WATERLOO, IOWA:

Str. 06, 07

VELIKA KLADUA:

Str. 12, 13

USPJENO ZAVREN Zlatni slavuj "Amerikancu" 14. KRAJIKI TEFERI Mirsadu Jaroviu

Odran Peti jubilarni Festival zaviajne narodne muzike

BROJ 263 08. AUGUST 2011. GODINA VI CIJENA 1 KM, PLUS POTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 BIHA: Opina Biha i UNDP potpisali nove partnerske ugovoreStr. 04

Po uglavnom kiovitom i hladnom vremenu odrana 39.

Meunarodna Una regata

Saradnja koja raaNOVE INVESTICIJESANSKI MOST:

Potvren turistiko -zabavni karakter regateStr. 18, 19

BOSANSKA KRUPA:

Str. 03

Puten u rad pilanski pogon u drvnoj industriji "Seha Sana"

Odran Drugi bosanskokrupski Sajam organske hrane i ljekobiljaBOSANSKI PETROVAC:Str. 02

U PLANU proirenje proizvodnje i nova zapoljavanjaStr. 05

Otkriven obnovljeni spomenik za rtve faizma u VrtouBUIM:Str. 11

Otvoreni "Slobodarski dani vitekog grada Buima"

www.grupex.ba

Velika

Kladua

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

2

ReprezenT 08. august 2011. godine, broj 263

Osvrt

Crno bijeli svijetKrajike sedmine nezavisne novine

Brojevi nikad ne lau, dakle, stanje je katastrofalnoU deficitu nisu samo predizborna obeanjaremijer USK-a Hamdija Lipovaa, lijepo je kazao kako gladni Krajinici ne razlikuju SDP od SDA i ta je konstatacija posve tana. Za razliku od svojih prethodnika pa i sadanjih saradnika u ministrima, on je uvijek spreman odgovoriti novinarima na postavljeno pitanje, kakvo ono bilo, ali i obeati, to je, naalost, vrlo esto nemogue zamisliti, a kamo li realizirati u ovom vaktu i zemanu. Njegovi koalicioni partneri uvijek i u pravilu gunaju, i ako ta kau onda je to na nezvaninim mjestima, bez obzira na premijerove dobre i iskrene namjere da Krajinu izvue iz movare. Istina, premijer je u svom ekspozeu svata kazao i obeao, ali je toga danas malo u stvarnosti. Dok se premijer pripremao za premijersku funkciju, dok je dogovarao i razgovarao o sastavljanju Vlade USK-a i njenoj zadai, on, Hamdija Lipovaa, djelovao je jai od sudbine, od logike pa i realnosti jer je ekspoze u poetku izazivao divljenje, ali je danas, naalost, na sceni od toga samo gomila nezadovoljnika u svim taborima, kako u zelenom tako i onom crvenom. Graani su definitivno shvatili da nita nee doi samo po sebi, samo zato to SDP rukovodi sa aktuelnom vlau i svi podaci i sva istraivanja pokazuju da graani sve vie imaju razloga strahovati za svoju budunost na ovim prostorima. Na sva usta najavljivana zapoljavanja su izostala i nema novih radnih mjesta, a privredni ambijent je ostao isti, s trendom pada proizvodnje u privredi, dok je socijalna situacija svakim danom sve tea. Reforma javne administracije nije ozbiljno shvaena, ve je novi saziv Vlade poveao broj zaposlenih u administraciji angairajui savjetnike i saradnike koji su provjereni stranaki kadrovi, pri tome ne vodei rauna o stvarnim potrebama kantonalnih organa i institucija. Premijer Lipovaa je kadrovski dobro ekipirao svoj kabinet, naroito onaj za medijsku promociju i informiranje javnosti, pa je tako svekolika javnost informirana kako Vlada donosi jednoglasne odluke, kako nema trza-

P

vica i konflikta, kako... Tek se poneto poelo toboe raditi na reformi zdravstvenog i obrazovnog sistema, a pitanje je da li bi i toga bilo da nisu uslijedile reakcije sindikata u njima koji su sa velikom dozom ozbiljnosti i odlunosti najavili vruu sindikalnu jesen. Ono to je sa ovim problemom premijer Lipovaa uspio jesu slatkorjeiva obeanja koja su samo odgodila ono to se mora desiti. Obeanja kad tad treba izvravati ili kupiti ahure, a kako stvari stoje, Unskosanski kanton biljei u ovoj godini pad proizvodnje u industriji, eksploataciji ruda i kamena, proizvodnji gume i plastike, izdavatvu, metalurgiji i tekstilu, te nedovoljni rast proizvodnje u hemijskom, strojarskom, drvopreraivakom sektoru i proizvodnji hrane, pa su slabe anse da se izae iz recesije, a ni turizam nije na sigurnoj grani. Kako u takvom ambijentu udovoljiti ljekarima, prosvjetarima, medijskim uposlenicima, kako...? Potronja elektrine energije manja je za 12,5 posto u odnosu na prolu godinu, jer industrija ne radi. Plate su manje za pet posto u odnosu na prosjek u Federaciji BiH, konstantno se biljei porast broja nezaposlenih, kao i porast uvoza. Uz takve pokazatelje ne moemo se nadati boljem bruto drutvenom proizvodu i rastu fondova. Iz navedenih izvora se financira rad Vlade i na osnovu njih se projeciraju projekti koji u pravilu zavre kao spisak lijepih i potenih elja. Zar ne treba da nas sve skupa zabrine slijedei podatak: u USK-u trenutno rade 32.772 zaposlena, gotovo pa isto koliko i 1998. godine, kada ih je bilo oko 31.000, ali broj nezaposlenih od 29.461 iz iste godine narastao je do danas na 41.537. Brojevi nikad ne lau, dakle, stanje je katastrofalno! Na osnovu ovih podataka i navoda, u usporedbi sa onima iz ekspozea, konstatirati se, bez bojazni od pogreke, moe samo to da u deficitu jedino nisu predizborna obeanja o napretku i prosperitetu kojima je, valjda, dolo vrijeme da ih vlasti ponu ispunjavati. Bilo bi dobro uraditi valjanu analizu koliko od onih 32.772

zaposlena na posao ustaje i kree sa eljom da se u toku dana ne razboli, a uveer se vraa kui s pitanjem ta e biti kad ne budu mogli raditi, dok na kraju mjeseca ekaju mizernu, teko zaraenu platu, koju moda hoe, a moda i nee dobiti. Bezbroj puta je potvreno kako je skoro etvrtina bh. ekonomije siva, a to je, podsjeamo, raj za sve one koji ne moraju plaati poreze dravi, radnicima ne moraju uplatiti penzijsko i zdravstveno osiguranje, ne moraju brinuti o radnikim pravima, visini plata, radnom vremenu, prekovremenom radu, radu praznicima i vikendima Nita ne moraju. Iz svega toga izvlae korist za sebe. A radnici, nemaju izbora, moraju raditi. Kada se sa naim kantonalnim podacima uporede oni sa federalnog nivoa, ne preostaje nita drugo do dugotrajne i hronine glavobolje, jer BiH je u prvih pola godine izvezla robe u vrijednosti 4,74, a uvezla 7,38 milijardi KM, to znai da je ostvaren deficit od 3,3 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 55,2 posto. U usporedbi sa est mjeseci protekle godine ostvaren je rast izvoza od 693 miliona KM ili 20,5 posto dok je rast uvoza 1,14 milijardi KM, to znai kako je taj rast vei za skoro 500 miliona KM. U svih est mjeseci praenja ove godine, zabiljeen je pad izvoza. Kada bi samo mogli izvoziti obeanja, bili bi evropski, a moda i svjetski rekorderi. Na svu nau alost premijerova obeanja nee vie da konzumiraju ni njegovi graani, a kamo li neko u Evropskoj uniji ili ire. Ima jedna caka kako se navedeni podaci mogu bitno promijeniti, ali na njima vlasti ne rade, nikako da se uozbilje i da propagiraju i promoviu domau robu koja pri tom nije ni loija ni manje kvalitetna od uvozne. Dok god ne doe do takvog obrata, imat emo hronini deficit o kojem graani oito ne vode rauna, a na to ih niko ne upozorava niti podsjea. Ko god da je kriv za ovakvo stanje, na gubitku je kompletna drava i svi njeni graani.

ImpressumIzdava: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladua, Ul. Ibrahima Mrljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobai Glavni i odgovorni urednik: Edin abanagi Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobai, Hasan Mujaki, Edin abanagi Grafika obrada: Elvis Malei Hasan Mujaki Novinari - saradnici: Rusmir Karat (Biha) Esad abanagi (Velika Kladua) Amel Druanovi - Meca (Cazin) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) e-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vriti na iro-raun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik abanagi, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 e-mail: refikreprezentusa@verizon.net tampa: GIK "OKO" d.d. Sarajevo, Demala Bijedia 185, tel. 033/455-333

Spomen obiljeje svojom simbolikom uva sjeanjeBOSANSKI PETROVAC - Otkrivanjem Centralnog spomenika podignutog u znak sjeanja na rtve faizma, u Mjesnoj zajednici Vrtoe odrana je sveanost Sabor u Vrtou, koja se tradicionalno organizira svake godine, 02. augusta, na Ilindan. Sveanosti su, pored velikog broja graana prisustvovali i naelnik opine Bosanski Petrovac Ermin Hajder, premijer Vlade Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovaa, predstavnici ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske i brojni drugi gosti. Centralno spomen obiljeje je u potpunosti obnovljeno i svojom simbolikom uva sjeanje na 408 boraca i 768 rtava faistikog terora iz Drugog svjetskog rata sa podruja Vrtoa, Bjelaja, Prkosa i Orakog brda. Ovogodinji Sabor je poseban, a 2011. godina proglaena jubilarnom, jer je Vrtoe proslavilo 100 godina od osnivanja prve kole, 70 godina od dizanja ustanka i zarobljavanja prvog neprijateljskog topa i 40 godina od izgradnje spomen obiljeja. Prilika je iskoritena i za bratimljenje dvije mjesne istoimene zajednice, Vrtoe iz Drvara i Vrtoe iz Bosanskog Petrovca. Za sve prisutne goste uprilien je i kulturno-umjetniki program. Esad .

Otkriven obnovljeni spomenik za rtve faizma u Vrtou

Brojni mjetani prilikom otkrivanja spomenika

Kanton

08. august 2011. godine, broj 263

ReprezenT

3

Njemaki crveni kri u saradnji sa bihakim organizacijama

Donirana medicinska oprema za Kantonalnu bolnicuBIHA - Kantonalnu bolnicu u Bihau Dr. Irfan Ljubijanki u utorak su obradovali gosti iz Njemake, a rije je o lanovima Njemakog crvenog kria. Posjeta je ostvarena zahvaljujui dvogodinjoj saadnji Udruenja Radosti druenja roditelja djece i mladih s posebnim potrebama Unsko-sanskog kantona i bihakoga Crvenog kria s Njemakim crvenim kriem. Tim povodom, volonteri Njemakoga crvenog kria u utorak su poslijepodne dopremili Kantonalnoj bolnici vrijednu medicinsku opremu neophodnu za rad ove zdravstvene ustanove. Medicinska oprema meu kojom su ultrazvuni i rendgen-aparat, kreveti s madracima, kisik u boci, nije prva donacija koju je Njemaki crveni kri dopremio Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijanki. - Osim bolnice, ova njemaka humanitarna organizacija donacijama pomae i Udruenje Radosti druenja roditelja djece i mladih s posebnim potrebama USK-a i Crveni kri Biha, kae predsjednica Udruenja Mirsada Hodi i dodaje kako veinu opreme Njemaki crveni kri donira Bihakoj bolnici. Donirana medicinska pomagala, kako kae Selam Midi, koordinator Crvenoga kria opine Biha, jo jedan su dokaz uspjene suradnje s Crvenim kriem Njemake i Udruenjem Radosti druenja roditelja djece i mladih s posebnim potrebama USK-a. - to prije emo odrati sastanak s predstavnicima Civilne zatite i gradske vatrogasne slube koji imaju elju u predstojeem razdoblju pomoi ovim institucijama u pomagalima neophodnim njihovu radu. elja nam je da se ova saradnja nastavi i da se Crveni kri u Bihau i Njemaki crveni kri udrue i u svim segmentima rada i djelovanja pomognu opini Biha, kae Selam Midi koordinator opinskog Crvenog kria u Bihau. Verner Borcher, jedan od lanova ekipe Njemakoga crvenog kria, sretan je to su ovoj zdravstvenoj ustanovi dopremili medicinsku opremu prijeko potrebnu za lijeenje pacijenata. Organizacija Lebenshilfe u Njemakoj je 2010. godine organizirala humanitarnu akciju za Udruenje djece s posebnim potrebama kojom su donirali stomatoloke stolice za ordinacije. - Potaknuti tom saradnjom eljeli smo ostvariti saradnju sa svim organizacijama u Bihau, kazao je Borcher, humanitarni radnik Njemakoga crvenog kria.

Donacija Crvenog kria Njemake

- Donacija Njemakoga crvenog kria Kantonalnoj bolnici biti e od velike koristi, kae Maja Dizdari, uposlenica Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijanki u

Bihau i dodaje kako donacija predstavlja veliku pomo razvoju ove zdravstvene ustanove, pa je to razlog vie za nastavak dosad uspjene suradnje. Rusmir KARAT

Poljoprivrednici se odluili na blokadu graninih prijelaza

Drugi bosanskokrupski sajam organske hrane i ljekobilja

Trae pravedniju raspodjelu poticajaBIHA - Prole srijede je u Bihau odrana sjednica Seljakog saveza Federacije BiH, na kojoj su sudjelovali predstavnici svih grana poljoprivrede, Udruenje proizvoaa mlijeka FBiH, Savez pelara FBiH, Savez farmera-ovara FBiH Pramenka, Udruenje proizvoaa sjemena i sadnog materijala u FBiH, Udruenje agronoma FBiH, te Savez opinskih udruenja poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona. Na ovom sastanku su bili prisutni i predstavnici Udruenja poljoprivrednih proizvoaa Hercegbosanskog kantona, a na istom nije bio pozvani federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Jerko Lijanovi, koji se nalazi na putu u Njemakoj. Umjesto njega sastanku su prisustvovali Stipe aki, savjetnik ministra i Hasan Samardi, poslanik u Predstavnikom domu. Ispred Vlade Unsko-sanskog kantona prisutan je bio Mladen Loni, predsjednik kantonalne Komisije za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo. Ovaj sastanak je samo nastavak ve odrane izvanredne sjednice Saveza poljoprivrednika Unskosanskog kantona u Bosanskoj Krupi, a ovom veoma bitnom sastanku Seljakog saveza od pozvanih se niko nije odazvao. Pozvani su bili ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, predsjednik Zastupnikog doma FBiH Denis Zvizdi, predsjedavajui Doma naroda FBiH Karolina Pavlovi,

"Bosanska Krupa,grad malih sajmova"BOSANSKA KRUPA U pretprolu subotu je u Bosanskoj Krupi odran Drugi bosanskokrupski sajam organske hrane i ljekobilja. Prole godine ovo su bili zasebni sajmovi, no ove godine organizator se odluio na objedinjavanje spomenutih sajmova. Sajam se je odrao na gradskom keju na obalama rijeke Une u podnoju starog grada Krupane, a svoje proizvode je izlagalo ukupno 12 izlagaa, kako iz Bosanske Krupe, cijelog Unsko-sanskog kantona, ali i ostatka BiH. Organizatori sajma bili su Opina Bosanska Krupa, Savez udruenja asocijacija organskih proizvoaa Federacije BiH i Asocijacija proizvoaa organskih proizvoda Unsko-sanskog kantona u suradnji sa Poljoprivrednim zavodom Kantona, Javnim komunalnim preduzeem 10. juli Bosanska Krupa i Lokalnom akcionom grupom UnaSana. Koliki je znaaj organiziranja ovakve vrste sajmova, na otvoru sajma govorio je predsjednik Saveza udruenja organskih proizvoaa Federacije BiH Sejad Herceg, koji je pored ostalog istakao da Savez broji 33 udruenja i preko 6.000 lanova, meu kojima je i est proizvoaa sa podruja Bosanske Krupe, koji su se od prole godine do danas ulanili u ovaj Savez. Projekti kakav je Bosanska Krupa, grad malih sajmova predstavlja promociju ruralnih, turistikih i kulturnih obiljeja, kae Smail Toromanovi, direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a, koji dodaje da na Kanton ima 14 certificiranih organskih proizvoaa iz razliitih sektora proizvodnje.

Predsjednitvo Seljakog saveza FBiH

premijer FBiH Nermin Niki, ministar poljoprivrede FBiH Jerko Ivankovi-Lijanovi, predsjednik Odbora za poljoprivredu Zastupnikog doma FBiH Enver Mehmedovi, predsjednik Odbora za poljoprivredu Doma naroda FBiH Mustafa Kurtovi, kao i predstavnik Ureda Visokog predstavnika i delegacija EU u BiH. - Ono to je revizija objavila i to e objaviti nismo detaljno razradili, jer se radi o proloj Vladi Federacije, ministru i ministarstvu, i o tome e se donijeti neke konane odluke, kako bi se to odradilo do kraja. Nemogue je udovoljiti zahtjevima poljoprivrednika, jer ako uzmemo jednu Sloveniju, ona ima poticaj od 500 miliona eura. Mi sa 54 miliona smo kap u moru, i ja razumijem sve poljoprivrednike i sva udruenja koja se bore za svoja prava. Poljoprivreda je proglaena stratekom granom u BiH, i nije dovoljno samo oekivati poticaje, ve moramo posjedovati i druge mjere kao to je zatita domae proizvodnje. To je najbitnija mjera

koja moe pridonijeti puno vie da osigura poljoprivrednicima. Mi smo ve tri zahtjeva uputili prema Vijeu ministara da donese odluku da od 01. maja do 31. oktobra uvede zatitnu mjeru kao to je sad Evropska unija uvela za BiH za izvoz ljive, rekao je Stipe aki, savjetnik ministra poljoprivrede FBiH. - Zar ova slika dovoljno ne govori koliko smo interesantni za Vladu Federacije BiH. Nakon svega ostaemo pri svome da 08. augusta blokiramo granini prelaz Izai i zgradu Vlade Federacije BiH, ako se neto bitno ne promijeni u nau korist na vanrednoj sjednici Vlade FBiH zakazanoj u ponedjeljak. Ovim putem bi se zahvalio Vladi Kantona koja je ispotovala sve svoje obaveze prema nama, a Vlada Federacije nas eli prevariti nerealnom raspodjelom 54 miliona maraka, koja su ostala za neisplaeni poticaj za poljoprivrednike, rekao je predsjednik Poljoprivrednog saveza USK-a Husein Selimovi. Rusmir KARAT

- Unsko-sanski kanton je prvi u Federaciji BiH koji ima Zakon o organskoj poljoprivredi, koji ima Asocijaciju organskih proizvoaa, a vrlo brzo dobiva i Udruenje ena organske proizvodnje i to je ono sa ime se moramo ponositi, istie Toromanovi. Unsko-sanski kanton je u 2011. godini za poticaj razvoju organske poljoprivrede izdvojio 26.000 KM, a sektor organske poljoprivrede je u 2010. godini jedini zabiljeio suficit od svih drugih grana primarne poljoprivredne proizvodnje. Iako sam otvor sajma nije privukao veliki broj posjetitelja, ipak oni koji su doli na samo otvorenje zadovoljni su to se ovakav projekt realizira i ove godine, ali i to veliki broj ljudi cijeni alternativnu medicinu, pa su i ove godine pronali neto za sebe. Sajam je sveano otvorio i dobrodolicu prisutnima uputio naelnik opine Bosanska Krupa Armin Halitovi, koji je uz Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva USKa, bio i pokrovitelj ovog sajma u sklopu kojeg su odrana i struna predavanja, a predavai su bili Eref Maksumi iz Saveza Organsko FBiH i Husmira Rami iz Poljoprivrednog zavoda. Rusmir KARAT

Potpisan Sporazum za podrku drvopreraivaima

Zavrena etva uljane repice i lana na Unsko-sanskom kantonuBIHA U srijedu, 03. augusta, na prostoru Unsko-sanskog kantona zavrena je etva uljene repice i lana, biljaka uljarica koje se prvi put uzgajaju na prostoru Unsko-sanskog kantona. Poljoprivredni proizvoa Miodrag Latinovi na parceli od jednog hektara imao je zasijan lan i ostvario prinos od 1,42 tona po hektaru to predstavlja dobar urod. Lan se upotrebljava za dobivanje vlakana, rublja, runika, posteljine, konopca, papira, boja, sapuna, lakova i slino, a bogat je vitaminima i omega 3 kiselinama. Uljana repica se na prostoru Unskosanskog kantona uzgajala na povrini od 38 hektara. Sve povrine pod uljanom repicom nalaze se na podruju opine Bosanski Petrovac, odnosno kod privrednog subjekta Fahd na povrini od 35 hektara i poljoprivrednog proizvoaa

Pomo u cilju postizanja Prosjean prinos manji u odnosu na prolu godinustandardizacije i konkurentnostiBOSANSKI PETROVAC - Sporazum za osnivanje i sufinansiranje Fonda za kvalitet za podrku drvopreraivaima Unsko-sanskog kantona, potpisali su prole srijede u prostorijama opine Bosanski Petrovac naelnik opine Bosanski Petrovac, Ermin Hajder i predsjednik Privredne komore Unsko-sanskog kantona, Ismet Paali. Ovim inom dodatno e se pomoi drvopreraivaima Bosanskog Petrovca i ostatka Kantona u cilju postizanja

Prilikom potpisivanja Sporazuma

standardizacije, kako bi se obezbjedila i njihova konkurentnost na tritu u okruenju. Pored svih opina Kantona i Privredne komore, sufinansijeri su Vlada USK-a, PLOD Centar i FIRMA Projekt. R. K.

Miodraga Latinovia od tri hektara. Prosjeni prinosi ostvareni u etvi repice kreu se oko 2,5 tona po hektaru i nii su u odnosu na 2010. godinu, prvenstveno zbog dugog sunog perioda. Otkup uljane repice garantiran je po cijeni od 0,67 KM po kilogramu od strane

firme Bimal Brko, to e uz planirane federalne podrke od 600 KM po hektaru omoguiti rentabilnu proizvodnju. Bosna i Hercegovina u toku 2010. godine uvezla je 114.733 tona uljarica u vrijednosti od oko 76 miliona maraka. Esad .

4

ReprezenT 08. august 2011. godine, broj 263

Kanton

Saradnja UNDP-a i Opine Biha

Savremena oprema za odravanje vodovodnog sistemaBIHA Prolog etvrtka je potvrena saradnja izmeu Opine Biha i UNDP-a, koje su izgradile zdravo partnerstvo na vie uspjeno realiziranih projekata, a posebno na projektima iz MDGF Fonda u sprovoenju milenijskih ciljeva u kulturi i drugim oblastima drutvenog ivota lokalne zajednice, kao to je vodosnabdijevanje graana pitkom vodom. Novi partnerski ugovori koji e biti realizirani u predstojeem vremenu su nabavka opreme potrebne za redovno odravanje i popravke vodovodnog sistema kojom upravlja Javno preduzee Vodovod Biha i kupovina strojeva potrebnih za djelotvorniji i kvalitetniji rad preduzea. Vrijednost projekta je 36.000 konvertibilnih maraka. Drugi projekat je realizacija prioritetnog infrastrukturnog projekta u naselju Lohovo za kvalitetnije vodosnabdijevanje. Vrijednost projekta je 100.000 konvertibilnih maraka, od ega 50 hiljada maraka daje UNDP, a 50 hiljada Opina Biha. U perspektivi je planiran i projekt sanacije zgrade Kulturnog centra u Bihau, nekadanjeg Doma vojske Federacije BiH ili Doma Armije sa tenjom i namjerom znaajnije energetske iskoristivosti, utede energije i zatite okoline. U tom pogledu planirano je poboljanje energetskog sistema i grijanja, zamjena stolarije, sanacija krovne konstrukcije i mokrog vora, fasada, postavljanje solarnih kolektora za zagrijavanje vode i slino. Vrijednost ovog projekta je 450.000 konvertibilnih maraka, od ega UNDP daje 250 hiljada maraka, Opina Biha 100 hiljada i Vlada Unsko-sanskog kantona 100 hiljada maraka. Rusmir K.

Prilikom potpisivanja ugovora o saradnji

Potpisan Protokol o asfaltiranju ulice Dubrave i dijela Slunjske ulice

Nova saradnja graana

Veterinarska stanica Cazin izvrila ispitivanje preko hiljadu grla goveda

i opinske vlasti

est uzoraka pozitivno na brucelozuCAZIN - U cilju utvrivanja zdravstvenog stanja ivotinja ije se mlijeko koristi za iru potronju, Veterinarska stanica Cazin i ove godine uzima uzorke za takozvani mlijeni karton, koji obuhvata dijagnostika ispitivanja na brucelozu, tuberkulozu, leukozu i bolest mlijenih lijezda. - Kada su u pitanju dijagnostike aktivnosti, prije dva mjeseca smo krenuli sa akcijom ispitivanja za takozvani mlijeni karton, odnosno ispitivanje svih grla koja proizvode mlijeko, bez obzira je li ono sirovina za otkup ili se koristi za upotrebu u domainstvu. Mlijeni karton podrazumijeva dijagnostiko ispitivanje stoke

VELIKA KLADUA - Prolog etvrtka je u kabinetu naelnika opine Velika Kladua Admila Mulalia uprilieno potpisivanje protokola o zajednikom financiranju rekonstrukcije i modernizacije ulice Dubrave i dijela Slunjske ulice u ovoj opini. Sastanku su pored naelnika Mulalia, prisustvovali njegov savjetnik Ibrahim Nizandi, predsjednica Mjesne zajednice Velika Kladua Izeta Abdi, predsjednik Graevinskog odbora Rifet Ponjevi, kao i ostali lanovi Graevinskog odbora. Radi se o dionici ulice Dubrave dugoj 1.423 metra i dionici Slunjske ulice dugoj 357 metara, tako da je ukupna dionica puta u duini od 1.780 metara, a irina asfaltne trake etiri metra. Graani su duni da obezbijede sredstva za financiranje i izvoenje pripremnih i graevinskih radova donjeg stroja trase puta, a Opina Velika Kladua je na sebe preuzela

Detalj sa sastanka u kabinetu opinskog naelnika Admila Mulalia

obavezu financiranja i izvoenja asfalterskih radova. Do sada je uraena izrada projektne dokumentacije, prikupljene su ponude graevinskih firmi za izvoenje radova, kao i odreena koliina novanih sredstava od strane mjetana. Do kraja ove godine e se na terenu odraditi pripremni radovi, dok e se polaganje asfalta uraditi naredne godine, kada se oekuje povoljnija financijska situacija. Edin .

na brucelozu, tuberkulozu, leukozu i bolest mlijenih lijezda. Do sada je uzeto 1.238 uzoraka, od kojih je est pozitivnih na brucelozu i ta e goveda biti eutanazirana, istie emsudin uni, direktor Veterinarske stanice Cazin. uni apeluje na draoce stoke da kada im doe slubeno lice da obavi dija-

gnostika ispitivanja za mlijeni karton, bez obzira koja to organizacija radila, obavezno trae da se uradi dijagnostika za sve bolesti koje su predviene mlijenim kartonom. Samo tako e se, naglaava uni, znati jesu li im ivotinje zdrave, odnosno je li mlijeko koje piju ili prodaju zdravo i kvalitetno. Amel D.

Obiljeena godinjica "Bitke za Crkvinu"

Odrana brojna sportska takmienjaBOSANSKA OTOKA Ni nakon devetnaest godina ne blijedi sjeanje na 03. august 1992. godine, dan kada su otoki borci izveli akciju u kojoj su nanijeli teke gubitke agresoru, te zarobili znatne koliine oruja. Taj dan se obiljeava kao Bitka za Crkvinu. I ove godine 03. august je dostojno obiljeen uenjem tevhida pred vie stotina onih koji su doli da odaju poast svim poginulim u toj bitci. U sklopu obiljeavanja dana Bitka za Crkvinu, odrana su i sportska memorijalna takmienja. U ponedjeljak, 01. augusta, odrano je takmienje ribara u ulovu ribe na plovak, a najbolji je bio Enam Samardi, drugo mjesto je osvojio Bekir Jezerki, dok je treeplasirani bio Jasmin Kadi. Svi su nagraeni medaljama i plaketama. Sudija je bio Adem Tai, a delegat takmienja Husein Mustedanagi. U utorak su odrani osmi memorijalni skokovi sa Otokog mosta u rijeku Unu, a najbolji po ocjenama sudija nakon dva obavezna izvedena skoka bio je Arnel Aluki. Drugoplasirani je bio Ervin Gali, dok je tree mjesto osvojio Abas Ismailovski. Svi oni su dobili novane nagrade, medalje i diplome. U srijedu, 03. augusta, u jutarnjim satima iz sredita Bosanske Otoke put Crkvine udaljene oko est kilometara krenuo je mar pod nazivom Putem Otokih heroja, a inicijator ovog mara je bila navijaka grupa Streeitsse iz Otoke. Na maru je uestvovalo oko 200 mjetana, to je bilo za svaku pohvalu i organizatoru i svim onima koji su se odazvali da i na ovaj nain odaju poast onim koji su poginuli u toj bitci. Na samom mjestu gdje se bitka i desila prouen je tevhid, koji je vodio imam gradske damije u Bosanskoj Otoci efendija Mujo ehi. Edin . pogodaka bio je Adnan Mehi iz ekipe Livak, a nagradu mu je uruio jedan od najstarijih ivuih igraa Sloge Husein Komi-Teki, koji je boje Sloge branio 50-ih godina prolog vijeka. Najbolji uvar mree je Amir Harevi iz ekipe Livak, a nagradu je uruio dugogodinji golman Sloge Sabit Keranovi. Fair play ekipa je Energomont, ujedno i najmlaa ekipa uesnik turnira, a nagradu im je uruio Nedad Halilovi, lan takmiarske komisije i organizacionog odbora turnira Sloga 1922. Za pobjedniku ekipu Marshal igrali su Hasan abi, Adnan Mustedanagi, Abdulah Keranovi, Senad Sulji, Sinan Smajlovi, Nihad Pori, Rusmir Dizdarevi, Nihad Sadibai, Aldin Sijamhodi i Mehmed Sijamhodi.

Pobjednik turnira ekipa "Marshal"U okviru manifestacije Bitke za Crkvinu, u pretprolu nedjelju je zavren Drugi malonogometni noni turnir pod nazivom Sloga 1922. Organizator turnira je bio Nogometni klub Sloga iz Bosanske Otoke, a sve utakmice su se igrale na asfaltnoj podlozi na malonogometnom igralitu Bare. Na turniru je uestvovalo 20 ekipa koje su bile podijeljene u etiri grupe. Nakon grupne faze igrale su se eliminacione utakmice, a vrhunac je bio u nedjelju kad se igrala utakmica za prvo i tree mjesto. Prije samog finalnog susreta posjetioci su mogli uivati u utakmici veterana Nogometnog kluba eljezniar iz Bosanske Krupe i Sloge iz Bosanske Otoke. U utakmici za tree mjesto snage su odmjerile ekipe Livak i Alda&Elvis, a uspjenija je bila ekipa Livak, koja je slavila sa ubjedljivih 13:7. Finalnu utakmicu pred oko 1.000 posjetilaca odigrale su ekipe Marshal i Jezerski, a slavila je ekipa Marshal rezultatom 5:3. Pehar pobjedniku turnira uruio je predsjednik Nogometnog kluba Sloga Demaludin auevi, a drugoplasiranoj ekipi Jezerski pehar je uruio ispred opinskog Sportskog saveza Samir abi. Tree mjesto na turniru osvojila je ekipa Livak, a nagradu ispred donatora uruio je Esad Mustedanagi. Najbolji strijelac turnira sa 15 postignutih

Kanton

08. august 2011. godine, broj 263

ReprezenT

5

Puten u rad pilanski pogon u drvnoj industriji "Seha Sana"

U planu proirenje proizvodnje i nova zapoljavanjaSANSKI MOST - Nakon viemjesenih priprema u pretproli petak je napokon puten u rad pilanski pogon u drvnoj industriji Seha Sana u Sanskom Mostu, a prema rijeima vlasnika ovog poduzea, u narednom periodu planira se pokretanje i ostalih proizvodnih segmenata, te zapoljavanje veeg broja radnika. - U proteklom periodu uloena su velika sredstva u revitalizaciju elektro postrojenja koja su bila u potpuno devastiranom stanju kako bi se omoguilo napajanje elektrinom energijom proizvodnih pogona. Istovremeno, radilo se na otklanjanju birokratskih i administrativnih smetnji, a provedene su i aktivnosti na planu ienja i ureenja kruga poduzea, istakao je direktor firme, Salih Hajder. Prema njegovim rijeima u narednih nekoliko mjeseci proradit e i ostali proizvodni segmenti poduzea u kojima e se proizvoditi profili i dijelovi za namjetaj koji e se izvoziti na njemako trite. - Naa kompanija u Njemakoj posjeduje nekoliko poduzea koja se bave proizvodnjom namjetaja. U Sanskom Mostu proizvodit e se dijelovi koji e se sklapati u naim njemakim fabrikama, naglasio je Hajder. On je rekao kako je trenutno u firmi zaposleno 47 radnika, te da e nakon pokretanja ostalih proizvodnih cjelina broj zaposlenih biti oko 140 radnika. Naelnik opine Sanski Most, Mustafa Avdagi, izrazio je zadovoljstvo pokretanjem strojeva, ali je istakao kako e lokalna vlast s mjerom opreza pratiti sva budua deavanja u ovoj firmi. - U proteklim godinama imali smo loa iskustva s privatizacijom drvne industrije koja je nekada bila nosilac ekonomskog razvoja nae opine. Trudit emo se da pomognemo investitorima u skladu s naim mogunostima, rekao je Avdagi. Predsjednik sindikata radnika

ovog poduzea, Ale Krupi, naglasio je kako zaposleni pored radnih mjesta oekuju i povezivanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Nekadanju drvnu industriju u Sanskom Mostu prije etiri godine privatizirala je turska kompanija Seha Industrial Jatirmilar. U prve tri

godine Turci nisu ulagali niti pokrenuli proizvodnju, a pravdali su to tekoama unutar kompanije i svjetskom ekonomskom krizom. Prema rijeima predstavnika spomenute kompanije sada su se stekli uvjeti za ulaganja i ispunjenje obaveza iz kupoprodajnog ugovora. Rusmir KARAT

Opinskim obaveznicama "Karcinom" dubokog poslovnog minusa do prikupljanja sredstavaCAZIN - U cilju stvaranja razvijenog sektora malih i srednjih preduzea, na nain da se potiu nove investicije u proizvodne sektore: prehrambenu industriju, tekstilnu industriju, drvopreradu, Lokacija budue poslovne zone u oraliima metalopreradu i proizvodnju veza- nciranje uspostavljanja infrastruknu za oblast energetske efikasno- ture i izgradnje ove zone Opina sti, Opina Cazin planira u roku od Cazin donijela je Odluku o emisiji jedne godine uloiti 1.000.000,00 opinskih obveznica putem koje je KM u razvoj poslovne zone. planirano da se prikupe sredstva u Obzirom da su navedeni sektori iznosu od 1.000.000,00 KM. Cazin je druga opina u FBiH proizvodnje radno intenzivni najznaajniji efekt investiranja je koja vri emisiju obveznica s zapoljavanje i indirektno zapo- namjenom razvoja poslovnih ljavanje u partnerskim i koope- zona, meutim prva je opina koja rantskim odnosima sa novoosno- je izmirenje obaveza po osnovu opinskih obveznica vezala za vanim privrednim drutvima. Zbog okolnosti koje ugroava- ratni dug Federacije BiH prema ju ekonomski razvoj opine Cazin Opini Cazin koji iznosi kao to su posljedice poslijeratne 1.048.289,00 KM na kojeg Opina privatizacije i administrativne pre- treba ekati jo 12 godina. Rok preke oko raspolaganja privred- otplate opinskih obveznica je 12 nim resursima na podruju opi- godina i usklaen je sa rokom ne, donesena je odluka da se for- dospijea sredstva koja e Opina mira nova privredna zona Cazin naplatiti po osnovu ratnog Rusmir K. Ratkovac u oraliima. Za fina- duga od FBiH. BUIM - Nije vijest kad oboli graanin Unsko-sanskog kantona jer su svakako svi bolesni od neimatine i nezaposlenosti, no ipak kad Zdravstvena ustanova Apoteka Buim oboli, to ve zazvoni u uima mnogih. Gradska apoteka Buim je teko bolesna radi toga to nije bilo prave i pravovremene dijagnoze od ljekara iz upravljakih struktura ovog javnog poduzea koji nisu znali zbrojiti nekoliko brojki. Karcinom minusa duboko i teko je zahvatio ovu zdravstvenu ustanovu na ijem je elu prim. Fadil Tabakovi ve izdrao dva stalna Upravna odbora i doekao trei privremeni. Upravni odbori se smjenjuju, dolaze novi, stalni ili privremeni, ali niko se ozbiljno ne eli da pozabavi sa viegodinjim negativnim poslovanjem ove ustanove. Samo u posljednje dvije godine (2009. 2010.) apoteka u Buimu je u minusu od 84.156,00 KM, a i prihodi su svake godine sve manji. Prema onom to se moglo saznati od lanova Upravnih odbora koji su prodefilirali kroz ovu zdravstvenu ustanovu situacija nije bila bolja ni ranijih godina. Svi istiu da je gubitak daleko vei od stvarno prikazanog u bilansnim evidencijama zbog gimnastike prilikom raunovodstvenog knji-

Pripreme za izgradnju nove poslovne zone "Ratkovac" u oraliima

Veliki problemi u Zdravstvenoj ustanovi Apoteka Buim

enja prihoda i rashoda. Tako je direktor Tabakovi za pokrivanje nastalog gubitka knjiio kompletnu zalihu u dobit. Isto tako je evidentno da je do dolaska Tabakovia ova ustanova od osnivanja poslovala pozitivno, a na raunu ustanove je navedeni direktor zatekao neto vie od 80.000,00 KM, kao i sve plaene obaveze prema dobavljaima, izmirene poreske obaveze, plae i doprinose. Kakvo je stvarno stanje danas u ovoj ustanovi teko je rei jer se iz izvjetaja direktora moe iitati samo da je najvea smetnja poslovanju to ova zdravstvena ustanova ima Upravni odbor dok privatne apoteke to nemaju, te to nema podrke iz kantonalnog budeta. Podrka bi valjda trebala biti da pokrije minuse u poslovanju i sve promaaje upravlja-

kih struktura, kao da lijekove iz apoteke daju graanima besplatno i bez bilo kakve naknade. isto komercijalna ustanova koja ima maru od prodaje komercijalne robe i prihod od Zavoda za zdravstveno osiguranje Biha po osnovu esencijalne liste trebala bi pozitivno poslovati od ostvarenih prihoda. Zato to nije tako ve godinama nikoga posebno ne zabrinjava. Nikog ne zabrinjava ni injenica da ova ustanova jo uvijek nije uradila diobeni bilans sa Ljekarnom Bosanska Krupa. U svakom sluaju na novom upravnom odboru je teka zadaa da spasi jo jednu Javnu ustanovu od gaenja i gubitaka to svakako nee biti lak posao jer su svi promaaji dosadanjih upravljakih struktura jednostavno doli na naplatu. Rusmir KARAT

Poznati dobitnici stipendija Opine Biha za akademsku 2011/2012. godinu

Izgradnja mostova naBUIM - Ovih dana su poeli zemljani radovi na izgradnji drugog mosta na rijeci Buimnici, na buimskoj zaobilaznici T4. Izvoa radova je Grupex d.o.o iz Velike Kladue. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 135.000 KM, a rok izvoenja radova je 45 dana. Most na Buimnici kod Osnovne kole Buim - Vitlovi je od velike vanosti za daljnju urbanizaciju grada Buima, te regulaciju laka komunikacija graana iz Jusufovia, Buimnice i izgradnju buimske zaobilazni- Baga, Elkasove Rijeke i Kupusnice sa admice T4. Sa ovim mostom se omoguava nistrativnim centrom opine. R. K.

Stipendije e dobiti 25 studenata buimskoj zaobilazniciBIHA - Nakon sprovedene procedure i rada komisije za dodjelu 25 opinskih stipendija, na web stranici Opine Biha www.bihac.org i oglasnoj ploi u zgradi Opine Biha, mogu se provjeriti imena studenata koji su dobili opinsku stipendiju za akademsku 2011/2012. godinu. Opinski naelnik Albin Musli, nedavno je obeao da e unato ekonomskoj krizi poveati broj stipendista kako bihakog, tako i drugih univerziteta. Po 200 KM u narednoj akademskoj godini primat e trinaest studenta Univerziteta u Bihau i dvanaest s ostalih univerziteta, raunajui i 53 studenta koja ve primaju opinsku stipendiju. R. K.

6

ReprezenT 08. august 2011. godine, broj 263

14. Krajiki teferi

Ponovo pobijedio KRAJIKI IWATERLOO - Od ovogodinja tri teferia, u Waterloou je 29. i 30. jula ove godine, odran 14. Krajiki teferi. Ovo je bilo trei put da su Krajinici iz Waterlooa bili izuzetno uspjeni organizatori i domaini Krajikog teferia. I ovaj put, nosioci aktivnosti organizacije 14. Krajikog teferia, Nogometni klub Krajinik i KUD Kolo iz Waterlooa, ponovo su odradili posao na zaista zavidnom nivou. U toku dva dana, koliko je trajao ovogodinji Teferi u Waterloou, sve je, slobodno se moe rei, do perfekcije bilo na svom mjestu i prema predvienom programu. U petak, u toku dana, odran je prvi dio nogometnog turnira, na kojem je u tri kategorije, uestvovalo sedamnaest ekipa. Naveer je odrana, ve tradicionalna, veer folklora uz uee tri KUD-a, a muziki dio nadopunili su majstori sevdaha i sevdalinke, Vokalno-instrumentalna grupa Sevdalije iz Saint Louisa. U toku veeri prisutne je pozdravio predsjednik Organizacionog odbora 14. Krajikog teferia Rizah Sarajlija. Prisutnima se obratio i prvi dio Teferia proglasio otvorenim lan Gradske uprave Waterlooa Bob Greenwood. Uee u obraanju prisutnima uzeli su Anesa Kajtazovi, zastupnica u Parlamentu Drave Iowa kao i Ajla Dizdarevi, mlada pjesnikinja koja je, iako jo uvijek djevojica, ve izdala dvije knjige poezije. Zbog ranije preuzetih i neodloivih obaveza, gradonaelnik Waterlooa, Buck Clark, i pored ogromne elje, nije mogao prisustvovati manifestaciji, ali je izdao proklamaciju kojom je dane 29. i 30. juli 2011. godine proglasio Danima Krajikog teferia u Waterloou. Delegaciji Organizacionog odbora, na svean nain, nekoliko dana ranije, ova proklamacija je uruena na ni bilo je prisutno preko tri hiljade zaljubljenika u Krajiki teferi koji su doli iz mnogih amerikih drava i Kanade. I ovaj put prisutnima se obratio Rizah Sarajlija, a prisutne je pozdravio i otvorio drugi dio 14. Krajikog teferia drugi lan Gradske uprave Don Welpper. U ovom dijelu proitano je i pismo koje je iz Velike Kladue poslao opinski naelnik Admil Mulali. Domaini su se svojski potrudili da ni u ovom dijelu druenja Krajinika nita ne promakne. Uslijed nedostatka prirodne hladovine razapet je dovoljan broj namjenskih atora ispod kojih su Chicaga. Na turniru seniora pobjednici su bili NK Zapadna Bosna Chicago, drugi ekipa NK Vidovska iz Saint Louisa, a trei domaini, ekipa NK Krajinik iz Waterlooa. Najbolji golman bio je Ilfan Kudi, NK Vidovska Saint Louis, najbolji strijelac Denis Hamzabegovi, Saint Louis, a najbolji igra turnira bio je Anel Bajraktarevi iz NK Zapadna Bosna. U toku veeri odran je, ve tradicionalni, Okrugli sto u ijem radu je uestvovalo preko etrdeset osoba. Na osnovu predloenog dnevnog reda, a nakon odrane rasprave, usvojen je zakljuak da se Organizacioni odbor 15. Krajikog teferia obrati sa apelom organizatorima buduih mini ili regionalnih teferia da se isti ne odravaju na isti datum sa glavnim Krajikim teferiom. Uz punu podrku odravanju ovih teferia miljenje je da njihov datum odravanja treba da bude ranije ili kasnije u odnosu na glavni teferi. I ovaj put bilo je dosta unih i nepotrebnih rasprava oko domaina 15. Krajikog teferia jer su iz istog grada, Saint Louisa, dole dvije kandidature od dva udruenja, Zaviajnog kluba Zapadna Bosna i NK Vidovska. Na kraju ipak je pobijedio razum i domainom 15. Krajikog teferia proglaen je grad Saint Louis, a nosilac aktivnosti organizacije istog je Zaviajni klub Zapadna Bosna. estitke buduim domainima koji ve imaju dobrog iskustva u organizaciji Krajikog teferia. Nadamo se da e organizacija biti na zadovoljstvo svih Krajinika i svih onih koji vole Krajiki teferi. Na kraju, sagledavajui sve aktivnosti i posjeenost na 14. Krajikom teferiu, bez imalo ustruavanja, a imajui u vidu sva deavanja u i oko Krajikog teferia u nekoliko zadnjih godina, s pravom se moe konstatovati, a to je miljenje mnogih sa kojima smo na ovu temu razgovarali da je u Waterloou ponovo pobijedio Krajiki teferi i oni koji ga istinski vole. Da li program i sadanji sadraji Krajikih teferia, saradnja sa zaviajem kroz Krajiki teferi zadovoljava sve nae potrebe, da ne kaemo ukuse, ostaje i dalje otvoreno pitanje. Nije upitno da program i sadraj Krajikog teferia treba dodatno obogaivati, da mladi trebaju da se u veoj mjeri ukljuuju u sve sadraje na Teferiu, kao i to da se saradnja sa zaviajem treba poboljati jer je ova postojea nedovoljna, gotovo nikakva.

U Waterloou uspjeno zavren 14. Krajiki teferi

Pripremio: Fikret Fiko Kudi

sjednici Gradskog vijea. Istu veer, zasluenim, sponzorima i donatorima kao i drugim pojedincima uruene su zahvalnice i priznanja. Po slobodnoj procjeni u petak vee, na veeri folklora, u prepunoj sali, okupilo se izmeu 700 i 800 gostiju. Subotnji program nastavljen je, ve uobiajenim nastavkom nogometnog turnira i programom na otvorenoj sceni na za to specijalno izraenoj bini. Iako je dan bio prevru po slobodnoj procje-

Maho Karaji najvjerniji teferilija

postavljeni stolovi sa stolicama. Maksimalno rashlaene vode bilo je, doslovno, na svakom koraku, a nekoliko razliitih vrsta jela bilo je u izobilju. Usput, mada nepotrebno za naglaavati, jer to domaini ni na kakav nain nisu isticali, ali ako to nekom neto znai, hrana i voda su bili besplatni. Na veernjoj zabavi i ovaj put ogromna sala Five Sullivan Brothers Convention centra, iako kapaciteta preko dvije hiljade, bila je premala da primi sve prisutne. Bez obzira na veliku guvu raspoloenje prisutnih, ne samo na veernjoj zabavi, nego i u toku oba dana druenja bilo je na zavidnom nivou. Najimpozantnije to se dojmilo bila je krajika mladost koja je blistala na svakom koraku. Ovoliki broj mladih, okupljenih na jednom mjestu, zaista inponuje. Na sveanoj bini urueni su pobjedniki pehari ekipama uesnicima na nogometnom turniru. U konkurenciji veterana prvo mjesto pripalo je domainima, ekipi NK Krajinik Waterloo, drugi su bili veterani ekipe NK Krajinik Chicago, a trei ekipa NK Krajinik Saint Louis. Najbolji golman bio je Nedad abi, Chicago, najbolji strijelac Mustafa Mrljak, Waterloo, dok je najbolji igra bio Izet Durakovi, Waterloo. Pehar za fair play na kompletnom turniru pripao je ekipi NK Krajinik Chicago. Kod mladih, prvo mjesto pripalo je ekipi NK Krajinik Waterloo, a drugi su bili njihovi vrnjaci NK Krajinik iz

14. Krajiki teferi

08. august 2011. godine, broj 263

ReprezenT

7

TEFERI i oni koji ga istinski vole

Bobo Graanin sa priznanjem

Trgovako preduzee na veliko i malo

Sudo Luka d.o.o.Velika Kladua

VELIKA KLADUAStanovi u izgradnji "BLOK VII"(30 stanova)

Useljenje juni 2012.

Naselje "JOE" Velika Kladua

VAM

USLUZI! A NA

Rob

, ffe bar et, Ca ijal, ark Superm inski mater i v , Boje Grae jetaja rijal, nam Salon romate i, Elekt a pumpa, lakov nzinsk lati, Be raonica. A Autop

: centar ni

GSM: 061-159-731 Gra. materijal: 037-774-230 Knjigovodstvo: 037-774-225 Supermarket . P. Starog 91 037-774-234 Market Podzvizd: 037-718-333

tel. ++ 387 37 775 152 web site: www.grupex.ba

Stanovi za: "klju u ruke" 1.550,00 KM/m. Stanovi za: "roh bau" 1.250,00 KM/m. Garae: 900,00 KM/m.u o !!!! ov i N ud n po

Za klasu vii standardi opreme u stanovima

Gratis kuhinja po izboru u duini do 2,75 m Lift za etiri osobe

8

ReprezenT 08. august 2011. godine, broj 263Pisma italaca

Aktuelnosti

Sveano otvorena damija u naselju Hripavci - Balijevii

Posjeta Reisa

Damija kao ramazanski darBrojni musafiri i dematlije na sveanosti otvorenja novoobnovljene damije u dematu Hripavac

Musafe ef. Ceria opini Velika

Kladua sa okusom gorinepina Velika Kladua je osmog i devetog jula 2011. godine bila poaena prisutnou jednog izuzetnog musafira - vrhovnog muftije reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, doktora Mustafe ef. Ceria koji se jo jednom uvjerio u tradicionalnu krajiku gostoljubivost, kakvu panju teko da moe doivjeti na svojim silnim puteestvijama, ne samo po Bosni i Hercegovini, ve i do krajnjih granica kugle zemaljske. Uvaeni reis Ceri je zvanino prisustvovao trima dogaajima prijemu kod naelnika opine Velika Kladua Admila Mulalia, sveanoj sjednici Medlisa Islamske zajednice Velika Kladua (sa klanjanjem duma namaza u damiji u Todorovu) i otvoru damije u Begluku. U svojstvu Kladuanina-znatieljnika prisustvovao sam spomenutoj sjednici Medlisa IZ-e (Gradska sportska dvorana, 08.07.2011.) i otvoru damije u Begluku (09.07.2011.). Opa je ocjena da je reis na oba dogaaja (sjednica Medlisa IZe i otvor damije) stvorio (ipak) iznenaujue prijatnu atmosferu pobravi nepodijeljene iskrene simpatije. Uvaeni reis Ceri nije tedio rijei hvale za naelnika Mulalia iji intenzitet je iznenadio i samog naelnika, pri emu je otkrio da je naelnik Mulali zbog svog prezimena potomak nekadanje uleme, najuenijeg dijela ummeta Muhameda a.s.. Nema sumnje da je ovo imponiralo naelniku opine, a osobito trenutak kada je iz ruku uvaenog vrhovnog muftije u Bosni i Hercegovini primio jedan primjerak Kur'ana, kojih, kako je rekao reis, vjerovatno zbog autora prijevoda ove svete knjige, nema mnogo u BiH, to je znailo jo jednu dodatnu poast za naelnika opine Velika Kladua. Meutim, ono to je, vjerujem, izazvalo neuobiajeno oduevljenje prisutnih na sjednici Medlisa je izjava reisa da se ponosi svim Krajinicima bez obzira gdje bili na cijelom dunjaluku (iskreno vjerujem da primanje Krajinika reisa Ceria podrazumijeva i nas Kladuane!). Ipak, uvaeni musafir Ceri nije mogao dobiti najveu ocjenu za umjetniki dojam jer, opet iz taktikih razloga, naalost, nije iskoristio historijski trenutak da odradi ono to se kad-tad mora desiti. Nita nije nedostajalo vrhovnom muftiji, gospodinu Ceriu da, u najljepem moguem ambijentu-otvor damije i uz toliko hvaljenje nas Krajinika, javno (lino ili putem takoer prisutnog muftije Bihakog Hasana ef. Makia) obznani odluku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o ukidanju Fetve iz 1993. godine kojom su, da se prisjetimo, pripadnici Narodne odbrane tzv. APZB proglaeni otpadnicima od vjere islama - murtedima, po kom osnovu im se za sluaj smrti ne klanja denaza-namaz. Istina je i to da se famozna Fetva od prestanka rata ne primjenjuje, ali to, kako kae na narod, ne pije vode. Ona se mora formalno-pravno staviti van snage, tj. na isti nain kako je i donesena. Kladuani, procjenjujem veina njih, ne trae da eventualna odluka o ukidanju Fetve ima retroaktivno dejstvo (moda neko ima strah od toga!) jer ionako to pravna teorija, a ni pravna (sudska) praksa, u principu, ne dozvoljavaju. Dakle, dovoljno bi je bilo samo ukinuti i nita drugo! Da je to neophodno uiniti, pored ostalog, i iz praktinih razloga, potvruju primjeri za neke drave jo uvijek ratuju mada su davno zakopali ratne sjekire, a samo zbog toga to nisu formalno-pravno potpisali primirje. O tome koliko ta sitnica optereuje njihove bilateralne odnose u svim sferama nema potrebe posebno obrazlagati. Moda muftija Ceri smatra da jo uvijek nije doao trenutak za takvo to, a ako rauna na jo koji mandat na poziciji vrhovnog islamskog autoriteta u Bosni i Hercegovini, to zbilja moe jo trajati! A nama Kladuanina ne preostaje nita drugo nego da upuujemo dove Uzvienom Stvoritelju Allahu d.. da naem reisu Ceriu podari dobro zdravlje i dug ivot kako bi isti jednog dana i nekom drugom prigodom obesnaio Fetvu i konano zaustavio njene negativne implikacije kojih vjerovatno ni on sam nije dovoljno svjestan, a one podmuklo i na tanane optereuju meusobni ivot ljudi na ovim prostorima, a to ne rei i ivot Kladuana dijasporaca! Vaa ekscelencijo, gospodine Ceriu, zahvaljujemo vam se na hutbama koje ste slali na podruje naeg Medlisa (vjerovatno i susjednih). Imali ste puno pravo da nas na to podsjetite na sjednici Medlisa IZ-e Velika Kladua 08.07.2011. godine jer su one bez sumnje dale znaajan doprinos ubrzanijem prevazilaenju posljedica meumuslimanskog/meubonjakog/ meukrajikog/meubratskog sukoba na ovim prostorima u prethodnom ratu (svaki itatelj neka odabere sintagmu koja mu najvie odgovara), ali samo mi Kladuani znamo da efekti poruka iz Vaih hutbi nisu imali oekivani odjek i dejstvo (kamo puste sree da jesu!). Gospodine Ceriu, ako se jo jednom (za kraj pisanja) podsjetimo na Vau javno iznesenu konstataciju da se ponosite svim Krajinicima ma gdje oni bili, a u kontekstu pisanja o jo uvijek vaeoj Fetvi, ne bi trebalo da mi zamjerite na zakljuku koji iz svega navedenog proizlazi, a on sadrajno govori da se Vi ponosite i sa onim Kladuanima koji, dok je god sporna Fetva na snazi, imaju status otpadnika/odmetnika uzviene vjere islama! Velika Kladua, 28.07.2011. godine. Hajrudin Muhamedagi

O

KLJU - Prvog dana mubarekmjeseca Ramazana 1432. Hidretske godine, najveeg i najvrednijeg mjeseca u godini za Muslimane, sveano je otvorena etrnaesta novoobnovljena u ratu poruena damija na podruju Medlisa Islamske zajednice Klju. Damiju su izgradili mjetani ovoga naselja, a ast da sveano otvori njena vrata pripala je mjetaninu Osmanu Sadikoviu koji je za ovu priliku donirao dvadeset i est hiljada KM. Naselja Hripavci - Balijevii udaljena su od sredita Kljua deset kilometara. Prijeratnu damiju izgraenu 1965. godine srpski agresor je zapalio 1992. godine. Ovu novoobnovljenu damiju vlastitim sredstvima izgradili su mjetani na elu s mjesnim imamom Ekremom ef. Salinoviem. Prijanja damija bila je udaljena

Glavni imam ef. Ermin Vuki, naibu-reis Ismet ef. Spahi, muftija banjaluki Edhem. ef. amdi, te ministar Ahmet Egrli

tristo metara od ove pa su zbog malog prostora i udaljenosti mjetani postigli kompromis da se damija izgradi na novoj lokaciji. Zemljite za izgradnju je darivao Ekrem Sadikovi. Zahvalnost za ovako lijepo izgraenu damiju pripada i Erminu ef. Vukiu, glavnom imamu Medlisa Islamske zajednice Klju, te Edhemu ef. amdiu, muftiji banjalukom koji su mjetane esto pozivali na njenu izgradnju. Na sveanost uprilienu povodom otvaranja novoobnovljene damije u naselju Hripavci - Balijevii, brojnoj ulemi, predstavnicima javnog i politikog ivota USK-a i BiH dobrodolicu je uputio glavni kljuki imam Ermin ef. Vuki, a o samoj izgradnji neto vie je kazao Nedad Zukanovi, predsjednik Graevinskog odbora. Okupljenim vjernicima na sveanosti otvorenja damije u naselju

Hripavci uz iskrene estitke obratio se i naelnik opine Klju mr. Osman ehaji koji je naibu-reisu Islamske zajednice u BiH hadi hafizu Ismetu ef. Spahiu ovom prilikom uruio upotrebnu dozvolu za novoizgraenu damiju. U ime Vlade USK-a okupljenim vjernicima se obratio i estitke uputio ministar za pitanja branitelja i ratnih vojnih stradalnika Ahmet Egrli, a sveanost otvorenja damije u naselju Hripavci uveliao je svojim prisustvom i Safet Halilovi, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeu ministara BiH. Damije su mjesto gdje se pouava dobru, gdje se ini dobro, gdje se upuuje na injenje dobrih djela. U uvenoj suri El-Asr Allah. d.. kae: Sigurno su na gubitku svi osim onih koji vjeruju i ine dobra djela. Damije su mjesto uvanja nae duhovnosti, naeg identiteta, uputa i za ovaj i za budui svijet. Za to je toliko to cijenjeno djelo. Za to se damije i zovu Boje kue. Uprkos prvom danu Ramazana ovom velikom inu prisustvovao je veliki broj graana opine Klju i susjednih gradova USK-a. Rusmir KARAT

Aktivnosti Javne ustanove "Zavod za prostorno ureenje" Biha

Rekonstrukcija djejih igralita i

odravanje komunalne higijeneBIHA - Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje Biha u posljednje vrijeme zajedno s JKP Komrad, bazirala se na rekonstrukciju djejih igralita na podruju opine Biha, te neizostavnom odravanju komunalne higijene. S tim u vezi je i Javno preduzee Veterinarska stanica u iznosu od 6.000 KM izvrilo deratizaciju javne povrine uz otvorene kanale, kako bi se graani Bihaa zatitili od zaraze, a oien je i kanal Drobinice. - Velika panja usmjerena je na izgradnju turbeta na jami Bezdana, u koje je investirano cca. 50.000 KM. Radi se i podzid uz damiju u Gata i Sredice u Martin Brodu, istakao je Damir Feli, direktor JU Zavod za prostorno ureenje Biha. Sredstva za navedene radove zajedniki su uloili Opina Biha i Vlada USK-a, u visini od 475.000 KM. Kako je istakao direktor Feli, redovno se osim navedenog radi i na odravanju cesta, te horizontalne i vertikalne signalizacije. irom grada nedavno su na vidnim mjestima postavljena plava burad gdje graani mogu odbacivati plastinu ambalau. Plavu burad svakodnevno prazne radnici Komrada, te odvoze na pakiranje sa novonabavljenom presom za plastiku. Rusmir K.

Direktor Zavoda za prostorno ureenje Biha Damir Feli

Klokotu, s ciljem zatite temelja objekta i saobraajnice, te se vri i rekonstrukcija ceste na dionici Klokot-Papari. Otpoeli su i radovi ienja sjevernog lateralnog kanala na podruju Kamenice, Klokota i Papara, te ienja vodotoka toplica

Aktuelnosti

08. august 2011. godine, broj 263

ReprezenT

9

Uprkos injenici da Opina Cazin broji najvie nezaposlenih osoba

Cazin ima odreene prednosti u odnosu na ostaleCAZIN - Zbog teke ekonomske situacije u zemlji, svakog mjeseca na biroe za zapoljavanje prijavi se novi broj lica koji su u potrazi za poslom. Opina Cazin najmnogoljudnija je opina u Kantonu, ali i podruje sa najvie nezaposlenih osoba. Opinske vlasti su, ipak, optimistine, jer ova lokalna zajednica ima odreene prednosti u odnosu na ostale, tvrdi naelnik Nermin Ogreevi. Za Cazin i njegovu okolicu moe se rei da je poprimio obiljeja poslovno-trgovinskog centra Unsko-sanskog kantona. Brojni su izgraeni i otvoreni vele i maloprodajni poslovni centri sa znaajnim brojem uposlenih radnika. Uz to, tu je, vie vrijednih infrastrukturnih investicija od kojih se jedna tie samog centra grada. Graani Cazina, naime uskoro bi trebali dobiti moderno ureen gradski trg koji nosi naziv prvog predsjednika BiH, Alije Izetbegovia. Uz ove, naelnik Ogreevi naglaava da se realizuju i brojni manji infrastrukturi projekti, zahvaljujui prvenstveno stanovnicima 23 mjesne zajednice, koliko ih ova opina broji. Ipak najvei napori moraju biti usmjereni na stvaranju ambijenta za investiranja domaih i stranih poduzetnika, jer je to jedini nain da armija nezaposlenih doe do potrebnog radnog mjesta. Ogreevi tvrdi da je u Cazinu aktuelno nekoliko vrijednih investicija, koje e obezbjediti posao za nekoliko stotina radnika. - Opina Cazin puno nade polae i u projekat poslovne zone, za koju se oekuje podrka ovdanjih poduzetnika. Uporedo s tim, nastavie se stimulisanje poljoprivrednog sektora, budui da raste broj porodinih gazdinstava s organizovanom poljoprivrednom proiz- Naime, u ovoj godini u opinskoj kasi namijenjenih za poticanje razliitih vodnjom, istie naelnik Ogreevi. osigurano je pola miliona maraka grana agrara. Amel D.

Odrani javni zborovi u mjesnim zajednicama Gnjilavac, izmii i Majetii

Mjetani dogovorili prioritetne projekteCAZIN - Predstavnici Fondacije Mozaik i Opine Cazin, u saradnji sa savjetima mjesnih zajednica, 30. i 31. jula organizirali su javne zborove u mjesnim zajednicama Gnjilavac, izmii i Majetii, koje su odabrane za uee u projektu Za aktivne mjesne zajednice, koji financira Europska unija. Preko 160 mjetana koji su uestvovali na zborovima, dogovorili su prioritete koji e biti adresirani kroz akcije u zajednicama i za koje su odobrena sredstva u iznosu od 5.860 KM po zajednici. Kako bi se osigurao efikasan rad Savjeta Mjesne zajednice i stvorili uvjeti za druenje i razliite drutvene aktivnosti mjetana, a posebno mladih i ena, u Mjesnoj zajednici izmii je dogovoreno opremanje drutvenog doma, a u Majetiima finalizacija radova na drutvenom domu, dok su mjetani Gnjilavca odluili da se sredstva granta usmjere na asfaltiranje kolskog igralita i ureenje prostora za djecu i mlade. Vano je istai da je na zborovima uestvovalo preko 30 posto ena i isto toliko mladih, to je znaajan napredak u radu savjeta ovih mjesnih zajednica, koji pokazuje njihovu spremnost

Zahvaljujui sredstvima IFAD-a i Opine Bosanska Krupa

Poela rekonstrukcija eljeznog

mosta preko rijeke Une

za primjenu participativnih metoda rada i uvaavanje potreba i interesa svih kategorija stanovnitva, a posebno ena i mladih u donoenju odluka o lokalnom razvoju. Takoer, kao rezultat zagovaranja Fondacije Mozaik, za uee ena u radu savjeta mjesne zajednice, na izborima za lanove savjeta u mjesnim zajednicama Gnjilavac i Majetii odabrane su po tri ene, to ove mjesne zajednice izdvaja kao svijetle primjere, ne samo u opini Cazin, ve i u cijeloj BiH. Znaaj ovakvog naina rada naglasio je i savjetnik opinskog naelnika Hamdija Ljubijanki, koji je prisutnim na zborovima estitao na odazivu i istakao da najvea korist od projekta nee

biti samo konkretni rezultati planiranih akcija, ve usvajanje znanja, vjetina i praksi rada koje e omoguiti savjetima efikasan i uspjean antidiskriminatorni rad na lokalnom razvoju. Projekat provodi Fondacija Mozaik u partnerstvu sa Udruenjem ena Priroda iz Bratunca. Osim Europske unije, dio sredstava za provoenje projekta osigurale su i opine Cazin i ekovii. Cilj projekta je unapreenje rada savjeta ruralnih mjesnih zajednica u opinama Cazin i ekovii, i razvoj njihovih kapaciteta za primjenu participativnih metoda i ukljuivanje ena i mladih u rad savjeta. Amel D.

BOSANSKA KRUPA - eljezni most u prigradskom naselju Halkii u Bosanskoj Krupi do sada je rekonstruiran nekoliko puta u poratnom vremenu, ali su sve dosadanje sanacije i rekonstrukcije raene nekvalitetno i od loe odabranog materijala pa je ovaj most ponovo postao opasnost za sve koji se njime koriste. Bio je to razlog da Opina Bosanska Krupa temeljnu rekonstrukciju mosta u Halkiima ponudi kao projekat IFAD-u, meunarodnom fondu za razvoj. IFAD je projekat prihvatio i uz lokalno uee Opine Bosanska Krupa projekat e se uskoro poeti realizirati. Tim povodom naelnik opine

Bosanska Krupa Armin Halitovi boravio je u Sarajevu gdje je potpisao ugovor o slobodno moemo rei izgradnji novog mosta. Projektom je predvieno da se izvri sanacija eljezne konstrukcije, da se obnove obalne potpore, te izradi potpuno nova armirano betonska konstrukcija kolovoznog dijela koja e biti presvuena asfaltom. Na tenderu koji je raspisao IFAD posao je dobila domaa firma BC Gradnja, a ukupna vrijednost projekta je neto manja od 200.000 konvertibilnih maraka od ega je Opina Bosanska Krupa obezbjedila 63.000 KM. Radovi na ovom mostu poet e 20. augusta, a trebali bi biti zavreni u narednih 60 radnih dana. Rusmir K.

U susret konjikom Memorijalu "Alija Izetbegovi"

PREMIJEROVA PODRKAkrajikom kraljevskom sportuBIHA - Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovaa u svom je kabinetu primio Zijada Tahria, predstavnika Konjikog kluba Biha, kluba koji iza sebe ima izuzetne rezultate u konjikom sportu u BiH i van njenih granica. Tema razgovora bile su predstojee tradicionalne konjike trke - Memorijal Alija Izetbegovi, koji se odrava u ast prvog predsjednika Predsjednitva BiH, a kome je domain i organizator Konjiki klub Biha. Tradicija konjikog sporta u Krajini duga je nekoliko stoljea, a ljubav prema konjima i konjikom sportu zasigurno ovom drevnom nadmetanju daje epitet krajikog kraljevskog sporta. Grla iz BiH, a posebno iz Bihaa i USK-a, redovno osvajaju nagrade na konjikim turnirima u BiH i regionu. Ovogodinji Memorijal Alija Izetbegovi odrae se 03. septembra na hipodromu Bakaike bare uz uee grla iz BiH, Hrvatske, Maarske i Austrije. Dajui

Otvoren novi IMTEC-ov

Prvi IT shop u Cazinu

maloprodajni objekatCAZIN IMTEC Computer & Technology kao lider na tritu maloprodaje informatike opreme, iri mreu svojih maloprodajnih objekata. U petak, 29. jula, otvoren je novi shop u Cazinu, prvi IT shop takve vrste na podruju Unsko-sanskog kantona. Nalazi se u Mercator centru sa potpuno novim konceptom retail prodaje i najprestinijim brendovima iz segmenta infor- Prodajni prostor IMTEC-a u Cazinu matike opreme. - Otvaranjem nove poslovnice u Cazinu, Na hiljade zadovoljnih kupaca, svakodnevni elimo biti dostupni u svakom momentu kupci- rast obima poslovanja, te stalna ulaganje u promoma i sa njima ostvariti profesionalan odnos, ciju i infrastrukturu kompanije, dovoljna su garanciponuditi kvalitetan proizvod i besprijekornu ja da e IMTEC biti prepoznatljiv u ovom dijelu uslugu, navode iz IMTEC-a. Bosne i Hercegovine. A. D.

Susret Tahria i premijera Lipovae

punu podrku radu KK Biha i konjikom sportu uope, premijer Lipovaa je, kroz financijsku pomo, obeao aktivno uee Vlade USK-a u ovogodinjoj organizaciji Memorijala. U perspektivi, Konjikom klubu Biha potrebna su odreena financijska sredstva, kako bi se mogla realizirati odavno potrebna nabavka mladih grla, to je premijer Lipovaa podrao i to bi, ukoliko to situacija dozvoli, moglo biti realizirano u narednom vremenu. Aktivnim ueem premijera i Vlade USK-a, ovogodinji Memorijal Alija Izetbegovi, tako je dobio jo jednu dimenziju promocije USK-a i sporta koji je uvijek u srcima Krajinika imao posebno mjesto. Rusmir K.

10 ReprezenT 08. august 2011. godine, broj 263 Stazom ehida, buimskog viteza, Izeta Naniaosljednji put sklopi oi tog kobnog 05. augusta 1995. godine. Tog dana prestalo je da kuca junako, hrabro, bosansko, ratniko, viteko, a nadasve buimsko srce, srce ponosa i prkosa cijele Bosanske Krajine i Republike Bosne i Hercegovine. Stali su u red njegovi saborci da se posljednji put oproste od svog voe. Sagnuli su da poljube to vedro i prkosno lice junaka, umotano u bijele efine. Suze su tog dana lile kao kia. Plakao je Buim, plakala je Bosna i Hercegovina. U jednom trenutku se inilo kao da se cijeli svijet sakupio na jednom mjestu! Mukla tiina je zavladala! Jecaj, pla, tuga, bol za odlaskom legendarnog komandanta Izeta Nania, osjeali su se u zraku. Ta mala herojska arija postala je gluha i nijema, za sva druga zbivanja okolo. Zavladali su ok i nevjerica, da je zauvijek napustio nas na komandant Izet Nani i otiao stazom ehida, da bude komandant stroju hiljadama ehida koji su dali svoje ivote za odbranu domovine. Crni august! Peti dan u tom mjesecu! Dan kad je BiH ostala bez hrabrog ratnika, neustraivog viteza, legendarnog voe, ponosnog sina i prkosnog Bonjaka. Otar, vojniki i britki hod na elu Vitezova, dok su prolazili buimskom arijom, krasio je ovog borca. Mehku duu je pokazivao samo u razgovoru sa porodicama ehida i opratanju od svojih saboraca ehida. Junako srce, dok je rame uz rame iao sa borcima 505. Viteke buimske brigade na prve linije razgranienja. Skromnost i skruenost, ne izdvajajui se po vojnom inu i mjestu na koje je bio postavljen. Njegova dobronamjernost i merhametluk ogledali su se dok je sa svojim saborcima dijelio i posljednji zalogaj u tom ratnom vihoru i crnom vilajetu koji se nadvio nad Buimom. Otroumnost, energinost i hrabrost, najkrae reeno bio je ovjek sa velikim ljudskim vrijednostima. Ostae zapamen kao borac i starjeina, spreman uvijek na nove herojske podvige, vedar i nasmijan. Njegovi govori pred postrojenom 505. Vitekom brigadom davali su nadu, euforiju i entuzijazam do konane i slobodne Republike Bosne i Hercegovine.

IzborBOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE i HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OPINSKI SUD U VELIKOJ KLADUI Broj: 23 0 I 003202 09 I Velika Kladua, 16. 06. 2011. godine

P

od naih ehida i poginulih boraca, koje treba da pamti svako od nas. I danas ti datumi treba da budu dio naeg sjeanja na dane pogibije najveih bosanskih sinova, kad ugradie svoje ivote u odbranu domovine.

Sjeanje, ne i zaborav!odine idu, prolaze, sa njima i sjeanje blijedi, ako to dozvolimo! Uimo nae potomke o jednoj istini, istini o pravdi i borbi! Uimo ih, jer u naim kolama to ne ue! U kolama su tri historije! La i istina nikad nisu mogli zajedno! Ne zaboravi narode, nae pale ehide i bijele niane irom cijele Bosne! Pamti i sjeaj se njihovih otvorenih oiju, nisu stigli svijeta da se nagledaju! Nisu gledali svoje roeno potome, sad ve odraslo mome i djevoje! Pamti one efine umrljane krvlju, bijelom kanafom su vezani, u mezar sa bismilom sputeni, tad su i posljednji put vieni! Proteklih dana je bila godinjica pogibije rahmetli brigadnog generala Izeta Nania. Neka njemu i drugim ehidima Allah d. podari lijepi dennet i veliki rahmet njihovim herojskim duama!

G

PINSKI SUD U VELIKOJ KLADUI, po sudiji Samira Jahjefendi, u izvrnom postupku traioca izvrenja Procredit Bank d.d. Sarajevo Filijala Biha, protiv izvrenika Devad Rizvi i Rizvi Zijada iz Velike Kladue, Podzvizd bb, za izvrenje na nekretnini namirenja novane trabine v.s.p. 66. 057, 39, donio je dana 26.04.2011. godine sljedei:

O

Borbu i svaki pedalj slobodne zemlje smatrao je vanijim od vlastitog ivota. Bedem odbrane nae Bosanske Krajine, in generala dobio je posthumno. Brigadni general Izet Nani, odlikovan je i ordenom heroja oslobodilakog rata. Ne osjeti na Izo miris slobode, bila je tu, vijorila se nad naim krajem, ipak Vitez od Buima zauvijek nas je napustio! I danas, nakon 16 godina, ista ona gorina i knedla u grlu, bol u prsima, a i kia nad Bosanskom Krajinom. Pada kia, padaju krajike suze za jednim od najveih sinova Bosne. Plae Buim i oplakuje svog heroja. Padaj kio, ali ne moe saprati svaki grumen bosanske zemlje natopljen krvlju ehida! ak ni danas se ne mogu nai prave rijei u ovom bolnom trenutku! I danas uspomene kao peat urezane i opomena da lik i djela generala Izeta Nania ne smiju biti zaboravljena. 10. maj, 30. juni, 15. april, 27. juli, 25. oktobar, 05. august i tako skoro svaki dan u mjesecu i godini u ratnom vihoru od 92. do kraja 95. godine. Neko e se zapitati ta predstavljaju ti datumi. Ne, to nisu obini datumi. TO SU DATUMI OBAVEZE, SJETE, NEZABORAVA I VJEITOG PAMENJA! Datumi iz novije historije Bosne i Hercegovine, kad smo se opratali

ZAKLJUAKo prodaji nepokretnosti1. Odreuje se ponovna prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti oznaene kao k.. 612/1 zvana Dundarite u naravi kua i zgrada u povrini od 255 m, dvorite u povrini od 500 m, i njiva u povrini 4.300 m upisana u ZK uloak broj 273 k.o. Podzvizd, to odgovara k.. 1006/2 k.o. Podzvizd po novom katastarskom operatu. 2. Roite za prvu prodaju nepokretnosti odrat e se dana etvrtak, 18. 08. 2011. godine u 11, 00 sati u zgradi Opinskog suda u Velikoj Kladui, kancelarija br. 13, na koje se pozivaju trailac izvrenja, izvrenik i zainteresirana lica kao kupci. 3. Nepokretnost iz take 1. vlasnitvo izvrenika Rizvi Devada, s dijelom od 1/1, a na kojoj je upisao zaloeno pravo u korist traioca izvrenja. Nepokretnost se nalazi u posjedu izvrenika i slobodna je od stvari. 4. Vrijednost nepokretnosti utvruje se u iznosu od 146.209,92 KM. 5. Na ponovnom prvom roitu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne moe prodati ispod utvrene vrijednosti iz take 3, a to iznosi 73.104, 96 KM. 6. Na roitu za javno nadmetanje kao kupci mogu uestvovati lica koja su do poetka nadmetanja poloila osiguranje koje iznosi 10.000,00 KM. Prije poetka nadmetanja ova lica su duna Sudu predati dokaz da su osiguranje platili na depozitni raun ovog suda broj 1980011080000414 kod KIB banke dd Velika Kladua, a najkasnije do 15. 08. 2011. godine. Ponuaima ija ponuda nije prihvaena, osim za tri najbolja ponuaa, vratit e se osiguranje odmah nakon zakljuenja javnog nadmetanja. Roite za javno nadmetanje odrat e se i kad prisustvuje samo jedan ponua. 7. Ponua s najviom ponudom na roita plaa ukupnom prodajnu cijenu umanjenu za poloeno osiguranje polaganjem cijene Sudu u roku od 30 dana. Ukoliko ponua s najviom ponudom ne deponira prodajnu cijenu u ovom roku, Sud e zakljukom proglasiti prodaju tom ponuau, koji treba da u roku od 30 dana prijema ovog zakljuka Sudu deponira prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponua ne poloi cijenu u predvienom roku, Sud primjenjuje ova pravila i na treeg ponuaa. U sluaju da sva tri ponuaa s najviom ponudom ne ispune svoje obaveze plaanja prodajne cijene u odreenim rokovima, Sud e oglasiti da prvo roite nije uspjelo i zakazati drugo roite u roku od 30 dana. 8. Shodno odredbi lana 75. st. 1. i 2. Zakona o izvrnom postupku (Sl. Novine FBiH br. 32/03 i 33/06), kupac preuzima slunosti i stvarne na predmetnoj nepokretnosti. 9. Trokovi poreza i takse u vezi s prodajnom nepokretnosti plaa kupac. 10. Ovaj zakljuak objavit e se na oglasnoj tabli Suda, a stranka moe, o svom troku, zakljuak objaviti i u sredstvima javnog informiranja.

Stazom ehidaPenjem se, noge od kamena, tijela stamena, treba mi vremena, da vazduh udahnem... mezar ti dotaknem pred njim se zareknem, da tvoja djela i dalje e ivjeti. Otiao si stazom ehida, tebe i brata majka izgubi iz vida, dao si ivot za slobodu Bosne El Fatiha tebi pred duu, o ponosni krajiki sine!(Posjeta turbetu generala Izeta Nania) Pie: Aldijana Mustafi

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton OPINA VELIKA KLADUA

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Una-Sana canton Municipality of Velika Kladusa

OPINSKI NAELNIKpinski naelnik Opine Velika Kladua, putem Slube prostornog ureenja, komunalnih i stambenih djelatnosti Opine Velika Kladua, na osnovu Odluke o postupku, uslovima i nainu legalizacije bespravno izgraenih graevina na podruju opine Velika Kladua (Slubeni glasnik Opine Velika Kladua, broj: 7/11) upuuje

MAYOR OF MUNICIPALITYInom, smatra se graevina ili njen dio izgraen bez odobrenja za graenje, graevina u ijoj je izgradnji odstupljeno od odobrenja za graenje i graevina dograena ili nadzidana bez odobrenja za graenje.

O

JAVNI POZIVinvestitorima bespravno izgraenih objekata na podruju opine Velika Kladua

POZIVAJU SE investitori bespravno izgraenih objekata na podruju opine Velika Kladua da, ukoliko to do sada nisu uinili, najkasnije do 03.02.2012. godine, podnesu zahIV tjev za legalizaciju bespravno izgraenih objekata (graevina) sa podaInvestitori koji podnesu zahtjev cima o objektu, mjestu gradnje i vremenu poetka gradnje. Zahtjev za za legalizaciju do 03.02.2012. godilegalizaciju duni su podnijeti i inve- ne bie osloboeni posebne naknastitori bespravno izgraenih objeka- de za legalizaciju graevina. ta, koji su kod nadlene Slube prijaV vili bespravno izgraeni objekat, a nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju. Obrazac zahtjeva za legalizaciju bespravno izgraenog objekta i sve II dodatne informacije o postupku legaNakon isteka roka iz take I. lizacije bespravno izgraenog objeknee se moi podnijeti zahtjev za ta, mogu se dobiti u Odsjeku za prolegalizaciju bespravno izgraene storno ureenje i graenje u zgradi graevine, shodno odredbama lana Opine Velika Kladua ili putem tele126. Zakona o prostornom ureenju i fona broj 037/770-030, lokal 24. graenju (Slubeni glasnik USK-a, broj: 11/10). OPINSKI NAELNIK III Bespravno izgraenom graeviAdmil Mulali

Sudija Samira Jahjefendi Pouka o pravnom lijeku: Protiv ovog zakljuka nije doputen pravni lijek.

Aktuelnosti/Marketing

08. august 2011. godine, broj 263

ReprezenT

11

Uai Kur'ana otvorili "Slobodarske dane vitekog grada Buima"

Uestvovali mnogi svjetski poznati uai Kur'anaPrijemom zvanica kod naelnika opine, obilaskom Muzej sobe 505. Viteke brigade, polaganjem cvijea, uenjem fatihe i jasina na ehidskom turbetu, te uenjem Kurana pred oko 2.000 vjernika, otvorena je manifestacija Slobodarski dani vitekog grada Buima. Ideju za manifestaciju uaa Kurana dao je prije jedanaest godina tadanji glavni imam buimskog medlisa, Sabahudin ef. Sijamhodi.BUIM - U Buimu je otvorena esnaesta tradicionalna manifestacija Slobodarski dani vitekog grada Buima 2011, kojom prilikom je naelnik opine Buim, Mirsad ahinovi, primio goste i uzvanice, da bi nakon toga zajedno posjetili Muzej sobu 505. Viteke brigade. Nakon zajednikog iftara u veernjim satima posjetili su centralno ehidsko turbe, gdje su poloili cvijee, prouili jasin i fatihu pred due ehida, to je i tradicija ove manifestacije. Nakon toga su svi zajedno uz prisustvo oko 2.000 vjernika pratili 11. tradicionalnu manifestaciju uaa Kurana, na platou ispred Mjeovite srednje kole Buim. Do sada su u jedanaest godina manifestacije ue- Kovaevi. stvovali mnogi svjetski poznati uai Inae, Bilal je najmlai uesnik i Kurana, hafizi iz Bosne i pobjednik ovogodinjeg mektebskog Hercegovine, Turske, Egipta, Irana i takmienja u kategoriji kirajeta na nivou medlisa, dok je Najmlai uesnik uaa njegov brat Jasir Kur'ana Bilal Kovaevi Kovaevi pobjednik mektebskog takmienja u kategoriji kirajeta za stariji uzrast na nivou Rijaseta Bosne i Hercegovine. Uai Kurana takoer su bili i Naim ef. Sandaka. Ovogodinji uai Hamzabegovi, te gosti iz Turske, Kurana su bili hafiz Suad ahinovi profesori Feruh Karabadak i Salih po jedanaesti put, zatim hafiz Dogan. Muhamed uti, kao i Senahid ef. Inae, manifestaciju Slobodarski Maki, te braa Bilal i Jasir dani vitekog grada Buima 2011 otvorio je predsjednik Sa prijema kod naelnika Organizacionog odbora Agan Buni, koji je istakao da e ova manifestacija iz godine u godinu jaati, te pozvao graanstvo da praenjem manifestacije koja e trajati sve do 15. augusta, da podrku ovoj najveoj manifestaciji u Bosni i Hercegovini ovakvog tipa. Prilikom otvaranja manifestacije obratio se i naelnik opine Buim Mirsad ahinovi, a nakon zavretkaUenje jasina na ehidskom turbetu

uenja Kurana, prisutnima se obratio izaslanik reis-ul-uleme Mustafe ef. Ceria, bihaki muftija Hasan ef. Maki, koji je estitao uaima Kurana, te postaima post, i pohvalio organizatore manifestacije, koji su programske sadraje prilagodili danima Ramazana. Na kraju su na platou ispred

kole zajedniki klanjali jaciju i teravih namaz. Inae, tokom veeri je putem dva video zida prenoena ova manifestacija, a istovremeno je prikazan i dokumentarni film o legendarnom komandantu, rahmetli generalu Izetu Naniu, a na video zidu su pokazane slike ehida u znak sjeanja na njih. Nedib VUELJUae Kur'ana pratilo je oko 2000 vjernika

LIJEPO I KVALITETNOLIMOVIGRAEVINSKA LIMARIJARavni Sendvi Trapezni Imitacija crijepa

Bosna i Hercegovina Biha Ivana Gorana Kovaia1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladua, Ibre Miljkovia-Ue br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba

Ahmeta Fetahagia bb, Velika KladuaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

- pregledi za sanitarne listove - ona dijagnostika - interna medicina - lijeenje dijabetesa i oboljenja titnjae - specijalistike konsultacije - ultrazvuna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija - magnetna rezonancija

GRAEVINARSTVO

* VISOKO I NISKOGRADNJA *

vaja ude izd Iz pon KI

mo:E-MAIL: krpromet@bih.net.ba info@kendic-promet.com

R OL O U !! L E DI ! PREG

VELIKA KLADUATel/fax: 037 778 689 Mob: 061 580-650, 061 815-533

www.kendic-promet.com

12

ReprezenT

08. august 2011. godine, broj 263

reportaa

08. august 2011. godine, broj 263

ReprezenT

13

Odran Peti jubilarni Festival zaviajne narodne muzike

"Amerikanac" ovogodinji pobjednik FestivalaMensur Bajrektarevi Dimnjiar - drugo mjesto po glasovima publike

ELIKA KLADUA U pretprolu subotu naveer u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladui odran je peti, jubilarni Festival zaviajne narodne muzike Velika Kladua 2011. Ovim posljednjim, i izvan svake sumnje, najbolje organiziranim i najsadrajnijim kulturno-zabavnim dogaajem u okviru ovogodinjih Kladukih dana kulture 2011, sputena je zavjesa na kulturne dogaaje u ovoj opini za ovu godinu. Na ovogodinjem Festivalu izvedeno je 28 kompozicija od ega 19 kompozicija i tri narodna kola u takmiarskoj konkurenciji, koji su se natjecali za festivalsku nagradu Zlatni slavuj, a ostale u revijalnom dijelu programa. Organizatori Festivala bili su Opina Velika Kladua na elu sa opinskim naelnikom Admilom Mulaliem, kao generalnim pokroviteljem i Muzika produkcija Velkaton iz Velike Kladue. Veliki Festivalski narodni orkestar koji je radio na realizaciji svih muzikih izvedbi na jubilarnom,

V

A ad Es io: m pre Pri

BA

G NA

I

Festival otvorio Opinski naelnik Admil Mulali

Elvedin Krili - Edo prima nagradu

Petom kladukom festivalu brojao je 23 lana, a njime je rukovodio Sead Puri, u ijoj su strukturi bili zastupljeni svi tradicionalni muziki instrumenti. - Dobro doli u zaviaj pjesmom opjevan, ve je tradicionalan pozdrav voditelja programa! Ovim rijeima je Oliver Mlakar pozdravio posjetioce u Gradskoj sportskoj dvorani koja je bila dupke puna, nakon ega je bez najave prologodinji pobjednik Muhamed Mujkanovi izveo pobjedniku pjesmu Tugo moja ima li ti lijeka, a Zehra Deovi izvela sevdalinku Ja u opet na teferi doi. Nakon ovog uvoda u izvanrednu veer muzike i druenja, sa nekoliko pozdravnih reenica, Festival je proglasio otvorenim opinski naelnik Admil Mulali, u svojstvu generalnog pokrovitelja.

Sejo Piti preuzima nagradu

lanovi Strunog irija koji su odluivali koja je najbolja kompozicija, interpretacija, aranman, tekst i narodno kolo, bili su prof. Slobodan Vidovi, predsjednik irija, Zehra Deovi, estradna umjetnica, Mukadesa Suljevi, muzika urednica Radija BH 1, Enver adinlija, urednik Federalne televizije BiH, Sinia Kajmakovi, direktor produkcije Renome, dr. Stjepan Arnold, muziar pedagog i prof. elimir Perkovac, muziar pedagog. Ovaj ocjenjivaki iri sainjen od najboljih muzikih strunjaka u BiH, nakon svih izvedenih kompozicija, povukao se i donio jednoglasne odluke, na koje niko do sada u protekle etiri godine, pa tako i ove, nije imao niti jednu primjedbu. Prema Odluci irija, ovogodinji dobitnici nagrada Zlatni slavuj za najbolju kompoziciju pripao je Mirsadu Jaroviu, iz St. Louisa, drava Missouri u Americi, za izvedbu pjesme Znaju godine. Zlatnog slavuja za najbolju interpretaciju osvojio je Sejo Piti s pjesmom Cesta ka moru, Zlatnog slavuja za najbolji aranman osvojio je Mevludin Cetin, za pjesmu Pjesmo moja, moje blago koju je izveo Zuhdija - Zuki Seferagi. Treba istai da su isti araner i izvoa, i 2008. godine osvojili ovu nagradu. Za najbolje kolo Zlatnog slavuja osvojilo je Dinino koncertno kolo autora Elvedina - Ede Krilia. - Trideset se godina bavim muzikom i mislim da nije mogla stii bolja nagrada, a kojoj se ni u snu nisam nadao. Inae, ivim i radim u St. Louisu i tamo se bavim muzikom. Moram priznati da je meni ovo najsretniji dan u ivotu jer ova nagrada dolazi sa jednog izvanredno organiziranog i kvalitetnog festivala, a nagrada je posebno draga jer je dola od strane najstrunijih ljudi iz ove oblasti koje ima naa zemlja, kazao nam je izmeu ostalog Mirsad Jarovi, ovogodinji pobjednik Festivala. Ono po emu je prepoznatljiv Festival zaviajne narodne muzike jeste da svi posjetioci odluuju u izboru svoje najbolje muzike numere. Tako je sa

189 glasova publike Zlatnog slavuja osvojio Kladuanin Hasib Murti sa pjesmom Uvee mi miriu djevojke. Inae, pobjednika pjesma publike osvojila je i Zlatnog slavuja za najbolji tekst kojeg je napisao Sead Puri. Podsjeamo da je Hasib Murti i 2009. godine osvojio nagradu publike pjesmom Hej Krajino moja majko. - Meni ovo nije prva nagrada na Festivalu u mom gradu, ali jeste jedna od najdraih jer dolazi od onih koji vole i sluaju moju muziku, kazao nam je Hasib Murti, dobitnik Zlatnog slavuja publike. Na proglaenju najboljih uruene su i specijalne nagrade Festivalska zlatna petica koje su osvojili opinski naelnik Admil Mulali, SeadPobjednik Festivala Mirsad Jarovi

Puri, Slobodan Vidovi i Oliver Mlakar. Zlatnu plaketu za razvoj i doprinos Festivala Seadu Puriu uruio je Dilvad - Dado Feli, direktor produkcijske kue Dado Music i direktor Bihakog festivala. - Ovim Festivalom mi smo na najbolji mogui nain zaokruili nae ovogodinje Kladuke dane kulture 2011 koji su bili sadr-

lanovi irija Enver adinlija, Zehra Deovi, Mukadesa Suljevi i Sinia Kajmakovi

Grupa "Runolist" oduevila publiku

lanovi irija Slobodan Vidovi, elimir Perkovi i Stjepan Arnold

Sead Puri prima nagradu od produkcijske kue "Dado music"

Dvanaestogodinji sevdalija "zvijezda veeri"ve godine publika u Velikoj Kladui je imala priliku vidjeti i uti slijedee izvoae i njihove pjesme: Zehru Deovi, (Ja u opet na teferi doi), Duka Kulia, (Sarajevo + Ti meni lae sve), Jasminu Puri, (Plaha rijeka), Vladimira kareca, (Moj bagreme bijeli), Ibru Bublina (Srdo moja) i Edu Krilia, (Veselica-harmonika). Ovi izvoai, uz Muhameda Mujkanovia, prologodinjeg pobjednika, nastupili su u revijalnom dijelu programa. Meu ovim izvoaima posebno su oduevila dvojica, ovdanjoj javnosti nedovoljno poznati, Ibro Bublim, dvanaestogodinjeudo od djeteta u izvedbi sevdalinki to su posjetioci prepoznali i nagradili ga najburnijim aplauzom veeri, te Zagrepanin Vladimir karec, inae majstor borilakih vjetina i veliki ljubitelj dobre pjesme, sevdalinke posebice. I on je bio nagraen burnim aplauzom, a Elvedin - Edo Krili je uistinu virtouz na harmonici.

O

Hostese sa miljenikom publike Ibrom Bublinom

U takmiarskom dijelu programa nastupili su ovim redoslijedom: 1. Mutuluk kolo (Sead Puri i Festivalski orkestar) 2. Ivan Grubei (Krajiki san)

3. Ramiz Miljkovi (Voli svoj grad) 4. Zuhdija Seferagi-Zuki (Pjesmo moja, moje blago) 5. Vinko Brnada (Kad se slomi i posljednja nada) 6. Mersa Miljkovi (Nemoj nikad) 7. Andrija tevani ( Polomljene avlije) 8. Hako Omanovi (Svi putevi vode tebi) 9. Grupa Runolist Bos. Petrovac (Lutalica) 10. Dinino koncertno kolo ( Elvedin Krili harmonika) 11. Mirsad Jarovi (Znaju godine) 12. Raid Poturi (Majka) 13. Muhamed Mujkanovi (Djevojke se pomamile) 14. Mensur Bajrektarevi-Dimnjiar (Pozdravljam te hej, Krajino) 15. Ibro Selmanovi (Dua blista sva od sree) 16. Fadil Hukanovi (Poeljelo srce Bosne) 17. Hasib Murti (Uvee mi miriu djevojke) 18. Ramiz Brki (Vrati se jarane) 19. Slobodan Lali (Dani koji dolaze) 20. Sejo Piti (Cesta ka moru) 21. Ferid Avdi (Poeljela harmonika) 22. Kolo Kladuka minua (Sead Puri i Festivalski orkestar).

Ekipa ton-majstora

Prebrojavanje glasova publike

Zuhdija Seferagi prima nagradu od opinskog naelnika

Dosadanji pobjednici ovog prestinog Festivala Strunog irija i publike bili su:1. Rifat Tepi (Na kapiji Bosne), Hako Omanovi (ta to pue od Velike Kladue) 2. Esad Mujki - iki (Daleko od voljenog grada) po ocjeni i irija i publike 3. Vinko Brnada (Vratite se dobri ljudi), Hasib Murti (Hej Krajino moja majko) 4. Muhamed Mujkanovi (Tugo moja ima li ti lijeka), Hako Omanovi (Malo mjesto, a veliko ime) 5. Mirsad Jarovi (Znaju godine), Hasib Murti (Uvee mi miriu djevojke).

ajni i disperzirani ovoga puta u mjesnu zajednicu Vrnogra. O kvalitetu i sadraju uprilienih manifestacija najbolje pokazuju posjete i organizacija, a to je sve zaokrueno ovim Festivalom. Sama injenica da je pobjednik doao iz Amerike i da nije sa ovih prostora, potvruje njegov znaaj i kvalitet koji je prepoznat ak i ire nego u granicama BiH, kazao nam je naelnik Mulali. Cjelokupna ocjena jubilarnog Petog po redu Festivala zaviajne narodne muzike Velika Kladua 2011 ogleda se u dobroj organizaciji i pripremi, te samoj realizaciji, a sve zahvaljujui dosadanjem iskustvu i linom angaovanju svakog lana Organizacionog odbora kojeg je predvodio njegov predsjednik Admil Mulali. Ovogodinji Festival, iako je to i do sad injeno, posebnu panju je posvetio kostimima uesnika ovog festivala, ali i izgledu na pozornici za to se brinula posebno angairana ekipa frizerki. Treba istai da je za ovogodinji Festival Zaviajne narodne muzike Velika Kladua 2011. godine pristiglo 87 autorskih radova. Savjet je u iri izbor odabrao 28 autorskih radova od ega je 25 pjesama i tri narodna kola. Na ovom Festivalu se inae maksimalno moe izvesti 18 novih pjesama i tri narodna kola. Umjetniki savjet izvrio je navedeni odabir pjesama koje su izvedene i koje e se vrtjeti na ovdanjim radio

stanicama. Pored profesionalnog osiguranja, organizatori su na raspolaganju imali i hostese koje su bile zaduenje za pripremu i dovoenje izvoaa na scenu. Ovogodinja scena bila je takoer jedno osvjeenje, a nju je projecirao i postavio Dilvad Dado Feli iz Bihaa, profesionalac u muzikim vodama, to se svakako i primijetilo. Cijeli program snimala je profesionalna ekipa snimatelja na osnovu ijeg e se rada uskoro u organizaciji Muzike produkcije Velkaton u prodaji pojaviti DVD i CD. Na kraju, treba istai da je Festival zaviajne narodne muzike jedina manifestacija u Velikoj Kladui, a vjerovatno i znatno ire, ija organizacija, kvalitet i kvantitet sadeaja, imaju uzlaznu liniju u organizaciji i prezentaciji. Podsjeamo da je Prvi Festival, na istom mjestu, odran 2007. godine.

Posljednji nastupio Ferid Avdi

Pobjednik publike Hasib Murti

14

ReprezenT 08. august 2011. godine, broj 263

Poljoprivredni kutak

Kooperativna poljoprivredna proizvodnja

Specijalizirana poljoprivredna zadruga

Vi nama povjerenje, mi vama isplatu na vrijeme!

Ovogodinja proizvodnja jagode u granicama plana, a maline i kornioni iznad planamin Pandi, poljoprivredni proizvoa iz Polja kod Velike Kladue i kooperant Specijalizirane poljoprivredne zadruge Agromerkantilija, okonao je svoju ovogodinju berbu jagoda i malina sa kojima je najvei pojedinani kooperant ove Zadruge. Loe vremenske prilike ove godine bile su izuzetno nepovoljne posebno za uzgajivae jagoda. -Ova godina je bila izuzetno teka za uzgajivae jagoda jer je bilo mraza, leda i kie u kontinuitetu od 12 dana, i to ne bilo kakve kie, ve na momente i proloma oblaka. Zbog obilnih i dugotrajnih kia velika koliina zasada jagoda je stradala, kako zbog kie, tako i zbog mraza i leda. Prinosi na mojoj parceli konkretno su podbacili za vie od 50 posto, a bilo je tako lije-

Vlastita dnevna proizvodnja

150 tona kornionasvemu je najvanije da je otkup zagarantiran i da je isplata na vrijeme. Zar sve ovo nisu razlozi da se ljudi vie ponu okretati poljoprivrednoj proizvodnji od koje porodica solidno moe ivjeti, naravno, ako je zainteresirana za posao i istrajna na putu uspjeha, pojasnio je Pandi. Za ve zasaenih pet dunuma jagoda, Pandi je od svoje Zadruge dobio sadnice, folije i sistem za navodnjavanje, ostalo to je potrebno, obezbjedio je sam. Ove trokove kroz plasman proizvoda Pandi je obavezan vratiti kroz dvije naredne berbe i to je velika pomo Zadruge koja na taj nain podrava svoje koo-

E

na njegovom imanju koje je kupio poetkom ove godine. Radi se o naputenom imanju sa 70 dunuma zemlje na kojoj je Pandi ve zasadio jagode iz kooperantskih odnosa, te planira sadnju jo jagoda za svoje potrebe, ali i sadnju novih parcela malina. - Kupio sam 70 dunuma zemlje, od kojih e oko 50 stalno biti namijenjeno za plantanu proizvodnju. Na jednu parcelu u posaditi orahe, a ve naredne godine ubirat u plodove jagoda i malina sa oko 17,5 dunuma ukupne povrine, dodao je Pandi. U namjeri da malo pojasni ta sve treba da se uspije u ovom osjetljivom poslu, Pandi

Emin Pandi na parceli novih zasada jagoda

Dnevna priprema i isporuka oko 150 tona krastavaca

Ovogodinji dobri prinosi bit e naredne godine duplo vei- Ovogodinja vlastita proizvodnja i otkup jagoda su podbacili, ali su ipak bili u granicama naih planova. Meutim, treba istai da je na loije prinose kod naih kooperanata utjecalo vrlo loe vrijeme koje je zadesilo uzgajivae jagoda. elim dodati da smo ve posadili novih 250 dunuma jagoda i 400 dunuma malina tako da e proizvodnja slijedee godine biti udvostruena. Oekujemo takoer vee prinose i korniona kojih emo ove godine otkupiti i na trita Evropske Unije i Rusije plasirati oko 6.000 tona. Sve otkupljene koliine jagoda smo isplatili naim kooperantima, a sve je spremno da krenemo i sa isplatom malina. Sa sto posto smo ve avansirali nabavku 500.000 baznih sadnica malina. Ovdje treba istai da bazne sadnice znae da u naredne tri godine kooperant dobiva vlastite sadnica F1 iz bazne sadnice u neogranienim koliinama tako da za novo proirenje proizvodnje ne trebaju nabavljati nove sadnice,

po krenulo, kazao nam je Emin Pandi, poljoprivredni proizvoa. Kada su u pitanju maline, tu je pria potpuno drugaija i daleko povoljnija jer ovo jagodiasto voe u odnosu na jagodu kasnije dospijeva. Ove godine sam sa tri dunuma nasada ubirao dvije tone malina po dunumu i to je, ne dobar, ve odlian prinos. To znai da su jagode podbacile, a maline prebacile moje planove, pa sam opet dobro proao. Ono to je bitno i za mene i sve druge kooperante nae zadruge je injenica da su sve koliine otkupljene, da tu nema ogranienja, da su cijene za sada vrlo prihvatljive i to je takoer veoma vano, plasirane koliine jagoda su isplaene a sve je spremno za isplatu narednih dana i isporuenih malina. kazao nam je Pandi. Na sagovornik Emin Pandi je odluan u namjeri da se ozbiljno i profesionalno bavi poljoprivrednom proizvodnjom i da istu proiruje i usavrava. U namjeri da provjerimo ta ovaj poljoprivredni proizvoa i kooperant trenutno radi, posjetili smo ga

kae: -Potrebno je imati zemljite, ali ono nije niti dovoljno niti je osnovna pretpostavka. Od svega je najvanije raditi kada je to potrebno. Potrebno je nekoliko mjeseci i raniti i kasniti, kako bi se poslovi zavravali na vrijeme. Prispjeli poslovi u poljoprivredi ne mogu se odgaati ve se moraju pravovremeno obavljati. Sve ostalo, ako je potrebno, obezbjedi zadruga, sadnice, prihranu, materijal za navodnjavanje i sve ostalo. Svakako, u

Sistem za navodnjavanje na parceli Emina Pandia

perante. Pitali smo Pandia o iskustvu i odnosima sa Specijaliziranom poljoprivrednom zadrugom Agromerkantilija, bez koje bi vjerovatno tee uspijevao ostvariti dobre rezultate koje istie i sa kojima se ponosi. - Da ne vjerujem u bonitet i korektan odnos Agromerkantilije i da ona nije sigurna kao partner, zasigurno ne bi ulazio u kupovinu novih povrina zemlje i proirivao proizvodnju. Ova Zadruga, ne da je dobra, ve je puno bolja od drugih i tu nam je na dohvat ruke to objeruke treba koristiti, naravno na obostrano zadovoljstvo. Cijene koje trenutno postiemo su vie nego dobre, ali trebamo se sloiti i imati u vidu injenicu da cijene diktira trite. Nama je Zadruga izva