Upload
claudia-soldatic
View
6.136
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
RENESANSA U HRVATSKOJ
Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom
Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u ostatku Europe
Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Europe, koji je doveo do preokreta u znanosti, filozofiji, književnosti i likovnim umjetnostima
Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj najviši izraz, jer je u njoj najprije došlo do razvoja gradova i gomilanja bogatstva u pojedinim građanskim porodicama
U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem čovjekovih stvaralačkih snaga, pa su sve umjetnosti i znanosti koje su cvjetale u antici ponovno bile oživljene
Usporedno s materijalnom, razvijala se i duhovna kultura koja se izrazila u sve većem interesu za antičku umjetnost
Nosioci te nove kulture bili su humanisti koji su kulturu usmjerenu prema čovjeku suprotstavljali skolastičkoj nauci i teologiji
Za talijanske humaniste središte univerzuma više nije bio Bog, nego čovjek, univerzalno obrazovani humanist, predstavnik novčane i intelektualne elite
Hrvatska je u 15. i 16. st., kada u Europi cvate renesansa, bila podijeljena u tri države, sjeverna Hrvatska u austrijskom carstvu, Dalmacija pod Mletačkom Republikom (osim Dubrovačke Republike), a Slavonija pod turskom okupacijom
U takvom ozračju će u južnoj Hrvatskoj (Dalmaciji) procvasti društvena i crkvena arhitektura s jasnim utjecajem talijanske renesanse, ali opet originalna
Juraj Dalmatinac
Hrvatski i talijanski kipar i graditelj
O njegovoj mladosti, školovanju i prvim radovima zna se vrlo malo, a nije mu poznato ni obiteljsko ime
Do 1441., kada dolazi u Šibenik, živi u Veneciji, gdje ima obitelj i kuću
Na osnovi stila radova u domovini može se zaključiti da je radio u radionici kipara Giovannija i Bartolomea Bona
Šibenska katedrala
Juraj Dalmatinac pozvan je u Šibenik iz Venecije da nastavi gradnju katedrale započete 1431. u stilu venecijanske gotike
Svojom koncepcijom istočnoga dijela crkve Juraj je katedrali dao monumentalan oblik
Na frizu koji teče oko apsida isklesao je sedamdeset i jednu ljudsku glavu, galeriju realističkih portreta tipova ljudi, volumenom i detaljima precizno definirana karaktera i izraza
U unutrašnjosti katedrale uzdignuo je svetište za šest stepenica i podignuo četiri velika stupa s kapitelima od kovrčava lišća, nad kojima je poslije bila podignuta kupola na osmostranu tamburu
Njegovo su djelo i izražajni kipovi apostola Petra i Pavla u tabernakulima na vrhu sjevernoga portala, te ležeći kip biskupa Šižgorića
Nikola FirentinacU talijanskoj povijesti umjetnosti znan kao Niccolò
Fiorentino, ili Niccolò Di Giovanni Fiorentino (1418.- Šibenik, 1506.), bio je renesansni kipar i arhitekt
Po onom što se danas zna, najvjerovatnije je da je bio toskanskog podrijetla, koji je veći dio svog života proveo je u Dalmaciji
Za hrvatsku renesansu je značajan, jer je on ustvari donio taj stil iz Toskane i primijenio ga prvi put na kapeli blaženog Ivana (Giovannia Orsinia) u trogirskoj katedrali i Katedrali sv. Jakova u Šibeniku
Spominje su u Trogiru, kada u prosincu 1467. zajedno sa kiparom Andrijom Alešijem potpisuje ugovor za izradu skulptorske dekoracije kapele sv. Ivana (Giovannia Orsinia) u trogirskoj katedrali. 16 slobodno stojećih kipova (ukljućujući Krista i dvanaest apostola) i reljef Marijine krunidbe,zbog toga se godina 1468., drži za stvarni početak renesansnog stila u Dalmaciji
Tada nastaje projekt Nikole Firentinca za gradnju kapele, prvog cjelovitog arhitektonskog djela rane renesanse na istočnoj obali Jadrana
Kapela Sv. Ivana
Gradnju koje je preuzeo nakon smrti Jurja Dalmatinca 1473.. On je završio gradnju pobočnih lađa, kupole i projekt krovišta – kamenih svodova
Po nekim povjesničarima umjetnosti Nikola Firentinac izveo je 2/3 katedrale, a Juraj Dalmatinac svega 1/3
Trogirska katedrala
Juraj Ćulinović
Juraj Ćulinović ili Giorgio Schiavone (Skradin, između 1433 i 1436. - Šibenik, 6.prosinca 1504.), renesansni slikar
Slikarstvo je učio u radionici splitskog slikara Dujma Vuškovića i u Padovi kod Francesca Squarcionea
Talijani su umjetnike rođene na hrvatskoj obali Jadrana zvali "Schiavon" pa je njego talijansko ime Giorgio Schiavone
U Šibeniku oženio Jelenu, kćerku Jurja Dalmatinca
Juraj Čulinović, Bogorodica s Djetetom, London, National Galery
Juraj Čulinović, Bogorodica s Djetetom, Torino Pinacoteca Sabauda
Bogorodica s djetetom, Juraj Ćulinović, 1460.-1470.g., Šibenik, Gradski muzej
Bogorodica s djetetom, Juraj Ćulinović XV st., Šibenik, Samostan Sv. Lovre
Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu
Gotičko-renesansni ljetnikovac, odnosno vila na dubrovačkom predjelu Lapad, s pogledom na gruški zaljev
Najbolje je očuvan od pet ljetnikovaca roda Sorkočević
Dao ga je izgraditi Petar Sorkočević 1521. godineZgrada je podignuta na drvenom temelju, okružena
vrtom i ograđena zidom
U vrtu je i ribnjak s morskom vodom, te orsan, pristanište za čamce
Na više mjesta uklesan je grb obitelji Sorkočević, a mogu se vidjeti i inicijali Petra Sorkočevića "P.S.“
Ljetnikovac je bio namijenjen odmoru i razonodi, ali su se ondje održavali plesovi, kazališne predstave i književne večeri
Knežev dvor
Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici
U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji
U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana
Na ulazu je latinski natpis Obliti privatorum publica curate ("Zaboravite privatno i brinite se za javno")
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora je iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum')
Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na rimsku i venecijansku tradiciju postupno pretvarala u palaču
Godine 1435. u oružarnici se dogodila eksplozija baruta uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen
Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine
Nedugo nakon obnove 1463, nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor
U velikom potresu1667. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća
U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca Tommasa Napolija, zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut barokni pečat
Kapitel u trijemu s prikazom boga Asklepija, rad kipara Petra Martinova
Palača SponzaJedna od najreprezentativnijih objekata javnog značaja
unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika, iz vremena punog uspona i cvata Dubrovačke Republike
Trgovački dubrovački duh znao je dati sebi doličan prostor, potvrdivši svoje bogatstvo i svoju kulturu izgradnjom ove raskošne palače i njezine impresivne fasade
Najstariji objekt kojeg arhivski podaci spominju na prostoru današnje Sponze je Velika carinarnica, koju dopuna Statuta iz 1296. godine navodi kao već postojeću općinsku zgradu
I kao što slike dubrovačkih slikara imaju ponekad zlatnu pozadinu, tako i Divona ima gotičke lukove, mrežišta i sve ostale ukrase kasnogotičkog stila
Ona je primjer tog prijelaznog, gotičko-renesansnog stila, korištenog bezbroj puta u stambenoj arhitekturi ovog grada i područja
Građena je od 1516. do 1521. godine. Gradili su je dubrovački majstor Paskoje Miličević i braća Andrijić s Korčule
Na trgu pred Sponzom svake se godine svečano otvaraju Dubrovačke ljetne igre
Palača Ćipiko - TrogirSama palača je zapravo sklop od više zgrada (čitav
jedan ulični blok) s vremenom spojenih u jedinstvenu cjelinu
Najradikalniji zahvat doživjela je palača u XV. stoljeću u doba humaniste, ratnika i pisca Koriolana Ćipika koji je za njezinu obnovu angažirao tada nejistaknutije umjetnike
Kao Alešijev doprinos prepoznaju se gotičke trifore na pročelju i monumentalno dvorište s kolonadama i galerijama u sredini samog sklopantinca, Andriju Alešija i Ivana Duknovića
PAPALIĆEVA PALAČA-SPLIT
Papalići, koji su u Split došli iz susjedne Poljičke republike početkom 14. stoljeća, spadaju među nekoliko najstarijih i najuglednijih splitskih obitelj
Krajem 15. ili početkom 16. stoljeća oni preuređuju sklop nekoliko romaničkih kuća u dvokatnu palaču koja postaje sastajalište splitskih humanista
Unutrašnje dvorište Papalićeve palače, pogled na istočno pročelje i stubište koje vodi u veliku dvoranu
Gotička kvadrifora svečane dvorane prvoga kata
Dio portala Papalićeve palače
Lovro DobričevićLovro Dobričević (Kotor, oko 1420.
– Dubrovnik, 1478.) – hrvatski slikarRodio se u Kotoru oko 1420. godine, radio je kao
naučnik u Veneciji, družio se s venecijanskim slikarom Micheleom Giambonom
Tijekom svog života, proširio je svoje ideje i tehnike i na ostale umjetnike
Ostvario je vrhunska djela gotičke i renesansne umjetnosti
Lovro Dobričević, 1465 - 1466 Dubrovnik, Sv. Marija na Dančama
Lovro Dobričević: Sv. Nikola, 1448
"Bogorodica s djetetom i svecima', poliptihLovro Dobričević, 16. st.(oltarna pala crkve ‘Sveta Marija na Dančama', Dubrovnik)
Mihajlo Hamzić
Mihajlo Hamzić (oko 1460. - Dubrovnik, 1518.) Njegov otac Hans je iz njemačkog grada Kölna, došao
je raditi u Ston na održavanju topovaUčio se u Padovi kod slikara Andree MantegneVratio se u Dubrovnik 1508. godine. Uskoro je
naslikao sliku «Krštenje Isusovo» za glavnu sobu u Kneževom dvoru, gdje je i danas
Radio je i kao pisar u dubrovačkoj carinarnici Uglavnom je oskudijevao novcem
Mihajlo Hamzić, Krštenje Isusovo
Mihajlo Hamzić: Sv. Nikola, 1512.
Nikola Božidarević
Nikola Božidarević (oko 1460. - 1517.), najveći dubrovački i hrvatski slikar svoga vremena
Iz njegovih platna, uglavnom s biblijskim motivima, mjestimice zrači duh i vizija renesanse
Triptih porodice Bundić, središnji dio, Nikola Božidarević, oko 1500.g., Dubrovnik, Sv. Dominik
Poliptih-detalj glave Bogorodice, Nikola Božidarević, 1517.g., Dubrovnik, Danče
Nikola Božidarević, Navještenje, 16.st., dominikanski samostan u Dubrovniku
Triptih Nikole Božidarevića u muzju Dominikanskog samostana u Dubrovniku
Nikola Božidarević, Triptih obućara Jurja Božidarevića, 1513.
Julije Klović
Julije Klović (Grižane, 1498. - Rim, 5. siječnja 1578.)Slikar minijaturist zvan i "Michelangelo minijature“S osamnaest godina odlazi u Veneciju gdje uči slikarstvo
od Rafaelovog učenikaOdlazi poslom u Mađarsku, zatim se vraća se u Italiju,
u Mantovi postaje svećenik i živi u samostanu kraj Padove Napušta redovništvo i radi diljem Italije :
Peruga, Rim, Firenza, Parma …
Minijature iz Časoslova Farnese
Časoslov Farnese, molitvena je knjiga koju je za svog mecenu u Rimu Julije Klović brižljivo oslikavao punih devet godina (1537. - 1546.)
Stoljećima zaokuplja pozornost i izaziva divljenje svoje rijetke i izabrane publike
Već Klovićev prvi životopisac, njegov suvremenik i prijatelj, Giorgio Vasari, iscrpno opisuje svaku pojedinu minijaturu iz te knjižice, tako važne za povijest minijature
Mogli bismo je - kao što su Klovića prozvali Michelangelom sitnoslikarstva - nazvati sikstinskom kapelom džepnoga formata
Stoga nije čudno što ta malena knjiga na poseban način privlači strane i hrvatske proučavatelje Klovićeva opusa i povijesti sitnoslikarstva uopće
Bogorodica s usnulim Isusom,Svetim Josipom i Ivanom Krstiteljem Klović, 1540
U prvom planu lik je Bogorodice u sjedećem položaju Jednom rukom miluje usnulog Isusa u krilu, a drugom
rukom drži knjigu U pozadini desno lik Svetog Josipa, a lijevo Ivana
Krstitelja Ispod klupe pješčani sat kao simbol prolaznosti i smrti Otvorena knjiga kao aluzija na starozavjetna
proročanstva Isusove muke
Uskrsnuće, Julije Klović, 1568
Iznad groba lik Krista s uzdignutim rukama, a dolje u prvom planu, sa svake strane rimski vojnik
Renesansa je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, zbog konstantne prijetnje Osmanlija sa istoka, imala skromniji utjecaj ("idealni grad" Karlovac, 1579.), a cvala je fortifikacijska arhitektura koja se nikada nije potpuno oslobodila tradicije gotike i utjecaja manirizma (npr. zagrebačka Kaptolska tvrđa i tvrđava/dvorac obitelji Ratkay u Velikom Taboru, Zagorje, 16. st.).
Plan Karlovca kao idealnog renesansnog grada
KNJIŽEVNOST
Šiško Menčetić1457.-1527.Potječe iz stare dubrovačke
plemićke obiteljiPripada prvom naraštaju hrvatskih
petrarkista, najveći broj njegovih pjesma nalazi se u zborniku Nikše Ranjine
Najčešće je pisao o ljubavi i ljepoti žene
U duhu petrarkizma prati sve faze ljubavi i ljubavnog udvaranja
Hanibal Lucić
1458.-1553.Potječe iz ugledne hvarske vlastelinske obiteljiNjegov književni opus otkriva da je dobro poznavao
antičku i talijansku književnostNajvažniji dio njegova stvaralaštva čini manji
ljubavni kanconijer “Skladanja izvarsnih pisam razlicih”
Bitna je i njegova drama Robinja, prva hrvatska svjetovna drama
Zbornik Nikše Ranjine
Nikša Ranjin je dubrovački plemić koji je zapisivao pjesme
U svoj zbornik sakupio je barem 512 Menčetićevih pjesama, a zajedno s njim prvi dio zbornika čine pjesme džore Držića
Drugi dio zbornika čine pjesme nepoznatih autora iz 15. i 16. stoljeća
Marko Marulić1450.-1524Kao član ugledne patricijske obitelji Marulić je već u
Splitu stekao klasično obrazovanje, a usvaršio ga u Padovi
Pored klasične, latinske književnosti poznavao je i crkvene pjesnike i teoretičare
Njegovo književno stvaralaštvo prožeto je kršćanskim duhom jer je bio privržen crkvi bez obzira na humanističko obrazovanje
Na latinskom je napisao : poslanicu papi Andrijanu 3. i Davidijadu
Kao pisac na hrvatskom jeziku nazvan je ocem hrvatske književnosti
Na hrvatskom jeziku napisao je pjesme: Molitva suprotiva Turkom i Tuženje grada Jeruzalema
Najoznatije Marulićevo djelo napisano je na hrvatskom, a riječ je o epskom spjevu Judita
Na hrvatskom je napisan i spjev Suzana
Džore Držić
1461.-1501.Rođen je u DubrovnikuNjegova djela sačuvana su u
Zborniku Nikše Ranjine (lirske pjesme i dramska ekloga) Radmio i Ljubomir zbog koje se smatra začetnik pastoralne dramske književnosti kod nas
Brne Karnarutić16.stNapisao je prvi hrvatski povijseni
ep – Vazetje Sigeta gradaPosvećen je sinu sigetskog
branitelja Jurju ZrinskomTema epa je bitka kod Sigeta
1566. i tragična pogibija Nikole Šubića Zrinskog
Sigetska bitka tema je mnogih književnik i umjetničkih djela
Petar ZoranićNapisao je prvi hrvatski roman Planine Doslovno shvaćeno to je putovanje pastira Zorana u
planine da bi se izlječio od ljubavne boliAlegorijsko značenje odnosi se na put do spoznaje
pomoću božje milostiKljučna riječ je bašćina koja se koristi kao izraz za
zavičaj, ali i za domovinuDomovina koju razaraju Turci nazvana je rasutom
bašćinom, a u posveti se navodi važnost brige za vlastiti jezik
Marin Držić
1508.-1567. , DubrovnikKao buntovnik branio je studenska prava i
sukobljavao se s vlastima u Italiji Poznata su njegova urotnička pisma koja je slao
toskanskom vladaru Cosimu 1. Mediciu u kojima na ružan način prikazuje dubrovački aristokracki režim i moli ga da mu pomogne srušit tu vlast, umro je u Veneciji ne dobivši traženu pomoć
Istaknuo se na područje drame, posebno komedije :Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, Pomet,
Arkulin, Trilče de utolče , Hekuba, Tirena …
Petar Hektorović
1482.-1572U početku je pisao ljubavnu poeziju i pjesničke
poslaniceRIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJENapisano je u obliku poslanice Jeronimu
BartočevićuTo je narativni spjev-prvo epsko stihovano djelo
u našoj književnosti u kojem putovanje kroz prirodu nema alegorijsko značenje već izrazito putopisno, a priroda je doživljena kao mjesto za uživanje u ljepoti i odmaranje za duh i tijelo