ve krase vrlo paralelni nabori, koji padaju u vrlo elegantnom i smirenom ritmu. Napulj, Sant' Angelo a Nilo, nadgrobni spomenik kardinala Rainalda Brancaccia, 1426-28.

Ponovno se javljaju isti elementi ali malo drugaije izvedeni. Sredinji reljef sa sigurnou se moe pripisati Donatellu, a prikazuje: UZNESENJE BOGORODICE prikaz koji je odmaknut od uobiajene ikonografije. Nema mandorle! Ali se nalazi negativno udubljenje koje je implicira. Takoer je implicirana i poloajem anela. Jo jedna novost je to, to je Bogorodica prikazana kao starica i sa zabrinutim licem. Izraziti naturalizam. PREDAJA KLJUEVE SV. PETRU I UZAAE: Victoria & Albert Museum, London, kraj 1420-ih, takoer neobian ikonografski prikaz: dvije scene spojene u jednu! Na kristovom putu do beba, on Sv. Petru daje kljueve (slino sa Bogorodicom koja Sv. Tomi daje pojas, Nanni di Banco: Porta della Mandorla) na ovom prikazu prvi put nakon reljefa Sv. Jurja ponavlja schiacciatto. Prikaz je dug oko 1,5m, ali je jako plitak (najdublji dio ima tek 11mm). Madonna Pazzi, 1425-30, Berlin, Staatliche Museen, Donatello

Ponovo neka inovacija: ovo je prototip kasnijih estih prikaza zagrljaja mlade Gospe i maloga Krista. Istaknut je snaan psiholoki odnos majke i djeteta, ali i zabrinutosti na njezinome licu. Mramor, njeni i meki nabori tkanine. Prikaz je smjeten u jako malen, snano skraen prostor ime je postignuto dodatno zbliavanje likova. Oni su time istaknuti u prvome planu. Opet je vidljivo kako D. razmilja u odnosu djela i publike. Bostonska Madona, 1428-30, Boston, Museum of Fine Arts

Ponovno prikaz tog zagrljaja, a pripisuje se krugu D. uenika. Rim, Sta Maria Aracoeli, nadgrobni spomenik Giovannija Crivellija, 1432

Jako konzervativan prikaz, vjerojatno zbog toga to je Rim u to doba jo duboko u gotici (renesansa u Rim stie tek 1450-ih!!!). D. je u Rimu vjerojatno prouavao antiku umjetnost, i ovaj nadgrobni spomenik pokazuje stilske slinosti ako onaj na Belafui!

43

Prato, Katedrala, vanjska propovjedaonica, Donatello i uenici, 1433-38 Na uglu proelja, kruna sa jakim konzolama, Michelozzo je izradio okvire za prikaze od kaneliranih pilastra. Na 7 pla su prikazani putti kako pleu, a samo je sredinja D. djelo, dok su ostale izradili suradnici. Putti u divljem, neobuzdanom plesu.

Firenca, Katedrala, Pjevalite (cantoria)

1431. je Lucca della Robbia izradio 1.pjevalite! 1434. narueno kod D. 2.pjevalite-nasuprot ovog 1. Pjevalita su postavljena na snane konzole, na prednjim stranama su po 4 prikaza a 2 na bonim.Donatello, 1434

Meu njima postoji razlika u izvedbi ali i u duhu 1.kod Robbie u su strogo odvojeni kaneliranim pilastrima. Reljef jako plitak, pa ga je R. kasnije produbljivao. R. ima miran duh rane toskanske renesanse, karakteriziraju ga njenost, elegancija i profinjenost likova. Putti pjevaju i pleu, iz njih izlazi melodija. 2. kod D. su prikazi samo u prvom planu odvojeni stupovima, a izaLucca della Robbia 1431

toga putti pleu u neprekinutom nizu. D. izlazi iz tih okvira. Njegovi

putti su divlji i neobuzdani, po uzoru na bakantice(? Bakanilje??) iz njih izlazi ritam. Danas se oba pjevalita nalaze u Museo del' Opera dell Duomo. o o Pariz, Musee Jaquesmart Andre, nakon 1440-ih, 2 anela (bronca) Firenca, Sta Croce, Navjetenje Cavalcanti, 1435 ili oko 1445., juni boni zid

Elegantno i fino navjetenje: B. u vrlo finoj pozi antikog tipa Pudike (ruka joj je na grudima), produhovljen izraz lica, a pokazuje i iznenaenost toj nadnaravnoj pojavi. Likovi u blago dijagonalnom postavu: gornji dijelovi tijela vie nisu u reljefu ve su u cijelosti 3d

44

Prikaz izmeu dva pilona sa jonsovim licem na kapitelu. Iznad svega toga dva mala putta koji nemaju ba neku izravnu vezu sa sredinjim prikazom, jedan se toliko prestraio pojavom Gabrijela da je skoro pao sa te visine, a drugi ga je uhvatio. D. uvodi anr, anegdotske likove, ime negira sveanost i ozbiljnost prikaza, to pak naglaava njegovu duboku religioznost (spaja ovo i onozemaljsko). o Firenca, San Lorenzo, stara sakristija, 1437-43

Lorenzo Velianstveni je kod D. naruio ukras stare sakristije. Izveo je 4 tonda s prizorima iz ivota Sv. Ivana Evanelista: 1.oivljavanje Druzijane pojava zrane perspektive, antikizirajui likovi koji sudjeluju u prizoru, koji ih se uope ne tie! Gl. Lik naglaen je drugom bojom. (svi su bijeli a on crni) 2.Sv. Ivan E. na Patmosu dojam prostora ostvaren je prirodnim i kromatskim elementima. 3.Muenitvo Sv. Ivana E. tu se javlja predprostor iz kojeg kao iz rupe izlazi lik u 1. Planu, to e esto koristiti slikari. 4.Uznesenje Sv. Ivana E. - javlja se kompliciran arhitektonski sklop. V. prikaz 4 Evanelista nad vratima likovi smjeteni u namjetaj, tipian citat antikog rimskog namjetaja, a prikazani su sa svojim simbolima u trenu kad piu Evanelja. (Pope Hennessy vidi utjecaj Bizanta) VI. bronane vratnice muenika i vratnice Apostola u svakom prikazu su po dva lika u razliitim vrstama komunikacije, na svakim vratnicama su 10 kvadrata. Koristi se Albertijevim principom varieta (razliitost) VII. Sopraporte (nad vratnicama) prikazi zatitnika obitelji Medici: Sv. Stjepan i Sv. Lovre; Sv. Kuzma i Sv. Damjan - prikazani u trenutku meusobne

komunikacije, vidi se razlika u obradi tijela i draperiji pa se Sv. Kuzma i Damjan pripisuju Michelozzu! o Firenca, Bargello, David, 1440.

Eleganciju naglaava chiaro scurom, kip je 30 godina stajao u cortileu palae Medici. Naglaavajui njenost kombinirao je neke od antikih ikonografskih elemenata (Hermes izme i eir). to je prvi slobodnostojei akt nakon antike!!! NOVOST svojevrsna androginost i odmak od klasine snane muskulature. Elegantan odnos izmeu linije eira i glave. Tijelo je u kontrapostu. o Firenca, Bargello, Atys Amor, 1440.

45

Ekspresivnost izraza, mala skulptura, nije jasno koga predstavlja, lagan kontrapost. Ima uzdignute ruke vjerojatno je neto drao s njima, nogama gazi zmiju. Na pojasu su pupoljci maka, a na ramenima krila. Sretan i bezbrian izraz lica, slobodnostojea figura vjetog oblikovanja anatomskih detalja. Na vrh ela mu je neka rozetica, a na sebi ima neke hlae u laganom materijalu. Kovrava dugaka kosa. o Firenca, Bargello, Niccolo da Uzzano, 1432.

Poprsje, pripisuje mu se zbog naturalizma, ivosti i ekspresivnosti. Sauvana je i polikromija. Lik ima arogantan izraz lica i podsjea me na rimske portrete. o Venecija, Sta Maria dei Frari, Sv. Ivan Krstitelj, 1432.

Na leima je upisana godina. Ekspresivnost lica i kotate ruke. To je kip iz D. kasne faze. Na sebi ima krzno a oko ramena ima prebaen plat, u ruci dri otvoren svitak sa natpisom ecce (?). o Padova, Crkva Sv. Ante, Raspelo, 1444

Ekspresivnost, izmuen torzo, naglaena muskulatura nogu. U BAROKU je dodana perizoma! Lice se povezuje sa licem Sv. Ivana Krstitelja iz Venecije o Padova, Sv. Antun Padovanski, glavni oltar, 1446-77

Postav oltara ne odgovara D. postavu. Grupa je izmiljena kao Sacra Conversazione. U sreditu je Gospa ukoena poloaja na prijestolju (frontalan), u nekakvom pokretu kao da se die da prijestolja. Nabori mirno padaju, a uz nju su Sv. FRANE i Sv. ANTE koji izvorno nisu bili uz nju, oba lika okrenuta su na desnu stranu, izraz lica uhvaeni su u mislima. Uz njih jo su smjeteni Sv. LUDOVIK TULUKI i Sv. PROSDOCIM (krstio lokalne svece). Ludovik je statian i zatvoren a Prosdocim dri vr sa svetom vodom. Draperija je uvorena,a ispod se nadziru ravni nabori. Uz Gospu su najvjerojatnije izvorno stajali i DANIJEL i Sv. JUSTINA. Javlja se dvojnost izmeu draperija: kod Justine javlja se vor oko pojasa, a kod Danijela je draperija mirna, a njegovu lijevu ruku naglaava sama draperija. MRTVI KRIST okolo prizori iz ivota Sv. Ante Padovanskog (udo s magaricom iz Riminija i udo s novoroenetom) smjetanjem golemih grupa u jedan prostor. (udo srditoga sina i udo sa srcem krca). Na stranjoj strani je OPLAKIVANJE KRISTA. Stariji likovi su prikazani sa snanijim elima. Sve je smjeteno u antikizirajuu arhitekturu u geometrijskoj perspektivi.

o Padova, Gattamelata, 1446 - 53Konjanika skulptura vojskovoe (nije nadgrobni spomenik), aneli nose grb. Snana, golema figura konja (1. Samostojea nakon antike), lik u antikizirajuem oklopu.

46

o

Firenca, Raspee Bargello, 1454

1454-godina povratka u Firencu. Na liku Magdalene vidljivo je strano oajavanje. U prikazu golemih grupa D. redovito primjenjuje Albertijev princip varieta. Polikromija i pozlata.

o

London, V. & A. Museum, Madonna Chellini, 1456

Tondo sa dvije strane: stranja kao kalup za odljeve, napravio ga za svog doktora Chellinija. BsD a uokolo njih aneli. Kao da stoje ispred neke ograde. Ona je priljubila obraz uz maloga Krista. o Firenca, Museo dell' opera dell Duomo, Sv. Marija Magdalena, 1450

Naturalistika ekspresivnost lica. Prikazana kao starica, kotate fizionomije i tijela. Ruku sklopljenih u molitvu. o Firenca, Palazzo Vecchio, Judita i Holoferno, 1453-57

Prvotno je bila smjetena u cortilleu palae Medici. Na Juditinom licu, koje je pobjedonosno, primjeujemo neto od ranijih skulptura. Desnom nogom je nagazila njegove genitalije. U trenutku kada zamae noem nad glavom kako bi je odsjekla. Na postamentu sa reljefima. o Siena, Katedrala, Sv. Ivan Krstitelj, 1456

ini se da je nastao u Firenci, pandan Mariji Magdaleni. Namrekana obrada koe u koju je odjeven. Isposniko lice . U lijevoj ruci dri kri na dugoj drci. o London, Victoria & Albert Museum, Oplakivanje, 1460

Snane ekspresije lica i tijela. o Firenca, San Lorenzo, reljef za dvije propovjedaonice (Uskrsnua i Muke)

Oito je da su ih izradili njegovi uenici!!! Propovjedaonica USKRSNUA Krist - simbol potitenosti i ene na grobu. Silazni postav figura. Molitva u Getsemaniji: proporcionalno nizanje likova prema pozadini. Raspee i depozicija (skidanje s kria). Polaganje u grob i muenje Sv. Lovre! Propovjedaonica MUKE bievanje, iznad svega je povorka anela. (i na propovjedaonici Uskrsnua). Gattamelata, 146 53., PADOVA

47

Kiparstvo sredine 15.stoljea LUCA DELLA ROBBIA

Firenca, Katedrala, Cantoria, iznad ulaza u sakristiju 1442Detalj UZAAA glazirane terakote, snjeno bijele figure i azurno plava pozadina. Elegantni pokreti. Krist i kleei Apostoli. Aneo s kandelabrom, 1448 (pretpostavlja se izvorno namjenjen oltaru Katedrale, Museo dell' Opera, Firenca Fine proporcije i njenost. Firenca, San Miniato al Monte, deko. svoda kapele portugalskog Kardinala 1446. (kao grobna kapela kardinala) ponovno glazirane terakote. 4 kreposti i golubica Duha Svetoga u tondima.

Firenca, Sta Trinita, nadgrobni s. biskupa Benozza Federiglija, 1453 Izvorno nije iz te crkve. Pojednostavljen nain: na prednjoj strani sarkofaga su 2 genija s natpisom. Iznad je leea figura s glavom okrenutom prema gledaocu. Iznad tijela je prikaz Deisisa, u gornjem i donjem djelu je dek. u glaziranoj terakoti. Firenca, Bargello, Madonna s jabukom, 1460 Senzibilnost, elegancija, njenost. Ruka Madonne upala je u meku noicu Krista. Ona zamiljeno gleda i vrsto privija Krista k sebi. Krist dri jabuku! Firenca, Bargello, Poprsje Djevojke u tondu, 1460. Firenca, Orsanmichelle, Stemma Bogorodica s djetetom (detalj) U tondi se nalazi sjedei lik BsD unutar polukrune arkade sa toskanskim polustupiima. Krist joj stoji na lijevom koljenu. Izvan okvira arkade su neki biljni motivi.

ANDREA DELLA ROBBIA (Lucin neak) Tondo za Opsidale degli Innocenti

Prikaz malene djeice umotane u pelene. Shematiziran izraz.

48

Firenca, Bargello, Madonna dei lapicidi, 1475-80 (M. kamenoklesara)

Nii stupanj senzibilnosti, sklonost shematiziranome prikazu. S unutranjeg okvira smjeteni su kerubini. Dolazi do zatamnjenja palete, raste koliina dekoracije okvira. Radionica Della Robbia: Getsemani, 16.st, Louvre Zatamnjenje kolorita.

BERNARDO ROSSELLINO

Firenca, Sta Croce, grob Leonarda Brunija, 1444-47

Sarkofag s natpisom kojeg nose dvije Nike. Glava pokojnika okrenuta prema gledaocu, nose ga orlovi. U luneti je u tondu prikazana BsD, te dva putta s grbom Leonarda Brunija.

DESIDERIO DA SETTIGNANO Firenca, Sta Croce, grob Carla Marsuppinija, 1453-63

itavo tijelo je okrenuto promatrau. U luneti s tondom prikaz BsD. Prikaz je dekorativniji, gubi se klasina monumentalnost. '

Firenca, San Miniato al Monte, grob portugalskog Kardinala Jaimea, 1461-66

A. i B. Rossellino, Piero i Antonio Pollaiuola, AlessioBaldovinetto, Lucca della Robbia. Smjeten u niu unutar kapele.

49

MINO DA FIESOLE Firenca, Bargello 1453 Piero de Medici, poprsje

Piero de Medici, sin Cosima starijeg. Nema postamenta, kombinacija idealizacije i naturalistikog prikaza. Firenca, Badia, Grobnica ANTONIO ROSSELLINO London, Victoria & Albert Museum, Giovanni Chellini, 1456 Naturalizam i unutranja snaga. Poprsje.

Firenca, Bargello, Matteo Palmieri, 1468ivost, anatomski detalji, bez idealizacije. ensko poprsje, 1460-70 Idealizacija, ponegdje naglaene karakterne crte lica, modni detalji.

BENEDETTO DA MAIANO Firenca, Bargello, Pietro Humanistiki duh. Mellini, 1474

ANDREA DEL VEROCCHIO (1436 1488) Ginerva de Benci, 1475-80 Do razine struka, u prikaz izlaze i ruke, mani stupanj idealizacije.

50

Firentinska skulptura s kraja quattrocenta (posljednja treina 15. Stoljea) Vladavina LORENZA VELIANTSVENOG (vladao do 1494.). Takoer se nastavlja razvoj i ostalih aristokratskih obitelji. Oni su se bunili protiv prikrivene apsolutistike vladavine obitelji Medici. Lorenzo Velianstveni na svom dvoru okuplja razne humaniste, filozofe i umjetnike. Tu se kolovao i mladi Michelangelo. U velikoj mjeri formira se i neoplatonizam. LORENZO MAGNIFICO bio je sredinja os u svemu tome, nije bio toliko veliki bankar, ve se bavio umjetnoubio je veliki kolekcionar, okrenuo se privatnom kolekcionarstvu. Tada prestaju u modi biti financiranje javne umjetnosti. Sakupljaju se mali bronani kipii (najvei proizvoa tada PADOVA) Napulj, Sta Ana dei Lombardi, oltar Navjtenja u kapeli Mastrogiudici, 1489

BENEDETTO DA MAIANO; u skulpturi se javlja nova tendencija: elja za naglaavanjem plastinosti i teine figure. Kipovi vire iz niato je nagovjetaj onoga to e se razviti u 16.st. Firenca, Misericordia, Sv. Sebastijan, kraj 15.st

BENEDETTO DA MAIANO, puna plastika torza, izvijeno tijelo. ANDREA DE VERROCCHINO

Firenca, San Lorenzo, nad. spom. Cosima Piera i Giovannia Medicia, 1469 Sarkofag od porfira u obliku kade, sa bogatom dekoracijom u bronci. Ispod je postolje sa natpisom oci domovine. Iznad sarkofaga javlja se neto novomreite, po uzoru na ranokransku dekoraciju. Sve skupa je zaokrueno polukrunom lukom na kojem su u dnu dvije vaze iz kojih izrasta florealna dekoracija. dolazi do promjene u samim elementima nadgrobnih spomenika.

Firenca, Orsanmichele, Krist i nevjerni Toma, 1470-e

U toj nii nalazio se Donatellov Sv. Ludovik Tuluki. Skulpture su puno plastinije i potpuno su se osamostalile, snaan plasticitet (ranije su figure bile puno frontalnije). Krist je duboko u nii, a Toma je desnom nogom potpuno iskoraio iz nie, postavljen je bono od Krista. javlja se novi tip

51

fizionomije: sklonost eleganciji i linearizmu, blagost na licu, te duga kovrava kosa. (kod Verrocchia je uio Leonardo!) Otre prelomljene draperije: ispod mistino tijelo u pokretu (Verccochio je u tome vjet). Meu likovima se javlja igra gesti, stvorena je prostorna napetost i psiholoka drama u interakciji meu likovima. Firenca, Bargello, David

Prvo se nalazio u palai Medici, a zatim u palai Vecchio. Do nogu mu je Golijatova glava, dok on u trijumfirajuem stavu stoji kraj nje. Elegantna fizionomija, anatomski detalji. Bronca. Firenca, palaa Vecchio, Putto s dupinom Visoka vjetina rada u bronci, nekad je bio dio fontane u Korei. Sigurni pokret, ekspresija, energini pokret lika. Novost: naglaeno prodiranje u prostor. Sredinja os naglaena je glavom i nogom maloga putta, okolo se kree druga noica: zavijena i isturena u prostor. Dupin ima zarotirano glavu, to je protutea isturenoj nozi=vrtlona kretnja oko glavne osi. Ovdje se javlja tzv. zmijolika figura, koja e u 16.st biti esta. Venecija, Colleoni, 1483-88

Ispred gotike crkve Sv. Ivana i Pavla (tu je Scuola di San Marco). Konjaniki kip vojnog plaenika. Naglaavanje lica i gesti. Kip konja je puno vie razraeniji, lijeva noga i ovdje je podignut, ali nije naslonjena na uglu kao kod Donatella.

ANTONIO POLLIUOLO8 Prvi se bavio prouavanjem prikaza ljudske anatomije! (posebno mukog tijela). Izradio je mn