ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-246-247-1842011 1/31

BIHAĆ: Posjeta predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića

Rekonstrukcija Staroggrada i stare džamije

Str. 02

Brojnim aktivnostima otpočelaakcija „April - mjesec čistoće“

VELIKA KLADUŠA:

SANSKI MOST:

BOSANSKA KRUPA:

Str. 24

Str. 10

Str. 13

Potpisan ugovor za četvrtidio regulacije potoka Kalender

Postavljeno jedanaest parkomata:

Poboljšati naplatu parking prostora

Uskoro tender za izbornajpovoljnijih izvođača za

izgradnju centralnoggradskog trga

NAJAVLJENA MOGUĆNOSTzapošljavanja 40 hiljada ljudi

BUŽIM:

◙ BROJ 246/247 ◙ 18. APRIL 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

Obostranaspremnost

za otvorenuI NESEBIČNU SARADNJU

Trg vrijedan prekoDVA MILIONA MARAKA

Str. 07

Delegacija Općine Velika Kladušaboravila u službenoj posjeti Ljubljani

Str. 25

CAZIN:

POTPISANUGOVOR O IZRADIPROJEKTNO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Str. 11

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

Velika Kladuša

Spojili smoiskustvo iznanje samladošću ipozitivnomenergijom

MIRELA Poprženović

direktorica Javnogpreduzeća "RTV Bihać"

INTERVJU:

Str. 22

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


2 KantonReprezenT 18. april 2011. godine, broj 246/247

BIHAĆ – U Bihaću je u četvrtak, 31. marta,održana 5. redovna sjednica Skupštine USK-akojoj su se odazvali svi njeni poslanici. Na dnev-nom redu prema prijedlogu Kolegija Skupštine,našlo se devet tačaka kojeg su poslanici jedno-glasno usvojili. Na početku sjednice poslanici supostavljali poslanička pitanja, a potom su usvojiliIzvod iz zapisnika sa posljednje sjedniceSkupštine USK-a. Sjednici Skupštine prisustvo-vao je premijer USK-a Hamdija Lipovača saministrima u Vladi, a za njen rad vladao je veći

interes nego je to uobičajeno jer su u sali i isprednje se našli predstavnici nekoliko boračkih udru-ženja i predstavnici sindikata.

U okviru treće tačke dnevnog reda poslanicisu usvojili Prijedlog Odluke o razrješenju nezavi-snog odbora za izbor i reviziju policijskog kome-sara. Naime, Izvještaj o radu ovog Odbora nijedobio podršku na prethodnoj sjednici SkupštineUSK-a, tim prije što je kroz isti pohvaljen rad poli-cijskog komesara Rame Brkića koji se već duževrijeme nalazi iza rešetaka zbog kriminala kojeg

je počinio obavljajući navedenu dužnost. Zbogove činjenice, ali i drugih razloga, Skupština jedonijela Odluku o razrješenju nezavisnog odboraza izbor i reviziju policijskog komesara, te će usli-

jediti izbor novoga kojem će prvi zadatak biti izbor i imenovanje policijskog komesara USK-a. Nakonšto su poslanici razmatrali Nacrt Programa radaSkupštine USK-a i nakon nekoliko konstruktivnih i

dobrih diskusija, jednoglasno je usvojen ovajProgram rada za 2011. godinu.

Naravno, kao što se i očekivalo, rasprava oPrijedlogu Budžeta USK-a za tekuću, 2011. godinuizazvao je veliku pažnju poslanika, posebno opozi-cije. Nakon što je Sanel Mahić, ministar financija uime predlagača iznio uvodne karakteristike ovogo-

dišnjeg Budžeta, uslijedile su rasprave i obrazlaga-nje uloženih amandmana na ponuđeni prijedlog.Ministar Mahić je poslanike pokušao uvjeriti kakose radi o restriktivnom i sanacionom budžetu koji jeprojeciran u iznosu od 198.472.456,00 KM uz pla-nirani deficit od 10,5 miliona KM. Ministar je kazaokako je izvršenje budžeta za prošlu godinu poosnovu PDV manje za četiri miliona KM, te dodaoda se radi o ostvarenju na nivou izvršenja 2008.godine. Kazavši kako se treba pružiti onoliko koli-ko je jorgan dug, ministar je kazao kako prošlogo-dišnji budžet nije izvršen u iznosu od oko dvadesetmiliona KM. U projeciranom iznosu budžeta dvijetrećine se odnose na plaće i ostale izdatke tako da

je on više preživljavajući nego stabilizirajući, pogo-tovo nakon podatka kojeg je iznio ministar, daBudžet duguje oko 40 miliona KM samo po osno-vu sudskih izvršenja. Stoga je ove godine uBudžetu predviđen iznos od tri miliona KM za

namjene podmirenja sudskih izvršenja nastalih poosnovu tužbi iz ranijih perioda. Jedina svijetlatačka ovogodišnjeg Budžeta je planirano izdvaja-nje od oko tri posto za poljoprivredu dok je nesum-njivo, njegova slabost planirani deficit.

Nakon što je opozicija argumentirala brojnimprimjerima kako se ne radi niti o restriktivnom niti o

sanacionom budžetu, već da je on doveden dogranice bankrota, te da nema nikakvih obilježjareformskog niti obilježja štednje, poslanik ŠefikVeladžić je prigovorio na manja izdvajanja zasport u iznosu od oko 280 hiljada KM, dok jeAdmir Hadžipašić kazao kako se štedilo naCrvenom križu kojem nije predviđeno ništa, potomna borcima i drugim ranjivim grupacijama.Hadžipašić je primijetio i povećanje broja budžet-skih korisnika od oko 206 osoba što je posebnapriča ove vlasti koja je obećavala nešto drugo.Hadžipašić je imao ozbiljne primjedbe i na planira-nu pozajmicu od 300 hiljada KM KantonalnojAgenciji za privatizaciju koja nema nikakvih izgle-da da istu vrati već se radi o saniranju neradazaposlenih u ovoj kantonalnoj ustanovi koja je naime dugovanja za plaće radnicima u dubiozi okomilion KM.

- Kantonalna Agencija za privatizaciju je

obilato nagrađena za svoj očiti nerad, kazao jeizmeđu ostaloga Hadžipašić i na kraju dodao: Lud,zbunjen i nerealan budžet!.

Poslanik Sulejman Kazić je konstatirao kako je realnost Budžeta u nivou ostvarenja prošlogo-dišnjeg, a to znači oko 170 miliona KM, a sve osta-lo je nerealno i neostvarivo jer fali 28 miliona KM. -

Potrošnja je jedino rješenje svih problema,naveo je Kazić. Poslanik Esad Bašagić, jedan odrijetkih koji je branio Prijedlog Budžeta je kazaokako svi znaju kako budžet potrošiti, a niko ne znakako ga napuniti. Poslanik Asim Kamber , koji jetakođer branio projecirani budžet je kazao kako jeon pogođen jer nema nikoga zadovoljnog.

Nakon brojnih diskusija, primjedbi i prijedloga,poslanicima se svojim poznatim hvalospjevomobratio i premijer Hamdija Lipovača nakon čegase pristupilo glasanju. Niti jedan od amandmanastranaka A-sda i DNZ nije dobio podršku, mada jeneke uz obrazloženje premijer Lipovača pohvalio.Odbijanje uloženih amandmana kasnije se odrazi-lo na glasanje o Prijedlogu Budžeta koji je dobio 22glasa, dok su tri bila suzdržana, a četiri protiv.Sličnu podršku dobio je i Prijedlog Zakona o izvr-šenju Budžeta.

Nakon pauze i bez posebne rasprave jedno-

glasno su usvojeni Prijedlozi Odluka o prihvaćanjuFinancijskog plana Zavoda zdravstvenog osigura-nja i Javne ustanove Službe za zapošljavanjeUnsko-sanskog kantona za 2011. godinu. Na kraju

je jednoglasno prihvaćen i Izvještaj o korištenjubudžetske rezerve za prošlu, 2010. godinu.

Esad ŠABANAGIĆ

USVOJEN Budžet sa planiranim deficitomOdržana Peta redovna sjednica Skupštine USK-a

Sa posljednje sjednice Skupštine USK-a

BIHAĆ - Premijer Unsko-san-skog kantona Hamdija Lipovača iopćinski načelnik Albin Muslić bili suu srijedu u Bihaću domaćini sastankapredsjednika Republike Hrvatske Ive

Josipovića i člana PredsjedništvaBiH Bakira Izetbegovića. Šta su njihdvojica razgovarala pola sata javno-sti nije poznato jer su isti obavljeni učetiri oka. Međutim, javnosti je poz-nato da je Josipović u intervju datomReutersu povrijedio osjećajeBošnjaka u BiH i da je ta tema bila,ako ne glavna, onda prva u njihovimrazgovorima zatvorenim za javnost.

Obojica su konstatirali da se radi opogrešno interpretiranoj izjavi, kon-kretno zbog lošeg prijevoda saengleskog jezika.

Što se tiče razgovora dvojice

domaćina i njihovih visokih zvanični-ka sa saradnicima, razgovaralo se oprekograničnoj saradnji i potencijal-nim zajedničkim projektima.

- Akcent smo stavili na zajedni-čke projekte koji će pomoći u eko-nomskoj stabilizaciji u regionu,posebno kad Republika Hrvatskauđe u Evropsku uniju, kazao je uizjavi medijima član državnog

Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Prema njegovim riječi-ma, razgovaralo se i o plinofikacijiLike i Unsko-sanskog kantona, te jednom mega projektu vrijednosti 2,7

milijardi eura, kojim bi vojni aerodromŽeljava trebao biti pretvoren u jedankargo aerodrom, teretni, koji bi opslu-živao cijeli region.

- Od ekonomskih projekataznačajne teme su nam Unskapruga, plinofikacija Kantona, tekonačno i jedan mega projekatgdje bi napušteni vojni aerodromŽeljava trebao biti pretvoren ukargo aerodrom koji bi opsluživaoovaj dio Evrope i gdje bi 40 hiljadaljudi moglo pronaći posao.Investicija bi bila vrijedna par milijardi eura i mogla bi da koordinirarazvoj cijelog ovoga dijela BiH iHrvatske, kazao je Izetbegović.

Hrvatski predsjednik Ivo Josi-

pović kazao je da se radi o jednominicijalnom projektu, čiji je početakbio u Zagrebu gdje su bili i potencijal-ni investitori. - Sada ćemo početiraditi studije kako bi taj projektušao u jednu ozbiljnu fazu, kazao je Josipović.

Razgovaralo se i o granici izme-đu dvije države koja je duga hiljadukilometara, te je zaključeno da sudva granična prijelaza na područjuUnsko-sanskog kantona nedovoljna.Stoga će se vladama obje državeuputiti zahtjev da se iznađu rješenja,kao i za povećanje broja malogranič-nih prijelaza kojih bi također trebalobiti više, jer mještani vrlo često moraju bespotrebno duže putovati do svo-

jih imanja na obje strane.

- S druge strane pristupili smorješavanju praktičnih pitanja, sma-tram da su dva granična prijelazana području USK-a sa Hrvatskomnedovoljna i naše vlade će u skla-

du sa Šengenskim pravilima pro-naći načine da ih bude još, kao imalogranične prelaze za lokalnostanovništvo, dodao je Josipović.

Josipović je zajedno saIzetbegovićem pozvao Bošnjake uHrvatskoj da iziđu na popis stanovni-štva koji je u toku i da se izjasne kaoBošnjaci, što je kako je rečeno, uinteresu i Republike Hrvatske i BiH.

Premijer USK-a HamdijaLipovača u prva dva mjeseca premi- jerskog mandata, po drugi put sesastao s predsjednikom Josipovićemi predstavnicima hrvatskih kompanija, koje je uspio zainteresirati za ovajdio BiH, kroz ponuđene zajedničkeprojekte.

Po završetku sastanka premijer

Lipovača i načelnik Muslić uručili supoklone predsjedniku Josipoviću ičlanu Predsjedništva BiH Izet-begoviću, a ovaj konstruktivni sasta-nak pratio je veliki broj medija, kako

iz BiH, tako i iz Hrvatske.Osvrćući se na volju Hrvata u BiHi sudjelovanje u izvršnoj vlasti,Izetbegović je pojasnio da im je željabila da imaju predstavnike HDZ-azbog stabilnosti, jer prema njemu uHrvatskoj SDP predstavlja polaHrvata, što ipak nije slučaj i sa B iH.

- Ipak, i SDP BiH legitimnopredstavlja značajan broj Hrvata,iako mi je žao što HDZ-ovi nisuušli u vlast, ali je to bila njihovavolja da ne prihvate prijedloge me-đunarodne zajednice, kazao jeIzetbegović. Josipović je na ovu temukratko kazao da Hrvatska ne ulazi uunutrašnje stvari susjedne države, alida cijeni principe jednakosti svih

naroda. Esad ŠABANAGIĆ

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u Bihaću

Najavljena mogućnost zapošljavanja 40 hiljada ljudi

Načelnik općine Bihać Albin Muslić, čl an predsjedništva

BiH Bakir Izetbegović i predsjednik R Hrvatske Ivo Josipović

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 3aši pogledi ReprezenT

Dok ovo pišemo traje svjetskidan šale, međutim, malo je

kome do šale u ovoj zemlji, izviše razloga. Evo, navest ćemo samo jedan, specifičan, sportski. FIFA i UEFA jednoglasno i drastično, nažalost po nas -opravdano, kaznile su našu zemlju isklju-čenjem iz ovih sportskih asocijacija, a štato znači zna svaki građanin ove zemljekojem sport nešto znači. Poznato je konam je za to kriv, ali kakva sad korist odtoga. Sedmicu koju smo ispratili imat ćemodakle razloga dugo pamtiti. Ne ponovilase! Pamtit ćemo je po tomu što nam sedesilo u nogometu jer izolacija našegnogometa najveća je moguća kazna zagrađane ove zemlje koji će se sa kaznomteško pomiriti jer nogomet je možda bio

jedino svjetlo na kraju tunela. U vodu supali svi planovi i trud naše reprezentacije inogometnih klubova pa je vrijeme i mjestoupitati se kakva je uopće svrha baviti se

ovim sportom u narednom periodu.Koncentracija gluposti u BiH se nastavlja!Ova sportska kazna samo je još jedandokaz da smo kao društvo dogurali dodna, dalje ne možemo. Naš problem uNogometnom savezu su tri različita pogle-da na njegov sastav i funkcioniranje, kon-kretno, hoće li Savezom upravljati pred-sjedništvo ili jedan čovjek - predsjednik.Odraz je to stanja zvanične politike u ovojzemlji.

A kada smo kod politike, treba istaćičinjenicu da smo u većem bh. entitetuVladu dobili na nezakonit i neustavannačin, međutim njen legalitet potvrdio jeVisoki predstavnik pa nam preostaje da sesa tom činjenicom pomirimo i nosimo sakonzekvencama koje iz nje proističu. Akada će ova zemlja dobiti državnu vladu, ikako će ona biti uspostavljena i izabrana,to se više niko ne usuđuje prognozirati.

Osvrnimo se na trenutak na ono štoimamo i u čemu uživamo u našemKantonu. Analizirajući kakva je situacijatrenutno u Kantonu, koja je tek djelimično

poznata, kriminal promiče ispred očijuobičnog svijeta, pa možemo zaključiti da

smo svi mi, koji živimo na ovim prostorima,u zabludi. Varaju nas godinama, i evo opetnas varaju. Varati se može momka ili dje-vojku, muža ili ženu, djeca varaju roditelje,odrasli sve ostale, prijatelje, društvo, drža-vu. Varanje je sveprisutno. Ipak, najgoreod svega, varati je samog sebe. Doživjelisu to u prošli četvrtak građani i budžetskikorisnici USK-a od strane Zakonodavne iIzvršne vlasti kroz usvojeni Budžet za2011. godinu koji jedva da ima odlike zapuko preživljavanje, a predstavljen je iobrazložen kao reformski i stabilizirajući.Naša Vlada zaboravlja da prevare vodeživotu u iluziji, a on obično puca kao mje-hur od sapunice i ne ostavlja ništa. Varatisamog sebe najteža je prevara. Upravo toradi naša Vlada, na razne načine, u razli-čitoj formi. Vlada samu sebe vara, samaod sebe i svojih građana sakriva. Zažmuri

ti meni malo, zažmurit ću ja tebi malo,maksima je kojom se vode koalicioni part-neri u Vladi kojima je tobože zadatak danas dovedu u neku bolju budućnost.Naravno da od tolikog zatvaranja očiju iprogledavanja kroz prste ništa se ne moževidjeti.

Čuli smo tako od premijera HamdijeLipovače na posljednjoj sjedniciSkupštine USK-a kako je u vakuumu odizbora do formiranja vlasti zaposleno 240radnika u raznim institucijama USK-a. Inikom ništa. Lipovača je pri tom ostaonedorečen jer javnosti ovu priču nije dokraja pojasnio. Ove radnike zaposlili suplanski njegovi koalicioni partneri izStranke demokratske akcije. Desilo sesamo da u državnim institucijama i na teretporeskih obveznika rade osobe na prečeci, vjerovatno, bez potrebe primljene u radniodnos čime je pomenuta stranka ispunilasvoja neka obećanja. Ti ljudi su zaposlenimimo procedure što je samo po sebi pro-blem prvog reda zbog izbjegnute procedu-re. Preko te činjenice premijer Lipovača

prelazi pa poslanicima kaže: Vi ste pame-tni ljudi, ja nikad ništa nisam krio ni od

opozicije niti od javnosti. Od izbora doformiranja vlasti zaposleno je 240 ljudi,ali gotovo je. Lipovača je ovu činjenicu nanjemu svojstven način pojasnio na slijede-ći način:- Zapošljavanje je bolna tačka,bolna ako se zapošljava, a još bolnijaako se ne zapošljava, a najbolnije jeako se zapošljava tamo gdje se ne trebazapošljavati, a još bolnije ako se zapo-šljava ko se ne treba zapošljavati.Lipovača je ovdje čak propustio kazati ko

je kumovao ovim dodatnim opterećenjimabudžeta kazavši kao njegov partijski drugŽeljko Komšić: - Hajde da se ne lažemo,svi mi ovdje prisutni smo na neki načindoprinijeli ovakvom stanju! Kakvom sta-nju? Kojeg li apsurda i kakve neistine?!Lipovača kaže, svi krivi, a opće je poznatoda su zaposleni samo kadrovi SDA. Inikom ništa! Kadri su poreski obveznici

podnijeti i ovaj teret, a građani USK-a otr-pjeti još jednu laž i prevaru.

Kod Lipovače i i njegove Vlade takose do zakona drži koliko i do recepata naomotu praška za pecivo. Kolač se moženapraviti po receptu, ali obično domaćicato radi onako po sebi. Za odstupanje odnapisanog, skoro da je jednaka kazna ikod recepata i kod zakona. U jednomkolač ne mora uspjeti, u drugom Vlada. Zanašeg čovjeka to je otprilike isto. To jesamo još jedna potvrda da je kod nasmoguće sve što obično nigdje nije mogućei nigdje nije zamislivo i to samo zato štoVlast zna da joj niko ne može ništa.Najgore je to što je potpuno u pravu.Narod možda i nema potrebe kriviti. Još jedavnih dana Njegoš konstatovao da jenarod stoka. Stoka ne zna šta radi. Ona

jednostavno radi. Upre i gura. Narod neka-da nije imao priliku da bira, već ekskluzi-vno pravo da dobiva vladara. Kako jepokazalo vrijeme iza nas, kada je dobiopravo da bira obično je birao najgore zasebe. „Sam pao, sam se ubio“!.

Osvrt Crno svijetbijeli

Stručnjaci smatraju da mi ipak pomalo idemo naprijed, samošto to naprijed, ponekad bude malo u cik-cak. Normalno.Zbog CAKA u mandatima prethodnih Vlada USK-a koje su

svojim plaćenim neradom doveli nas u ovakvu financijsku budžetskudubiozu, neko mora da CIKNE! Vrlo cik-cak.

Tako da ćemo u narednom periodu čuti ciku brojnih budžetskihkorisnika. Takva nam je situacija. U nju su nas doveli naši političari.Sad nije pitanje hoćemo li se izvući iz ove situacije ili nećemo.Hoćemo. Problem je u tome da se ne izvuku baš svi. Dokle!?

Mislim da sam naučno obrazovan. Konačno sam shvatio sistemcrnih svemirskih rupa. Po meni, to, izgleda ovako: Moramo se navik-nuti na našu surovu stvarnost. Para nema, i ubuduće ćemo trošiti

samo ono što nam je na raspolaganju. Dakle, pare je pojela velikacrna svemirska rupa! Nekad se to zvalo-pojela maca, ali to je bilonenaučno.

Kod nas je sve na moranje, i u zadnji čas. Mi moramo da uradi-mo ovo...

Mi treba da nastojimo ono...Mi smo obavezni da sprovedemo ovoi ono... Tolike nam obaveze da ništa od toga ne stignemo da uradimona vrijeme!

U zadnji čas smo i Budžet USK-a usvojili. Kad se mora našimpolitičarima ništa nije teško. Budžet su usvojili radi sebe kako bi moglii dalje da dobijaju redovne plate za svoj politički (ne) rad na stabiliza-ciji financijskog i ekonomskog stanja u Unsko-sanskom kantonu. Taće stabilizacija, kažu, potrajati. Hoće. Pa nam je trajanje obezbjeđenou većim količinama.

Budžet je, kažu, restriktivan, ali se posebno vodilo računa da on,i pored teške financijske situacije, ima socijalnu i razvojnu kompone-ntu. Tako je komponiran. Tako da će napaćeni narod, što se tiče overazvojne komponente, vjerovatno odustati od razvoja. Razvijaće senekom drugom budžetskom prilikom.

Sad je već jasno: Budžetska davanja treba kresati. Nije jasno:Uzduž ili poprijeko? U rodu, shvatio sam. Međutim, to izgleda nisu jošshvatili sindikalni predstavnici kantonalnih organa uprave, sindikalnipredstavnici ljekara USK-a, i visokog obrazovanja. Izgleda da imtreba tu jasnoću malo pobliže POJASNITI! A ako i pored izraza„POJASNITI“, koji se u politici sve češće upotrebljava, lansiraju i svje-doci izrazi: Ujasniti, nadjasniti, pojasniti, podjasniti, skrozrazjasniti,najasniti i slično.

Jasno je da smo bili loše informisani po pitanju ove sadašnjebudžetske dubioze i akterima koji su doprinijeli da do nje dođe. Ja sadsamo nešto mutljavim i prebiram po glavi da dokučim da li je osimštampe i elektronskih medija još neko kriv. I zaključim: nije! Da jeste-štampa i elektronski mediji USK-a bi o tome pisali i pozvali bi ih naodgovornost. Ili smo opet-loše informisani.

O parama u prošlo vrijeme govorili smo vrlo rijetko, a sad kad ihnema govorimo na sva zvona, a o budžetskim dugovima nikad. Živje-li smo sretno i zadovoljno ubirući plodove rada poreskih obaveznika.Onda je nedostatak para počeo da se spominje sve češće. Tek kadsmo ih spomenuli oko 90 miliona puta, neko je spomenuo i budžetski

dug. Dužni smo budžetskim korisnicima. Zabrinuo sam se za tebudžetske korisnike kojima smo dužni. Mora da žive u bijedi i neima-štini. Spojio sam ružno sa štetnim i sve shvatio. Šta im ja mogu?Sposobni idu naprijed, nesposobni stagniraju.

Zabrinulo me je i začudilo i to što se govori o budžetskom dugutek sad kad je on već tako pozamašan. Ubrzo sam i to razumio. Štoda se napaćeni narod uznemirava za sitnicu. Ovako je bolje. Cifra jelijepa, velika i okrugla. Lako se pamti, a teško zaboravlja.

Koliko košta bolje sutra? Sad moramo da se vadimo. Moramo dase zadužimo kod međunarodnih faktora. Ionako smo im već dužni.Zadužićemo se još, u tome smo velemajstori, a imamo i sposobnekadrove i provjerene za tu vrstu rabote. Bolje da se lijepo još zaduži-mo i živimo kao što smo živjeli do sada. Šta nam je falilo? Sve jepupalo i usporeno raslo. A pogledajte kakve se sad stvari dešavaju.Društvo nam se raslojilo. Živimo kao na trulom Zapadu. Mislim, nekižive trulo, a Neki ko na Zapadu. Teška i tužna demokratska vremena.Sve gore od gorega i sve donje od donjega.

Besmisleno je da se samo mi patimo i mučimo. Mi ćemo vratitikoliko možemo. Kad prođe jedno 30 godina, neka se saopći budućim

generacijama koliko su dužni. Pa neka oni malo vraćaju ako se bašmora. Neka vide koliko nas je koštalo njihovo bolje sutra, i neka osje-te kako demokratski život može da bude težak. Ovi što su nam dosada pozajmljivali, daće nam i sada. Šta ima veze što smo dužni iBogu i ljudima? Boga ima i nema, a za ljude ćemo lako. Pa ljudi smo,pobogu. A samo pametni idu naprijed.

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic

Napaćeni narod odustaje odrazvoja. Razvijaće se nekomdrugom budžetskom prilikom

'

R e p r

e z e n T a c i j a

Varaju nas godinama, i opet nas varaju

b y

S e a d

M i d ž i ć

Varati samog sebe najteža je prevara

Našim vjernim čitaocima, nakon

dva „prazna“ ponedjeljka,

ponovo smo pripremili izdanje

ReprezenT-a koje će sigurno mnogeobradovati i raspoložiti, posebno one

koji su već stekli naviku da im ove novi-

ne stižu na kućnu adresu. Razlozi pri-

nudnog prestanka izlaženja ReprezenT-

a nisu nažalost dugoročno otklonjeni,pa ne možemo tvrditi da se nešto slično

neće ponovo dogoditi. Nemamo potre-

bu niti namjeru pojašnjavati razloge za

to jer su oni sasvim sigurno svima poz-

nati, a u najkraće kazanoj varijanti -

odnose se na probleme naplate dugo-

vanja. I pored činjenice da potražujemo

tri puta veći iznos sredstava od naših

obaveza, ovaj dvobroj ReprezenT-aštampali smo samo zahvaljujući novča-

noj pozajmici od jednog našeg poslov-

nog partnera. Naravno da vjerujemo u

pozitivne pomake i stoga sve činimo da

probleme rješavamo, u granicama našihmogućnosti, kompjuterima i telefoni-

ma, na nježan i suptilan, ljudski način,

jer se ovakvi problemi ne rješavaju miši-

ćima niti, nažalost, sudskim parnicama

budući da ne živimo u pravnoj državi.

Ovaj broj ReprezenT-a izgledat će u

prelomu i rasporedu stranica malo dru-

gačije od dosadašnjih izdanja, a sve

zbog naše želje da nešto jednostavnopromijenimo. Zbog opisanih razloga

neki naši prilozi su možda zastarjeli, a

neke nove nismo stigli uvrstiti u sadržaj,

ali, ukoliko sve bude u redu, mi ćemo se

brzo vratiti našim standardima i novimpoboljšanjima.

Molimo naše čitaoce za strpljenje i

razumijevanje u našoj grčevitoj borbi

kojom sve činimo da ReprezenT preživi.Redakcija

Sve činimo da ReprezenT preživi

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/2474 KantonReprezenT

BIHAĆ - Prvi put od formiranja USK-a,Kantonalna vlada i Savez samostalnih sindikataUSK-a potpisali su u četvrtak, 31. marta, protokoleo međusobnoj saradnji i o vođenju pregovora izme-đu Vlade i sindikata. Cilj je postizanje istinskogpartnerstva i zajedničkog djelovanja na poboljšanjustanja u našem kantonu.

- Mi smo ovom prilikom jasno rekli da seSindikat nikada više neće zaobilaziti, a i da ćeSindikat u svemu na Vladu gledati kao na istin-skog partnera. Stavljanjem potpisa na ove pro-tokole ozvaničili smo ono što smo oduvijekželjeli, a to je da sindikati budu sastavni dio

procesa donošenja odluka u USK-u, rekao jepremijer USK-a dr. Hamdija Lipovača.

Zadovoljstvo potpisivanjem ovih protokolaizrazio je i predsjednik SSS USK-a MuhamedMahmutović, ističući da to neće utjecati na samo-stalnost Sindikata niti Vlade.

- Ovaj drugi sporazum konačno regulišepodručje pregovora Vlade i sindikata u USK-u,tako da smo institucionalno riješili način prego-vora i pokazali da će to biti zaista pregovori dvaravnopravna socijalna partnera, a ne kao što jedo sada bilo. Sve smo napravili u cilju zajedni-čkog rada na poboljšanju ekonomskog i soci-

jalnog stanja u USK-u, kazao je Mahmutović.Potpisivanje protokola o međusobnoj saradnji i

o vođenju pregovora između Vlade i Saveza samo-stalnih sindikata upriličeno je pred održavanjesastanka premijera USK-a sa predstavnicima svihsindikata u našem kantonu.

- Moja namjera je da se bavim aktivnostimakoje će doprinijeti poboljšanju stanja u našemkantonu, a ne štrajkovima i neriješenim sindi-kalnim zahtjevima. Budemo li samo o tomemislili i sav trud ulagali na pregovore, umjestona traženje novih investicija i ravnomjerno i

pravično raspoređivanje sredstava kojima tre-nutno raspolažemo, upitno će biti i postojanjeVlade i mene kao premijera, kazao je dr.Lipovača, dodajući kako bi najidealnije bilo da semogu implementirati sva prava iz kolektivnih ugo-

vora, ali tad bi Budžet trebao iznositi nekoliko stoti-na miliona maraka.

- To nisu krivi ovi ljudi zato što im je nekodao to pravo, niti je kriva ova Vlada koja jenaslijedila takva prava. Moja Vlada i ja činimonajviše što možemo i ne možemo davati lažna

obećanja i nećemo lagati, nego ćemo reći stva-

ri kakve jesu, a takve su da smo danas u dubio-zi od 200 miliona KM. To vam je jedina i pravaistina, naglašava premijer.

Sastanak sa predstavnicima svih sindikata uUSK, premijer Lipovača organizovao je u povoduizjašnjavanja kantonalne Skupštine o Budžetu zaovu godinu, a s namjerom da se još jednom skre-ne pažnja na važnost ravnomjerne i pravičneraspodjele budžetskih sredstava.

- Ne možete dozvoliti da jedan sindikatkaže: „Mi ne odstupamo od svojih zahtjeva niza marku, a neka kolege iz drugih sindikata torade džabe“. Onda to nije pravičnost, a mislimda u toj pravičnosti treba tražiti rješenje, pa kadimamo svi neka imamo podjednako, i kadnemamo neka nemamo podjednako. Ja samoptimista da će Sindikat dati podršku ovojVladi, zaključio je Lipovača.

Podsjećamo, Vlada USK-a prihvatila je NacrtBudžeta USK-a za 2011. godinu u iznosu od

187.987.456 konvertibilnih maraka. Uzme li se uobzir da Kanton trenutno duguje 200 miliona mara-ka, sasvim je jasno da će saradnja Vlade i sindika-ta biti od presudnog značaja za funkcionisanjenašeg kantona, a samim tim i za njegov napredak.

Rusmir KARAT

Ozvaničena saradnja Kantonalne vlade i Saveza samostalnih sindikata USK-a

Ne možemo davati lažna obećanjaPremijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača

i predsjednik Kantonalnog saveza samostalnih sindikata Muhamed Mahmutović potpisali su prošle

srijede protokole o međusobnoj saradnji i ovođenju pregovora između Vlade i sindikata.

Mahmutović i Lipovača prilikompotpisivanja protokola

SANSKI MOST –Bubrežni bolesnici izSanskog Mosta i Ključaodbiće da putuju nahemodijaliznu terapiju uBihać ukoliko se do krajaovog mjeseca ne pokre-

nu aktivnosti oko opre-manja odjela za hemodijalizu u sanskoj Općojbolnici. Ovo je potvrdiopredsjednik udruženjakoje okuplja teške bubre-žne bolesnike iz pome-nuta dva grada, ZlatanIslamčević.

- Smatramo da su se za tokonačno stekli svi uslovi i datreba samo malo dobre voljekako bi se značajno olakšaonaš život, rekao je on. Ističe kako je krajem marta ove godine iste-kao ugovor kojeg su prije desetgodina potpisali mostarska firma„Inel med“ i ministarstvo zdrav-

stva Unsko-sanskog kantona.Islamčević je dodao kako je, naosnovu pomenutog ugovora pre-cizirano da se u desetogodišnjemperiodu niti u jednoj drugoj zdrav-stvenoj ustanovi ne mogu pružatiove zdravstvene usluge.

- Već punu deceniju trajunaše patnje. Svakog drugogdana putujemo na tretmanhemodijalize u bihaćku bolnicu

koja je udaljena preko 120 kilo-metara u jednom pravcu, kažeIslamčević. Prema njegovim rije-čima, putovanja su duga i zamor-na, posebno u zimskom i ljetnomperiodu, a pacijenti iscrpljeni i narubu izdržljivosti. Islamčević kažekako je zbog pomenutih okolnostipreminulo pet teških bubrežnih

bolesnika u posljednjih nekolikogodina, a trenutno ih na hemodi- jalizni tretman putuje jedanaest.

Premijer Vlade Unsko-san-skog kantona Hamdija Lipovačapotvrdio je prestanak važenjaugovora sa firmom „Inel med“,nakon kojeg u stalnom vlasništvuKantonalne bolnice u Bihaćuostaje dvanaest aparata zahemodijalizu.

- Naše namjere su da petaparata dodijelimo Općoj bol-nici u Sanskom Mostu kako bise tako otvorio Odjel za hemo-dijalizu. Na taj način ćemo zna-čajno olakšati položaj teškihbubrežnih bolesnika izSanskog Mosta i Ključa, rekao je Lipovača.

Međutim, Islamčević kažekako u njihovom udruženju gajesumnje u ova obećanja, obziromda je, kako kaže, hemodijalizapostala unosan biznis. - Tek kadase budemo uvjerili da se obe-ćanja počinju ostvarivati u pra-ksi, povjerovaćemo u njih. Dotada naše prijetnje ostaju,dodao je Islamčević.

Zlatan ČEKIĆ

BIHAĆ - Ministri unutrašnjih poslovasvih kantona u Federaciji BiH u subotu, 09.aprila, imali su cjelodnevni radni sastanak uBihaću. U kasnim poslijepodnevnim satimasvečano su potpisali Nacrt Strategije zajed-

ničkog djelovanja u jačanju uloge kantona-lnih ministarstava u provođenju zakona.

Ovaj dokument, kojeg je predložiloMUP Unsko-sanskog kantona, bit će prosli-

jeđen Federalnom ministarstvu unutrašnjihposlova, a sadrži osnove za donošenjenovog zakona, istaknuto je na ovomsastanku.

- Sporazum je nastao zbog brojnih

problema prisutnih u djelovanju mini-starstava unutrašnjih poslova. Zbogtoga dolazi do smanjenja efikasnostisvih policijskih agencija za provođenje

zakona, a posebno kantonalnih mini-starstava. Osnov strategije je vraćanjeingerencija ministarstvima i ministrima,da bi se došlo do organizirane i oprem-ljene, te kadrovski adekvatno popunje-

ne službe bez paralelizama, nakon potpi-sivanja sporazuma novinarima je istaknuomr.Šefik Smlatić , ministar policije USK-a.

Rusmir K.

BIHAĆ - Premijer Unsko- sanskog kantona dr.sci.Hamdija Lipovača razgova-rao je u ponedjeljak, 11. apri-

la, sa rektorom Univerziteta uBihaću, prof. dr. RefikomŠahinovićem o realizacijiaustrijskog kredita u visini od5 miliona eura za nabavkuopreme za Univerzitet uBihaću. Sastanku je ispredUniverziteta prisustvovao iprof. dr. Mirsad Veladžić, teministar obrazovanja Dario Jurić, mini-star pravde Andrej Mamontov i ministri-ca građenja Sinha Kurbegović u imeVlade USK-a.

Kao konsultanti, o uslovima i načinurealizacije kredita govorili su RešadMašić, menadžer „Alphe“ i MasoodMirza, projekt menadžer „VAM“-a. Ciljrazgovora bio je da se započne sa potreb-

nim aktivnostima i radnjama kako bi seispoštovao rok do 1. jula ove godine, dokada treba biti pokrenut postupak javnihnabavki. Kako je rečeno, prvi korak je for-miranje Komisije za nabavke koju će sači-njavati predstavnici Univerziteta i VladeUSK-a, a nakon toga i raspisivanje tende-ra. Zaključeno je da se na narednoj sjed-nici Vlade i Skupštine USK-a nađe i ovopitanje.

Premijer Lipovača dobio je čvrsto

obećanje od gospode Mašića i Masooda,da će u toku realizacije sredstava u izno-su od 5 miliona, biti pronađen način obez-bjeđenja dodatna 2-3 miliona maraka zaizgradnju novih zgrada bihaćkogUniverziteta, pod jednako povoljnim uvje-tima. Rešad Mašić i Mirza Masood infor-mirali su prisutne na sastanku da navede-ni kredit u iznosu od 5 miliona eura, možebiti iskorišten jedino i isključivo u nabavku

opreme.Inače, na osnovu Sporazuma o fina-ncijskoj pomoći između Austrije i BiH koji je potpisan 2006. godine, pod povoljnimuvjetima plasirano je 120 miliona eura.Bila bi šteta propustiti priliku da se ovakopovoljan kredit ne iskoristi, tim više što bise nabavkom nove opreme Univerzitet uBihaću svrstao u red moderno opremlje-nih, certificiranih, visokoškolskih ustano-va. Rusmir K.

Potpisan Nacrt Strategije u jačanju zakona policije u kantonima

Sporazum za efikasniji rad svih policijskih agencija

Opremanje Univerziteta u Bihaću realizacijomaustrijskog kredita u visini od 5 miliona eura

Krenuti u procedurunabavke potrebne opreme

Traže otvaranjeOdjela za hemodijalizu

Bubrežni bolesniciSanskog Mosta i Ključa

Ministri potpisali sporazum

Sa sastanka premijera Lipovače i rektora Šahinovića

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 5anton ReprezenT

BIHAĆ - Međunarodna komisija zanestale osobe ICMP predstavila je u hoteluOpal u Bihaću proces traženja nestalih u

BiH i svoj On-line centar za upit o nestalimosobama. Kako je istaknuto, ICMP je dosada u našoj zemlji pronašla dvije trećinenestalih, a preostaje da se pronađe jošosam do deset hiljada nestalih osoba.

Međunarodna komisija za nestaleosobe je na svojoj internetskoj stranicipokrenula svoj On-line centar za upit onestalim osobama, na kojoj članovi porodi-ca nestalih mogu provjeriti status nestaleosobe. Bihać je osamnaesti grad kojeg suu martu posjetili članovi Međunarodnekomisije za nestale osobe, kako bi članovi-ma porodica nestalih, ali i široj javnosti,predstavili ovaj on-linecentar i pružili dodatneinformacije o procesunjihovog traženja, jer,kako je istaknuto, sadau Bihaću u javnosti ima

mnogo pogrešnih infor-macija.U BiH je do sada

dvije trećine nestalihzapravo već pronađe-no, međutim, to nikakone znači da je processtao ili usporio. Pro-nalazak osam do desethiljada nestalih se jošuvijek traži u BiH. Iakosu blagovremeni pozva-

ni, prezentaciji ICMP-ovog on-line centraza upit o nestalim osobama, u većem brojunisu se odazvali članovi porodica nestalih,

a ni predstavnici vlasti koje je organizator očekivao. Predstavnici okupljenih udruže-nja nestalih pozdravili su ovaj projekt.

Za razliku od dosadašnjih aktivnosti,na traženju nestalih osoba koje su vodilaniža tužilaštva, okružna u RepubliciSrpskoj i kantonalna u Federaciji BiH, odprvog januara ove godine ICMP je postigaosporazum sa Tužilaštvom BiH da sve teren-ske aktivnosti sada vodi Odjel za ratne zlo-čine sa svojih šest timova. Ovim bi se pro-ces traženja nestalih osoba u BiH ubrzao ipospješio.

Rusmir K.

BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskogkantona dr. Hamdija Lipovača uz prisu-

stvo ministara Vlade održao je u srije-du, 30. marta, sastanak sa sindikatimaUSK-a, uoči zasjedanja Skupštine kan-tona koja je održana u četvrtak, a načijem se Dnevnom redu nalazilo i usva-janje Budžeta USK-a za 2011. godinu.

Sastanku su prisustvovali i pred-sjedavajući Skupštine USK-a mr.Husein Rošić, dopredsjedavajućiSkupštine USK-a Mladen Lonić i IvanPrša, predsjednici klubova poslanikastranaka koje čine parlamentarnu veći-nu u Skupštini USK-a, te predsjedniciKantonalnih odbora stranaka parla-mentarne većine.

Zahvaljujući se predstavnicima sin-dikata USK-a, premijer Lipovača je ista-kao da je razgovore sa sindikatimazapočeo još kao mandatar Vlade i da jedo danas ostvareno više kontakata

nego u nekoliko prethodnih godina.Govoreći o Budžetu USK-a za

2011. godinu, premijer Lipovača, pred-sjedavajući Rošić i ministar financijaSanel Mahić iznijeli su ocjenu da jefinancijsko stanje prilično teško, ali daje ovogodišnji Budžet realni maksimumonoga što se u ovoj prilici moglo napra-viti. Jasno je već sada da ova sredstvaneće biti dostatna da se podmire svizahtjevi sindikata, ali moramo na part-nerskoj osnovi iznaći najprihvatljivija

rješenja na obostrano zadovoljstvo,istaknuto je.

- Svaku budžetsku godinu opte-rećuju dugovanja iz prijašnjih godi-

na i osim što se mora donijeti Zakono unutrašnjem dugu USK-a, mimoramo utvrditi tačan iznos tihdugovanja, rekao je premijer Lipovača.

Ovu budžetsku godinu moguće jeprebroditi jedino na način da Vlada isindikati budu iskreni partneri i da svenesporazume, zahtjeve i probleme rje-šavamo otvorenim razgovorom i štočvršćim kontaktima, te racionalizacijomtroškova i uštedama, zajednička jeocjena učesnika ovog sastanka.

Premijer Hamdija Lipovača pozvao je sindikate da aktivno učestvuju u krei-ranju dokumenata kao što je Budžet za2011. i da je Vlada USK-a otvorena za

sve sugestije, ali i konkretne prijedlogekako doći do najoptimalnijih rješenja iušteda.

S druge strane, iznoseći problemeuposlenika koje predstavljaju, predsta-vnici sindikata izrazili su zadovoljstvočinjenicom da po prvi put predstavniciVlade i Skupštine USK na ovaj način ina ovom nivou razgovaraju o radničkimproblemima, što daje nadu da se svaotvorena pitanja mogu i riješiti.

Rusmir KARAT

Komisija za nestale osobe Bosne i Hercegovine

Prezentiran on-linecentar za traženje nestalih

Vlada Unsko-sanskog kantona održalasastanak sa predstavnicima sindikata USK-a

Nesporazume i problemerješavati otvorenim razgovorom

Sa prezentacije novog on-line Centra za nestale

BOSANSKA KRUPA – U Mjesnojzajednici Arapuša u općini Bosanska

Krupa, u utorak, 29. marta, u prisustvubrojnih građana i predstavnika javnogaživota Unsko-sanskog kantona obilježe-na je 73. godišnjica smrti reisaMehmed Džemaludina Čauševića,vjerskoga prosvjetitelja i reformatora,koji je ovdje rođen 28. decembra 1870.godine, a umro je 28. marta 1938. godi-ne.

Lik i djelo reisa MehmedaDžemaludina Čauševića u predvorjuOsnovne škole „Arapuša“ okupljenimgrađanima predstavili su akademikMuhamed Filipović, jedan od najvećihživućih Bošnjaka na ovim prostorima, akoji je pristupio Udruženju „ReisMehmed Džemaludin Čaušević“, te pro-fesor na Biotehničkom fakultetu uBihaću Mirsad Veladžić.

Ovaj trenutak su svojim prisustvom

uveličali general Fadil Hasanagić,načelnik općine Bosanska Krupa ArminHalitović, Emin Mesić, te članovi poro-dice reisa Čauševića. Govoreći o liku idjelu reisa Mehmeda DžemaludinaČauševića, istaknuto je kako je ovaj

veliki mislilac, vjerski vođa, prosvjetitelj,veliki borac za kulturnu, vjersku i politi-

čku emancipaciju muslimana, tokomsvoga tridesetosmogodišnjega publici-stičkog i znanstvenoga rada, izdao veli-ki broj različitih djela.

Okupljenim poštovateljima lika idjela reisa Čauševića, obratili su seNijaz Tatarević, predsjednikOrganizacijskoga odbora, općinskinačelnik Armin Halitović, koji je daopunu podršku provođenju ovoga projek-ta i izrazio nadu da ćemo svi zajednouspjeti sačuvati reisov lik i djelo, aArapuša postati mjesto u BiH poznatopo vjerskome turizmu. AkademikMuhamed Filipović je ukazao na činjeni-cu kako Bošnjaci ne mogu naći značaj-nije ličnosti u 20. stoljeću od reisaMehmeda Džemaludina Čauševića iMehmeda ef. Spahe, koji su obilježilinjihov život.

Reis Čaušević je odista bio vizionar koji je već 1911. godine u svojim članci-ma „Dedini menakibi, savjeti“ upozora-vao na činjenicu da za muslimane,Bošnjake dolaze teška vremena, da sesve okolnosti života oko nas i u svijetu

bliže određenim katastrofama, i daćemo mi plaćati račune za tuđa djela.

Reis Čaušević je imao hrabro srce i nijese libio reći istinu.- Kralju Aleksandru je u dva slu-

čaja rekao istinu u lice, kada suCrnogorci poklali 900 muslimana uselu Šaulići, usred džamije mu jepred veleposlanicima i diplomatimakazao da ne mogu ubijati nevineljude. Vi niste legitimna država, nistelegitiman gospodar, ako sve svojepodanike ne tretirate jednako.Izazvao je bijes AleksandraKarađorđevića i nije ga bilo briga,ispričao je među ostalim akademikFilipović.

Filipović je ovom prilikom potpisaopristupnicu kojom je postao član novo-formiranog udruženja „Reis MehmedDžemaludin Čaušević“ i obećao datisvoj prilog u određenom broju knjiga

knjižnici koju je predložio da se formira.Biće to knjige koje se odnose nabošnjačko pitanje, sudbinu BiH, te nateološka pitanja kojima se bavioMehmed Džemaludin Čaušević. Izrazio

je želju da, ukoliko poživi, napiše jednu

knjigu, historijsko-političku raspravu oulozi reisa Čauševića.

Na prijedlog Nijaza Tatarevića iskupine građana iz Mjesne zajedniceArapuša i općine Bosanska Krupa, uArapuši je formirano Udruženje „ReisMehmed Džemaludin Čaušević“, koje

će djelovati na očuvanju uspomene nalik i djelo ovoga prosvjetitelja i reforma-tora, izgradnji spomen kuće i muzeja uArapuši, prikupljanju pisanoga materija-la i djela, te priređivanje izložbi s ciljempromicanja lika i djela reisa Čauševića.

Za predsjednika i potpredsjednikaSkupštine Udruženja „Reis MehmedDžemaludin Čaušević“ jednoglasno suizabrani Mirzet Kauković i HusnijaAvdagić. Sjedište Udruženja biće uBosanskoj Krupi, sa jednim uredom uArapuši. Usvojen je Statut Udruženja i

izabrana upravna tijela, Skupština,Upravni i Nadzorni odbor, te Sud časti.U džamiji u Arapuši je ovom prili-

kom pred dušu reisa MehmedDžemaludina Čauševića obavljenamolitva, tevhid. Dževada ŠTANCL

Obilježena 73. godišnjica smrti Mehmed Džemaludina Čauševića

U planu izgradnja spomen kuće i muzeja u Arapuši

Akademik Muhamed Filipović potpisivanjem pristupnice pristupioUdruženju "Reis Mehmed-Džemaludin Čaušević" u Arapuši, Bosanska Krupa

BIHAĆ - Vlada Unsko-sanskog kantona na svojoj 12. redovnojsjednici usvojila je Prijedlog Programa rada Vlade Unsko-sanskog kan-tona za 2011. godinu. Programom rada Vlade utvrđuju se mjere koje ćeu okviru normativne, studijsko-analitičke i informativne djelatnosti pri-premati i utvrđivati Vlada Unsko-sanskog kantona, odnosno kantona-lna ministarstva, kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije.

- I pored recesijske godine, ovaj plan je vrlo ambiciozan, štoje uostalom i opredjeljenje ove Vlade, riječi su premijera Lipovače.

Vlada Kantona će najveću pažnju usmjeriti na ublažavanje nega-tivnih posljedica globalne ekonomske krize, na zaustavljanju trendagubitka radnih mjesta i povećanja stope zaposlenosti, na povećanjusenzibiliteta prema socijalno najugroženijim kategorijama, povećanjekvalitete zdravstvene zaštite, obrazovnog sistema, zaštite radnika i

radničkih prava, navedeno je u Prijedlogu programa rada.Tri miliona maraka u prvoj fazi, te još milion u nastavku realizacije

poticaja, biće izdvojeno kroz Fond za poticaje u poljoprivredi kojegosnivaju Vlada USK-a, „Meggle mljekara“ i Balkan Investment BankAD-Una banka. Realizacijom ovog projekta, uz izdvajanje iz Budžeta uvisini od 3 %, poljoprivreda u USK-u stavljena ja u najpovoljniji položaju Federaciji BiH, kada su u pitanju planirana izdvajanja u ovoj godini.

Na ovoj sjednici Vlada USK-a dala je saglasnost na tekstMemoranduma o osnivanju fonda. Vlada je tokom sjednice usvojila iPrijedlog Rješenja o imenovanju drugostepene disciplinske Komisijeza namještenike iz kantonalnih i općinskih organa državne službe, tedala saglasnost na izmjene i dopune Pravilnika o sistematizaciji uVeterinarskom zavodu USK-a. Rusmir K.

Održana dvanaesta sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona

Poljoprivredi napokon bolji dani

Sa 12-te sjednice Vlade USK-a

Sa sastanka delegacija Sindikata i Vlade USK-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/2476 Velika KladušaReprezenT

Usrijedu, 30. marta, u VelikojKladuši je održana 29. redo-vna sjednica Općinskog vijeća

ove općine. Na dnevnom redu se našlo

17 tačaka, a svakako je najzanimljivijabila tačka Razmatranje i usvajanje prije-dloga Odluke o budžetu za 2011. godinu.Sjednici je kao gost prisustvovao IsmetDolić, poslanik u Skupštini Unsko-san-skog kantona ispred Demokratske naro-dne zajednice BiH.

Sjednici je prisustvovalo 26 delegata,a prva tačka dnevnog reda odnosila se navijećnička pitanja kojih je ovog puta biloosam. Između ostalog, vijećnike je zani-malo rješavanje problema divljih deponi-

ja, dokle se došlo sa gradnjom poduzetni-čke zone, te zašto pojedina pravna licane poštuju odluku o regulaciji saobraćajau užem centru grada. Na sva pitanjaodgovorio je načelnik općine AdmilMulalić.

U prvom dijelu sjednice Vijeća najvi-še interesovanja izazvalo je razmatranje iusvajanje Izvještaja o izvršenju budžetaopćine za 2010. godinu, kao i Prijedlogodluke o budžetu općine Velika Kladušaza 2011. godinu. Izvještaj o izvršenjubudžeta za 2010. godinu prihvaćen je sa19 glasova ZA i 7 protiv, dok je Prijedlogodluke o budžetu i izvršenju budžetaopćine za 2011. godinu usvojen, po prviput, jednoglasnom podrškom svih vijećni-ka. Tako je budžet Općine u iznosu od10,9 miliona KM, usvojen samo dan prijeisteka Odluke o privremenom finansira-

nju.Donošenje Odluke o budžetu odvija

se u dosta složenim okolnostima prene-senim iz prošle budžetske godine, istak-

nuo je načelnik općine Admil Mulalić uobrazloženju Odluke, dodavši da se tuprije svega misli na deficit koji je ostvarenu prethodnoj budžetskoj godini u iznosuod preko tri miliona KM, ponajviše zbogizostanka sredstava sa viših nivoa. Stogaće budžet u 2011. biti strogo sanacioni,bez mnogo kapitalnih ulaganja i ulaganjau infrastrukturu.

Na Prijedlog Odluke o budžetu ulože-na su četiri amandmana, a koja je predla-gač, načelnik Općine Admila Mulalićaprihvatio i na taj su način postali sastavnidio budžeta. Jedan amandman je uložioKlub vijećnika DNZ-a, dva Klub vijećnikaSDA i jedan Klub vijećnika KSPP-a.Amandman DNZ-a se odnosio na rješa-vanje vodosnabdijevanja socijalnih kate-gorija u podružnicama Kudići, Vidovska iŠumatac u iznosu od 20.000 KM, a da sesredstva namaknu iz budžetske rezerve.

Amandmani Kluba vijećnika Strankedemokratske akcije odnosili su se na sub-vencioniranje troškova veterinarskih uslu-ga u iznosu od 20.000 KM, te na poveća-nje socijalnih davanja za 20.000. Klubvijećnika KSPP-a u amandmanu je tražioda se u okviru tekućih grantova„Rekonstrukcija školskih objekata“ osigu-raju sredstva za rekonstrukciju kotlovnicezgrade srednje škole u Velikoj Kladuši.Sredstva za ove namjene biće obezbije-

đena iz raspoloživih izvora.U tekućoj godini očekuje se da će

budžet ostvariti priliv od 10,9 miliona KM,što bi zajedno sa prenesenom gotovinom

budžeta na prelazu u 2011. godinu, uma-njenu za prenijete nepodmirene obavezeiz prethodne koje će se finansirati na teretbudžeta 2011. godine, činilo limit zabudžetsku potrošnju od 8,3 miliona KM. U2011. očekuju se budžetski prihodi od 8,2miliona maraka, što predstavlja rast uodnosu na ostvarene prihode u 2010.godini od 16,21 posto. Rast se bazira naporastu poreznih prihoda od PDV-a ineporeznih u dijelu općinskih naknada.

U drugom dijelu tekuće potrošnje svr-stanom u tekuće grantove došlo se doznačajnih promjena u odnosu na ranijegodine. Zbog poteškoća sa uravnoteže-njem budžeta finansiranje ili sufinansira-nje putem grantova uvršteno je u prije-dlog Odluke o budžetu na bazi prioriteta.Općinski načelnik je naglasio da jeOpćina Velika Kladuša i u prošlom perio-du ostala prepoznatljiva kao jedinstvenslučaj u BiH po tri segmenta, a to su pre-voz učenika, stipendiranje studenata iizdvajanje sredstava za razvojne projekteiz poljoprivrede.

Izvještaj o obaveznim imunizacijamaprotiv zaraznih bolesti u prošloj godini,kao i informacija o stanju i problemima uvezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštitestanovništva općine Velika KladušaVijeće je, također, podržalo.

Tačka dnevnog reda, koja se odnosi-

la na razmatranje prijedloga Odluke outvrđivanju liste projekata na područjuove općine, koji će biti kandidovaniFondaciji za održivi razvoj ODRAZSarajevo, uz dopunu načelnika općine sadva prijedloga, također je usvojena jed-noglasno. Podržan je Plan i programredovnog održavanja i zaštite lokalnih i

nekategorisanih cesta i gradskih ulica napodručju Općine Velika Kladuša za 2011.godinu i Odluka o usvajanju istog.

Uz velike pohvale, vijećnici su jedno-glasno usvojili set materijala Javnogkomunalnog preduzeća „Vodovod i kana-lizacija“ Velika Kladuša. Naime, ovo pre-duzeće je 2010. godine, unatoč financij-skoj krizi, uspješno poslovalo i ostvariloznačajne rezultate, a prema riječimaOsmana Čauševića, direktora preduze-ća, ove godine nastojaće ostvariti još

bolje rezultate u svom radu i opravdatiukazano povjerenje vijećnika.

Nakon duže rasprave usvojen je i setmaterijala Javnog preduzeća„Veterinarska stanica“ Velika Kladuša, akoji se odnosi na Izvještaj o radu i fina-ncijskom poslovanju Veterinarske staniceza 2010. godinu, Plan i program rada za

tekuću godinu, te Odluku o pokriću gubi-tka Veterinarske stanice po obračunu za2010. godinu.

Vijećnici su također raspravljali i oIzvještaju o radu i poslovanju Javnog pre-duzeća „Radio Velika Kladuša“ za 2010.godinu, sa Izvještajem o radu Nadzornogodbora ovog preduzeća, te Odluci oraspodjeli dobiti istog, ostvarene po obra-čunu za 2010. godinu. Vijećnici su usvoji-li sve tačke predloženog dnevnog reda usazivu. Edin ŠABANAGIĆ

Održana 29. redovna sjednica Općinskog vijeća Velika Kladuša

Jednoglasno usvojen budžet za 2011. godinu

Hasan Kajdić (nacionalne manji-ne): Da li će Općina Velika Kladuša podržati pri-

jedlog kupovine ultrazvučnog aparata CD-4D uDomu zdravlja i da li će vijećnici podržati kupnju

ovog aparata na način da se odreknu od jedno-mjesečnog vijećničkog paušala?

Admil Mulalić-načelnik: Obavezaosnivača Doma zdravlja, a to su Skupština i VladaUnsko-sanskog kantona, je da nabavi ovakavaparat tamo gdje je to potrebno. Postojala je inici-

jativa od naših sugrađana iz inostranstva da sekrene u jednu takvu inicijativu, ali je to tada zako-čilo kantonalno Ministarstvo zdravstva. Što se tičevijećničkih paušala, jasno je da se ne može nikognatjerati da daje svoj paušal i to se može raditisamo na dobrovoljnoj bazi.

Edin Kekić (DNZ): Kada će biti asfalti-ran preostali dio puta R 401 u naselju Kuduzovići,koji spaja glavnu saobraćajnicu V. Kladuša-Bužim

i preostali dio asfaltiranog puta prema Todorovu?Admil Mulalić: Direkcija za ceste

Unsko-sanskog kantona je zadužena za ovu dio-nicu i oni su mijenjali projekat da se ne bi išlo na

uštrb stanovnicima tog dijela dionice. Kako samupoznat, strojevi su već na terenu i čekaju sepovoljni uvjeti da bi se krenulo u realizaciju togprojekta.

Ibro Pilipović (DNZ): Kada će se zavr-šiti objekat Doma Mala Kladuša i da li općinskakomunalna inspekcija izlazi na teren i sankcionišerazne prekršitelje?

Admil Mulalić: Kada je u pitanju DomMala Kladuša, zbog teške ekonomske situacijeneće se moći ove godine ništa pomoći iz Općine,pa stoga skrećem pažnju na donatore da se poku-ša tim putem ne bi li se pronašla dostatna sred-stva. Kada su u pitanju inspektori, oni su trenutnonajviše angažovani na situaciju u gradu, ali će u

okviru akcije „April - mjesec čistoće“ biti pokušaniriješeni i ovi problemi.

Mehmed Talić (SDA): Da li Javnokomulano uslužno preduzeće „Komunalije“ VelikaKladuša ima u planu čišćenje divljih deponija uMjesnoj zajednici Vrnograč?

Admil Mulalić: Čišćenje divljih deponija

će se pokušati uraditi sada u mjesecu aprilu, kadapočinje tradicionalna godišnja akcija „April - mje-sec čistoće“ i za nadati se da će biti riješeni i oviproblemi.

Ibrahim Kajtezović (KSPP): Doklese došlo sa uređenjem Poduzetničke zone u opći-ni Velika Kladuša?

Admil Mulalić: Općina je prošle godinedobila od viših nivoa 100.000 maraka za realizaci-

ju poduzetničke zone. Taj novac je potrošen u pri-premu zone, a trenutno se uokviruje i digitalizaci-

ja.Rifet Ponjević (DNZ): Kakav je status

općinskog službenika koji je dobio otkaz i dali jetaj otkaz istom službeniku opravdan i zakonit?

Admil Mulalić: Ovdje se radi o otkazuugovora o radu Sulejmanu Siliću, koji nije izvrša-vao zahtjeve općinskog načelnika. Ja sam upozo-rio sve radnike o ukidanju zakona o državnoj služ-bi, a trenutno je na snazi zakon o radu, po kojemsam ja i postupio. Otpušteni radnik je obavijestioupravnu inspekciju, koja je naložila njegov povrat

na posao. Međutim, ja sam uložio žalbu na tuodluku i ona je usvojena. Ministar pravde je potvr-dio rješenje i uputio nezadovoljnu stranku da tražisvoja prava preko Suda.

Senad Ponjević (DNZ): Zašto se ucijelosti ne poštuje odluka o regulaciji saobraćaja,posebno u ulici Ibrahima Mržljaka, gdje konstan-tno ima parkiranih vozila koja ometaju pješake?

Admil Mulalić: Treba uzeti u obzir da jeodluka o regulaciji saobraćaja nedavno usvojena.Ja sam naložio preduzeću „Komunalije“ da uradedogradnju odluke o regulaciji saobraćaja kako bise riješili određeni problemi. Ovdje imamo kršenjeod strane pravnih lica i mi smo ta lica uputili dakoriste parking prostor kod crkve.

Vijećnička pitanja i odgovori

Sa 29. sjednice Općinskog vijeća Velika Kladuša

Na zahtjev Savjeta Mjesne zajedniceVrnograč, u utorak, 05. aprila, u kabinetunačelnika općine Velika Kladuša održan jesastanak sa općinskim načelnikom AdmilomMulalićem i njegovim saradnicima.Sastanku je prisustvovao Mehmed Džebić,predsjednik Mjesne zajednice Vrnograč.

Predstavnici ove mjesne zajednice iznijeli su nekoliko prioriteta koje su sebi zacrtaliza rješavanje u što skorijem vremenu. Kakose moglo čuti, poznato je da su vremenateška, ali da postoji nekoliko projekata koji bise mogli riješiti čim prije. Kao prvi prioritetistaknuto je otvaranje apoteke u ovoj mjesnojzajednici. Poznato je da Vrnograč ima ambu-lantu, ali da problem predstavlja činjenica dapacijenti moraju ići u Veliku Kladušu po lijekkoji im se propiše u Vrnograču.

Kao drugi prioritet navedeno je rješava-nje drvenih kućica koje se nalaze u nepo-srednoj blizini centralne škole, a koje ne služesvojoj svrsi. Uklanjanjem ovih objekata stvo-rio bi se prostor za uređenje pristupa školi, alii mogućnost gradnje platoa za održavanjeraznih manifestacija.

Predstavnici Mjesne zajednice Vrnogračsu također iskazali želju da se stočna pijacaiz Velike Kladuše dislocira u Vrnograč, a obzi-

rom da se u ovom mjestu održavaju Kladuškidani poljoprivrede, najidealnije bi bilo, po nji-hovom mišljenju, stočnu pijacu postaviti uovu mjesnu zajednicu. U listi prioriteta je iuređenje puta Vrnograč-Greblje, koji je utotalno lošem stanju i zreo je za rekonstrukci-

ju.Kao peti projekat i jedan od važnijih sva-

kako je uređenje prilaza na vrnogrački Starigrad, koji se nalazi u samom centru mjesta, akoji nema adekvatno riješen pristup. Ovo jeposebno istaknuto iz razloga što je Vrnogračdomaćin ovogodišnjem teferiču, pa je za oče-kivati da u tom periodu bude zainteresiranihgostiju koji će se htjeti popeti na ovu kulu.

Načelnik Mulalić je istaknuo da je zado-voljan što su svi ovi prioriteti rješivi, pa će sepitanje apoteke pokušati riješiti već u nared-nom periodu. Ovdje je naglašen problemmagistra farmacije, koji je po zakonu potre-ban u svakoj apoteci. Na teren će izaći direk-torica gradske apoteke i predsjednicaUpravnog odbora, koje će zajedno sa doma-ćinima pokušati pronaći najadekvatniji pro-stor i da se riješe ostali nedostaci.

Za uklanjanje drvenih kućica će bitiangažiran općinski inspektor, kojem će sedati nalog da riješi ovaj problem čim prije. Za

stari grad će se provesti upravni postupak, au Općini već postoje sredstva u iznosu od115.000 maraka za prvu fazu čišćenja starihgradova Todorovo, Podzvizd i Vrnograč. Ovasredstva bi se trebala staviti u funkciju čimprije, posebno za stari grad Vrnograč.

Uređenje puta Vrnograč-Greblje će sefinancirati od GSM licence koju dobijaOpćina, ali je za sada nepoznato kada će tasredstva biti dostupna. Također, Općina pla-nira riješiti odjeljenje veterinarske stanice uVrnograču, barem na način da ze izvrši kupo-vina ambulantnog vozila, koje će imati svupotrebnu opremu. Za stočnu pijacu je nagla-šeno da se prvo treba vidjeti opravdanostiste, a da se onda ide sa prijedlogom disloci-ranja.

Želja Općine je da se u okviru mjeseca ukojem će biti teferič pokušaju i „Kladuški danikulture“ ove godine preseliti u Vrnograč, kaoi organizacija konjičkih trka, čime bi Mjesnazajednica Vrnograč postala ove godine cen-tar kulture. Edin Š.

U ponedjeljak, 04. aprila, uKabinetu načelnika općine VelikaKladuša Admila Mulalića, uz prisustvonjegovih savjetnika i pomoćnika, odr-žan je sastanak sa predsjednicima mje-snih zajednica. Na ovom sastanku jeodređen domaćin Devetog krajiškogteferiča, a to će ove godine biti Mjesnazajednica Vrnograč.

Za domaćina devetog po redu tefe-riča kandidaturu su dostavile dvije mje-sne zajednice, Mala Kladuša iVrnograč, ali je predstavnik Mjesnezajednice Mala Kladuša povukao kan-didaturu zbog nemogućnosti pripreme iorganizovanja svih radnji, pa je tako podrugi put za domaćina krajiškog teferi-ča izabran Vrnograč.

Prilikom prezentacije Mjesnezajednice Vrnograč, Mehmed Džebić,predsjednik ove mjesne zajednice,istakao je da Vrnograč već posjedujeodređene uslove za održavanje mani-festacije, te da su kao prijašnji domaći-ni drugog po redu teferiča već upozna-ti sa dužnostima i svim pripremnim

radnjama.Načelnik Mulalić je izrazio nadu da

će Mjesna zajednica Vrnograč bitidobar domaćin, a također da će i susje-dne mjesne zajednice biti na dispozicijiVrnograču u pripremi ove značajnemanifestacije.

Inače, organizovanjem Devetogkrajiškog teferiča, proslavom 40-tegodišnjice postojanja Nogometnogkluba „Mladost“, te dislociranjem odre-đenih manifestacija Kladuških dana kul-ture, ove godine mještanima Vrnogračaće biti ponuđen bogat kulturno-sportskisadržaj objedinjen pod zajedničkommanifestacijom „Dani Mjesne zajedniceVrnograč“. Edin Š.

Predsjednici mjesnih zajednica kod načelnika Mulalića

Mjesna zajednica Vrnograč

domaćin ovogodišnjeg teferiča

Sastanak načelnika Mulalića sa Savjetom Mjesne zajednice Vrnograč

Prezentirani prioritetni projekti za rješavanje

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 7azin ReprezenT

U utorark, 29. marta,Komunalno-stambeni fond Cazin i„Una Consulting“ d.o.o. iz Bihaćapotpisali su ugovor za izraduIdejnog rješenja fekalnog kolekto-ra, odnosno kanalizacione mreže

za naselje Stijena. Ugovor su pot-pisali direktori Ibrahim Tatarević iSandi Zulić, čime su ispunili uslo-ve za početak planiranih aktivnostina realizaciji ovog projekta.

Članovi Jedinice za implemen-taciju projekta GOW-VADE u opći-

ni Cazin su zajedno sa predstavni-cima „Una Consultinga“, analiziralidosadašnju provedbu Operativnogplana za 2011. godinu, koji seodnosi na pomenuti projekat.

Zaključeno je da Jedinica

uspješno provodi planirane aktiv-nosti u predviđenim rokovima.Dogovorene su dalje aktivnostikoje će slijediti Operativni plan, aizvršena je i primopredaja glavnogprojekta Kanalizacione mreže zanaselje Ljubijankići. Amel D.

Komunalno-stambeni fond Cazin i„Una Consulting“ potpisali Ugovor

Stijena dobiva novukanalizacionu mrežu

U Cazinu je u srijedu, 30. marta, održana18. redovna sjednica Općinskog vijeća općineCazin. Vijećnici su između ostalog razmatrali iusvajali Prijedlog Odluke o raspisivanju izborau mjesnim zajednicama, dva prijedloga o kre-ditnim zaduženjima Komunalno-stambenogfonda i Javnog komunalnog preduzeća „Čisto-ća“, te program rada Sportskog saveza za2011. godinu.

Nakon dužeg razmatranja prijedlogaOdluke o raspisivanjima izbora u mjesnimzajednicama općine Cazin, vijećnici su se naj-više sporili oko toga koja je komisija trebalasačiniti ovaj prijedlog i koji je datum najbolji zaodržavanje izbora. Nakon rasprave uslijedila jepauza za osaglašavanje.

Sve prethodne sugestije uvrštene su ukonačni prijedlog, a neke od najznačajnijih suda će predsjednike članova biračkog odboraimenovati komisija za izborno imenovanjeOpćinskog vijeća, da će se redoslijed lista utvr-diti izvlačenjem koje će provesti komisija za

unapređenje rada mjesnih zajednica, te da ćese izbori u cazinskim mjesnim zajednicamaodržati 07. maja ove godine. Prijedlog je usvojen sa 27 glasova ZA i jednim suzdržanim.

Nakon što je direktor Komunalno-stambe-nog fonda općine Cazin Ibrahim Tatarević

obrazložio Prijedlog Odluke o kreditnom zadu-ženju ove ustanove, a koja bi trebala biti utro-šena u izgradnju trga Alije Izetbegovića uCazinu, uslijedila je vrlo duga i iscrpna raspra-va o istom. Direktoru Tatareviću je najprijezamjereno na kratkom izlaganju za, po mišlje-nju nekih vijećnika, vrlo ozbiljnu temu. Kako jekazano, kreditno zaduženje bi trebalo iznositipet miliona maraka.

Prema trenutnim projekcijama, vrijednostradova na trgu Alije Izetbegovića trebala bi bitiod 2.200.000 do 2.900.000 KM, a ostatak bi poriječima direktora bio utrošen u izmirenje dijelaobaveza Komunalno-stambenog fonda. MirfetMehulić je u ime komisije za finansije kazao da je stav ove komisije da se predlagač obaveže

da će detaljno prikazati na koja se izmirenjaodnosi preostali dio kreditnih sredstava, tekakvi su kriteriji u obligacionim odnosima izme-đu komitenta i komisionara.

Vijećnik Husnija Miskić je u ime klubaSDA kazao da su komercionalni krediti odbanaka neopravdani, da se Fond ponaša rasip-nički, da će SDA podržati realizaciju sredstava,ali ne i ostatak sredstava. Azra Bajrić je ispredSDP-a naglasila da ovaj klub ni u prošlom sazi-vu vijeća nije bio za izgradnju trga u Cazinu, teda neće podržati zaduživanja koja se odnosena izmirenje tekućih dugovanja Fonda.

Alija Beširević je ispred DNZ-a kazao daće njegov klub podržati samo veća zaduženja, jer smatraju da treba krenuti u izgradnju i raz-voj općine, te da oni koji su protiv prijedloganisu dobronamjerni prema građanima općineCazin. Replicirajući mu Husnija Miskić je kazaoda su njegovi stavovi ozbiljni onda kada ih izno-si za govornicom vijeća, a ne u pauzama. Nakraju klubovi su ostali pri stavovima iznesenim

na početku rasprave, pa je prijedlog usvojen sa17 glasova ZA i 10 suzdržanih.

Prijedlog zaključka o davanju saglasnostiza kreditno zaduženje Javnog-komunalnogpreduzeća „Čistoća“ obrazložio je direktor pre-duzeća Said Samardžić, kazavši da se radi ozaduženju od 450.000 KM. Nakon kraćerasprave ovaj prijedlog je jednoglasno usvojen.Program rada Sportskog saveza usvojen je sa16 glasova ZA i time je 18. sjednica Općinskogvijeća Cazin završena. Amel DRUŽANOVIĆ

Održana sjednica Općinskog vijeća Cazin

Najviše rasprave izazvala kreditna zaduženja

Komunalno stambeni fond uCazinu priprema raspisivanje ten-dera za prikupljanje ponuda najpo-voljnijih izvođača za izgradnju cen-tralnog gradskog trga u ovomgradu, u koji će biti uloženo prekodva miliona konvertibilnih maraka.

Trg Alije Izetbegovića je cen-tralni trg oko kojeg su smješteniobjekti općinske uprave i niz zna-čajnih javnih sadržaja. Postojećesaobraćajne površine i uređenjetrga ne zadovoljavaju savremenepotrebe odvijanja saobraćaja, kakokolskog tako i pješačkog, tako da jebilo neophodno pokrenuti postupak

uređenja trga, navode iz općineCazin.

Radi se o Trgu koji je ovoj jedi-nici lokalne samouprave prijekopotreban, jer će omogućiti urbanijiizgled male čaršije, a ujedno ćeolakšati saobraćaj i kretanje pješa-

ka na tom području.Razlog za veliko interesovanjeu vezi sa ovim projektom, leži učinjenici da njegova finansijska vrijednost iznosi više od 2 miliona KM,ali i to da se nalazi u samom centrugrada gdje su smještene sve važni- je institucije administracije, kakoopćinske, tako i kantonalne. A. D.

Semafori na Ćupriji u Cazinu većodavno su noćna mora većine voza-ča iz Cazina. Konstantne gužve ičekanje da se upali zeleno svjetlomnogima je naporno, a neki se čakodlučuju i na „zaobilaznice“. Tako nijerijedak slučaj da nervozni vozačumjesto da čeka na semaforu prolazodluči se da direktno iz trake kojavodi za Bihać presiječe put i skreneprema Ćupriji.

Građani se često žale sa sličnimopisom događaja. Neki su navodili davozači koriste put preko autobusnestanice, drugi da vozači skrenu na

benzinsku pumpu pa onda za Ćupri- ju, a treći pak da vozači direktno pre-

sijeku put onima koji stoje na semafo-ru rizikujući pritom saobraćajnunesreću. Da su i dalje gužve na skre-tanju prema Ćupriji može se vidjetiovih dana na Ćupriji. Šta očekuje gra-đane Cazina za vrijeme praznikakada će putni pravci u Cazinu i bezsemafora biti pretrpani, može sesamo nagađati.

Treba napomenuti da još uvijeknema nadzorne opreme na semafori-ma, tako da oni koji naprave prekršaju većini slučajeva prođu bez kazne, anije rijedak slučaj ni da vozači nečekaju na zeleno svjetlo kada primije-

te da nema ništa iz suprotnog pravca. Amel D.

Veliki broj Cazinjana egzistencijuobavlja baveći se poljoprivredom, asve zastupljenija je plastenička proiz-vodnja. Jedan od razloga za to je štose proizvodnja u plastenicima bazirana raniju i kasniju u odnosu na njivskuproizvodnju što je značajno iskorišta-vanje domaćih resursa, ali i što su pri-nosi u plastenicima višestruko većinego u njivskoj proizvodnji.

Poljoprivrednim zemljištem sesmatraju oranice, vrtovi, livade,pašnjaci, voćnjaci, vinogradi i drugozemljište koje bi se prema svojoj pri-rodnim i ekonomskim osobinama naj-bolje moglo koristiti za poljoprivrednu

proizvodnju.Prema riječima Remze Alagić,

stručne savjetnice za poljoprivredu uSlužbi za razvoj i poduzetništvo općineCazin, poljoprivredno zemljište napodručju općine predstavlja izrazitovrijedan ekološki resurs koji u razvojuopćine ima itekako veliki značaj.

Koncepcija održivog privrednog iekološkog razvoja omogućuje sveveću ekonomsku produktivnost gdje sulokalne uprave dužne osigurati pri-vrednog zemljišta do one razine kojaosigurava njegovu obnovljivost. Kakonaglašava savjetnica Alagić, vrlo jevažna pažnja i interes društva na oču-

vanju kvalitetnog zemljišta i njegovuzaštitu od promjene namjene. Najboljinačin zaštite poljoprivrednog zemljišta je provođenje dobre poljoprivredneprakse u procesu agropedološkihaktivnosti poštujući prirodnu ravnotežukrajolika. Amel D.

Uskoro tender za najpovoljnijeg izvođačaza izgradnju centralnog gradskog trga

Trg vrijedan prekodva miliona marakaRadi se o Trgu koji je ovoj jedinici lokalne samouprave

prijeko potreban, jer će omogućiti urbaniji izgled male

čaršije, a ujedno će olakšati saobraćaj i kretanje pješa-

ka na tom području.

Semafori na Ćupriji stvaraju probleme

U Cazinu sve zastupljenija plastenička proizvodnja

Poljoprivredno zemljišteizrazito vrijedan ekološki resurs

Mjesna zajednica Polje

Uređenje javnih površinaUdruženje mladih „Polje“ i

KUD „Bajro Redžić“ pristupili surealizaciji projekta koji ima za ciljuređenje javnih površina na pro-storu mjesne zajednice Polje.

Kako je bilo lijepo vrijeme počelose sa onim prvim radovima, a onisu se odnosili na sakupljanjesmeća i otpada, te pripremi povr-šina na kojima će se ovih danazasaditi nova trava i izgraditi pro-

stor za cvijeće.Akcija se nastavlja i narednih

dana, a podrazumijeva postavlja-nje klupi za odmor, kanti zasmeće, te izgradnji male fontane

gdje bi se mještani MZ Poljemogli odmarati i provoditi slobo-dno vrijeme. U akciji je učestvo-vao veliki broj mladih, kao i osta-lih kojima je stalo do ljepše i čišćeokoline u Polju. Amel D.

Sa 18. sjednice Općinskog vijeća

Gradski trg u Cazinu

Mladi uređuju javne površine

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


- Ba v imo se prome tom na

f te i na f tn ih

der i va ta, al i i drug im uslu

žn im djela tnos t ima.

- Posjedujemo vlas t i t i kom

pleks u sklopu kojeg

se nalaz i benz inska pump

a, ca f fe bar, trgo v ina,

au to praona i vulkan izers

ka radnja.

- F irma posluje po e vrops

k im s tandard ima,

prome tujuć i gor i vo v isoke

k val i te te, a

posjedujemo vlas t i ta voz i

la za pre voz gor i va,

kao i kam ion za kućnu dos ta vu lož ulja.

- U trgo v in i nud imo vel ik i

izbor ulja

renom iran ih pro iz vođača

, au tokozme t iku i dr. U firmi Grand Benz na jednom mjestu možete

da nađete sve što je potrebno za vaš automobil.

Ul. Zuhdije Žalića BB, Velika KladušaTel: 037 773 322 Mob: 061 600 159

18. april 2011. godine, broj 246/2478 MarketingReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


Marketing ReprezenT18. april 2011. godine, broj 246/247 9

- pregledi za sanitarne listove- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija

- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;

Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;

Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD,,TEMELJA DO KROVA’’

POSEBNO IZDVAJAMO:IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE,

MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA),ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²

D obi li smo i c er t i f i k at za*Upr av it e l ja z gr ad a*

Razmišljate li Vi,neko od Vaših prijateljapoznanika ili bližnjih orješavanju stambenog

pitanja ???

Upravo zbog toga pozivamoVas, sve zainteresirane, da u

subotu 23. aprila 2011. dođete na"Dan otvorenih vrata"u našem stambenom objektu

broj 3, gdje ćemo od10:00-15:00 sati održati

prezentaciju pokaznih stanova

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO,

OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

IZNAD EUROPSKOG STANDARDA !

Dobro

d oš l i ! !!

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24710 Bosanska KrupaReprezenT

Jedno od najgušće naseljenih područja ubosanskokrupskoj općini, odnosno u gradu, jeDonja Krčana. Veliki broj stambenih porodičnihkuća, sve do prije nekoliko godina nije pratilo ure-đenje infrastrukture, a muke stanovnika, osobito uljetnom periodu, bile su velike. Većim djelom krozsredinu ovog naselja prolazi potok Kalender, koji

je, kako se naselje razvijalo, sve više postajao

odvodni kolektor za kanalizacione i druge otpa-dne vode. Neugodan miris tako je postajao ipotencijalni izvor zaraznih bolesti. Već četiri godi-ne u fazama se radi na njegovom zatvaranju, aOpćina Bosanska Krupa sredstva za njegovuregulaciju je pronalazila iz više izvora, osim iz vla-stitih, tako i drugih nivoa vlasti i organizacija koje

se bave zaštitom vodotokova.U kabinetu načelnika općine Bosanska Krupa

Amina Halitovića, prije 20-ak dana potpisan jeugovor za realizaciju četvrte faze projekta, što je

jako obradovalo i lokalnu upravu i mještane ovogdijela grada. Za izvođača radova kao i u prve trifaze izabrana je domaća firma „Dizdarević-merc“.

- Ugovor je vrijedan 208 hiljada konverti-

bilnih maraka, od kojih je Općina BosanskaKrupa izdvojila 108 hiljada, a iz sredstavavodne naknade na koju polaže pravo Općina.100 hiljada maraka kroz angažman općinskihslužbi obezbjeđeno je preko resursnog centraza vode i okoliš „Una Consulting“ doo izBihaća. Ovaj ugovor podrazumijeva uređenje i

sanaciju oko 200 metara potoka Kalender ,rekao je prilikom potpisivanja ugovora načelnikopćine Armin Halitović.

Radovi u četvrtoj fazi trebali bi biti završeni za40 radnih dana, što će biti ispoštovano, uvažava-

jući povoljne vremenske prilike i renome i praksuodabranog izvođača. Do konačnog završetkazatvaranja ovog potoka, za petu fazu potrebno je

iznaći sredstva za još 250 metara, kada bi potokKalender bio potpuno zatvoren čime bi i potpunonestao neugodan miris i mogućnost zaraze sta-novništva.

Inače, iznad zatvorenog potoka se paralelnoformira i pješačka staza i šetalište koji će ovomdijelu grada novi izgled i ujedno smanjiti kretanje

pješaka vrlo frekventnom ulicom Branilaca grada.Stanovništvo Donje Krčane sa nestrpljenjem oče-kuje početak radova iz četvrte faze i pozdravljanapore lokalne uprave da ovaj projekt dovede dokraja. Dževada ŠTANCL

Nakon dugo godina nemara,ovog proljeća je posebna pažnjaposvećena uređenju nekada-šnjeg bosanskokrupskog Trgaoslobođenja koji je odlukomOpćinskog vijeća preimenovanna ime prvog bosanskohercego-vačkog predsjednika Alije

Izetbegovića.Trg bi tako trebao imati

izgled primjeran veličini i djelučovjeka koji je zapisan kao prvi uhistoriji bosanskohercegovačkesuverenosti. Po planu općinskeslužbe prvo su uklonjeni kioscikoji su bili postavljeni u gradskojzelenoj površini i premješteni namnogo prikladniju lokaciju, apotom su započeti betonski

radovi oko zelene površine sapostamentom. Po završetku tihradova na red je došao i zelenikomad koji će osvježiti ovaj dioTrga.

Vrijedni radnici Komunalnogpoduzeća rade bez predaha.Preplavili su krupske parkove i

raduje ih rad na zelenim površi-nama, kaže na njima nemaumora, već je rad iz zadovolj-stva. Istovremeno, nastavljeno je uređenje parkovnih površina isadnja cvijeća u okolnim parko-vima i šetnicama, te postavljanjenove saobraćajne signalizacije.

I pored radosti građana zbogodluke da se grad u proljećeuljepša kao nekad, mnogi nemogu prežaliti otkinutu brezu, ani osakaćene čemprese.Krivične prijave ih ne moguzadovoljiti i traže financijsko kaž-njavanje počinilaca, kao i ukla-njanje velikih kontejnera iz ovogdijela grada. Ipak jedno znaju,

svi koji dođu i prođu krozBosansku Krupu ovog ljeta, bićezadivljeni. Dževada Š.

Potpisan ugovor za četvrti dio regulacije potoka Kalender

Kanalizacioni odvod postaje šetnica

Centralni gradski trg dobiva novi izgled

Primjerno uređenjezelene površine

Potpisan ugovor za nastavak

regulacije potoka Kalender

Uređenje Trga i parkova

Općinsko vijeće Bosanska Krupaodržalo je pretprošle sedmice 35.redovnu sjednicu. Dnevni red je usazivu imao petnaest tačaka, a nasamoj sjednici, na prijedlog općin-

skog načelnika, vijećnici su prihvatilirazmatrati još dvije tačke. Ukupnosedamnaest tačaka je zaokupilo paž-nju vijećnika Općinskog vijeća.

Dnevni red ove sjednice obilovao je aktima iz imovinsko-pravne oblasti,ali najbitnije je da je Općinsko vijećeBosanska Krupa nakon pet mjesecidobilo zamjenika predsjedavajućegOpćinskog vijeća. Centralna izbornakomisija se u oktobru mjesecu izja-snila da je dotadašnja zamjenicapredsjedavajućeg Fehima Mujić usukobu interesa, te da ne možeobavljati pomenutu funkciju.

Nakon više održanih sjednica ipredloženih kandidata, na 35. sjedni-ci se uspio postići dogovor i za

zamjenika predsjedavajućegOpćinskog vijeća Bosanska Krupaizabran je vijećnik Nijaz Hadžipašić,

zamjenik predsjedavajućeg i u rani- jem sazivu. Nakon što je više putastavljan pa povlačen sa dnevnogreda, Prijedlog Odluke o profesionali-zaciji funkcije predsjedavajućeg

Općinskog vijeća napokon je usvojen.Uz sugestije vijećnika, koje je

načelnik općine Armin Halitovićprihvatio, jednoglasno je usvojenPrijedlog Odluke o dodjeli i prodajistanova na koje Općina BosanskaKrupa polaže pravo. Sugestije su se jednim dijelom kretale u pravcu pred-nosti za boračke populacije, ali otome će se uskoro razgovarati nadrugoj aprilskoj sjednici Općinskogvijeća. Prijedlog Odluke o izmjenamai dopunama Odluke o općinskimadministrativnim taksama i tarifiopćinskih administrativnih taksi, uznekoliko korekcija usvojen je sa 15glasova za, 2 protiv i 3 suzdržana.

Vijećnici su jednoglasno prihvatiliprijedlog da se lokalnoj akcionojgrupi „Una-Sana“ na korištenje da

prostor u ulici Patriotske lige 47 zapotrebe ruralnog turističkog info-punkta, što je predviđeno projektomo prekograničnoj saradnji saHrvatskom, a koji će se finansirati

sredstvima Evropske unije, odnosnoiz IPA fondova. Jednoglasno je usvojen i Prijedlog Odluke o pristupanjuizradi Strategije mladih općineBosanska Krupa za period 2011-2015., dok je na period od 30 dana u javnu raspravu upućen Nacrt Odlukeo općinskim priznanjima.

Jednoglasno su usvojeni akti izimovinsko-pravne službe, koji su seodnosili na Rješenja o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju elek-troenergetskih objekata na područjuJasenica, Zaline i Ćojluka, te nekoli-ko prijedloga o davanju saglasnostiza prodaju zemljišta i odbijanja zah-tjeva za dodjelu zemljišta u državnojsvojini. Uz pohvale i manje sugestije

usvojen je Prijedlog programa poljo-privrednog zemljišta u vlasništvudržave na području općine Bosanska

Krupa, a data je i saglasnost da u imeOpćinskog vijeća, predsjedavajući ilizamjenik, mogu potpisati Sporazumo saradnji sa „Visokom školom zaindustrijski i poslovni menadžment“Bosanska Krupa.

Bez diskusije je usvojen Općinskiakcioni plan o provedbi Projekta„Lokalno je primarno“, koji se realizi-ra u saradnji sa OSCE-om, te

Kvartalni izvještaj o realizaciji kompo-nente Podrška Općinskom vijeću zaperiod oktobar-decembar 2010. godi-

ne. Prijedlog rješenja o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju puta unaselju Hum povučen je od stranepredlagača, a na kraju je bez diskusije usvojen i zaključak o davanjusaglasnosti na tehničke ispravkeKonačnog izvještaja o procijenjenojšteti od udara leda u poljoprivredi,građevinskim objektima i infrastruktu-ri. Sljedeća, 36. sjednica Općinskog

vijeća Bosanska Krupa najavljena jeza kraj ovog mjeseca.Dževada ŠTANCL

Izaslanstvo Švedske međunaro-dne organizacije za razvojnu pomoćSIDA boravilo je pretprošle sedmice uBosanskoj Krupi. Na sastanku kodopćinskog načelnika ArminaHalitovića predstavnici SIDE željelisu se upoznati sa aktualnim stanjemu ovoj općini po pitanju zaštite okoli-ša, vodosnabdijevanja i odvodnjeotpadnih voda, kao pripremu za aktiv-

nosti koje bi bile uvrštene u dokumentradne strategije „SIDA za BiH od2011. do 2014. godine“.

Predstavnici švedskog izaslan-stva pokazali su veliku zainteresira-nost za ulaganje u ove oblasti i istak-nuli da im je pri plasiranju budućepomoći važno ostvariti veću učinkovi-tost i kvalitetniji način same imple-mentacije. Ova organizacija je već jednim dijelom uključena u realizacijuprojekta za odvodnju otpadnih voda,koji se treba početi realizirati uBosanskoj Krupi, a za koji se Općinakreditno zadužila kod Evropske inve-sticijske banke.

SIDA će prema kazanom u kabi-netu načelnika općine Bosanska

Krupa, učestvovati u grant sredstvimakoja se trebaju angažirati uz kreditnozaduženje, a sve u cilju što brže i

bolje realizacije projek-ta. - Namjeravamonastaviti saradnju, tebiti bilateralni donator Bosni i Hercegovini usljedeće četiri godine ipritom pružati podrškuBiH na putu u EU ,rekao je tom prilikomvoditelj Ureda za BiH

SIDE Anders Hedlund.On je bio impresioniran onim što je Bosanska Krupa do sada uradilana zaštiti okoline, vodosnabdjevanju ipodizanju svijesti građana za očuva-nje okoline i izrazio nadu da će ovaorganizacija sigurno u budućnostipomagati projekte bosanskokrupskeopćine. Općinski tim na čelu sa načel-nikom Arminom Halitovićem ocije-nio je kao sposoban i poduzetan, tekonstatirao da je to garancija da ćeprojekti za koje novac izdvoji ovaorganizacija biti kvalitetno utrošen.

Načelnik Halitović je zahvalio nadosadašnjoj pomoći organizacijeSIDA kroz GAP projekt, naglasivšiznačaj njihovog višegodišnjeg anga-

žmana u određenim oblastima u BiH iizrazio nadu da će realizirani projektido sada biti garancija da će se ova

organizacija još više angažirati napodručju bosanskokrupske općine.- Bosanska Krupa prema stra-

tegiji razvoja je specifična, pose-bna općina, i da bi jačala, morasačuvati zdravu prirodnu okolinukojom je obdarena, i ona kao takvaželi biti putokaz drugim općinama,kazao je načelnik Halitović.

Nakon sastanka u kabinetunačelnika gosti iz Švedske su obišlidio grada i uvjerili se u ono što su imu prethodnom razgovoru prezentiralinačelnik općine i njegovi saradnici,obilazeći obale Une. Tako se može sasigurnošću tvrditi da će novaca krozprojekte SIDE za općinu BosanskaKrupa biti još dugo. To znači mnogo

novih projekata koji će unaprijeditistandarde življenja bosanskorupskihgrađana. Dževada ŠTANCL

Održana 35. redovna sjednica Općinskog vijeća Bosanska Krupa

Nakon pet mjeseci izabran zamjenik predsjedavajućeg Vijeća

SIDA prati razvoj Općine Bosanska Krupa

Zaštita okoline - zajednički interes i zadatak


Izaslanstvo SIDE u Bosanskoj Krupi

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 11užim ReprezenT

BUŽIM - U Bužimu je krajemmjeseca marta održana XXVI redo-vna sjednica Općinskog vijeća,kojom prilikom se ako izuzmemo raz-

matranje i usvajanje zapisnika saprethodne sjednice i pitanja vijećnika,raspravljalo samo o tri tačke dnevnogreda, jer su jednostavno bile vezanerokom.

Naime, razmatran je i usvojenprijedlog Odluke o budžetu općineBužim, koji za ovu godinu iznosi4.698.227,00 KM. Zbog velikog brojausvojenih amandmana od straneOpćinskog vijeća, općinski načelnikMirsad Šahinović je negodovao iistakao da će zatražiti pravnu zaštitu,jer je vijeće kresalo naknade troško-va uposlenika Općine čak za110.000,00 KM za ovu godinu, ali suzato za Općinsko vijeće povećalisredstva za 30.000,00KM. Pitanje je

sada kako ispoštovati potpisanikolektivni ugovor sa sindikatom i

hoće li biti dovoljno sredstava zalične dohotke uposlenika, jer ukolikodođe da manjka sredstava, sindikatbi mogao podnijeti tužbu.

Dobar dio sredstava budžetaodlazi za dugovanja asfaltiranjanekih puteva i ulica, iz kako su tovijećnici iz opozicije nazvali, prediz-borne kampanje SDA. Ukupan dugza ranije asfaltirane ulice i puteveiznosi 298.000,00 KM i tom dugu višenije bilo odlaganja, jer bi se mogledogoditi tužbe izvođača radova, štobi onda iznosilo i mnogo više, zbogkamata i sudskih troškova, a Općinabi, nesumnjivo, izgubila sudski spor.Vijećnici opozicije upozorili su vijećni-ke SDA da ovo uzmu kao loš primjer i da više ne povlače ovako pogrešnepoteze pred izbore.

Zanimljivo je da je Općinsko vije-će raspodijelilo 10.000,00 KM KUD-

ovima iz Bužima i Čave, horu„Gazija“, Gradskom ženskom horu

Bužim i Udruženju žena „Izvor“ izBužima. Svi oni imaju obavezu dauzmu učešće u obilježavanju značaj-nih datuma općine Bužim. Što se tiče

kreativnih udruženja iz kulture, tepojedinaca, koji daju poseban dopri-nos na kulturnom polju u Bužimu idostojno prezentiraju Bužim širomsvijeta, njima je kao i uvijek dodijeljenentuzijazam, koji je već odavnopotrošen, pa nije niti čudo da većnekoliko godina u Bužimu nije otvo-rena niti jedna ozbiljna izložba, niti jeobjavljeno neko književno djelo.

O tački Razmatranje i usvajanjeprijedloga Odluke o izvršenju budže-ta općine Bužim, se nije dugoraspravljalo, osim što je načelnikopćine Mirsad Šahinović, izrazionegodovanje, ističući da će teškomoći realizirati izvršenje budžetazbog velikog broja usvojenih amand-

mana, gdje se po već ustaljenomsistemu iz ukupno planiranih sredsta-

va jednima uzimalo, a drugima dava-lo.

I nakon što je ukinut RadioBužim, na putu je ukidanje iVeterinarske stanice, što je od nekihvijećnika iz opozicije protumačenokao maćehinstvo od strane Općineprema svojim javnim preduzećima.Naime, već je sedam godina dr. vete-rine Talib Husičić, v.d. direktor JP

Veterinarska stanica Bužim, i godina-ma u ostavci, a da o tome niko nije

niti vodio računa. To jasno govorikoliko se brinulo o Veterinarskoj sta-nici radi, jer imenovani odbori i raznekomisije nikada nisu odrađivaliposao, niti se iko sastajao da predu-zme konkretne korake, dok dr. veteri-ne Talib Husičić nije podnio tužbuprotiv osnivača. Tako je na sjednicivećina vijećnika bila za to da se pri-vatizira Veterinarska stanica, ali da

se zatraži i pravno tumačenje da li jeto moguće. Nedžib V.

BUŽIM - Humanitarna organiza-cija „Libertas BiH“ sa juga Holandijeiz Brunssuma, na čelu sa vrijednimrukovodstvom Aidom i Samirom,porijeklom iz Bosanskog Novog,donirala je kompletnu opremu Domuzdravlja Bužim za stomatološkuordinaciju za učenike, koja će raditiu Mješovitoj srednjoj školi u Bužimu.

Po riječima v.d. direktora Doma

zdravlja Bužim, dr . Faruka Kalača,ova oprema vrijedna je oko30.000,00 KM, a dobijena je zahva-ljujući dobroj saradnji dr. Kalača saovom organizacijom, kojoj je uputioprojekat i zahtjev za jednu ovakvustomatološku ordinaciju.

Zanimljivo je da je u Domuzdravlja Bužim do skoro bio otvoren

stalni konkurs za stomatologa i da je

to bio deficitaran kadar, a da ćesada uz stomatološku ordinacijuDoma zdravlja uskoro početi saradom i školska stomatološka ordi-nacija.

Humanitarna organizacija„Libertas BiH“ iz Holandije do sada je donirala i vrijednu opremu i Domuzdravlja Bosanska Krupa, te

Kantonalnoj bolnici u Bihaću. N. V.

Održana redovna sjednica Općinskog vijeća Bužim

Usvojen budžet za 2011. godinu

Humanitarna organizacija „Libertas BiH“

Donirana oprema za školskustomatološku ordinaciju

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća Bužim

U Bužimu je pretprošle sedmice potpi-san Ugovor za izradu projektno-tehničkedokumentacije za rekonstrukciju graditelj-ske cjeline stare drvene džamije u Bužimu.Ugovor je potpisan između Općine Bužim,koju je zastupao načelnik općine MirsadŠahinović i Kantonalnog zavoda za zaštitukulturno-historijskog naslijeđa Sarajevo,kojega je zastupao direktor Munib Buljina.

Potpisivanju ugovora prisustvovali sunačelnikovi najbliži saradnici, kao i arhitek-ta Nermina Mujezinović, kao viši stručnisaradnik za zaštitu graditeljske baštine

Kantonalnog zavoda Sarajevo. Izrada projekta koštat će 25.000 KM, a projekat trebabiti završen do kraja šestog mjeseca.

Inače, kompleks stare drvene džamije,za one koji ne znaju, najveće drvene dža-mije u Bosni i Hercegovini i Starog gradaBužim je pod zaštitom države BiH, pa se oddržave i dobijaju sredstva za izradu proje-kata za rekonstrukciju ovog veoma zanim-ljivog i lijepog kompleksa.

Prilikom potpisivanja Ugovora, gosti izSarajeva prezentirali su radni materijal, štasu sve dosad uradili na izradi projektno-tehničke dokumentacije bužimskog Staroggrada, za što je ugovor u vrijednosti od55.000 KM potpisan još prošle godine, arok izrade je kraj petog mjeseca.

Bilo je jako zanimljivo prisustvovatiovoj prezentaciji, gdje je istaknuto da će se

jedna od kula zvati Kula bužimskih vitezo-va, a obuhvataće srednji vijek, osmanskuvladavinu i noviju historiju Bužima. Jednaod kula će se zvati Kesten, simbolizirajućine samo plodove kestena kao najbogatijeopćine kestenom u Bosni i Hercegovini,već i kestenovo drvo koje je na ovompodručju dugo služilo kao jedno od najkva-

litetnijih za građevinarstvo.Jedna od kula će biti muzej, gdje će se

vratiti sve pronađeno sa Staroga grada,kao i sve ono što bude značajno za histori-

ju Bužima, a negdje postoji ili se nađe.Naravno, postojaće i četvrta kula na čijemprojektu se još uvijek radi. Kada se sve ovozavrši, u Bužimu će se održati javna pre-zentacija kako će sve to izgledati, a nakonBužima prezentacija će biti održana uSarajevu, gdje će se pozvati svi relevantnisubjekti države kako bi vidjeli o kakvoj sekulturno-historijskoj znamenitosti radi.

Ovih dana je predloženo i da se jednolice iz Bužima osposobi za turističkogavodiča, koje će morati dobro poznavatihistoriju i turističke komplekse Bužima, alii šire, te poznavati dobro engleski jezik.Ekipa iz Sarajeva boravila je u Bužimunekoliko dana, te je snimila kompletno sta-nje potrebno za kvalitetnu izradu projekataza rekonstrukciju ovog veoma zanimljivogkulturno-historijskog kompleksa.

Nedžib VUČELJ

U zvaničnoj radnoj posjeti općiniBužim, pretprošle sedmice boravio jepremijer Vlade USK-a, HamdijaLipovača zajedno sa ministrima u VladiUnsko-sanskog kantona, direktoromkomisije za koncesije NihadomMujkićem , direktorom Kantonalneuprave za inspekcijske poslove,Mahmutom Jukićem i v.d. direktoromAgencije za privatizaciju SenadomBratić. Radnom sastanku su uz načel-nika općine Bužim, Mirsada Šahinovi-ća, prisustvovali i predsjedavajućiOpćinskog vijeća Bužim, Agan Bunić,

kao i najbliži saradnici načelnika općine.Načelnik općine Bužim, Mirsad

Šahinović, govorio je najviše o tome štoje Bužimu potrebno, te na što raspore-diti sredstva Vlade Unsko-sanskog kan-tona kada je Bužim u pitanju. U tomsmislu je govoreći o budžetskim sred-stvima USK-a u bužimskim projektimagovorio o potrebnim sredstvima zaizgradnju Doma kulture, dječjeg vrtića,područnih škola u Lubardi i Bućevcima,sredstvima za poslovnu zonu VaroškaRijeka i planiranom plasmanu po kanto-nalnom budžetu za prošlu godinu.

Također je govorio i o namjenskimsredstvima za zaobilaznicu, regulacijurijeke Bužimnice, vodovod Jusufoviće,izradu karte upotrebne vrijednosti zem-ljišta za općinu Bužim i izgradnji zgradepolicijske stanice. Treći segment obuh-vatao je rudnik mangana, koncesije zaeksploataciju dolomita, revolving fondza poljoprivredu, magistralni put VelikaKladuša-Bužim-Dvor na Uni, 110 kwtrafostanica i odlagalište nuklearnogotpada Trgovska gora.

Premijer Lipovača istakao je da je

Vlada Kantona servis općinama, a opći-ne najbolji servis građanima, te to što jeBužim mala općina ne znači da trebadobiti i najmanje sredstava, jer mnogeopćine već odavno imaju ono što Bužimnema.

- Dajte nam sve projekte kojeimate i što prije uradite one koje pla-nirate, a nemate, jer ćemo neke odvaših projekata podržati sredstvimaVlade Kantona, a za neke ćemo traži-ti sredstva od Federacije i državeBiH, te drugih fondova evropskih isvjetskih organizacija, istakao je pre-mijer Lipovača.

Izraženo je zadovoljstvo plana pre-kategorizacije ceste Velika-Kladuša-Bužim-Bosanska Krupa u magistralniput, te izražena nada da će se iznaćisredstva za dalju gradnju zaobilaznice,kao i sredstva za dječji vrtić i Dom kul-ture.

Ministar policije, Šefik Smlatić,istakao je da će podržati izgradnjuobjekta Policijske stanice Bužim, s timeda se što prije uradi projektna doku-

mentacija i dostavi resornom ministar-stvu. U vezi odlagališta nuklearnogotpada na Trgovskoj gori, gdje je ovoodlagalište ušlo u prostorni planRepublike Hrvatske, premijer Lipovača

je istakao da uskoro ima susrete sapredsjednicom Vlade RepublikeHrvatske, Jadrankom Kosor i pred-sjednikom Republike Hrvatske IvomJosipovićem , kojom prilikom će razgo-varati sa njima o ovom problemu, ali jeistovremeno istakao da na tome višetreba da se uradi na nivou vrha državaBiH i Hrvatske.

U svakom slučaju, ovaj radni sasta-nak je bio od izuzetne koristi za objestrane. Nova vlada na čelu se premije-rom Lipovačom dobro se upoznala saproblematikom ove nerazvijene mladeopćine, a sa druge strane predstavniciopćine Bužim na čelu sa načelnikomMirsadom Šahinovićem sad imaju boljusliku što im je činiti kako bi opravdanomogli tražiti sredstva za najprioritetnijeprojekte o kojima se govorilo tokom rad-nog sastanka. Nedžib VUČELJ

Premijer USK-a Hamdija Lipovača sa ministrima u Bužimu

Mnoge općine odavno imaju ono što Bužim nemaStari grad i stara drvena džamija Bužim

Sve veća briga državeza historijske komplekse

Vrijedna donacija opreme za stomatološki odjel

Vlada kantona radno u Bužimu

Kompleks starog grada

i drvene džamije Bužim

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24712 BihaćReprezenT

Općinski načelnik Albin Muslić snajbližim saradnicima i FranjomJurićem, dopredsjedavajućim Općin-skog vijeća Bihać, posjetio je u četvrtak,31. marta, gradilište Katoličkog školskogcentra „Ivan Pavao II - Škola za Europu “.

Tokom posjete i obilaska zdanja, čijise završetak planira do kraja mjeseca

jula ove godine, don Slavo Grgić, direk-tor ove ustanove upoznao je načelnikaMuslića s tokom radova, te izgledombudućih učionica i drugih sadržaja KŠC-a. Općina Bihać je na razne načinepodržala izgradnju ovog centra, a ubudžetu za ovu godinu, u skladu s tre-nutnim mogućnostima, predviđena su iodređena finansijska sredstva.

Kako je ovom prilikom kazao načel-nik Muslić, radi se o sredstvima koja susimbolična u odnosu na sveukupne

potrebe i ona koja su uložena u izgra-dnju do sada, ali koja potvrđuju opredje-ljenje Bihaća da ima obrazovnu ustano-vu evropskog profila kao što je Škola zaEuropu. Prema riječima načelnikaMuslića, Katolički školski centar je u sva-

kom pogledu dio obrazovnog bogatstvau Bihaću i na ponos svima koji su dalinesebičan doprinos u razvoju Centra.

Govoreći o posjeti, radovima i fina-nsiranju izgradnje, direktor centra donSlavo Grgić, iskazao je zadovoljstvo pla-niranom dinamikom radova, te zahvaliosvim prijateljima iz BiH i inostranstva koji

su finansijski podržali gradnju.Cijeneći da se uistinu mnogo uradi-

lo u proteklih godinu dana od polaganjakamena temeljca, kazao je kako se i naovom projektu pokazala dobronamjer-nost svih koji su se osjećali partnerima u

realizaciji, od prijatelja Centra koji sudonirali sredstva za izgradnju, općinskihslužbi kada je u pitanju izdavanje odre-đenih dozvola i saglasnosti, do izvođačaradova i drugih institucija čiji se doprinosu svakom slučaju cijeni.

Katolički školski centar imat ćeosam učionica za srednju školu, amfi-

teatar, prostorije za administraciju, pro-storije sa savremenim sistemom zazagrijavanje Centra, kao i druge sadrža-

je, a planirana je gradnja još osam učio-nica za osnovnu školu, te vrtić.

Rusmir K.

Priča koja već duže vrijeme trajena ovim prostorima između OpćineBihać i općina iz Republike Hrvatske oprekograničnoj saradnji, nastavlja sepotpisivanjem Memoranduma o razu-mijevanju i uspostavljanju poslovno-tehničke saradnje na implementacijirazvojnih projekata.

Potpisom su ovo potvrdili načelniciopćina Bihać, Lovinac, Gračac, DonjiLapac i Udbina. Načelnik općine BihaćAlbin Muslić ovom je prilikom istakaoda je posebno sretan zbog projekata

koji mogu donijeti višestruku korist i zaBihać i općine iz Hrvatske, s ciljem kva-litetnije valorizacije postojećih razvoj-nih potencijala, kao i generalne opredi-

jeljenosti za intenziviranjem društveno-ekonomskog razvoja na regionalnojrazini.

Načelnici iz Hrvatske naglasili suda im je itekako važna povezanost saBiH preko Bihaća, te će se u skorijojbudućnosti razmijeniti prijedlozi kon-kretnijih projekata na obostrano zado-voljstvo. Rusmir K.

Načelnik Muslić obišao gradilište Katoličkog školskog centra

Iskazano zadovoljstvodinamikom radova

Općina Bihać i susjedne općine iz Hrvatske

Potpisan Memorandum

o razumijevanju

Gradilište budućeg Katoličkog školskog centra

Detalj sa potpisivanja sporazuma o prekograničnoj saradnji sa općinama iz RH

Pozivom Josipa Zaborskog, pred-sjednika Županijske skupštine Karlo-vačke županije i Ivana Vučića, županaKarlovačke županije, delegacija OpćineBihać predvođena Franjom Jurićem,dopredsjedavajućem Općinskog vijećaBihać, boravila je prošle srijede uKarlovac.

Zajedno s domaćinima i drugimdelegacijama prisustvovali su sadržaji-ma upriličenim u povodu DanaKarlovačke županije, kao i samojSvečanoj sjednici Županijske skupšti-ne.

Svojim prisustvom i učešćem naproslavi, predstavnici Općine Bihać su još jednom potvrdili sveukupna nastoja-

nja u pogledu prekogranične suradnje irazvijanja dobrosusjedskih odnosa sopćinama i županijama s kojima sedijeli jedan dio državne granice.

Prema riječima dopredsjedavaju-ćeg Jurića, svi dosadašnji susreti prija-telja iz Bihaća i Karlovca bili su višenego srdačni, što je samo dodatnoosnaženo i ovim susretom. Rusmir K.

Načelnik općine Bihać Albin Muslić, u okvi-ru planiranih posjeta privrednim društvima ipoduzetnicima, u prošli utorak je obišao fabrikustiropora i termoizolacijskih materijala „Austr -otherm“.

Tokom radne posjete Muslić se susreo saSlavišom Gajićem, direktorom fabrike, te njego-vim najbližim suradnicima, gdje su razgovarali odosadašnjim, aktualnim, ali i planovima zabudućnost ovog renomiranog austrijskog proiz-vođača, čija je investicija na ovom prostorudoprinijela zapošljavanju i afirmaciji ino ulaganja.

Direktor Gajić je informirao Muslića o dosa-dašnjem obimu proizvodnje, te zavidnim planovi-ma, koji se samo za ovu godinu kreću do 150hiljada kubnih metara termoizolacionih materija-la. Prema njegovim riječima, naglasak je na kva-

litetu proizvoda, čime je „Austrotherm“ postaolider u proizvodnji i prodaji u Bosni i Hercegovini.Govoreći o značaju zapošljavanja i poveća-

nju obima proizvodnje, kako je ovom prilikomkazao, fabrika radi u tri smjene, a opći cilj je unarednim godinama dostizanje proizvodnje uobimu od oko 250 hiljada kubnih metara. U tomsmjeru, kompanija intenzivno radi kako bi zainte-resirala i druge investitore iz ove oblasti, kako bi

ih pridobila za investiranje u proizvodne pogonena ovim prostorima, čime bi se ostvarilo još novihradnih mjesta i osigurala proizvodnja.

Načelnik Muslić je tokom razgovora potvrdiozainteresiranost Općine Bihać da podrži na bilokoji način ova nastojanja „Austrotherma“, kao isvih drugih investitora koji odaberu Bihać zaproizvodno ulaganje. Kako je kazao, Bihać trebaindustriju, a šta to znači jednoj lokalnoj samou-

pravi, pokazuje na najbolji način ova fabrika, kojasvojim planovima za budućnost donosi optimi-zam, kako uposlenim, tako i široj zajednici.

Tokom razgovora o brojnim temama upriličen je i obilazak proizvodnog pogona „Austro-therma“, gdje se načelnik Muslić u pratnji svojihdomaćina, upoznao o proizvodnom procesu iartiklima koje proizvodi ova fabrika.

Rusmir KARAT

Delegacija Općine Bihać

boravila u Karlovcu

Uručeni plastenici za povratničke porodice

Kontinuirana pomoć poljoprivrednoj proizvodnji

Načelnik općine Bihać Albin Muslić u radnoj posjeti tvornici „Austrotherm“

Podrška Općine proširenju proizvodnje

Općinski načelnik AlbinMuslić i Željko Mir -ković, predsjedavajući

Općinskog vijeća Bihać, posjetili suprošlog ponedjeljka povratničke

porodice Dražena Kljajića iSlavice Risteske u naseljimaPritoka, odnosno Lohovu, te prisu-stvovali postavljanju plastenika.

Naime, tokom dana, a na teme-lju programa pomoći građanimapovratnicima, ukupno je postavljenopet plastenika, i to dva u Pritoci, dvau Lohovu i jedan u naseljuGorjevac.

Plastenici su dio podrške koju jeOpćina Bihać uspjela obezbijeditikod resornog državnog ministarstva

i saradnjom s Vijećem ministaraBiH. Dražen Kljajić, povratnik unaselju Pritoka, nakon nedavne pri-mopredaje visoko steone juniceobradovan je plastenikom i kako

kaže, sad će moći budućnost svojeporodice obezbijediti posvećujući sepoljoprivredi.

Prema riječima Slavice Rist-eske, ova donacija doprinijet će rea-lizaciji želje koju odavno ima, aodnosi se upravo na proizvodnjuzdrave hrane u plastenicima. Kako je kazala, plastenici, motokultivatorii druga materijalna pomoć koju sumještani dobili je dostatna da ona injene komšije imaju bolji pogled nabudućnost i život.

- Općina Bihać će zajedno sasvim partnerima pružati pomoć,kako povratnicima, tako i svimdrugim ljudima kojima se mora itreba pomoći, kazao je općinski

načelnik Muslić.Podrška ljudima koji žele živjeti

od svoga rada i koji upravo poljopri-vrednom proizvodnjom žele obezbijediti život svoje porodice, u svakomslučaju će biti nastavljena. Ovomprilikom, kako je najavio Muslić, ubudžetu za tekuću godinu izdvojeno je okvirnih 100 hiljada konvertibilnihmaraka za razvoj poljoprivrede iodrživi povratak, a pomoć će bitipružena i kada je u pitanju sadnimaterijal. Rusmir K.

Muslić i Mirković u posjeti povratnicima

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 13anski Most ReprezenT

Vakufska banka, koja

svoje poslovnice ima uvelikom broju bosansko-hercegovačkih gradova,izrazila je namjeru dasvoju poslovnicu otvori i uSanskom Mostu. Pred-stavnici Općine SanskiMost i novoimenovaniministar razvoja, poduzet-ništva i obrta u VladiFederacije BiH, SanjinHalimović, sastali su sesa predstavnicima Vaku-fske banke Sarajevo, a sciljem uspostave poslovne saradnje na podru-čju Sanskog Mosta.

Konkretno se razgovaralo o mogućnostiotvaranja poslovnice Vakufske banke u

Sanskom Mostu i tom prilikom potencirano jepitanje pronalaska adekvatnog prostora za tunamjenu, gdje su predstavnici Općine SanskiMost ponudili neke od objekata u općinskomvlasništvu, koji bi ispunili uslove i očekivanjainvestitora.

Prilikom sastanka, posebna pažnja posve-ćena je opredijeljenosti predstavnika Vakufske

banke za proširenjem svojih djelatnosti napodručju Sanskog Mosta, a tom prilikom serazgovaralo o mogućnosti plasmana izuzetnopovoljnih kreditnih aranžmana.

U tom smislu predstavnici Vakufske bankesu predstavili mogućnost plasmana beskamat-nih kredita za poljoprivredne proizvođače, iposeban program povoljnih kredita za sektor malih i srednjih preduzeća, u kojem će, kako jenaglasio ministar Halimović, učešće uzeti iMinistarstvo razvoja, poduzetništva i obrtaFederacije BiH. Zlatan Č.

Vakufska banka dolazi u Sanski Most

Prioritet pronalazakadekvatnog prostora

U Starom Majdanu je položen kamentemeljac za izgradnju spomen obilježjapoginulim borcima Armije BiH i civilnimžrtvama rata iz ove mjesne zajednice.Kamen temeljac svečano su položilidoskorašnji načelnik općine i aktuelniministar u Vladi Federacije BiH SanjinHalimović i Abdulah Žilić, otac AmiraŽilića, oficira Armije BiH, posthumnoodlikovanog ordenom „Zlatni ljijan“.

Ovaj projekat se planira realiziratikroz dvije faze, od kojih prva uključujeuređenje centralnog trga u StaromMajdanu, gdje će se graditi spomen obi-lježje. Ukupna vrijednost projekta iznosioko šezdeset hiljada maraka. Realizacijaprve faze projekta iznosi 15 hiljada mara-ka i ova sredstva je obezbjedilo ministar-stvo za boračka pitanja Unsko-sanskogkantona.

U mjesnoj zajednici Stari Majdan suistakli kako imaju obećanja OpćineSanski Most o sudjelovanju u finansira-nju ovog projekta. Predstavnici ove mje-sne zajednice ističu pomoć koju su imlokalne vlasti pružile u realizaciji niza dru-gih projekata. Također, pomoć se očeku- je i od mještana, kako onih koji žive uStarom Majdanu, tako i onih koji žive ilirade u inostranstvu. Zlatan Č.

Uređenje centralnog trga u Starom Majdanu

Kamen temeljac za buduće spomen obilježje

Prilikom polaganja kamena temeljca

Nakon što je prostoru stare grad-ske vijećnice u pretprošlu srijedu pre-zentiran idejni plan budućeg izgleda

sanske plaže Višnjin brod, projektupokrenutom od strane neformalnegrupe građana, započeli su i priprem-ni radovi vezani za realizaciju projek-ta. Radilo se na uređenju terena teuklanjaju priobalnog raslinja koje jeokovalo obalni prostor.

Projekat uređenja buduće plaže„Višnjin brod“, koja se nalazi na desnoj obalirijeke Sane, uzvodno od splava Neptun, fi na-nsira se dijelom i sredstvima programa„Aktivni građanin“, kojeg finansira Britanskisavjet u Bosni i Hercegovini. Naime, ovaj projekat je u okviru pomenutog programa dobio„zeleno svjetlo“, a u realizaciju projekta, kroz

volonterski rad ili finansiranjem, uključiće se iniz drugih učesnika iz lokalne zajednice.

Na startu realizacije projekta, u potpuno-sti je očišćen prostor koji će u budućnostipostati jedna atraktivna plaža. Namjera je dase jedan atraktivan prostor, koji je smješten usamom centru grada oplemeni i oživi te zašti-ti od daljeg uništavanja.

Prema riječima učesnika akcije, SenadaDžananovića, ovaj dio obale Sane nekada je

bio omiljeno mjesto za izletnike. U koordina-cionom odboru koji realizira ovaj projekatočekuju i uključenje građana i drugih institucija u sam projekat.

Projekat nazvan „Povratak Višnjinombrodu“ podrazumijeva čišćenje obala i koritarijeke Sane, izgradnju prilaznih staza i stepe-nica, postavljanje klupa i stolova, te izgradnjusportskih sadržaja. Zlatan Č.

Usklopu ovogodišnje ekološke akcije „Sana u srcu“,organizovana je velika akcija čišćenje užeg gradskogpodručja Sanskog Mosta. U ovoj sveobuhvatnoj akci-

ji sudjelovale su sve javne ustanove, preduzeća, učenici osno-vnih i srednjih škola, sportski klubovi, mjesne zajednice te razna

udruženja. Planom akcije, svim učesnicima su podijeljena odre-đena gradska područja, a cilj svega bilo je detaljno proljetnočišćene i uređenje užeg gradskog središta i prigradskih mjesnihzajednica.

Među brojnim učesnicima, u akciji su sudjelovali i zaposle-nici Općinskog organa uprave, koji su očistili prostor uz zgraduopćinske administracije, te dio desne obale. Učešće u akcijiuzeli su i učenici sve tri sanske srednje škole, detaljno očistivšiprostore oko obrazovnih ustanova koje pohađaju, kao i dijel oveuz putne komunikacije. Pored srednjoškolaca u akciju su seuključili i učenici svih sanskih gradskih škola.

Prema mišljenju prosvjetnih radnika, ova i slične akcije eko-loškog karaktera doprinose da se kod najmlađih izgradi svjes-nost o potrebi da se zaštiti i očuva životna okolina. Akcija se

odvijala i uz obale rijeke Sane, gdje je pored čišćenja organizo-vano i uklanjanje priobalnog raslinja. Na dijelu desne obale rije-ke Sane, od splava Neptun do plaže Kožara zajednički su radi-li pripadnici policije, srednjoškolci, radnici šumarije i komuna-lnog preduzeća, članovi ronilačkog kluba, sanski ribari, te još

nekolicine organizacija i udruženja.Među učesnicima bio je i volonter Matt Hart iz Sjedinjenih

Američkih Država, koji već duže vrijeme boravi u SanskomMostu. Pripadnici Treće policijske uprave dali su također velikidoprinos akciji. Dio njih je radio na lokalitetu „Višnjin brod“, aostali su čistili prostor uz Bulevar Petog Korpusa. Prema riječi-ma komandira vatrogasne jedinice Sanski Most, EdinaGubelića, koji je i član koordinacionog tima koji provodi ovogo-dišnju ekološku akciju, ova akcija je bila masovnog karaktera idala je odlične rezultate.

U aktivnostima uređenja užeg gradskog područja sakuplje-ne su velike količine smeća, iako je konstatovano da su te koli-čine mnogo manje nego ranijih godina. To pokazuje da su eko-loške aktivnosti provedene u ranijim godinama dale dobre rezul-

tate i da je ekološka svijest građana Sanskog Mosta sada na jednom mnogo višem nivou. Zlatan ČEKIĆ

Sveobuhvatna akcija čišćenja gradskog područja

Ekološka svijest građana na mnogo većem nivou

Postavljeno jedanaest

parkomata u Sanskom Mostu

Poboljšatinaplatuparkingprostora

U užem gradskom dijeluSanskog Mosta prošlog petka jeinstalirano jedanaest parking auto-

mata koji bi trebali poboljšati naplatuove vrste usluga, potvrdio je direktor Javnog komunalnog preduzeća„Sana“ Senad Mešanović. Premanjegovim riječima, radi se o investici- ji čija je ukupna vrijednost 110 hilja-da maraka.

- Sanski Most je uz Bihać jedi-ni grad u Unsko-sanskom kanto-

nu gdje su instalirani ovi uređaji.Nadamo se da ćemo njihovimkorištenjem uspjeti ostvariti zna-

čajniju finansijsku korist odnaplate usluga parkiranja, rekao jeMešanović.

On je dodao kako je cijena parki-ranja formirana na osnovu dvijegradske zone, te da ova usluga po jednom satu korištenja parking pro-stora u prvoj zoni iznosi jednu, a udrugoj pola marke. Z. Č.

Započeli radovi na uređenju sanske plaže

Povratak na Višnjin brod

Akcija čišćenja užeg dijela grada

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


Prošle sedmice su u radnojposjeti općini Ključ boraviliministar pravde Unsko-san-skog kantona Andrej Mam-ontov i ministar obrazovanja,nauke kulture i sporta DarioJurić. Cilj ove posjete je upoz-navanje sa lokalnim vlastima,te situacijama koje vladaju uoblastima u kojima su ovaministarstva nadležna.

Na sastanku sa općinskimnačelnikom Osmanom Ćeha- jićem istaknuti su gorući pro-

blemi sa kojima se OpćinaKljuč susreće, te izražena oče-kivanja da će ministarstva datisvoj doprinos u njihovom rje-

šavanju.Od ministra pravde traže-

na je pomoć i podrška priponovnom pokretanju inicijati-ve o vraćanju odjeljenja suda uKljuč, koje je ukinuto reformom2004. godine, a od ministar-stva obrazovanja, nauke kultu-re i sporta da se sagleda ipokuša riješi status nedovrše-nog školskog objekta kod sre-dnje tehničke škole koji stojineiskorišten, urušava se tepredstavlja potencijalnu opas-

nost za učesnike saobraćaju.Ministri su uvjerili svojedomaćine da će se maksimal-no angažovati na analiziranju

pomenutih, ali i ostalih pitanja,

te da će se zauzeti za iznala-ženje mogućih rješenja. Nakonovog sastanka, ministar Jurić je održao sastanak sa direkto-

rima osnovnih i srednje škole,

prilikom čega se razgovaralo oproblemima u radu ovih obra-zovnih ustanova.

Adis E.

18. april 2011. godine, broj 246/24714 KljučReprezenT

Općinsko vijeće općine Ključ usvojilo je nasvojoj 17. redovnoj sjednici održanoj krajemmarta Prijedlog Budžeta općine Ključ za 2011.godinu. Budžet je usvojen u iznosu od 4.711.600KM i pretrpio je određene amandmanske izmje-

ne u odnosu na predloženo. Ukupno je uloženo19 amandmana od strane klubova političkih par-tija i pojedinaca od kojih je njih najviše, dva-naest, uloženo od strane kluba vijećnika Strankedemokratske akcije.

Svjesni činjenice da ovakav budžet ne doz-voljava velika ulaganja u privredu i razvoj, vijeć-nici ove stranke tražili su određena smanjenja ustavkama koje se prvenstveno odnose na plaćei naknade uposlenih u organu uprave, kako bi nataj način obezbijedili sredstva da se pomogneugroženim kategorijama.

Dio ovih sredstava usmjeren je na stipendi-ranje učenika, tako da će pored 11 studenatakoji su prošli na općinskom konkursu stipendijedobiti i ostalih sedam studenata koji su konkuri-salim a nisu odabrani. Povećan je i grantCrvenom križu općine Ključ i subvencija Radiju

Ključ sa 35.000 na 50.000 KM, te su obezbjeđe-na inicijalna sredstva za početak sanacije depo-nije smeća na Krasuljama u iznosu od 15.000KM.

Također su ovim amandmanima uvedene i

dvije nove stavke kojima je obezbjeđeno 8.000KM za sanaciju nišana, prvenstveno na central-nom šehidskom mezarju u Ključu, koji prijete dase uruše, te 10.000 KM od kojih će se socijalnonajugroženijim učenicima u ključkim školamatokom školske godine obezbijediti jedan obrok.Ovakav pristup budžetu od strane vijećnika SDApozdravili su i ostali klubovi, te je ovakavPrijedlog Budžeta usvojen sa 20 glasova za i trisuzdržana.

Kako je za ovu sjednicu predviđen obimandnevni red koji je pored budžeta predviđao i raz-matranje izvještaja o radu i finansijskom poslo-vanju javnih preduzeća i ustanova na područjuopćine Ključ, sjednica je nakon odrađenih 11 od23 tačke dnevnog reda prekinuta nastavljena učetvrtak, 07. aprila. U nastavku svoga zasjeda-nja vijećnici su razmatrali izvještaje o radu i fina-

nsijskom poslovanju javnih predu-zeća i ustanova kojima je osnivačOpćina Ključ.

Usvojen je izvještaj o raduJavne ustanove „Centar za kulturu

i obrazovanje“ Ključ za 2010. godi-nu, te plan rada ove ustanove zatekuću godinu. Prilikom razmatra-nja ovih materijala posebno je uka-zano na probleme s kojima se ovaustanova već duži niz godinasusreće. Istaknuta je potreba rje-šavanja problema dijela krova nazgradi Doma kulture, te problem grijanja kojisprječava korištenje prostorija tokom cijele godi-ne. Ovi materijali su usvojeni uz zaključak da sesredstva potrebna za sanaciju krova i grijanjapokušaju obezbijediti apliciranjem prema višimnivoima vlasti, budući da budžet Općine Ključtrenutno nije u situaciji da ih obezbjedi.

Posebno je pohvaljen izvještaj o raduJavnog preduzeća „Ukus“ Ključ koje je jedino uprotekloj godini zabilježilo pozitivan bilans, te

ostvarilo dobit u iznosu od 20.352,00 KM.Prilikom razmatranja materijala predloženih odstrane menadžmenta Javnog komunalnog pre-duzeća „Rad“ Ključ, a posebno programa radaovog preduzeća za 2011. godinu, ukazano je napotrebu saniranja deponije smeća Peći, a započetak ovih radova obezbjeđena su inicijalnasredstva u budžetu Općine. Do kraja sjedniceusvojeni su još i izvještaji o radu i poslovanju JP„Radio Ključ“, te JP „Veterinarska stanica“ Ključ.

Adis EGRLIĆ

Na dijelu makadamskog magistralnog puta M-15 Ključ- Sanski Most u ključkom naselju Sokolovo skoro tokomcijele prošle godine saobraćaj se odvijao veoma otežanoili nikako zbog klizišta i odrona koji često blokiraju ovajputni pravac. Kako je ovaj put u nadležnosti Federalnedirekcije za ceste, koja je do sada nekoliko puta pismenoi usmeno obavještavana o ovom problemu, zahtjevi upu-ćeni ispred Općine Ključ i Mjesne zajednice Zgon-Crljeniostali su bez odgovora.

Ovaj put uglavnom koriste mještani povratničkih nase-lja Sokolovo, Kljajići, Perići, te ostali sa područja ove mje-

sne zajednice, a početkom građevinske sezone trebala bipočeti i implementacija projekta izgradnje stambenih obje-kata za povratnike u ovim naseljima do koje neće doćiukoliko se ovaj put ne sanira.

Pored ovoga veliko klizište koje se desilo prije petmjeseci ugrožava i porodičnu kuću i imanje koji se nalaze

iznad ovog puta. Inače, ovo je jedan od najzapuštenijihputnih pravaca na području općine Ključ kojeg nadležnaFederalna direkcija slabo i neredovno održava, a kad jojse i ukaže na probleme poput redovnih odrona, te kata-strofalnog stanja u kojem se nalazi most na rijeci Banjici,koji je opasan za učesnike u saobraćaju, ona se jednosta-vno ogluši. Adis E.

Planinarsko društvo „La-nište“ Ključ održalo je u sveča-noj atmosferi svoju godišnjuskupštinu, a razlog takvomraspoloženju je i obilježavanjeprve godišnjice postojanja dru-štva. Cilj osnivanja ovog udru-ženja bio je okupiti što više lju-bitelja prirode spremnih na radi angažman kako bi dali svoj

doprinos očuvanju prirodnih lje-pota ovih prostora u čemu se udobroj mjeri i uspjelo jer jeudruženje za kratko vrijemeokupilo preko šezdeset člano-va.

U ovoj godini učlanjeno je

novih dvadesetdevet ljubiteljaprirode što u potpunosti oprav-dava postojanje ovakvog udru-ženja u Ključu. Protekla godinabila je puna aktivnosti počev odorganizovanja šetnji i izleta dopohoda na veće planine odkojih posebno izdavajaju pohodna Osječenicu, te niza akcijana obilježavanju planinarskih

staza te uređenju okoliša.U planu rada za 2011. godi-nu prezentirane su aktivnostikojima će ključki planinariposebno posvetiti pažnju međukojima se izdvajaju uređenje iobilježavanje planinarskih sta-

za te raznih edukacija o flori ifauni ovih krajeva. Također zaovu godinu planirani su i poho-di na neke od najljepših planinanaše domovine koja uključuju i

noćenja, a prva godišnja skup-ština bila je i idealna prilika dase izrazi zahvalnost svim prija-teljima društva, te nagrade naj-mlađi članovi. Adis E.

Magistralni put M-15 već pet mjeseci blokiran

Nadležni seoglušuju na apele

Planinarsko društvo „Lanište“ Ključ

Obilježena prva godišnjica postojanja

Sa godišnje Skupštine planinara

Blokada puta M-15

Održana 17. redovna sjednica Općinskog vijeća Ključ

Usvojen Budžet Općine za 2011. godinu

U cilju razvoja turizma kao jednog od strateških pravacarazvoja, Općina Ključ je pripremila projekt izrade i postavljanjeurbane turističke signalizacije kojim je aplicirala na javni pozivFederalnog ministarstva okoliša i turizma.

Osnovni cilj projekta je omogućiti bolju prepoznatljivostturističkih destinacija i podizanje općeg dojma o kantonu, opći-ni i regiji kao turističkoj sredini. Implementator projekta jeJavna ustanova Općinski fond za komunalne djelatnosti i infra-

strukturu, koji je sufinansirao radove, budući da sredstva odo-brena od strane Federalnog ministarstva nisu bila dovoljna, akao partner u projektu uključeno je i Udruženje „Eko-sanica“ izSanice.

Ovim partnerstvom je zaokružena finansijska konstrukcija,tako da je na teritoriji općine Ključ postavljeno oko 120 znako-va turističke signalizacije koji će zasigurno turističke destinacije ovog kraja učiniti prepoznatljivim i posjećenijim. Adis E.

Postavljena turistička signalizacija u općini Ključ

Prepoznatljive i posjećeneturističke destinacije

Ministri pravde i obrazovanja USK-a u posjeti Ključu

Sagledavanje situacije u nadležnim oblastima

Ministri Andrej Mamontov i Dario Jurić kod načelnika Ćehajića

Turistička signalizacija na cestama Ključa


8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


Kladuški stečajevi

U„monografiji“ Kladuše može se proči-tati ponešto o nastanku nekih odformi-oblika privrednih subjekata

koje danas nazivamo privrednim društvima.Još se poneki Kladušani mogu prisjetiti, bar po„narodnom predanju“, kako su poslije Drugogsvjetskog rata na osnovu „dekreta o kolektivi-

zaciji“ (1948/50.) formirane zemljoradničkezadruge u Vrnograču, Kladuši, Todorovu i MalojKladuši.

Isto se događalo na svim krajiškim podru-čjima, svako veće područje današnje mjesnezajednice imalo je „svoju zadrugu“. Kada jenapušten „koncept kolektivizacije“ (odmah iza50-tih) neke zadruge su se održale da bi seposlije 60-tih godina prošlog vijeka krenulo sa„integracijama“. Rijetki su Kladušani koji se jošmogu sjetiti trgovačkog preduzeća iz Cazinakoje je „prethodilo“ ondašnjoj „Trgokrajini“. Kadsam malo propitivao starije Kladušane koji binešto oko toga mogli znati onda su mi rekli daje to bio i prvi stečaj. Poneki još spominju ste-čaj jednog karlovačkog preduzeća koje je imalosjedište u zgradi stare pošte, vjerovatno dana-šnje Vatrogasno društvo. Brojni se još mogu

prisjetiti da je bivša „Konfekcijatekstil“ 70-tihgodina prošlog vijeka trebala „doživjeti“ stečaj,ali je rješenje nađeno pripajanjem „Saniteksu“1975. godine.

Stečaj ili kako se ovdje naziva bankruptcyor insolvency/nelikvidnost je stara institucija, urazličitim državama zakonski regulisana. Bitno

je pet-šest načela (načelo jednakosti,univerzal-nosti, organičenja, atraktivnosti..) koja se krozzakonom utvrđeni postupak razrađuju.U jedno-partijskom sistemu kakav smo imali 1988. godi-ne o svemu je vladajuća stranka, bivši SK,

odlučivala pa i o tome ko će kada sa kojim ste-čajnim sudijom, odnosno upravnikom ići u ste-čaj. Ako se baš odmah nije mogao postići „kon-sensus“ o stečaju onda se prakticirala „konsoli-dacija“ sa različitim modalitetima. Malo je u tavremena bilo direktora preduzeća koji nisu„razbijali glave“ sa konsolidaciono-sanacionimprogramima. Ako je politički stav da se neštolikvidira stečajem onda se to „ekspresno“ odra-đivalo. Jedan od primjera je primijenjen uKladuši 1988. Poseban „blok“ pitanja je da li sui šta Kladušani o tome naučili i kakve poukeizvukli!

Stečaj kladuškogKomunalnog preduzeća

Komunalije u svakoj čaršiji su vitalna dje-

latnost. U kladuškim prilikama sve doimenovanja rahmetli Hasana Abdića za direk-tora Komunalnog preduzeća bilo je rasprostra-njeno mišljenje da „sve“ treba biti podvrgnutosnabdijevanju s vodom, odvoz smeća, čišćenjeulica... Bili smo previše konzervativni: hoćemovrhunske usluge (zdravu vodu u neograniče-nim količinama, uvijek čistu čaršiju...) sa cijena-ma po „svojim aršinima“. Tokom svog mandatakao predsjednik Izvršnog odbora Hasan je uvi-dio razne mogućnosti razvoja Komunalnog pre-duzeća i van tradicionalnih djelatnosti. Znamoda je Komunalno postiglo zavidne rezultate naistraživanjima voda (angažman prof. Baća),bušenju bunara, izgradnji vodovodnih instalaci- ja, rezervoara, pitka voda u svim mjesnimzajednicama, pa i šire, mehanizirano čišćenjeulica, snijega... U skladu sa općim trendom for-

siranog razvoja i uz bezrezervnu podršku„Agrokomerca“ krenulo se malo ambicioznije(praonica rublja, servis golfa…). Malo jeste bilonetipično da se pribjegava novim djelatnosti-ma, a zapostavlja sortiranje i prerada otpadnihmaterijala. Tada se pričalo da će to biti druga„faza razvoja“.

Brojni se još sjećaju priča kako će se uKladuši prati, peglati, popravljati bolnička,hotelska posteljina iz Plitivica, Zagreba…Pošteno rečeno: megalomanija i onda i danas,kad znamo da troškovi transporta objektivno nemogu podnositi takve geografske razdaljinečak kada bi postojala i dobra volja. U to vrijemebilo je razumnije da se praonica „tržišno brani“sa lokalnim potrebama kao što je održavanjeradne odjeće radnika u prehrambenoj, sanitet-skoj i drugim industrijama jer se to vrijeme

upravo podudaralo sa uvođenjem „dobre proiz-vođačke prakse“ (GMP/good manufacturingpractice) koje su, između ostalog, nalagale dasvi zaposleni koji rade u proizvodnji hrane,medicine, moraju svaki dan koristiti čistu-opra-nu-dezinfekcioniranu „uniformu“. Primarniposlovni partner Komunalnog preduzeća bio jeInžinjering iz sastava „Agrokomerca“ (izgradnjaobjekata na Križu, nabavka opreme...), znači inajveći povjerilac. Kako je Kladušu 1987. godi-ne zahvatio politički „cunami“ usmjeren na„Agrokomerc“ i sve ono što je „pupčanomvrpcom“ povezano sa Abdićima, Pozdercima,onda je „principijelnost“ bilo najlakše i najbržepokazati na Komunalnom preduzeću. VođamaAfere ‘87 u Komunalnom ništa nije valjalo, pa jemegalomanijom smatrano i to da se ima dovolj-no pitke vode. Papirnato nije znano gdje i kako

je donesena odluka o stečaju Komunalnog pre-duzeća. Hasan će za to saznati kad je počet-kom 1988. otišao u bihaćki Sud da traži dozvo-lu sa kojom bih mogao posjetiti brata u zatvoru.Na zidu hodnika Suda, na velikoj oglasnoj tablibilo je Rješenje o pokretanju stečaja sa potpi-som Raseme Toromanović. Odmah ispod bilo

je Rješenje kojim se Branko Škorić (tadašnjidirektor jednog od sektora Osnovne bankeBihać) imenuje za stečajnog upravnika, potpis-nik isti. Kad smo augusta 1996. pročitaliSaopćenje povodom podizanja Optužnice pro-tiv onog koji čeka skorašnje puštanje iz pulskogOkružnog zatvora onda smo pročitali i ime isteosobe. Saznao sam da je rahmetli, pa o istojsve najbolje! Branko je bio poznati magaš,kako upućeni Bišćani kažu. Uglavnom, on je pokratkom postupku rasprodao iz Komunalnog

preduzeća sve što je valjalo i šta se dalo odni- jeti-odvesti. Imovina se prodala izvan našeOpćine - pretežno u Srbiju po totalno niskimcijenama. Teške mašine (rovokopači, buldože-ri, bageri, utovarivači...) prodavani su po priliciza jednomjesečnu prosječnu radničku plaću pokomadu. Automobili i kamioni su prodavani poprilici za iznos guma za ista vozila, a oprema zapraonicu rublja otišla je van svih kriterija. NašHasan nije to mogao podnijeti i skončao je takoda je sam sebi presudio!

Kad je Škoro sve to uspješno obavio ondasu društveni pravobranioci Bihaća, Kladuše (uknjigama imaju imena osoba) izrađuju „materijal“ u kojem visoko vrednuju provedeni stečaj.Vršio se pritisak na mene i ostale članoveKomisije za društveni nadzor da prihvatimo iverifikujemo taj „materijal“ kako bi isti mogao ići

na Skupštinu općine. Uz sugalsnost ostalih čla-nova odbio sam potpisati sa obrazloženjem daće Komisija na osnovu raspoloživih podatakanapisati svoj materijal. Naglasio sam da ćeKomisija zatražiti da Skupština donese Odlukuo poništenju stečaja. Skupština je verifikovalamaterijal svoje Komisije, a odbila materijal pra-vobranilaca. Tužbu za poništenje stečajamogao je podnijeti najveći povjerilac, tj. RO„Inžinjering“ iz sastava „Agrokomerca“.Zaključak Skupštine je i bio da se podnesetužba, ali isto nije ispoštovano. Imam osjećajda je i „Agrokomerc“ tada opstruirao aktivnostina spašavanju imovine, u ovom primjeruKomunalnog preduzeća. Da je Kladuša u to vrijeme imala „patriote“ na ključnim funkcijamaKomunalno se moglo „spasiti“ izradom „progra-ma konsolidacije“!

Preporuke ili ko kako hoće

Kladuška novija historija, manje više usvim „segmentima“ je solidno opisana

zadnjih decenija bilo od domaćih i-ili autora sdrugih područja. Nemam utisak da je napisanoi dobro „protabirito“ od onih na koje se to odno-si. Jedan od primjera je i Dodikova knjiga„Uspon i pad Agrokomerca“. Svoje mišljenje istavove o knjizi, autoru sam publikovao u jed-noj drugoj knjizi na „istu temu“ (Afera ‘87, str.169/70) pa koga interesuje ima gdje pročitati.Pitam se zašto je izostalo očitovanje, ne samoo navedenoj već i o drugim knjigama onihKladušana koji su godinama obavljali važnefunkcije sa više nego primjernim privilegijama?Jesu li se to pripadnici „kladuškog vrha

1985/90“ sami u zemlju zakopali?I danas kao i prije: jedni su voljeli i stvarali„Agrokomerc“, svako iz svojih ubjeđenja i daka-ko interesa, a drugi su ga mrzili koristeći svakupriliku da se ometu pozitivni trendovi ne libećise i štetnog materijalnog djelovanja (krađe,pljačke…). Ne liči li naš „Agrokomerc“ na bivšu

državu? Dok je bilo Tite Juga je bila prosperite-tna država. U to smo se mogli uvjeriti ovdje udržavi „blagostanja“ u kojoj i danas „kolone“beskućnika prevrtaju kontejnere tražeći šta zapojesti. Dok je bilo Fikreta „Agrokomerc“ je

radio-hranio narod. Tito nije ostavio iza sebeljude koji hoće, znaju i mogu državu „preobliko-vati“ u skladu sa pluralističko-globalizacijskomdobu. Slično se dogodilo i Abdiću! Krajišnici suu ono vrijeme mogli trpiti Abdićevu „diktaturu“ jer je on zapošljavao, gradio, „gurao“ nas umoderno doba. Brojni se još mogu sjetitiAbdićeva hvalisanja sa „kadrovima-članovimaNadzornog odbora-konsultantima“. Ne bi spo-minjao imena, oni koje to interesuju to znaju!

Prihvatljiva mi je aktivnost DNZ-a, Općine,Odbora za spas „Agrokomerca“, ali je eviden-tno pomanjkanje iskustva i znanja. Zašto se tonije „kompenziralo“ kad već postoje mogućno-sti? Metode (do)sadašnje „borbe“ za spas„Agrokomerca“ su po meni istrošene i prevazi-đene. Preferirao bih konkretne projekte(Program revitalizacije, revizije-pretvorbe…) i o

njima tražio konsenzus i podršku javnosti.Naivne su tvrdnje kako su vlasnički odnosi(53/47 ili 10/90) realni. Mi koji smo se 90-tihbavili konkretnim pitanjima pretvorbe znamo ikako se to upisivalo u sudski registar, znamo ikako je Abdić došao do procenta od 53 %. Pomeni, to nisu strateška pitanja jer osobnomislim da je lakše naći prihvatljivo rješenje uz isa državom!

Sve što činim u vezi svog zavičaja je bona

fide - bez bilo kakvih privilegijskih očekivanja,svjestan ignorisanja i podsmijavanja - primitiv-izmu nikad kraja! Želim doprinijeti pojašnjenjunašeg trnovitog razvojnog puta sa ciljem dauspješnije pronađemo „sebe“ u ova turbulentnai nemilosrdna vremena. Svi Krajišnici, bez obzi-ra ko je gdje, šta ko radi-misli, ne bi smjeli ispu-štati iz vida činjenice, kao npr. da je poljoprivre-

da sa prehrambenom industrijom tradicionalnonajsnažniji faktor razvoja USK-a, da je zastu-pljenost Krajišnika u državnim organima BiHzadnjih decenija neadekvatna hoćete kvantita-tivno i-ili kvalitativno, da se tradicionalno svevlade BiH prema Krajini „čudno“ ponašaju i nemože se prihvatiti da je ovako neadekvatantretman „poljoprivrednog sektora“ u BiH sluča- jan, da nije slučajno što se prednosti krajiškogpoljoprivrednog sektora sistematski „prigušu- ju“, a krajiških izabranici se pokazuju kao slijep-ci kod zdravih očiju, da nije slučajno što BiHnema institucionaliziranu „regulativu“ usklađe-nu sa EU standardima kada je u pitanju sigur-nost hrane i ostale pretpostavke za izvoz na inotržišta, nije slučajno da se direktne subvencijeiz budžeta usmjeravaju na kratkoročne ciljeve,a svjesno zanemariva dugoročno funkcionalno

upravljanje sa poljoprivredno-prehrambenimsektorom Regije, da...Nadati se da će novoizabrana Kantonalna

vlast u suradnji sa nadležnim institucijamaubrzo pronaći pravo rješenje za „Agrokomerc“.Međutim, ako se istovremeno ne „institucionali-zira ambijent“ u kojem će sutrašnji-revitalizirani„Agrokomerc“, dakako i druga privredna dru-štva, poslovati-proizvoditi kvalitetne i konkuren-tne proizvode po kriterijima eurotržišta, strahme i pomisliti kako se menadžment, bez obzirako ga personalno činio, može uspješno „nositi“sa svim onim što treba osigurati rentabilnoposlovanje.

Kompetativnost krajiškog poljoprivredno-prehrambenog sektora je složen problem učijem rješavanju ima posla za sviju, od mjesnihi vjerskih zajednica, Bihaćkog univerziteta...

Ostaje da čekamo i vidimo hoće li premijer Lipovača sa svojim suradnicima htjeti, moći iznati od tog što imamo kreirati ambijent i revita-lizirati „Agrokomerc“ kako bi se postiglo ononajbolje!

Chattanooga, marta 2011.Džemal Ahmetović

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizonca

Rame Hirkića. Autor prilogaće svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenje

računa sa sobom, sadrugima, o nadanjima i

zabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i ponečeg

zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (203)

Feljton ReprezenT18. april 2011. godine, broj 246/247 15

Redakcija ReprezenTa objavljujedrugi dio teksta DžemalaAhmetovića, svog stalnog čitaocaiz Amerike. Po prvi put se na strani-cama ReprezenTa pojavljuje tekstkoji doprinosi malo detaljnijemosvjetljavanju „bolnih“ događajakladuške bliže prošlosti.

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 18. april 2011. godine, broj 246/24716 17zborReprezenT ReprezenT

BIHAĆ - U srijedu, 30 marta, na središnjemtrgu u Bihaću bogatim kulturno umjetničkim pro-gramom koji je trajao cijeli dan obilježen je 45rođendana Radija Bihać. U jutarnjim satima prire-đen je program za najmlađe, a u večernjim sati-ma na trgu je priređen veličanstven muzički pro-gram u kom su učestvovali Aldina Beširević,Mirza Malkoč, Mladen Vojičić Tifa, AlenIslamović,te grupe Camino Verde i Okus meda.U veoma dobro osmišljenom programu, građaniBihaća,od najmlađih do najstarijih,imali su prili-ku da uživaju u programu koji su za njih priredili

novinari i urednici Radija Bihać.

Bišćani program Radija Bihać slušaju čitavih45 godina. Baš zbog tijesne veze između ovogmedija i njegove publike, uposleni u RTV Bihać uposljednjih nekoliko dana, potrudili su se da zasvoju vjernu publiku pripreme prošle srijederođendansku zabavu na Gradskom trgu uBihaću.

Četiri i po desetljeća postojanja Radija Bihać,dokaz su profesionalizma i kreativnosti, te održi-vosti ovog medija, ali i proširenja djelatnosti RTVBihać 2010. godine. Svi se sjećamo velikogdoprinosa Radija Bihać i probijanja medijske blo-

kade u vrijeme agresije na BiH.- Iako smo u srijedu 30. marta, obilježili 45godina postojanja, bogatahistorija ove kućeseže 20 godina unazad, dakle 1946. godine,kada se počeo objavljivati list „Krajina“.Već1966. godine Bišćani su dobili priliku da imajusvoj, bihaćki radio, kada je putem etera RadioBihać krenuo sa programom. Radio je imaoi

jak uticaj i važnost u periodu od 1992. godine,u vrijeme medijske blokade i neprijateljskeopsade kada su te užasne trenutke s građani-ma Bihaća dijelili uposlenici ovog medija.Pokrenuta je i ratna televizija. Od tad, pa naovamo, s pravom mogu istaći, da je RTVBihać svojim radom iz godine u godinu oprav-dao ulogu medijskog vođe na ovom prostoru

Bosanske Krajine, pa i šire i u gradovimasusjedne nam Republike Hrvatske, istakla jeMirela Poprženović, direktorica JP „RTV Bihać“.

Razvoj ovog informativnog preduzećanastavlja se i 2010. godine, kada uz veliku podr-šku Općine Bihać pokreću još dvije redakcije,televizijska (TV 037+) i tjedni list „037+“. Na ovajnačin JP „RTV Bihać“ zaokružio je svoje medijskodjelovanje, kao pravi medij kroz dva elektronska i

jedan printani medij.- Svakako nam je i narednom periodu koji

je pred nama plan jačati se i kadrovski i tehni-čki, ali shodno krizi koja je dala maha nasvjetskom razini, moram istaći da će u ovojgodini te aktivnosti biti dosta skromne. Ipak,naši slušatelji,čitatelji i TV gledatelji su namna prvom mjestu, kazala je Poprženović.

Rusmir KARAT

BOSANSKA KRUPA – Da bi čovjek tokom svogživota u svemu bio sretan, kod njega mora postojatijubav prema svemu, a posebno prema braku kojegzasnuju sretnici kao što su Rifet i Zejna Harbaš,rođena Batlak, iz Blagaja pokraj Mostara, koji ovegodine u Bosanskoj Krupi proslavljaju šezdesetugodišnjicu braka. Ova rijetka godišnjica bila je razlogda posjetimo porodicu Harbaš i za naše čitaocenapravimo zanimljivu životnu priču.

Rifetu su danas osamdeset i četiri, a Zejni sedam-deset i devet godina i kako kažu, zdravlje ih još uvijekdobro služi. Rifet je penzionisani službenik Javnogkomunalnog preduzeća „10. juli“,a Zejna bivša tekstil-

na radnica „Kombiteksa“ Bihać.Izrodili su troje djece,sinove Asima i Jasmina i kćerku Azru. Upoznali suse davne 1950. godine na Omladinskoj radnoj akciji,na izgradnji pruge Doboj - Banja Luka kao pripadnicibosanskokrupske i mostarske brigade.

- Mostarsku brigadu sam ispratio do Doboja,azatim sam se vratio na radilište. Kad smo se vrati-li kućama, počeli smo se dopisivati. Njezino pisa-nje svidjelo se mojoj majci, koja nije htjela dadovedem nijednu drugu, već da oženim Zejnu.Poslušao sam majku, te sam se nastavio dopisiva-

ti i to je trajalo sve do 1951. godine, kada sam sasvojim prijateljima iz mladosti otišao u Mostar posvoju Zejnu. Kad sam stigli u blizinu njezine kuće,rekli su mi da je opet otišla u Ostrožac na izgra-dnju hidrocentrale. Tada sam posjetio i njezinumajku i s njom razgovarao budući da ona nijeimala oca. Nakon priče sa Zejninom majkom,upu-tio sam se na Ostrožac i rekao joj da sam došao da

je vodim kući i da je želim oženiti. Ženidbu je odo-brilo i zapovjedništvo Omladinske radne brigade

jer sam ja radio u Sreskome komitetu SKOJ-a,Omladinskoj organizaciji, bio profesionalac i izSarajeva plaću primao. Dobili su moje karakteristi-

ke, a onda su u brigadi priredili ispraćaj za svojuomladinku Zejnu. Sa radne akcije smo doputovalivlakom u Bosansku Krupu i organizirali svadbu,ato se sve događalo samarta na april, priča Rifet.Supruga Zejna kaže kako su se zabavljali samosedam dana.

- Bila sam u partiji, u sanitetu. U Krupi je počeonaš zajednički život i evo do danas sretno živimo.Bilo je i finih i ružnih vremena, kao u svakoga, alinajviše lijepih. Hvala Bogu, imam svoju predivnudjecu i sa tim se ponosim , ispričala nam je Zejna.

Dodaje kako ima petero unučadi i četvero praunučadi.Sin Jasmin živi u Norveškoj, a Azra i Asim uBosanskoj Krupi.

- Nisam baš dobro, a imala sam i puno opera-cija. Između današnjih i ljubavi u naše vrijeme imavelike razlike. Samo da kažem čovjek je onolikosretan koliko ima u njemu životne ljubavi i pošte-nja. Sad ova mladež neće sa starima, kao što smomi nekad morali. Ustručavalo se svekrve, svekra,djevera. Mene moji mlađi poštuju i nemam se štona njih se potužiti. Odavno nisam bila u svomMostaru, a tako bi rado voljela otići i proći svojomHercegovinom. Rifet nam kaže kako su danas došla

i neka potpuno nova vremena.- Danas je došlo to vrijeme da se svako o sebizabavio i niko nikom ne pomaže. Do sada su sestariji poštivali,a mladež bila posve drukčija negodanas. TV i internet sve pokvarili, kao da se prekointerneta i TV muzu krave i kosi trava. Od djetinj-stva dijete već ima mobitel i kompjuter, što iscrpimozak. Omladina ne zna cijeniti svoju ovozemalj-sku mladost i svoj život provesti korisno. Mladidanas gledaju ljubavni interes, ima li udoban stani dobro auto. Kad smo se nas dvoje uzeli, niti je

ona imala što, niti sam ja imao. Sve smo steklizajednički od prve kašike i tanjura. Niti je bilovodovoda, kanalizacije, niti mašina za veš, a boga-mi i manje boleština. Do sad se voda nosila sačatrnje, sa Une, a prnje se ribale , kaže Rifet.

Zejna ističe kako je prve godine života uBosanskoj Krupi teško podnosila zimu i snijeg. Na Uni

je ručno prala veš, pa je od jake hladnoće i snijegapadala u nesvijest.

- To mi je bio prvi snijeg u životu jer u nas uHercegovini nikad nije bilo velikog snijega i ljutihzima kao ovdje u Krajini. Preporučujem mladimaneka se late posla i rada, to im je najbolje , poručila

je Zejna, a Rifet dodaje da su važni samo rad, sloga iljubav, poštenje jednoga prema drugom u braku.

Rusmir KARAT

CAZIN – Dvadesetogodišnji AdnanHrnjica, Cazinjanin koji je prije pet mje-seci obolio od akutne leukemije, u pauziizmeđu dvije terapije,posjetio je svojeklupske kolege na jednom od redovnihtreninga Bokserskog kluba.

Podsjećanja radi, Adnan se većgotovo pet mjeseci nalazi na liječenju uSarajevu, gdje je dosad primio tri kemo-terapije. U pauzu pred posljednju kemo-terapiju, nakon koje bi trebala uslijedititransplantacija koštane srži, Adnan jeposjetio klupske kolege.

- Imao sam veliku želju da pono-vo dođem u dvoranu. Više od desetgodina redovno sam dolazio na tre-ninge, pa mi je sada vrlo teško beztih aktivnosti. Nakon tri kemoterapi-

je, osjećam se dosta dobro i spre-man sam primiti i tu četvrtu, koja ćebiti najteža. Sve ovo me je fizičkidosta iscrpilo, ali sam zahvaljujućisportu veliki borac i optimista.Očekujem najbolje i vjerujem da ćupobijediti u svojoj najvažnijoj borbi.Da stvar bude gora, zbog pada imu-niteta, u međuvremenu sam obolio iod gripe H1N1, tako da se sada lije-čim i od toga. Zahvaljujem se svimhumanim ljudima, koji su doniralisredstva za moje liječenje. U ovojakciji prikupljeno je 70.000 KM upla-

tama na žiroračun, dok nemam poda-tak koliko je prikupljeno pozivima nahumanitarni telefon. Za transplanta-ciju koštane srži u Beogradu potre-bno je prikupiti 90.000 eura, a cijenaistog zahvata u Zagrebu je 300.000KM. Želim ozdraviti, ponovo se vrati-ti u dvoranu i nastaviti sa boksom,rekao je Adnan Hrnjica, nekadašnji

juniorski prvak BiH u boksu .Organizovanjem koncerata, Bokse-

rski klub je za Adnanovo liječenje dosadprikupio 12.000 KM. U planu im je jošniz humanitarnih koncerata, te održava-nje bokserske revije u Cazinu, sa kojeće sav prihod biti namijenjen za liječenjeovog mladog sportiste. Amel D.

Mirela Poprženović, direktorica JP RTV Bihać, putemnašeg lista ReprezenT zahvalila se svim građanima

što su zajednički presjekli rođendansku tortu uzbogatu zabavu na središnjem trgu u Bihaću.

Adnan Hrnjica posjetio svoj matični Bokserski klub

Očekuje da će pobijeditiu najvažnijoj borbi

Svi koji žele pomoći u lije-čenju Adnana Hrnjice,

svoje donacije mogu uplatitikod UniCredit banke na broj3385002573590533, a partijatekućeg računa je 40377-825000. Uputstvo za slanje

novca u eurima: Hrnjica Adnan,Krakača 14, Cazin, BiH. IBAN:BA39 3385 0028 7359 1842.Account: 40377825101.UniCredit bank d.d. Mostar,SWIFT: UNCRBA22. Pozivom nahumani broj 090/292-077 doni-rate 3 KM za liječenje AdnanaHrnjice.

Bračni par Rifet i Zejna Harbaš iz Bosanske Krupe proslavili šezdesetu godišnjicu braka

Za sretan i dugovječan brak garancija je sloga i ljubav

Najmlađi učesnici proslave godišnjice Radija Bihać

Plesni par članovi kluba "Žute dunje"

Novinari Radija Bihać

Muzička grupa "Camino Verde"

Iz porodičnog albuma: Zejna i Rifet Harbaš sadjecom, kćerkom Azrom i sinom Jasminom

Iako je bio SKOJ-evacRifet se nije stidio

svoga muslimanskogidentiteta jer mu je uvojnoj knjižici upisana

nacionalnost muslimanIz porodičnoga albuma: Rifet i Zejna sa članovima svoje porodiceAdnan Hrnjica

Zejna i Rifet sa sinom Asimom u svome domu u Bosanskoj Krupi

Obilježen 45. rođendan Radija Bihać

Cjelodnevni program na Trgu kao poklon slušateljima

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24718 Plaćeni prostorReprezenT

ReprezenT: Molimo vas da zanaš list predstavite paletu vašihlijekova?

Milka M.: Već desetljećima tradi-cionalno proizvodim razne masti,kreme, čajeve, ali i druga pomagala.

ReprezenT: Brojni građani sakojima smo kontaktirali kažu da suvaši lijekovi uspješni pri izlječenjumnogih bolesti. Možete li namnavesti oboljenja koja najuspješni- je liječite?

Milka M.: Moje kreme i masti suposebno uspješne u slučajevimakada nije bilo nikakve pomoći odmedikamenata proizvedenih u farma-ceutskim kućama i farmaceutskojindustriji, a posebno u slučajevimaliječenja psorijaze, potom raznih aler-gija koje imaju za posljedice mnogo-struke promjene na koži pacijenata,

kreme protiv raznih tegoba izazvanihišijasom, kao i tegoba reumatskihoboljenja. To je samo jedan dio, a ima

lijekova i za druge bolesti, pa ja zatakvo nešto preporučujem kontakt sapacijentima, jer svako oboljenjemoraš dobro i slikovito opisati da bi semogao naći i adekvatan lijek.

ReprezenT: Proizvodite velikibroj raznih čajeva i napitaka. Kojaim je funkcija, pa kad i kako pacijentima predlažete da koriste čaj?

Milka M.: Prvo bi spomenula čajprotiv kamenca u žuči, bubrezima,bubrežnim kanalima, kao i probavnimputevima, koji su se pokazali neza-mjenjivim i ne mogu se usporediti satradicionalnim poznatim lijekovimakoji se mogu dobiti u ljekarnama. Svezavisi kad se i u koje vrijeme pacijentse obrati za lijek. U svemu je bitno

brzo reagirati, a ne čekati da bolestzastari. Preventiva je uzimanje lijekana vrijeme.

ReprezenT: Na koji način kon-taktirate sa svojim pacijentima?

Milka M.: Iskreno da vam kažem,preko žice i zraka se ništa ne liječi,samo dogovara. Najbolje je lično doći,a posebno je dobro da imate nalaze imišljenja liječnika koji daju dijagnozu,pa se put do ozdravljenja veoma skra-ćuje. Dijagnoza i adekvatan lijek suput ka ozdravljenju.

ReprezenT: Vjerujem da našečitatelje posebno zanima vašetumačenje oko liječenja „neizlječi-ve“ psorijaze?

Milka M.: Kažu da ni staru hranune treba konzumirati, pa je tako naj-bolje otpočeti liječenje odmah po

ranoj spoznaji za to oboljenje. Tada jeuspješnost izlječenja veoma brza i efi-kasna, a i najbolja. Ipak, gotovo da ine znam slučaj kada je nisam uspjelaizliječiti. To potvrđuju i slike koje suurađene prije i poslije liječenja, a raz-lika je ogromna i vidljiva kod pacijentaove bolesti.

ReprezenT: Znamo da svakilijek ima i svoje tajne komponenteod kojih se pravi. Ako nije tajna,kažite nam od čega se prave ovivaši uspješni lijekovi?

Milka M.: Na ovo vaše pitanjenažalost ne mogu odgovoriti, jer to jemoj izum i teško je otkrivati ono štočovjek godinama stvara. Bitno je to da je efikasan u liječenju. Prije svega to

je specifičan omjer komponenti u kon-kretnom lijeku. Sve je precizno plani-rano i ispitano. Trave berem po najvi-šim planinskim visovima, počevši odPlješevice i Grmeča, pa doBosanskog Petrovca. Specifično ihuskladištim, čuvam po svim propisi-ma, a koristim je sušenu ili u sirovomstanju, zavisno od pravljenja lijeka isame ljekovite trave. Važno je spome-nuti i vrijeme kada ih prikupljam, anačin i količina korištenog lijeka je jedna od značajnih komponenti uizlječenju bolesti.

ReprezenT: Da li za vaše prepa-rate ima interesa od strane farma-ceutskih kuća?

Milka M.: Naravno da ima. To suuglavnom farmaceutske kuće izvannaše države. Baš nedavno sam bora-

vila u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj,a na poziv mojih pacijenata. Posebnomi je želja da svoje lijekove, pogotovoove protiv psorijaze, proizvedem kodnas kako bi pomogli većini onih koji-ma je potreban ovaj lijek.

ReprezenT: Očito je da mnogoradite i da imate mnogo uspjeha uliječenju psorijaze, kao i drugihalergija. Da li će neko iz vaše poro-dice nastaviti tradiciju vaše babeMilke i vas?

Milka M.: Imam sina i kćerku i vje-rujem da će jedno od njih nastaviti ovunašu tradiciju, jer sam uostalom ovasvoja saznanja i ja naslijedila od svojebake Milke. Neka sam upotpunila vla-stitim radom, eksperimentisanjem,

upornošću i stalnim spoznajama naslučajevima koje sam imala u svojojdugogodišnjoj praksi. Iz svoje bogate

prakse moram izdvojiti jednu deveto-godišnju djevojčicu i jednog dječakaod šest godina. Njihovo sam stanje po

navici prvo fotografirala, a nakon upo-trebe lijeka to ponovo uradila i uspore-dila, te vidjela da postoji veliki napre-dak u liječenju, posebno psorijaze.Djevojčica je imala po sebi skoro pocijelom tijelu gotovo žive rane, a dje-čak je imao po rukama. Tu su bile iotekline tijela koja su također bila evi-dentna. Teško je bilo i pomisliti da ćunešto uspjeti, pa sam pomalo bilaskeptična, ali eto hvala Bogu i poredtoga što je bilo teško riješiti tu komple-ksnu situaciju, zavrnula sam rukave ikrenula. Moram biti iskrena pa reći da je da slučaj bio veoma težak, ali gazato i izdvajam jer su djevojčica i dje-čak izliječeni. To su samo neki od pri-mjera koje sam spomenula, a da ne

govorim o pacijentima koji su po cije-lom licu imali izraženu psorijazu, kojusam sa uspjehom izliječila.

Provjeren, pouzdan i dokazannarodni lijek za psorijazu

Porodična tradicija Milke Matešić iz Bihaća

BIHAĆ - Tragom priče o uspješnom lijekukoji liječi gotovo neizlječive slučajeve kožnih

oboljenja, došli smo u stambeno naseljeOzimice I u ulicu Bosanskih kraljeva u Bih-aću. Tu smo pronašli ženu po imenu MilkaMatešić, koja se kao i njena baka Milka čijeime nosi, bavi liječenjem narodnim lijekovimanapravljenim od raznih ljekovitih trava.

Kažu da je priroda najbogatiji i najljep-ši vrt Božiji, u njemu čovjek treba samo naćisebe, jer na dohvat ruke nam izrasta zdravnovi život, samo ga treba prepoznati. A to jeprepoznala prvo Milkina baka Milka čijeime nosi naša sagovornica, pa i sama Milka,koja ne sjedi skrštenih ruku, već sa prvim svi-

tanjem i ozračjem sunčevih zraka odlazi naveć dobro poznata mjesta na kojima rastu

pojedine travke, odnosno lijek za pojedinebolesti, što potvrđuju i brojne vreće pune lje-kovitog bilja koje se mogu vidjeti kod nje.

Sve o ljekovitom bilju Milku je naučilanjena baka, koja joj je ostavila u amanetznanje i tajne pojedinih trava koje liječeodređene bolesti, kako bi kroz svoj životpomagala ljudima. Milka spada među rije-tke narodne ljekare koji liječe sa eko lijeko-vima, koje pravi bez bilo kakvih primjesa, asve iz vlastite proizvodnje i sa požutjelihzapisa njene bake Milke.

Razgovarao: Rusmir KARAT

Idok smo razgovarali sa Milkom, nekoliko puta je zazvoniotelefon, a javljali su se pacijenti iz Švedske i Njemačke sa

pitanjem kad Milka ima namjeru tamo dolaziti. Među skorašnjimpacijentima se našao i državljanin Njemačke po imenu Ludvig,

koji je za Milku saznao preko naših sugrađana koji žive i rade uNjemačkoj, a u želji da mu pomogne jer ima psorijazu po noga-ma. Tako naša sugovornica ovih dana putuje u Banjaluku, a zatimi u Austriju, jer ima zakazane termine liječenja. Milka se možedobiti na mobilni telefon 00 387 61 418 423, ili u naselju OzimiceI u ulici Bosanskih kraljeva u Bihaću.

* za psorijazu i druge kožne bolesti ** protiv saboreje, peruti, za rast kose *

* reumatska oboljenja + masaža ** gljivična oboljenja nogu *

* hemoroide ** čišćenje akni *

* dijabetes *

Matešić MilkaNarodni ljekar

Ul. Vatroslava Jagića 26,77000 Bihać, BiH

Mob: + 387 (0)61 418 423e-mail: [email protected]

P r i j e i

p o s l i j e

BILJNI PREPARATI I ČAJEVI

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 19eljton (10) ReprezenT

Svoju ratnu priču i ratna druženja saDoktorom Ibrahimom i ovaj put je sa na-ma podijelio Hase Beganović zvani

Šef .- Sa Doktorom Ibrahimom sam nakon dužegizbivanja sa ovih prostora došao u Bužim.Bilo je to vrijeme „zelenaca“ kojih je bilo nasve strane. Sjećam se da je tada komandantbio Muhamed Miljković - Kuljin. Bio je Kuljin

dobar komandant i vrlo hrabar borac.Sjećam se da je u centru Bužima tada bilajedna zgrada duga tridesetak metara i tu jeu to vrijeme bio privremeni zatvor sa rešet-kama na prozorima. U tom zatvoru je bionjemački komandant Denčil koji je dovedeniz Cazina, a ja to nisam znao. Raspoređensam kod komandira Zajke i Karapandže idobio sam nalog da čuvam Denčila. Ključar u zatvoru je bio Murat Prošić. Kada sam prviputa ušao u zatvor vidio sam Denčila veza-nih ruku i nogu. Meni je naređeno da pucamu bilo koga ko bi se približio Denčilu bilokojim razlogom. U zatvoru sam pronašao inekoliko mojih poznanika, ali sa njimanisam smio čak niti razgovarati.

Jednog dana pozvao me MuhamedMiljković - Kuljin da sa njim i Ibrahimom

Tahićem idem konjskom zapregom za

Veliku Kladušu. Valjalo nam je prolazitipored „zelenaca“ pa me bilo strah, ali meMuhamed ohrabrivao da se ne plašim kadaidem sa njim. On je inače bio baraba, a sanjim je tog puta bila i jedna žena. Do VelikeKladuše smo nekako prošli i to bez proble-ma. Međutim, kada smo se vraćali, dočekalisu nas „zelenci“. Muhamed je sjedio pozadiu kolima i uspio je prilikom napada pobjeći.

Mene i Ibrahima su uhvatili prilikom bijega.Odmah smo prilikom zarobljavanja dobiliteške batine, a među batinašima vidio sam i jednog rođaka koji je u mene uperio i puškui pištolj istovremeno. Išli smo i na nekakvoispitivanje, a „glavni“ je naredio da nas stri- jeljaju. Kad smo došli na mjesto za strijelja-nje, „glavni“ je pozvao svoje podređene danas vrate te kazao kako smo ipak mladi zastrijeljanje, ali da nas je trebalo pobiti. Ovo je potvrđivao i moj rođak. „Glavni“ je čini mise bio hodža u Golubovićima kod Todorova.Među njima je bio i neki Nurija Melkić.

U borbama oko Golubovića sam potomranjen u nogu, ali sam ipak uspio doći međusvoje. Poslije Golubovića i iskustva sa„zelencima“ imali smo dužnost da izBajrektara kod Vidovske napadamo ustaška

legla. Više detalja

sada se ne mogu niti sjetiti, ali znam da samstalno bio u udarnoj jedinici i išao tamogdje drugi nisu mogli, a cijelo vrijeme u istoj

jedinici kao medicinar bio je i Doktor Ibrahim.

Oslobođenje su Doktor Dizdar i HaseBeganović – Šef dočekali u Banja Luci. Dvijesedmice boravili su i u Sarajevu gdje su završi-li proceduru demobilizacije. Šef je poslije rataodlikovan Ordenom za hrabrost, a kasnije jedobio i penziju koju i danas uživa.

- Kada sam se vratio kući, sve je biloporušeno i nigdje ništa nisam imao. Nekakose preživjelo. Doktoru Ibrahimu kojeg samnosio ranjena, odlazio sam samo po pitanju

ranjene noge. Kasnije na sreću nisam tre-bao Doktorovu pomoć. Bio je i ostao čovjekkoji je pomagao svakom ko mu se obratio.Narod ga je volio. Posebno smo se družilikada je otišao u penziju i imao više slobod-nog vremena. Da smo o našim putevima isudbinama razgovarali o ovoj temi dok jeDoktor Ibrahim bio živ, sigurno bi se višetoga zajedno prisjetili. Ovako, ostao sam

jedino ja da svjedočim o našim ratnim pute-vima, a vjerujem da ima puno onih koji suse sa Doktorom Ibrahimom družili nakonrata kroz njegov rad u zdravstvu.

N ekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vre-

menu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo seveć na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom

želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je napro-

sto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo obrađivali.

ZNAMENITI KRAJIŠNICI IZ VREMENA PROŠLOG - I SADAŠNJEGFeljton

Doktor DizdarPripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Fikreta: Ovako pravi ljudireprezentuju svoj kraj i pokazujusvoj veliki doprinos razvoju jednogkraja koji je tada bio nerazvijen, ani danas nije baš previše razvijen.Ipak, u to vrijeme dao je velikidoprinos za ljude tog dijelaBosanske Krajine.

Iz Austrije: Ovo je prava stvarda se mladim generacijama prika-

že naš dio Krajine i naši pravi i vrijedni Krajišnici koji su mnogodoprinijeli samom razvoju zdrav-stva u to vrijeme. Malo je takvihkao što su bili Dr. Ibro i našiPozderci. Neka mu je vječni rah-

met i ponosni smo na sve njih!Gost: Imao sam jednu druga-

čiju predodžbu o Pećigradu. Misliosam da je komunistička ideologijadavno izbrisala nacionalna i vjer-ska osjećanja u tom mjestu, makargledajući iz perspektive bratoubi-lačkog rata. (Izbjegli smo ovdje

jednu rečenicu iz naše nedavneprošlosti koja nije primjerena ovimpovodom). Moje viđenje je bilo da

je pećigradska džamija služila zamolitvu par starijih ljudi i da jePećigrad džāhilsko, a ne musli-mansko mjesto! Međutim, daefendija stoji na komunističkim

proslavama i da nakon proslaveuči djecu Islamu i to rame uz ramesa čovjekom koji se deklarira da jeMusliman šezdesetih ili sedamde-setih nisam mogao ni sanjati! Šoki-ran sam ostao fotografijom djece

sa efendijom, njih skoro pedese-tak, muške, a vjerovatno toliko iženske djece možda negdje skrive-no! Pa to je skoro stotinu ako ne iviše djece na vjerskoj nastavi.Procentualno na broj stanovništva

jednog seoceta kao što je Pećigradto je nekoliko puta više djece negou nekim državnim školama u Bosniili većim mjestima gdje su Bošnjacivećina (procentualno).

Ako je tekst feljtona tačan, ušto ne sumnjam, vjerodostojno jedokumentovan fotografijama idokumentima, ovo je tematika zahistoričare. Deklarirati se slobo-

dno šta si, dopuštati djeci vjerskuškolu, proslavljati bajrame, obav-ljati vjerske običaje šezdesetih ilisedamdesetih godina značilo jebiti državni neprijatelj! U bivšojJugoslaviji svi koji su praktikovali

vjeru snosili su konsekvence onda-šnjeg režima. Krajnji stepen osudevjerske prakse za Bošnjački narodbio je – namješteni Sarajevski pro-ces.

Ne poznajem puno Pećigrad,imao sam predrasude o pećigrad-skim Ljudima na osnovu zbivanjaiz novije historije. Te su predrasu-de sad, makar kod mene ličnonestale, a ako ne, onda temeljnopoljuljane! Namjerno pišemLjudima velikim slovom jer iz vla-stitog iskustva znam kakva su tadteška vremena bila za osobe kojesu javno bili vjernici!

U feljtonu, a i u komentarimaspominje se porodica Pozderac!Visoko-pozicionirani i deklariranikomunisti koji su vladali ne samoCazinskom Krajinom kao nepriko-snoveni gospodari! Nemoguće je

da nisu znali šta se događa naterenu! Ili su pak previše znali, štootvara jedno posebno poglavljeneraščišćene historije CazinskeKrajine s obzirom na događaje kojisu se dešavali njima, a kako vidim iu Krajini….

Rahmetliju nisam poznavaoosim iz feljtona. Uz milost Uzvi-šenog Allaha, dž. š., rahmet muduši. Moje godine, a i životni prin-cipi ne dozvoljavaju mi da koristiminternet na ovakav način, ipak,naprosto nisam mogao, kaočovjek, da ne prokomentarišemovaj feljton koji otvara jedno

poglavlje koje mi je kao historičarunepoznato! Moja porodica je pro-šla golgotu sarajevskog procesa, imoje ime moglo bi se pogrešnoprotumačiti u različitim konteksti-ma ovog feljtona, a što mi nije cilj.

Objavili smo već nekoliko pjesama izDoktorove knjige pjesama „Plamenibregovi“ što činimo i ovom prilikom.

Kraj jedne stazeSkriven u travi

Od bura, kiša i zima grob jedan imau selu Kudićima

po kojem mravi plaze.

Tu leži partizan,Ubijen od ruke druga

što gestapovca Denčila Bijaše špijun i sluga.

I nek pjesma ovaO partizanu hasanu piše, Jer mu u plemenu i rodu

Ne osta nikog više...

Grob u travi

Ovoga puta objavljujemo

tri zanimljiva reagiranja

komentara objavljena nacazin.netu

Hase Beganović - Šef ispred kuće u Pećigradu

Doktor Ibrahim Dizdarević

Stari grad Pećigrad

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]



Pitah se tako ovih dana kao vrli pitac neki: Kosu ti? Šta su? Kuda su nam ti mediji, da prostiš?Rekti? A odgovor na to niko mi ne dade... Na ova islična pitanja nas koji (još uvijek) i (unatoč svemu)cijenimo one koji u medijima i kroz medije zarađu-

ju svoj kruh još uvijek čekamo odgovor. Brojni suprimjeri u našoj zemlji koji govore u prilog tome da

su mediji u teškoj i nezavidnoj situaciji. Koliko jeteška, to mediji, odnosno oni koji u njima rade, naj-bolje znaju. Dokaz tome da je situacija iznimnoteška je i izostanak dva broja ove naše novine. Idok mediji koji veličaju „gazde“ kako bi se „uvukli“u budžete dobro funkcioniraju, dotle oni koji rade

drukčije, tavore i jedva preživljavaju. Iako je ovajprostor predviđen više za političke komentare, jane mogu a da se ne sjetim da sam svoj prvi kruhzaradio kao novinar i ne mogu da se od toga otr-gnem.

Često medije optužujemo da i oni nose svoj dioodgovornosti, da nisu dovoljno kritični, da su

„nastrojeni“, „postrojeni“ i „ustrojeni“ kako režimkaže i kako nisu u funkciji istine, objektivnosti inapretka. Možda to i jeste tako. Ali zašto je to tako,e to je već drugi par opanaka.

Zamislite vi situaciju kad bi ta naša famoznaMeđunarodna zajednica, umjesto da podržava

(propale) političare i njihove (propale) politike kre-nula podržavati medije s ciljem da ih oslobodiborbe za golu egzistenciju. Šta bismo onda imali?Imali bismo situaciju da naši novinari ne moraju dase sikiraju hoće li zbog njihovog rada i ukazivanjana nepravilnosti i nepravde ovdašnjeg društvaostati bez kore kruha, jer nije džaba stari narodrekao: „Iz prazne se ne puca“.

Pa da, recimo, poslije medija krene podržavatipoliciju, pa sudstvo i tužilaštva. Ali prave, ne ove

vještačke koje sada imamo i koja funkcionišu poddirigentskom palicom onih propalih iz prethodnihpar rečenica. Kakva bi to slika bila...! Ovako,imamo to što imamo i imaćemo koliko budemoimali. Ako budemo imali možda ćemo se i dalje(ovdje) čitati. Ako ne budemo, onda...

ŠTA su nama ti mediji, da prostiš?

Nermin Purić, nermin [email protected]

Kako je to i ranije bilonajavljeno, zahvaljujućidobrovoljnim prilozimaučesnika naše humanitar-ne akcije „Obradujmodjecu bez roditelja“ ovihdana obradovali smonekoliko siromašnih poro-dica na području općineVelika Kladuša kojima su,u ime DNZ-a BiH, našipredstavnici Braco Ko-rdić i Šere Ćatić predalipoklon pakete prehrambenih namirnica.

Tako su pakete osnovnih namirnica

dobile sljedeće porodice: Ismeta Rizvićaiz Rajnovca, Remzije Rizvić iz Drenovca,Fatime Beganović iz Kudića, KatkeNasufović iz Šiljkovače, HusnijePonjevića iz Slapnice i Rahime Šabić izŠumatca.

- Ovom prilikom pozivamo sveljude koji su u prilici da nekome pomo-gnu da to i učine, jer vremena su teška

i ljudi teško žive i zbog toga moramopokazati više solidarnosti i osjećaja

jedni za druge. Zahvaljujemo se još jednom svim ljudima dobre volje kojisu učestvovali u našoj akciji„Obradujmo djecu bez roditelja“ i kojisu nam omogućili da možemo pomoćionima kojima je pomoć najpotrebnija,kazao je Braco Kordić, predsjednikKluba vijećnika DNZ BiH u Općinskomvijeću Velika Kladuša.

Na posljednjoj sjednici Skup-štine Unsko-sanskog kantonaizmeđu ostalog raspravljano je

i o prijedlogu Budžeta USK-a za 2011.godinu. Za razliku od dosadašnje prakse,prilikom pripreme i usvajanja ovogodiš-njeg kantonalnog budžeta Vlada USK-a jeuvela novu praksu po kojoj nikoga nijekonsultirala kod pripreme budžeta, unatoč

tome što je premijer Hamdija Lipovačaviše puta javno naglasio kako će se osvemu konzultirati niži organi vlasti i svizainteresirani, kao što su općine, različitaudruženja i slično.

Tako je ovaj budžet pripremljen ipredložen bez adekvatne javne raspraveo istom i na način da je Vlada sebi uzelaza pravo da sama odluči šta je to najvaž-nije za Kanton kada je u pitanju ovogodiš-nji budžet. To se ranije nije dešavalo,nego su o budžetu konsultirane mnogezainteresirane strane i proces predlaganjai usvajanja budžeta je bio kud i kamo tran-sparentniji.

Diskriminacija djeceu Velikoj Kladuši

Klub poslanika DNZ BiH je aktivno

učestvovao u raspravi i predložiočetiri amandmana na predloženi Budžet.

Prvi amandman se odnosio na usaglaša-vanje iznosa sredstava za prijevoz učeni-ka u osnovnim školama, jer je Vlada USK-a bez ikakvih kriterija izvršila raspodjelusredstava po osnovnim školama u ukup-noj visini od 822.920 KM, s tim da suneke škole u određenim općinama dobileiznose od 900 KM do 100 hiljada KM, a naprimjer neke škole, kao OŠ „Šumatac“ u

Velikoj Kladuši, nije dobila niti jednumarku, iako imaju djecu koja putuju uškolu.

Indikativno je da se Vlada USK-ausudila da se ponaša na način da diskri-minira djecu putnike na području VelikeKladuše i na taj način nas vraća u jedandrugi period za koji smo mislili da je zavr-šen, bar kada su u pitanju djeca.

Izmirenje obavezaiz prethodne godine

Klub poslanika DNZ-a je također uložio i amandman koji se ticao

izmirenja obaveza prema Općini VelikaKladuša u dijelu kapitalnih investicija kojesu bile ugrađene u Budžet iz 2010. godi-ne, ali nisu do sada isplaćene. Općina jestvorila ugovorne obaveze sa izvođačima

i dobavljačima, tako da je neizmirenje tihobaveza, koje imaju pravnu snagu zako-

na, dovelo u vrlo tešku situaciju i Općinu idobavljače i izvođače radova. Na taj načinobaveze koje su preuzete nisu adekvatnotretirane čime se općine dovode u situaci-

ju da svoja prava po osnovu tih obavezaostvaruju sudskim putem.

Podrška izgradnji Centraza kulturu Velika Kladuša

Jedan od amandmana koji je na prijedlog ovogodišnjeg Budžeta ulo-

žio Klub poslanika DNZ BiH je bio iamandman kojim se traže sredstva zadovršetak radova na rekonstrukciji idogradnji objekta Centra za kulturu i obra-zovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladuša.

U prethodnom mandatu postojao jepolitički dogovor sa strankama koje danasobnašaju vlast u ovom kantonu da će seu narednom periodu pomoći dovršetakovog značajnog projekta od značaja zaVeliku Kladušu i USK. Ni ovaj amandmannije prihvaćen od strane Vlade USK-a.

Vlada Hamdije Lipovačenema sluha za žrtve

nasilja u porodici

Klub poslanika DNZ BiH je, potak-nut konsultacijama o sigurnosti

na području USK-a organiziranih od stra-ne Međunarodne zajednice u BiH i orga-nizacija koje vode brigu o žrtvama poro-dičnog nasilja u našem kantonu, tražioda se u ovogodišnjem budžetu povećaiznos sredstava za Sigurnu kuću uBihaću koja ima svoj i svoj kod uBudžetu. Za sigurnu kuću predviđen jeiznos od 15.000 KM, a zahtjev Kluba je

bio da se taj iznos poveća na 30.000 KM.Navedeno povećanje išlo bi na teret put-nih troškova Kabineta premijera USK-ačiji iznos je sa 828 KM u Budžetu iz2010. godine, povećan na 60.000 KM uovogodišnjem Budžetu. Ovo malo pove-ćanje bi značajno pomoglo u raduSigurne kuće, a istovremeno bi i biloznak da ova Vlada ima više sluha zažrtve nasilja u porodici, nego što je to bioslučaj sa prijašnjim vladama.

Čitav niz drugihnepravilnostii nelogičnosti

Osim ovoga, u prijedlogu BudžetaUSK-a za 2011. godinu primije-

ćen je i čitav niz drugih nepravilnosti inelogičnosti. Tako je na primjer predviđe-

no povećanje troškova Kabineta premije-ra USK-a sa 112.582 KM na čak 396.154

KM, što je povećanje za 251,8 %!!!Također je bitno naglasiti da se povećavabroj zaposlenih budžetskih korisnika za232 nova radnika, što značajno optereću-

je Budžet.Tako je samo premijer Lipovača u

svom Kabinetu povećao broj zaposlenihsa 4 na 9 lica. Ovo je samo dio elemena-ta koji pokazuju kakva je stvarna slika

ovogodišnjeg Budžeta, a i sam premijer je javno priznao da niko ne zna kolike sustvarne obaveze u Budžetu USK-a, štodovodi u sumnju ispravnost ovakvog pri-

jedloga Budžeta.Iako Vlada najavljuje značajne refor-

me u obrazovanju i zdravstvu to se izovog Budžeta ne vidi, pa je tako uBudžetu predviđen Grant za reformuobrazovanja u iznosu od 0 KM.

Iz svih ovih razloga, Klub poslanikaDNZ BiH u Skupštini USK-a ocijenio je daPrijedlog Budžeta za 2011. godinu nezaslužuje podršku i ne smatra ga reformi-stičkim, stabilizirajućim i budžetom kojistvara uštede, kako je to najavljivao pre-mijer Lipovača.

Mirvet Beganović, predsjednik Kluba

poslanika DNZ-au Skupštini USK-a

Zašto DNZ nije podržala Budžet USK-a?

Uručeni paketi siromašnim porodicama

Vođeni starom narodnom izrekomkoja kaže: Zdrav čovjek ima hiljadu želja,

a bolestan samo jednu - da ozdravi , MladiDemokratske narodne zajednice BiH, su02. aprila 2011. godine, organizirali deve-tu po redu tradicionalnu humanu akcijudobrovoljnog darivanja krvi pod nazivom„DARUJMO KRV - KAPI KOJE ŽIVOTZNAČE“.

Organiziranje ovakvih akcija je od veli-kog značaja za očuvanje zdravlja stano-

vništva, jer je neophodno imati dovoljanbroj darivaoca krvi kako bi se osiguralobrzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesni-ka. Mladi su to prepoznali i žele dati svojdoprinos i ujedno pokazati i pozvati i osta-le građane da se aktivno uključe u akcijeove vrste, jer svi smo mi potencijalni paci-

jenti kojima može zatrebati doza krvi.Mladi Demokratske narodne zajednice

BiH tradicionalno organiziraju darivanjekrvi tri puta godišnje, u ljetnim i zimskimmjesecima obzirom na činjenicu da jedarivanje krvi plemenit čin kojim možemonekome spasiti život. Svaki putna akciju darivanja krvi dođe nekolikonovih darivaoca što je vrlo važno jer jevidljivo kako mladi ljudi znaju koliko je

bitno nekome darovati krv.- Ovo nije jedina akcija mladih DNZ

BiH u cilju prikupljanja krvi, takveakcije smo organizirali i ranije, a nasta-viti će se i dalje jer sama činjenica daće svakom novom akcijom neko novipostati donator i time spasiti nečiji

život koji nema cijenu,dovoljna je satisfakcijasvakome da se odluči naovaj korak. Želim naglasi-ti, da akcije koje organizi-ramo idu ka ostvarivanjucilja da krv čeka bolesni-ka, a ne obrnuto, jer krv jelijek, a čovjek je jediniizvor krvi kao lijeka, kazao

je tokom akcije KenanKeserović, potpredsjednikDNZ BiH.

Ovoj akciji se odazvalooko 100 dobrovoljnih darivalaca, a krv jedalo njih 76. Mladi DNZ BiH se zahvaljujusvima onima koji su dali doprinos u uspje-

šnoj realizaciji ove akcije, a posebnoKajtazu Sabljakoviću - Kajti, vlasnikurestorana „Kvarta“ koji je obezbijedioobroke za darivaoce krvi.

Tradicionalna akcija darivanja krvi u organizaciji mladih DNZ BiH

„DARUJMO KRV - KAPIKOJE ŽIVOT ZNAČE“

Usrijedu, 06. aprila u organi-zaciji Demokratske naro-dne zajednice BiH upriliče-

na je organizirana posjeta građana izVelike Kladuše i Cazina mezaru istak-nutog krajiškog političara i velikoghumaniste Hamdije Pozderca.

Posjeta je organizirana za preko50 građana sa područja kladuške icazinske općine, a delegaciju su pred-vodili Nermin Purić, poslanik DNZBiH u Parlamentu BiH i Braco Kordić,predsjednik Kluba vijećnika DNZ BiH u

Općinskom vijeću Velika Kladuša.- Hamdija Pozderac spada u onu

plejadu bosanskohercegovačkih politi-čara i vrijednih Krajišnika koji su cijelisvoj životni i radni vijek posvetili jed-nom cilju - da osiguraju ljepšu i sretni-

ju budućnost za generacije koje dola-ze. Iz njihova primjera se može mnogotoga naučiti o radu, stvaranju i ljubavi

prema vlastitom narodu iprema rodnom kraju.Nažalost, danas je to sveteže naći i današnja garni-tura vladajućih političara uovoj zemlji je usmjerenasamo na sebe i na lični inte-res, dok je interes narodakoji ih bira i koji im dajemogućnost za to apsolutnogurnut u drugi plan.

Žalosno je i bijedno vidjeti do kojemjere ljudi mogu biti licemjeri i u izbor-

nim godinama se ne može od njih prićiblizu ni na bilo koji događaj ili obljetni-cu, a u godinama koje nisu izbornenema im nigdje ni traga ni glasa. To seposebno odnosi na nas Krajišnike kojismo kad smo živi drugima bitniji negosami sebi i tek kada umremo počnemose cijeniti i uvažavati. DNZ BiH želiprekinuti takvu praksu i želimo dati

svoj doprinos tome da cijenimo jednidruge, uvažavamo jedni druge i zajed-nički radimo za dobrobit svih nas, pou-

čeni primjerom Hamdije Pozderca,Fikreta Abdića, Džemala Bijedića imnogih drugih bosanskohercegova-čkih velikana koji nisu žalili truda i vre-mena da nešto stvore i da iza sebeostave djela koja će koristiti svima, ane samo uskom krugu ljudi, kazao jeNermin Purić nakon posjete mezaruHamdije Pozderca.

U organizaciji DNZ BiH

Upriličena posjeta mezaru Hamdije Pozderca

SkupštinaUnsko-sanskog

kantona

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 21rna hronika/Marketing ReprezenT

SARAJEVO - Uvažavajući žalbe Tužilašt-va BiH i Odbrane, Apelaciono vijeće je u srije-du, 30. marta, ukinulo prvostepenu presudukojom je Suljo Karajić bio osuđen na 18 godi-na zatvora zbog zločina u Krajini, te je odredi-lo ponovno održavanje suđenja.

Apelaciono vijeće je ukinulo prvostepenupresudu zbog bitne povrede odredaba krivič-nog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđe-nog činjeničnog stanja. Suljo Karajić zvaniHodža je u aprilu 2010. godine nepravosnažno

osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina pro-tiv civila i ratnih zarobljenika počinjenih odaugusta 1994. do februara 1995. na područjuBihaća.

Ovaj bivši komandir Drugog voda Vojnepolicije 505. viteške motorizovane brigadePetog korpusa Armije BiH (ABiH) je proglašenkrivim za naređivanje i pomaganje ubistava,premlaćivanja i nečovječna postupanja premacivilima i ratnim zarobljenicima, pripadnicimaNarodne odbrane Autonomne Pokrajine

Zapadna Bosna (NOAPZB).Na ovu presudu u februaru 2011. godinežalilo se Tužilaštvo BiH, ističući da je došlo dopogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnogstanja, te zbog odluke o visini kazne, zatraživ-ši od Apelacionog vijeća da prvostepenu pre-sudu preinači i optuženom izrekne strožijukaznu.

Odbrana se, pak, žalila na povrede odre-daba krivičnog postupka, povrede krivičnogzakona, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činje-

nično stanje, te na visinu kazne, tražeći da seoptuženi oslobodi ili da mu se izrekne blažakazna.

- Na održanoj sjednici Apelacionog vije-ća, stranke i branioci optuženog su izložiližalbe i odgovore na žalbe, te u cijelostiostali kod iznesenih navoda i prijedloga.Nakon što je ispitalo presudu u granicamažalbenih navoda, Apelaciono vijeće je doni- jelo rješenje o ukidanju prvostepene presu-de, saopćeno je iz Suda BiH. (BIRN)

Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo presudu Sulji Karajiću

Slijedi ponovno suđenje

PRIVATNA ORDINACIJA

VELIKA KLADUŠA

D R . E N O

037/770-135

037/772-727

Tel:

Gornji Purići, Velika Kladuša

Tel./Fax: 037-713-245

e-mail: [email protected]

SVE ZAgradnju

Javno komunalno uslužnopreduzeće “Komunalije” d.o.o.

Ulica Ive Marinkovića bb77230 Velika Kladuša

Telefon: 00387 37 77 51 95Fax: 00387 37 77 51 96

OPĆINA VELIKA KLADUŠA, UDRUŽENJE FESTIVALZAVIČAJNE NARODNE MUZIKE I MUZIČKA PRODUKCIJA

"VELKATON" VELIKA KLADUŠA raspisuju:

KONKURSza stvaralaštvo u oblasti narodne muzike za Peti festival

zavičajne narodne muzike "Velika Kladuša 2011."

1. Raspisuje se javni konkurs za radove stvaralaštva u oblasti narodne muzike (nove pjesme ikola) koje će biti izvedeni na Petom festivalu zavičajne narodne muzike u Velikoj Kladuši 30. jula 2011. godine.

2. Želja organizatora je da se na konkurs, pored domaćih, javi što više autora iz naše dija-spore širom svijeta. Nova pjesma stvarana u novim uslovima i novom prostoru i starimtradicijama bosanske pjesme podrazumijeva melanholičnu ljubavnu osjećajnost premaljudima i zavičaju. Radovi trebaju da izražavaju novu atmosferu i aromu, da odslikajulikove novog i starog zavičaja. Radovi treba da na izvjestan način iskažu sav životni tje-snac ovih ljudi širom svijeta, njihovog duhovnog rasipanja i kidanja, da iznesu njihovupoetsku dušu, a da to sve bude umjetnički oplemenjeno, okapano IZVORNIM ritmom imelodikom.

3. Autori koji žele sudjelovati na konkursu trebaju svoje radove dostaviti najkasnije do 20. maja

2011. godine na adresu: Festival narodne-zavičajne muzikeUlica Hamdije Pozderca broj 3.

Velika KladušaBosna i Hercegovina

4. Prijave trebaju sadržavati:- podatke o autoru teksta, stihova, muzike i aranžmana, sa šifrom (ove podatke zatvoriti u malukovertu) koja se stavlja u veliku kovertu zajedno sa demo snimkom na CD-u i tekstom i oba-vezno notnim zapisom, takođe sa šifrom koja je navedena na radovima u maloj koverti.

5. Maksimalna dužina kompozicije je 4 minuta (iznimno može i duže ako bi skraćivanje umanjilovrijednost ponuđenog rada)

6. Autor može predložiti izvođača svoje kompozicije, a konačnu odluku o izvođaču donosi festi-valski savjet nakon preslušavanja snimka.

7. Učesnik na konkursu garantuje vjerodostojnost autorstva ponuđene kompozicije i u slučajuspora pred Sudom u vezi prava učešća, odgovoran je autor učesnik konkursa.

8. Nakon prijave na konkursu, autor nema prava na povlačenje svog rada sa Festivala.9. Učešćem na konkursu sa svojim radovima autori prihvaćaju u cijelosti uslove prijenosa prava

na Festival narodne-zavičajne muzike „Velika Kladuša 2011“, i to:- da odabranu kompoziciju snimi na nosač zvuka ili slike bez naknade autorima i izvođačima.- da odabranu kompoziciju prenosi putem radija i TV-a bez naknade autorima i izvođačima.

10. Konkurs je otvoren do 20.05.2011. godine

Informacije na e-mail: i [email protected]

Umjetnički savjet Festivala

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24722 IntervjuReprezenT

R

eprezenT: Vaše preduzeće - RTV Bihać obilježilo je

45 godina postojanja i rada. Uz iskrene čestitke navrijednom jubileju, kažite nam kako cijenite pređeni putovog medija do danas?

Mirela P.: Javno preduzeće „RTV Bihać“ je tokom svograda i postojanja je dokazalo da je jedan od vodećihmedija u ovom regionu. Ovo preduzeće je u prošlostiimalo svoje uspone i padove, nailazilo je na razne proble-me i prepreke, ali ih je uspijevalo prevazići i postići zavi-dne rezultate. Iz godine u godinu išli smo progresivnomlinijom i postali već prepoznatljiv medij na ovim prostori-ma i okruženju. Godine iza nas su bile teške i pune izazo-va, ali mi smo svojim radom, trudom i pozitivnim razmi-šljanjem uspjeli prevazići probleme i od ovog preduzećanapraviti medijskog lidera.

ReprezenT: Šta je posebna ili najveća vrijednostvašeg preduzeća-vaših medija?

Mirela P.: Naša najveća vrijednost su ljudi, svi zapo-sleni koji svakodnevno doprinose rastu i razvoju ove

kuće. Ljudi su inicijalni pokretač svih dešavanja u predu-zeću i trudimo se da brigom o zaposlenima i međuljud-skim odnosima stvorimo kreativnu atmosferu gdje se radisa osmijehom na licu. Samim tim postali smo privlačni imnogim mladim osobama koje imaju ambiciju graditisvoju karijeru upravo u ovom preduzeću.

ReprezenT: Kakva je kadrovska ekipiranost i tehni-čka opremljenost preduzeća?

Mirela P.: Osnivač našeg preduzeća je Općina Bihać.Osnovna naša zadaća je informiranje građana o raduorgana vlasti i svemu onome što je od općeg i zajedni-čkog dobra i interesa. Uvođenjem dvije nove redakcije u2010. godini, preduzeće je kadrovski ojačano. Međutim,broj uposlenih u TV i novinskoj redakciji je trenutno nastvarnom minimumu i neophodno nam je novo zapošlja-vanje da bismo bili u mogućnosti nesmetano izvršavatisvoje obaveze. Naravno, ove aktivnosti su uvjetovanefinancijskim sredstvima, a s obzirom na krizu koje smo

svjedoci to uskoro neće biti naša realnost. Kad govorimoo tehničkoj opremljenosti preduzeća, moram istaći da uzzalaganje i razumijevanje tadašnjeg načelnika, dr.Hamdije Lipovače i sadašnjeg, mr. Albina Muslića, kao iOsnivača, novinska i TV redakcija su opremljene sanovom i adekvatnom tehnikom. Posebno treba naglasitida je tehnička opremljenost 037 TV na zavidnom nivou,oprema je profesionalna i u potpunosti digitalna.Suprotno tome, oprema u radijskoj redakciji je zastarjelai dotrajala te zahtijeva obnovu.

ReprezenT: Kako je preduzeće na čijem ste čeluzavršilo prošlu poslovnu godinu?

Mirela P.: Subvencije od strane Općine su umanjene,kompanije u ovim teškim financijskim situacijama sma-njuju marketinški budžet, a konkurencija je sve veća.

Međutim, kaodirektorica ovogpreduzeća nisam

dozvolila da tasituacija ugroziposlovanje predu-zeća te sam konti-nuirano inzistiralana povećanju kva-litete naših uslu-

ga, povećanju stope slušanosti i prodaji marketinškogprostora. Zajedničkim zalaganjem, uspjeli smo dovestiRadio Bihać na prvo mjesto slušanosti i samim tim plasi-rati naše marketinške usluge na ovo tržište. U proteklojgodini, također smo se uspjeli dobro pozicionirati sanašim televizijskim i novinskim medijem. Kao rezultatzajedničkog rada, možemo s ponosom reći da ovo predu-zeće već unazad nekoliko godina posluje pozitivno.

ReprezenT: Kakva je financijska podrška od osniva-ča za tekuću, 2011. godinu?

Mirela P.: S obzirom da se naši vlastiti prihodi zasniva- ju samo na marketingu, velikim dijelom se oslanjamo nasufinanciranje osnivača. Općinsko vijeće kao osnivač pre-duzeća i načelnik Albin Muslić su još jednom pokazali

svoje razumijevanje i podršku za naš rad, te u ovojbudžetskoj godini izdvojili značajna sredstva za nesmetanrad ovog preduzeća. Iako su ta sredstva umanjena u

odnosu na planirana, s obzirom na cjelokupnu situaciju,podrška nije izostala. Razliku sredstava preduzeće ćemorati obezbjediti prodajom marketinškog prostora osla-njajući se na vlastite snage.

ReprezenT: Na osnovu kojih planskih ciljeva ćetenajviše raditi u narednom periodu?

Mirela P.: U narednom periodu naš cilj je zadržativodeću poziciju na ovim prostorima u oblasti informira-nja javnosti. S tim u vezi, nastojimo uvesti nove program-ske sadržaje u sve svoje medijske segmente. U budućno-sti najveće promjene očekujemo u televizijskoj produkci-

ji. Zbog moratorija na izdavanje frekvencija od straneRegulatorne agencije za komunikacije program 037 TVtrenutno se emituje putem kablovskog operatera u vre-menu od 16:00 - 20:00 sati. Prema tome, veliki broj našihkorisnika je uskraćen za ovaj programski sadržaj. Projekatplaniran za 2011. godinu je pokretanje portala JP „RTVBihać“, izrada kojeg je u toku. Planirano je da se uradi

web prezentacija za sve naše slušaoce, gledaoce i čitaocekojima želimo dati mogućnost da na jednom mjestu slu-šaju, čitaju i gledaju ono što potpisuje produkcija JP „RTVBihać“.

ReprezenT: Kakva je vaša ocjena stanja u Kantonukada su u pitanju kvantitet i kvalitet medija?

Mirela P.: Što se tiče elektronskih i printanih medija u

Unsko-sanskom kantonu slobodno se može reći da ihima dovoljno da mogu zadovoljiti sve potrebe ovdašnjepolitičke i ukupne javnosti. U političkom smislu medijskascena je ogledalo kantonalne političke scene što znači dasu mnogi od postojećih medija, kako zavisni tako i neza-visni, nevidljivom pupčanom vrpcom vezani za neku odpolitičkih opcija. I sami, vejrujem znate o čemu govorim.U tom smislu jedino je i moguće dati ocjenu kvalitetainformativnih sadržaja svih ovdašnjih medija. Kako god,ipak se može reći da mediji ostvaruju svoju ulogu, a pot-punu informaciju o svemu i svačemu imaju samo oni kojise u svom informiranju oslanjaju na istovremenom pra-ćenju informativnih sadržaja iz više različitih medija.

R

eprezenT: Kako komentarišete činjenicu da grad

Bihać ima sedam medija, od čega samo jedannezavisni, odnosno privatni, a ostali dio Kantona teknešto više od toga?

Mirela P.: Ja koliko znam Bihać ukupno ima četirimedija od čega jednu TV, dva radija i jedne novine. Zamedij više od, primjera radi, Velike Kladuše. Nekorektno

je tri kantonalna medija (Radio i TV USK-a i Unsko-sanskenovine) „trpati“ Bihaću ako se zna da se kantonalnimediji financiraju sredstvima poreskih obveznika i građa-na svih osam općina USK-a. U koncepcijskom smislu onisu do skora najmanje bili bihaćki. To što je njihovo sjediš-te u Bihaću nešto je sasvim drugo.

ReprezenT: Kakva je po vašem mišljenju sudbinapisanih medija, obzirom na ekspanziju interneta i

može li internet ugroziti pisane medije?Mirela P.: Pođe li se od činjenice da je korijen novina-

rstva kao profesije duboko usađen u novinama, daklemediju koji se pojavio mnogo prije elektronskih medija,

stava sam da ne treba strahovati ni od interneta ni odostalog što sobom donosi globalizacija. Svaki od medijaima svoje prednosti i nedostatke. Samo na toj osnovitreba graditi budućnost svakog od njih. Dakle, i novinakoje se moraju prilagođavati onome što traži tržište, apogotovo potražnja zasnovana na čitalačkim željama,potrebama i interesima.

ReprezenT: Prisjetili smo se kako se RTV Bihać raz-vijao do danas. Kako će po vama RTV Bihać izgle-

dati za pedesetu godišnjicu?Mirela P.: Sasvim sam sigurna da će JP „RTV Bihać“za

pet godina sa sva tri svoja medija biti u ovdašnjem medij-skom prostoru i imati vodeću ulogu. Kad ovo kažem naumu imam činjenicu da će do tada biti završen projektdigitalizacije i da će se, zahvaljujući tome, TV 037 riješitidosadašnjih ograničenja u oblasti emitiranja svog progra-ma. U narednih pet godina Radio Bihać će sigurnomodernizirati svoju studijsku i emisionu opremu što će uz

njihovo i ukupno kadrovsko jačanje biti važne pretpostav-ke za „zauzimanje“ još boljih startnih i pozicija na medij-skom tržištu. Uz kadrovsko jačanje i novine 037 Plus unarednih pet godina će sigurno biti jedan od nezaobilaz-nih činilaca medijskog prostora USK-a. Sve u svemu, spuno optimizma gledam na našu, a nadam se i vašubudućnost.

Naša sagovornica Mirela Poprženović, direk-torica je Javnog preduzeća „RTV Bihać“ koje

je krajem marta obilježilo 45 godina svog rada. Načelo medijske kuće došla je zahvaljujući svom rad-nom i profesionalnom znanju, a pogotovo zbogpokazanih organizatorskih sposobnosti i zapaženihrezultata ostvarenih u njenoj profesionalnoj karijeri.Kako u kadrovskoj politici općine Bihać preferirajumladost, stručnost i sposobnost onda je sasvim jasnootkud ona na ovom položaju kojeg je preuzela prijetri godine.

Radio Bihać je počeo sa radom u martu 1966.godine, prvo eksperimentalno, a potom i redovnimprogramom, u okviru NIRIRO Krajina. Novine supokrenute 1946. godine a Radio Bihać 20 godinakasnije. Oba ova medija u okviru zajedničkog predu-zeća NIRIRO „Krajina“ svoju su zadaću veoma uspje-šno izvršavali do početka obrambeno oslobidalačkograta, konkretnije do 21. aprila 1992. godine, kada je

napadnuta općina Bosanska Krupa. Novine „Krajina“prestale su izlaziti. Radio Bihać je postao najznačaj-niji medij koji je uz pokrenutu Televiziju Bihać oddecembra 1992. godine biti jedno od najmoćnijihmedijskih sredstva za probijanje informativne bloka-de u kojoj se tada nalazio opkoljeni Bihaćki okrug.

Nakon rata kao nasljednik nekadašnjeg preduze-ća s radom je nastavilo Javno preduzeće „RTV Bihać“d.o.o. u okviru kojeg je početkom prošle godine, kon-kretnije, krajem februara, uoči Dana općine Bihać,počele su izlaziti sedmične novine 037 Plus, a 9. majaiste godine počelo je emitiranje programa TV 037putem kablovskog operatera. Ovim je JP „RTV Bihać“ d.o.o. u Unsko-sanskom kantonu postaloprvo preduzeće u okviru kojeg djeluju tri medija:radio, novine i televizija. Datum početka rada RadioBihaća u ovom preduzeću se slavi kao dan preduze-ća, a mi smo sa njenom direktoricom razgovarali timpovodom.

Spojili smo iskustvo i znanje samladošću i pozitivnom energijom

R

a

z

g

o

vo

r

P

O

V

O

D

O

M

S

a

Ra z g o v a r a o :

Esad šabanagić

Mirela Poprženovićdirektorica Javnog

preduzeća “RTV Bihać”

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 23zbor/Marketing ReprezenT

* VISOKO I NISKOGRADNJA

*GRAÐEVINARSTVO

E- MA IL : [email protected]@kendic-promet.com Tel/fax: 037 778 689

Mob: 061 580-650,061 815-533

VELIKA KLADUŠA

www.kendic-promet.com

LIJEPO I KVALITETNO LIJEPO I KVALITETNO

L I M O V I

RavniSendvičTrapezniImitacija crijepa

GRAĐEVINSKA LIMARIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika KladušaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

U Bihaću je u ponedjeljak, 28.marta, u 83-oj godini života premi-

nuo Nurija Rošić, novinar u penziji,dugogodišnji dopisnik Oslobođenja,Večernjih novina, Arene.

Nurija je posljednje dane svogpenzionerskog života proveo kaošto je radio i cijeli život, obilazeći

press konferencije, značajne doga-đaje i svečanosti. Nakon kraće bole-

sti napustio je svijet ostavivši izasebe na hiljade dokumenata,ogromnu hroniku Bihaća i Bosanskekrajine.

Nurija je samo prije mjesec danaprimio Zahvalnicu Općine Bihać za

svoj dugogodišnji društveni anga-žman, istaknuti doprinos i ostvarene

rezultate u novinarstvu, te humani-tarni rad u organizaciji, prikupljanju ipružanju pomoći teško oboljelimsugrađanima.

Posljednji ispraćaj priređen je usrijedu ispred Kantonalne bolnice

„Dr. Irfan Ljubijankić“. Izraze sućutiporodici upućuje i naša Redakcija i

podsjeća da smo sa Nurijom unašem broju 79 na početku 2008.godine priredili prigodni intervju izkojeg smo dosta toga spoznali izoblasti posla kojim se i mi bavimo.

E. Š.

Preminuo Nurija Rošić,doajen novinarstva

Draga porodico Rošić,dragi prijatelji, drugarice idrugovi, primio sam se

tužne i časne dužnosti da se ovdjedanas zajedno s vama, u ime

Udruženja antifašista i boracanarodnooslobodilačkog rata, Udruž-enja Josip Broz Tito i u svoje imeoprostimo od velikog čovjeka, drugaNurije Rošića.

Nurija Rošić, sin Mehmeda imajke Hatke, rođen je prije 83 godi-ne tačno 10. maja 1928. godine uvelikoj i uglednoj porodici Rošić uPećigradu, općina Cazin. Do poslje-dnjeg dana svoga časnog života bio je profesionalni novinar u penziji,nastanjen u Bihaću, ul. Prilaz5.Korpusa A BiH.

Cijeli život našeg Nurije je bionaročit, poseban i nadasve osebu- jan. Živio je u tri društveno-političkasistema i tri državne tvorbe, a u

dvije posljednje bio je aktivni učes-nik u njihovom stvaranju i izgradnji.Nuriji se dogodilo to što se čovjekurijetko događa, sa 14 i pol godina naprečac morao je postati zreo čovjek.Naime, iz školskih klupa, odnosnoiz mejtefa krenuo je u narodnooslo-bodilačku borbu u partizane i u tojborbi ostao do konačne pobjede ioslobođenja Rijeke, Istre iSlovenskog Primorja sa svojim jedi-nicama, Prvom i drugom musliman-skom brigadom Unsko-operativnegrupe. Bio je odlučan, beskompro-misan i hrabar borac. Koliko je biohrabar borac pokazuje i to da je zahrabrost odlikovan sa više odlikova-nja, ali dva odlikovanja su najzna-

čajnija i to: Medalja za hrabrost iOrden za hrabrost, a koliko je ovo

drugo odlikovanje vrijedno zna sepo tome što se u prosjeku dodjelju- je na dvije hiljade boraca. U borbiza oslobođenje Cazina bio jeranjen. Poslije oslobođenja zemlje

vraća se u rodni kraj gdje, kao sko- jevac po zadatku partije 05.05.1945. godine u Bihaću stupa unarodnu miliciju. U radnim akcijamana obnovi i izgradnji zemlje, kao pri-padnik narodne milicije učestvujena kopanju temelja za izgradnjudanašnje zgrade Općine i suda, kaoi nizu drugih radnih akcija u općini idrugim dijelovima Jugoslavije. Zasvoje radne aktivnosti tokom svogživota odlikovan je visokim mirno-dopskim odlikovanjem - Ordenomrada.

Odmah u početku stupanja unarodnu miliciju upućen je na školo-vanje za pripadnike milicije. Jedan je od osnivača općinskog sekretari-

jata unutrašnjih poslova u Bihaću.Prilikom njegovog formiranja zarukovodioca je postavljen Munir Delić, a Nurija Rošić je postavljenza općinskog sekretara za općinskeposlove. Tokom svog rada na poslo-vima unutrašnje djelatnosti višeputa je premještan. U Banja Luci jeradio na dužnosti administrativnogsekretara u oblasnom odjeljenjuunutrašnjih poslova, u BosanskojKrupi, u Bihaću u okružnom odjelje-nju za unutrašnje poslove. Poslijevišegodišnjeg rada u organima unu-trašnjih poslova iz Banja Luke jepremješten na dužnost u sreskinarodni odbor u Bihaću.

Nakon višegodišnjeg napornog

rada u državnim organima Nurija sepo sopstvenoj želji opredjeljuje za

samostalnu novinarsku djelatnostgdje se kao nadaren čovjek za novi-narstvo, sklon komunikaciji međuljudima, 01. 06. 1968. godine, zapo-šljava kao profesionalni novinar u„Večernjem listu“ Zagreb, kao stalnidopisnik za Bihać i BosanskuKrajinu. Pored ovog profesionalnogposla Nurija honorarno još radi kaodopisnik za slijedeće novine: „Glas“

Banja Luka, „Vatrogasac“ Sarajevo,„Motorevija“ Beograd, Ilustrovanilist „Svijet“ Sarajevo, „Večernjenovine“ Sarajevo, „Oslobođenje“Sarajevo, „Praktična žena“Beograd, „Lovac“ Novi Sad,„Vjesnik“ Zagreb, „Arena“ Zagrebčak 27 godina, saradnik zagreba-čkog „Studija“, „Sportske novosti“Zagreb i „Vikend“ Zagreb, prije iposlije posljednjeg rata dopisnikHrvatskog radija, „Radio Jadrana“ i„Radio Sljemena“, više od 30 godi-na rada u listu „ Krajina“ odnosno„Unsko-sanske novine“, potom u„Prezentu“ Cazin, „Nezavisnimnovinama“ Banja Luka i kao dopis-nik Revije „Naj“ Beč-Austrija. Do

posljednjih dana života kao penzio-ner pisao je za „Večernji list“Zagreb. Dobio je više priznanja zanovinarski rad. Dobio je pet zlatnih isrebrenih plaketa radnih organizacija u Bihaću za doprinos u njihovomrazvoju kroz javnu afirmaciju istih.

Svakako našem Nuriji najdražepriznanje je bilo visoko priznanjeOpćine Bihać, Plaketa za Dan oslo-bođenja Bihaća 26. februara.

Njegov život je protkan ne samoradnim aktivnostima, bio je izuzetnodruštveno-politički aktivan. Jedan jeod najstarijih članova SKOJ-a i KPJ.Uvijek je bio dosljedan svome lije-vom političkom opredjeljenju, uvijek je bio uz omladinu, radnika i poljo-

privrednika, nije za rad ličnog inte-resa mijenjao političke stranke,

nakon gašenja SK BiH ostao je čla-nom SDP. Pored toga, bio je zaljub-ljen u prirodu, bavio se pčelarstvom,član je pčelarskog udruženja ivrstan proizvođač pčelarskih proiz-voda.

Bio je jedan od osnivačaUdruženja „Josip Broz Tito“ u općiniBihać i predsjednik SkupštineUdruženja do kraja života, također i

član Udruženja Saveza, antifašista iboraca narodnooslobodilačkog rata(SABNOR). Kao čovjek, humanistai patriota, volio je svoj rodni kraj,svoj zavičaj, volio je svoju Krajinu,

nadasve, volio je svoju Bosnu iHercegovinu, bio je omiljen sago-vornik i rado primljen u druženju idruštvu.

Smrću Nurije Rošića osjetit ćese velika praznina u Bihaću i Krajini,ali generacije iza njega pamtit će gapo njegovom radu, njegovom liku,njegovim pozitivnim vrijednostimate slijediti te vrijednosti.

Neka ti je druže vječna hvala ineka ti je vječna slava, ostat ćešnam u vječnom pamćenju!

Hasan Imamović,general i ratni drug.

Porodici rahmetli Nurijeupućujem izraze iskrenog

suosjećanja i sućuti. Odlaskom„Dajdže“, kako smo ga od miljazvali, izgubili smo još jednu ljud-sku i novinarsku veličinu.

Povodom smrti Nurije Rošića,kao premijer USK-a i sugrađaninizražavam duboko suosjećanjesa gubitkom našeg Nurije kaočovjeka, partizana, istaknutog

člana krajiške društvene zajedni-

ce, dugogodišnjeg novinara i hro-ničara ovih prostora.

Bogatstvo duha i životno isku-stvo, oplemenili su Nurijinneumorni rad i u poznim godina-ma, po čemu ćemo ga, kaonesvakidašnjem primjeru, svipamtiti. Porodici rahmetli Nurijeupućujem izraze iskrenog suosje-ćanja i sućuti.

Premijer dr. sci. Hamdija

Lipovača

In memoriam

Nurija Rošić, novinar

Telegram sućuti premijera USK-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24724 IzborReprezenT

SANSKI MOST - Sanski policajacSamir Terzić i njegova supruga Razija, tenjihovo devetoro maloljetne djece, živeteškim životom u staroj i trošnoj kući u seluGlavica, udaljenom dvadesetak kilometaraod Sanskog Mosta. U trenutku naše posjeteovoj porodici ostala djeca su bila u školi, aprema Samirovim riječima, najstariji sin ovegodine završava srednju školu, dok je naj-mlađoj kćerki četiri godine. Porodica živi odskromne policijske plate koju zarađuje glavakuće, a Terzići ističu kako im je u ovom tre-nutku najvažniji stambeni problem.

- Živimo u staroj kući koja je punavlage i memle, zbog čega su neka oddjece oboljela od bronhitisa. Prije nekoli-ko godina sam započeo izgradnju kuće,ali nema sredstava kako bih je dovršio.Na sve strane tražio sam pomoć, ali uza-lud, dodaje Samir ističući kako je bivši boracArmije RBiH. Kaže kako se kreditno zadužioda izgradi novu kuću, te da redovno plaćarate kredita.

- Kada platim mjesečnu ratu za kre-dit, malo toga ostane za život. Još kad seplate režije i drugi troškovi, nama i djecipreostaje malo novca, nedovoljno zaživot, kaže ovaj skromni policajac. Dodaje

kako je nedavno njihovo domaćinstvo isklju-čeno s lokalnog vodovoda zbog neplaćenihračuna, te da se uskoro isto može desiti i saelektričnom energijom. Razija kaže kakodjeca imaju puno želja, ali da ih roditelji nemogu ispuniti.

- Do škole ima sedam kilometara, ado našeg sela nema autobusne linije.Djeca idu pješice u školu, po snijegu, kišii suncu. Najviše nas je strah zimi kada ses planine znaju spustiti vukovi, a ima ipasa lutalica, zabrinuto kaže majka.

Terzići se nadaju kako će im lokalnazajednica pomoći da savladaju neke životneteškoće koje im se čine kao nepremostive.To se prije svega odnosi, kako kažu, napomoć u završetku započetog stambenogobjekta. Zlatan Č.

BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskogkantona dr.sci. Hamdija Lipovača, mini-star poljoprivrede, vodoprivrede i šumar-stva Emdžad Galijašević, ŽilvinasMilerius, izvršni direktor BalkanInvestment Bank i direktor mljekare

„Meggle“ Bihać Marjan Vučak, potpisalisu u četvrtak u Bihaću, sporazum kojim seustanovljava Kreditna linija za poljoprivre-dne proizvođače sa prostora USK-a.

- Fond za poticaje poljoprivredi ukojem, u saradnji sa Vladom USK-a imljekarom „Meggle“, učestvujemodirektno, sastoji se od kreditne linije zafinansiranje mljekarstva, tačnije koo-peranata „Meggle“ mljekare u iznosu

od 3 miliona KM. Zahvaljujući podršciVlade USK-a, po veoma stimulativnim iolakšavajućim uslovima i kamatnomstopom od 4 %, a koju se Ministarstvoobavezalo da će biti regresirana kraj-njem korisniku, preko naše Banke pla-

siraće se kreditna sredstva namijenje-na nabavci visoko steonih junica, izja-vio je Žilvinas Milerius, izvršni direktor Balkan Investment Bank, dodajući da jeza Filijalu Una izuzetno značajno da i naovaj način ostvari svoj doprinos i aktivnoučešće u razvoju USK-a.

Iz Vlade USK-a poručuju da su naovaj način stvoreni vrlo povoljni uslovi zapoljoprivrednike Kantona i sve one koji se

žele baviti poljoprivredom. Vlada USK-auz budžetska izdvajanja za 2011. godinu,postaje tako jedna od rijetkih, ako ne ivodeća Vlada u BiH kada su u pitanjuovogodišnja izdvajanja za poljoprivredu.

Balkan Investment Bank je i prethod-

nih godina pružala kvalitetnu i značajnupodršku poljoprivrednim proizvođačimanastojeći da im pruži što povoljnije uslovei pojednostavi procedure za odobrenjekredita. Tako je samo u segmentu kreditaza mikrobiznis u poljoprivredni plasiralaviše od 4 miliona KM, što predstavljaveoma značajno učešće u ukupnom pla-smanu za ovu namjenu.

Esad ŠABANAGIĆ

VELIKA KLADUŠA - Početkomovog mjeseca zvanično je otpočelaakcija „April - mjesec čistoće“ u opći-ni Velika Kladuša, koja je startala napodručju Mjesne zajednice Podzvizd.

Aktivnosti čišćenja provodile su se napodručju oko centralne škole uPodzvizdu i području područnihškola.

U akciji je učestvovao veliki brojučenika i nastavnika, koji su timedoprinijeli čistijoj školi, ali i životnojsredini. Pored učenika i nastavnika,akciji čistoće prisustvovali su iHusein Hadžić, predsjednik Štabaza provođenje akcije, Almir Pajazetović, direktor preduzeća„Komunalije“ Velika Kladuša, RasimKantarević , predsjednik Mjesnezajednice Podzvizd, te Amir Hadžić,direktor Osnovne škole u Podzvizdu.

Husein Hadžić, predsjednikŠtaba, izjavio je ovom prilikom da jeposebno zadovoljstvo u tome što su iučenici prepoznali značaj očuvanja

zelenih površina i ujedno pozvao iostale sugrađane da podrže ovuakciju i da se u maksimalnom brojuuključe u njenu realizaciju.

Akcija je nastavljena u subotu

09. aprila uMjesnoj zajedni-ci Vrnograč, un a s e l j i m aMekanovići i

Dolovi. Nakontoga aktivnostičišćenja su seprovodile u Ve-likoj Kladuši, ta-čnije na mez-arjima „Dub-rave“ u naseljuZagrad.

Učešće u ovim aktivnostimauzeo je velik broj mladih osobaispred Jedinstvenog općinskog orga-na uprave Općine Velika Kladuša,Demokratske organizacije mladihVelika Kladuša, te Mjesne zajedniceVelika Kladuša. Ovom prilikom uče-snici akcije pokupili su otpad, pokosi-li travu, pokupili uvelo cvijeće samezarja, te su posijali mlade sadnicecvijeća. Aktivnosti su se provodile uz

ugodno druženje i dobru atmosferu.Početkom mjeseca je u džematu

Golubovići upriličena akcija čišćenjaokoliša mezarja kod džamije.Inicijator te akcije bio je džematlija

Bajro Dizdarević, a podržana je i odostalih mnogobrojnih džematlija.Akcija još nije završena, pa se pozi-vaju sve džematlije da se odazovuistoj kako bi okoliš mezarja bio ure-đen onako kako to i zaslužuje.

„April - mjesec čistoće“ naziv jeekološke akcije, čiji je nosilacJedinstveni općinski organ upravezajedno sa „Komunalijama“, a onapodrazumijeva jednomjesečnu inten-

zivnu aktivnost na čišćenju i uređenjugrada i okolnih naselja. Cilj sprovođe-nja akcije jeste da se različitim aktiv-nostima općini Velika Kladuša daljepši sjaj i bolji izgled. Esad Š.

BIHAĆ – U petak je u Hotelu „Park“ uBihaću održana javna debata o međuprofe-sionalnoj solidarnosti u slučajevima kršenjaradnih i drugih prava medijskih uposlenika.

Posljednjih nekoliko godina uposlenici u

bh. medijima se suočavaju sa različitim oblici-ma kršenja prava na slobodu izražavanja iprava na plaćen i dostojanstven rad.Medijska zajednica i nadležne državne insti-tucije nisu našli odgovarajuće mjere za zašti-tu novinara, sprečavanje diskriminacije imobinga na radnom mjestu. Bez obzira naveliki broj slučajeva, još uvijek medijskazajednica ne pokazuje potrebnu solidarnostniti javno daje podršku kolegama koji se suo-čavaju sa kršenjima osnovnih prava. Mediji inovinari su podijeljeni, pa se pitanje među-profesionalne solidarnosti tumači isključivo ukontekstu dnevno-političkih ciljeva ili trenut-nih interesa određenih novinarskih grupacija.Na koji način se mogu prevazići podjelemeđu medijima i novinarima, te kakve su

mogućnosti uspostavljanja međuprofesiona-lne solidarnosti i uzajamne podrške u okvirupostojećih mehanizama zaštite novinarskihprava i medijskih sloboda - samo su neka odpitanja na koje su odgovorili uvodničari i

sudionici ove javne debate, Amer Toskić,predsjednik Sindikata grafičara, izdavača imedijskih radnika BiH, Borka Rudić, gene-ralna tajnica BH novinari, dok je moderator debate bio Mirza Sadiković, predsjednikKluba novinara USK-a.

U raspravi o različitim oblicima kršenjaprava na slobodu izražavanja učestvovala jevećina prisutnih medijskih uposlenika uzzaključak da se do kraja maja ove godinekonačno u USK-u registrira Klub novinara.

U okviru debate predstavljen je i prisut-nim novinarima za njihove redakcije podije-ljen priručnik pod nazivom: 100 prvih pitanjao pravima medijskih uposlenika, kojeg sunedavno štampali bh. novinari u okviru pro-

jekta Medija Manifest. Esad Š.

VELIKA KLADUŠA - U ureduopćinskog načelnika u utorak je odr-žan sastanak općinskog načelnikaAdmila Mulalića i članova rukovod-stva Udruženja „Poljoprivrednik“Velika Kladuša. Sastanku su prisu-stvovali i saradnici općinskog načelni-ka. Povod za sastanak su aktuelni

problemi u Udruženju, koji su u poslje-dnje vrijeme kulminirali. Zbog lošekomunikacije između članovaUdruženja i poduzetih radnji u suprot-nosti sa Statutom Udruženja nastala

je teška situacija unutar samogUdruženja.

Općinski načelnik Admil Mulalić

izjavio je ovom prilikom da želi da seproblemi unutar Udruženja što prijeriješe, a radi bržeg i uspješnijeg raz-voja poljoprivrede. Općina VelikaKladuša podržava i pomaže radUdruženja, pa je tako i ove godine usvom budžetu predvidjela oko 200000,00 KM za podršku projektima

poljoprivrede.Predstavnici Udruženja„Poljoprivrednik“ iznijeli su aktuelneprobleme i istaknuli da treba što prijedjelovati s ciljem rješavanja problema.Prema riječima Aziza Keserovića,predsjednika Upravnog odboraUdruženja, puno truda i snage je ulo-

ženo u rad Udruženja, zahvaljujućičemu je ono postalo prepoznatljivo uBiH.

Na sastanku je zaključeno da sehitno održi Izvještajno-izborna skup-ština, da se u Udruženje primi u radniodnos diplomirani agronom, koji ćeunaprijediti rad Udruženja, da se

pismeno upozore sve osobe, kojeimaju preuzete, a neizmirene obave-ze prema Udruženju i Općini da isteizmire. Također je zaključeno da seevidentira sva oprema i sredstva uvlasništvu Udruženja i da se odredeosobe, koje će biti zadužene za njiho-vu upotrebu. E. Š.

Balkan Investment Bank jedan od osnivača Kreditne linije za poljoprivredne proizvođače

Podrška poljoprivredi Unsko-sanskog kantona

U Velikoj Kladuši brojnim aktivnostima otpočela akcija „April - mjesec čistoće“

I učenici prepoznali značaj očuvanja prirode Značaj i uticaj novinarske solidarnostiOdržana Javna debata o zaštiti radno-pravnog statusa medijskih uposlenika

Težak život porodice policajca Samira Terzića

Policijska plata nedovoljnaza devetoro djece

Identificirani problemi u Udruženju „Poljoprivrednik“

Treba što prije djelovati

Žilvinas Milerius, EmdžadGalijašević i Marjan Vučak

prilikom potpisivanja Sporazuma

Detalj sa javne debate

Porodica Terzić

Sa sastanka predstavnika Udruženja poljoprivrednika kod načelnika Mulalića

Akcija čišćenja

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 25zbor ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Elvis Maležić

Hasan Mujakić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)Rusmir Karat (Bihać)

Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Amel Družanović - Meca (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

e-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplatemogu se vršiti na žiro-račun broj:

1610350010950081Raiffeisen banka

Distributer novina u Americi:Refik Šabanagić,

1680 Brincker hoff Ave.,Utica, NY 13501

Office:1-315-792-0085Mob: 1-315-292-0410

e-mail:[email protected]

Štampa:

GIK "OKO"d.d. Sarajevo,

Džemala Bijedića 185,tel. 033/455-333

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

BIHAĆ U.L ĐAČKA 35. 77000 BIHAĆ MOB: 061 794 940

- OVLAŠTENI SERVIS

ZA UGRADNJU AUTO PLINA

- SERVIS I UGRADNJA AUTO

PLINA VEĆ OD 555 KM- 3 GODINE GARANCIJA ILI

150.000 km UŠTEDA 50%

Web: www.radiovkladusa.ba

E-mail: [email protected]

Marketing: 037/771-531

VELIKA KLADUŠA - U srijeduje u uredu načelnika općine VelikaKladuša Admila Mulalića održansastanak predstavnika GAP-a ipomoćnika općinskog načelnikaza opću upravu i društvene djelat-nosti te koordinatora tima za pri-premu strategije omladinske politi-ke Općine Velika Kladuša.

Na sastanku se razgovaralo onastavku GAP-projekta, tačnijerealizaciji III faze ovog projekta,obzirom da je Općina VelikaKladuša od 2005. godine uključe-na u GAP-projekat. Naime, razgo-varalo se o pitanjima mladih iravnopravnosti polova u VelikojKladuši. GAP planira realiziratijedan novi projekat vezano za pita-nja mladih, a kako je Općina Velika

Kladuša ušla u uži izbor kad je upitanju ovaj projekat, stoga je isastanak bio više informativni.

Zlatan Musić, predstavnikGAP-a, izjavio je da je impresioni-ran odnosom koji Općina VelikaKladuša ima kada su u pitanjumladi i to je svakako bitno za sara-dnju na budućim projektima.Također, se razgovaralo i o aktiv-nostima GAP-a u narednom perio-du.

Inače, GAP - Projekat upra-vne odgovornosti je projekat kojegsufinanciraju Američka agencija zameđunarodni razvoj (USAID),Švedska agencija za međunarodnirazvoj (SIDA) i AmbasadaKraljevine Nizozemske (EKN).

E. Š.

LJUBLJANA - Prošlog četvrtka je dele-gacija Općine Velika Kladuša na čelu saopćinskim načelnikom Admilom Mulalićemslužbeno boravila u Ljubljani. Delegacija sesastala sa gradonačelnikom LjubljaneZoranom Jankovićem i Romanom Jaki-ćem, direktorom Sportskog kompleksa„Tivoli“ u Gradskoj kući u Hribarevoj sobi.

Prilikom susreta razmatrane su moguć-nosti saradnje između Općine Velika Kladušai Grada Ljubljane na kulturnoj, privrednoj isportskoj osnovi, mogućnosti korištenja sred-stava preko IPA fondova, te mogućnostizajedničkih projekata. Načelnik Mulalić jeovom prilikom upoznao gradonačelnikaZorana Jankovića sa društvenom i političkomsituacijom u Velikoj Kladuši i sa aktuelnimprojektima koji se provode u Općini VelikaKladuša.

Također je od gradonačelnika Jankovićazatražio pomoć u procesu osposobljavanjalokalne administracije za pripremu i realizaciju projekata iz evropskih fondova. Izražena jeobostrana spremnost za otvorenu i nesebi-čnu saradnju Ljubljane i Velike Kladuše, te jeu tom smislu načelno dogovorena i uzvratna

posjeta gradonačelnika Ljubljane VelikojKladuši.

Delegacija je nakon sastanka sa grado-načelnikom Jankovićem obišla Stari gradLjubljanu, te novoizgrađeni sportski kom-pleks, sportsku dvoranu i stadion „Stožice“ uLjubljani. Osim načelnika Mulalića i njegovih

saradnika Ibrahima Nizandžića i FikretaPajazetovića, delegaciju su činili i RifatDolić, predsjednik DNZ BiH, Nermin Purić,poslanik u Parlamentu BiH, MirvetBeganović, poslanik u Skupštini USK-a iIbrahim Đedović, poduzetnik iz VelikeKladuše. Esad Š.

Delegacija iz Velike Kladuše boravila u službenoj posjeti Ljubljani

Obostrana spremnost za otvorenu i nesebičnu saradnju

Predstavnici Regionalne kancelarije GAP-a u posjeti Općinskom organu uprave

Razgovarano o pitanjima mladih

Prilikom posjete stadionu "Stožice"

Detalj sa sastanka

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24726 In memoriamReprezenT

Tužno sjećanje

RADEKLJAJIĆ

DRAGICAKLJAJIĆ

Bol nije u riječima i suzama, veću srcima onih koji su vas najviše

voljeli. Vaša plemenitost nam je putokaz u životu.

Vaši Radmila, Dragan i Baja

Dana 02. aprila navršilo se tužnih godinu dana

od kako je prestalo da kuca srce naše drage

Tužno sjećanje

SENIJAODOBAŠIĆ

Po Tvojoj dobroti ćemo Te pamtiti, s pošto-vanjem spominjati i nikad Te nećemo zabo-

raviti. Tuga i bol se ne mjere vremenom, nego prazninom koju si

ostavila za sobom u našim srcima. Neka Ti je vječni rahmet.

Tvoji: suprug Rifet, sinovi Husein, Hasib, Mustafa i Hasan,kćeri Zineta i Zumreta, sestre Mine, Kadife i Zuhra, unučad

Damir, Damira, Haris, Enisa, Merisa, Fikret-Kiko, Zinajda,Hašim, Adis, Kenan, Adem i Amar, praunuk Amil, snahe,

zetovi, te ostala rodbina, komšije i prijatelji

Tužno sjećanje

ČAUŠEVIĆ(Derviš)MEHMED

Tužno sjećanje

Dragi naš Mehmede, u nemogućnostida prisustvujemo Tvom posljednjem

ispraćaju, zahvaljujemo se rodbini, komšijama i prijateljimakoji su bili prisutni i molimo dragog Allaha dž.š. da Ti podarilijepi dženet i vječni rahmet.

ODOBAŠIĆMUJENESATeško je stegnuti srce da ne boli, dušuda ne pati i suze da ne teku. Ne postojeutjeha ni zaborav, već praznina i vječnosjećanje na Tebe. Samo oni koji te voleznaju kako je teško živjeti bez Tebe.

Tvoji: suprug Smail, sin Nermin, kćerka Nermina,snaha Tina, zet Jasmin, unučad Minea, Neila, Amel,

Amela i Dalia

Tužno sjećanje

MILJKOVIĆKASIM - ĆOSA

(06.03.1955.-09.04.2009.)

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ne blijedi.

Tužno sjećanje

MUHELJIĆ(Jusufa)JUSUF

Neka Ti dragi Allah dž.š. podari lijepi dženet i vječni rahmet.

Svaki dan se sa tugom sjećamo Tvojeljepote, dobrote i milosti. Svaki dan sinam u mislima. Puno nam nedostaješ.

Tužno sjećanje

ODOBAŠIĆ(r. Kurtović)MUJENESA

Beskrajno smo tužni, jer nas ovi danipodsjećaju na rastanak sa Tobom. STvojim odlaskom, otišao je i dio nas.

Ništa ne može nadoknaditi Tvoju dobrotu i pažnju koju sisvima poklanjala. Uvijek si nam u mislima.

Tvoji: mama Alija, brat Mirsad, sestra Fatima, snahaDerviša, porodice Kurtović, Odobašić, Miljković iostala rodbina i prijatelji

Tužno sjećanje

ODOBAŠIĆMUJENESA(01.01.1954.-07.04.2010.)

Postoji ljubav i poštovanje koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Po dobroti ćemo te pamtiti, s poštovanjem spo-minjati i u srcima zauvijek čuvati. Neka Ti je vječni rahmet.

Tvoji: djever Muhamed-Beka, jetrva Senada,te naši sinovi Emrah i Imran

Tužno sjećanjeTužno sjećanje

Tvoje mjesto u našim srcima nikad neće biti izbrisano. Sjećanje na Tvoj dragi likće u nama biti vječno. Ne postoji utjeha ni zaborav, već samo tuga i ponos što smoTe imali. Tvoja dobrota i plemenitost ostat će zauvijek sa nama.

Dana 09. aprila navršila se puna godina dana od kako nas je napustila

BAJREKTAREVIĆ

(Hozanović) ŠERIFENeka Ti dragi Allah dž.š. podari sve dženetske ljepote i vječni rahmet.

Tvoji najmiliji: suprug Husein, kćerke Senija, Fatima i Razija, sinovi Sead,Suljo, Izet i Mirsad.

Dana 06. aprila ove godine navršilo se 16 tužnih godinaod pogibije našeg

IBRAHIM(Sulejmana)

KEKIĆ-BAJA(06.04.1995.-06.04.2011.)

Vrijeme prolazi, tuga i bol ostaju.Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Munir Pilipović sa porodicom iz St. Louisa, USA

Neka Ti dragi Allah dž. š. podari lijepi džennet i vječni rahmet.

Dana, 17. aprila navršila se tužna godina dana od kako nijes nama naša draga

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Neka ti je vječni rahmet.

Dana, 17. aprila navršila se tužna godina dana od kako nijes nama naša draga kćerka, sestra, tetka

Dana, 17. aprila navršila se tužna godina dana od kakonas je napustila naša draga

S tugom i bolom primili smo vijest o smrti našeg brata,djevera i strica

Tvoji: brat Ismet, bratić Mirso, snahe Zuhra iAzra, bratična Mirela sa porodicom, te unučad

Emin, Šejla, Ema i Benjamin.

Dana 09. aprila 2011. godine navršile su se dvije godineod smrti našeg dragog

Tvoj sin Mido, snaha Alma i unuk Aris

Dana 12. aprila ove godine navršile su se 23 godine odsmrti našeg dragog oca

Tvoji najdraži: sin Mehmed, snaha Rahmana, unučadHanka, Šaban, Rasim, Zarif, Šefik i Rasima sa poro-

dicama te ostala rodbina, komšije i prijatelji.

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom

ili dostavite lično na adresu:

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Tekst oglasa:

Z A B R O

J 2 4 8

Do 15

riječi

(popuniti čitko štampanim slovima)

Kupon za male oglase

Izdajem novoopremljeni frizer-ski salon 15 m² spreman za upo-trebu u ulici Đure Pucara Starog- na novoj zaobilaznici u VelikojKladuši. Vrlo povoljno. Kontakttel: 00 385 98 945 8036.

Prodajem 3200 m² zemljeadekvatno za izgradnjukuće u Drmaljevu (kodfarme) u Velikoj Kladuši.Vlasništvo 1/1. Kontakttelefon: 061 871 958.

Prodajem ili iznajmljujem stan naJošama od 45 m², opremljen. Cijenapo dogovoru. Tel. 061 500 885.

Prodajem traktor Ferguson(IMT 539) sa priključcima ipokretnu kućicu (kiosk).Kontakt telefon: 061 600 661.

Prodajem kuću sa okućnicom u centruVelike Kladuše. Cijena po dogovoru, vla-sništvo 1/1. Telefon: 037 771 082. (Čau-šević Hasan).

Prodajem vrlo povoljno 2 dunuma šume i 3dunuma zemlje u Šumatcu br. 178, VelikaKladuša. Vlasništvo 1/1. Infrastruktura voda istruja. Kontakt: 066 777 738.

P r o d a j e mmanju kuću uBihaću u blizinisrednje medi-cinske škole,gimnazije i ko-ledža. Kontakt:062 753 808.

Prodajem stambeno-poslovnuuseljivu i namještenu novukuću, 150 m². Atraktivna lokaci- ja, super projekat. Velika Kla-duša. Tel.: 061 197 676.

Etažiranja, dioba i procjenanekretnina, građevinska vje-štačenja, troškovnike, izra-đuje sudski vještak građevin-ske struke. Tel. 061 799 425ili 099 759 8459.

Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,5m x 20m. Visina spra-

tova 3 m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3000 m² (uključujevoćnjak 12A, te mali park sa zidanim roštiljem ispred kuće). Cijena 30.000 eura, nijefiksna cijena. Kontakt: 037 725 501.

Tužno sjećanje

SulejmanĆatić

DžemilaĆatić

Dana 05. februara navršilo se pet godina od smrti naše drage majke,a 27. oktobra navršit će se sedam godina od smrti našeg dragog oca,

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu navašu dobrotu, čestitost i ljubav koju ste nam pružali.Zauvijek ćete živjeti u našim srcima i sjećanjima.Neka je vječni rahmet vašim plemenitim dušama.

Vaši: sinovi Šerif, Husnija, Zuhdija, Šemso iMirsad, kćerke Šemsa, Đulsa, Šerifa-Lutka,Derviša i Zekija, snahe, zetovi, unučad,praunučad, komšije, rodbina i prijatelji.

Posljednji pozdrav

NURIJAROŠIĆ

Posljednji pozdrav cijenjenom kolegi.

Redakcija ReprezenT-a

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

VOISLAVUBOGDANOVIĆU

Bila je čast poznavati čovjeka koji u sebi objedinjuje hrabrost,čestitost i razumijevanje za druge ljude. Zahvalni smo na trenucimaprovedenim u tvome društvu i želimo Ti vječni mir i nezaborav.

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

Dobri ljudi zaslužuju da ih se pamti i po dobru spominje.Zahvalni smo za svaki zajednički trenutak, jer takvitrenuci sa iskrenim prijateljima vrijede najviše.

Neka ti je vječiti mir i nezaborav.

(1933. - 2011.)

NURIJIROŠIĆU(1928. – 2011.)

Tvoji prijatelji iz DNZ BiH Tvoji prijatelji iz DNZ BiH

Sa bolom i tugom u srcu sjećamo se dragog prijatelja

Tužno sjećanje

SENADAHUSKIĆA

Pamtićemo Te po dobroti, jer se jedino tako pamte ljudi kojima jedobrota bila način života. Tvojom preranom smrću izgubili smodragog i iskrenog prijatelja, ali sjećanje na vrijeme provedeno stobom niko nam ne može oteti.

(1965. - 2010.)

Neka ti je vječni rahmet i nezaborav.

Tvoji prijatelji iz DNZ BiH

Prodaje se useljiva kuća u Drmaljevu u Velikoj Kladuši. Kuća je izgrađena 1999. godine,dimenzija 13 x 6 m sa svom sređenom infrastrukturom. Vlasništvo 1/1 sa svim papirima i gra-đevinskim dozvolama. Uz objekt je ozidana nedovršena garaža pod pločom dimenzija 6 x 5m. Zemljišna parcela na kojoj je kuća iznosi 1.500 m², ograđena. Cijena po dogovoru.Kontakt telefoni: + 43 676 78 39 707 i 062 651 640, e-mail: [email protected].

Hitno prodajem kuću sa okuć-nicom od 4.000 m². Udaljenood centra Cazina dva kilome-tra. Tel: 061-601-446.

Prodajem traktor Ferguson IMT539 sa kosom. Također prodajem pokretnu kućicu - kiosk.Kontakt tel: 061 600 661.

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]



I NAZIV I SJEDIŠTE PRODAVCA

Općina Velika KladušaUlica Hamdije Pozderca br. 3

77230 Velika Kladuša

II PREDMET PRODAJEPredmet prodaje je zemljište starog korita

rijeke Kladušnice u Velikoj Kladuši, označenokao:

- k.č. broj 2397/4 „Luke“ livada površine 298m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša na imeposjednika Općina Velika Kladuša sa dijelom 1/1(stari premjer: k.č. 245/20 KO Velika Kladuša)



- k.č. broj 2397/7 „Luke“ livada površine 43

m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša na imeposjednika Općina Velika Kladuša sa dijelom 1/1(stari premjer: k.č. 245/23 KO Velika Kladuša)




- k.č. broj 2397/11 „Luke“ livada površine 112m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša na imeposjednika Općina Velika Kladuša sa dijelom 1/1

(stari premjer: k.č. 245/27 KO Velika Kladuša)- k.č. broj 2397/12 „Luke“ livada površine831 m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/28 KO VelikaKladuša)

- k.č. broj 2397/13 „Luke“ livada površine219 m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/29 KO VelikaKladuša)


- k.č. broj 2397/15 „Luke“ livada površine171 m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša na

ime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/31 KO VelikaKladuša)



- k.č. broj 2397/18 „Luke“ livada površine 88m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša na ime

posjednika Općina Velika Kladuša sa dijelom 1/1(stari premjer: k.č. 245/34 KO Velika Kladuša)- k.č. broj 2397/19 „Luke“ livada površine

322 m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/35 KO VelikaKladuša)



- k.č. broj 2397/23 „Luke“ livada površine 58

m² upisano u PL 711 KO Velika Kladuša na imeposjednika Općina Velika Kladuša sa dijelom 1/1(stari premjer: k.č. 245/39 KO Velika Kladuša)

- k.č. broj 2823/4 „Rijeka Kladušnica“ livadapovršine 304 m² upisano u PL 829 KO Trnovi naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/4 KO VelikaKladuša)






- k.č. broj 2823/10 „Rijeka Kladušnica“ livadapovršine 84 m² upisano u PL 829 KO Trnovi naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-

lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/10 KO VelikaKladuša)- k.č. broj 2823/11 „Rijeka Kladušnica“ livada

površine 257 m² upisano u PL 829 KO Trnovi naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/11 KO VelikaKladuša)


- k.č. broj 2823/13 „Rijeka Kladušnica“ livada

površine 84 m² upisano u PL 829 KO Trnovi naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/13 KO VelikaKladuša)

- k.č. broj 2823/14 „Rijeka Kladušnica“ livadapovršine 1092 m² upisano u PL 829 KO Trnovina ime posjednika Općina Velika Kladuša sadijelom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/14 KO VelikaKladuša)


- k.č. broj 2823/17 „Rijeka Kladušnica“ livadapovršine 369 m² upisano u PL 829 KO Trnovi naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/17 KO Velika

Kladuša)- k.č. broj 2823/18 „Rijeka Kladušnica“ livadapovršine 170 m² upisano u PL 829 KO Trnovi naime posjednika Općina Velika Kladuša sa dije-lom 1/1 (stari premjer: k.č. 245/18 KO VelikaKladuša)

Predmetne nekretnine su upisane u zemlji-šnoknjižni izvadak ZK ul.br. 3429 KO VelikaKladuša kao državno vlasništvo sa dijelom 1/1uz pravo raspolaganja u korist Općine VelikaKladuša sa dijelom 1/1.

Na predmetnim nekretninama ne postojeupisani tereti.

III POČETNA CIJENA NEPOKRETNOSTI

Početna cijena nepokretnosti koje su pred-

met prodaje iznosi 30,00 KM po 1 m².

IV USLOVI PRODAJE

Javna prodaja će se vršiti putem podnošenjapismenih ponuda.

Pravo učešća imaju sva pravna i fizička licakoja prema zakonu mogu sticati pravo vlasni-štva.

Zainteresirani kupci su dužni na računOpćinskog organa uprave Velika Kladuša broj:3060640001017856 položiti kauciju u iznosu od10% od početne prodajne cijene nekretnine začiju kupovinu daju ponudu.

Kao najpovoljnija ponuda smatrat će se

ponuda sa najvećom ponuđenom cijenom, a uslučaju da su ponude istovjetne prioritet imaponuda koja je ranije prispjela.

Nakon objavljivanja najpovoljnije ponude saponuđačem će se zaključiti notarski obrađenugovor o kupoprodaji nekretnine. Troškovi notar-

ske obrade ugovora i poreza na promet nekret-nina padaju na teret kupca.

Kupovnu cijenu kupci su dužni platiti u cijelo-sti na dan zaključenja ugovora o kupoprodaji,nakon čega će biti uvedeni u posjed kupljene

nekretnine. Iznos uplaćene kaucije se uračunavau kupoprodajnu cijenu.

Za ponuđača čija ponuda ne bude ocijenje-na kao najpovoljnija uplaćena kaucija će se vra-titi u roku od 8 (osam) dana od dana okončanjaprodaje.

Ukoliko odabrani najpovoljniji ponuđač odu-stane od ponude ili iz bilo kojeg razloga ne pri-stupi zaključenju ugovora o kupoprodaji, gubipravo na povrat kaucije, a najpovoljnijom ponu-dom će se smatrati slijedeća ponuda sa najve-ćom ponuđenom cijenom.

V ROK I NAČIN PODNOŠENJA PONUDA

Pismene ponude se podnose u zatvorenoj

koverti, sa ličnim podacima i potpisom za fizičkalica, te nazivom i sjedištem firme, potpisom ovla-štene osobe za pravna lica, na adresu

JEDINSTVENI OPĆINSKI ORGANUPRAVE OPĆINE VELIKA KLADUŠA

Ul. Hamdije Pozderca br. 377230 Velika Kladuša

sa naznakom

„KOMISIJA ZA JAVNU PRODAJUNEPOKRETNOSTI - NE OTVARAJ“

Ponude se mogu dostaviti putem pošte (pre-poručenom pošiljkom) ili direktno u pisarnicuJedinstvenog općinskog organa uprave OpćineVelika Kladuša.

Ponuda mora biti izražena u KM (konvertibil-nim markama).

Uz ponudu se dostavlja:dokaz o uplaćenoj kaucijiovjerena kopija lične karte za fizička lica ili

izvod iz sudskog registra za pravna lica (origina-li ili ovjerene kopije)

Rok za podnošenje ponuda je 15 (petnaest)dana od dana objavljivanja Oglasa. Nepotpune ineblagovremene prijave se neće razmatrati.

Općina Velika Kladuša zadržava pravo da ubilo kojem dijelu postupka poslije objave ovogoglasa može odustati od prodaje.

Ovaj oglas se objavljuje u sedmičnim novi-

nama „Reprezent“, na Oglasnoj tabli OpćineVelika Kladuša, na zvaničnoj web stranici OpćineVelika Kladuša www.velikakladusa.gov.ba i usredstvima javnog informisanja JP „RTV VelikaKladuša“ i Radio „Velkaton“.

OPĆINSKI NAČELNIK

Admil Mulalić

J A V N I O G L A So prodaji zemljišta starog korita rijeke Kladušnice

u Velikoj Kladuši pribavljanjem pismenih ponuda

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Unsko-sanski kantonOPĆINA VELIKA KLADUŠA

OPĆINSKI NAČELNIK

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

Una-Sana cantonMunicipality of Velika Kladusa

MAYOR OF MUNICIPALITY

Broj: 04-31-995/11Velika Kladuša, 12.04.2011. godine

Na osnovu člana 19. Zakona o prometu nepokretnosti(„Službeni list SRBiH“, broj 38/78, 4/89, 29/99, 22/91 i

„Službeni list RBiH“, broj: 21/92, 3/93, 17/93, 13/94, 18/94 i53/94) i člana 4. Pravilnika o postupku javnog nadmetanja za pro-daju nepokretnosti u društvenoj svojini („Službeni list SRBiH“, broj:28/79), te člana 7. Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretninau društvenoj svojini („Službeni glasnik Općine Velika Kladuša“,broj: 1/11) Općinski načelnik Admil Mulalić raspisuje

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 29oroskop/Box Office ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Jarac

Vodolija

Ribe

Škorpija

Blizanci

Očekujete pozitivne reakcije i odgovore u susretu sa saradnicima za koje Vas vezuju zajedni-čki poslovno-financijski interesi. Stalo Vam je da ostvarite perspektivan dogovor u poslovnomdijalogu i da sačuvate kontakte na različitim stranama. Jasno Vam je da postoje određeni fak-tori koji utiču na završne rezultate i da Vaše vizije ne mogu da se ostvare bez nečije podrške.Postupite u skladu sa svojim moralnim načelima. Djelujete nesigurno i č esto se nalazite u fazi

emotivnog previranja, još uvijek ne možete da se odlučite za svoj izbor. Promijenite svoj pri-stup u ponašanju, preuzmite inicijativu ili osmislite neko "neobično iznenađenje" za voljenuosobu. Prave vrijednosti uvijek imaju "posebnu cijenu", prihvatite ritam ili izbor svoga srca.

Nalazite se u fazi kreativnog uspona i potaknuti ste na nova poslovna rješenja. U susretusa saradnicima imate jasne vizije i umijete dobro da procijenite redosljed poteza.Potrudite se da dobijete neophodnu podršku, postoji osoba koja može da nagradi Vašeintelektualne sposobnosti. Važno je da proširite svoj poslovni i društveni uticaj u različi-tim pravcima. U ljubavnom životu osjećate laganu stagnaciju, stoga tražite izlaz ili rješe-nje na nekim drugim stranama. Ponekad djelujete suviše zahtjevno i neumoljivo. Partnernema dovoljno volje da odgovori na sve Vaše zahtjeve, a Vama postaje monotono daponavljate istu priču. Ipak, nema razloga da se povodite za pogrešnim utiscima.

Djelujete snalažljivo i vrlo sugestivno na svoju okolinu, ipak to ne predstavlja dovoljan uslovili garanciju za poslovni uspjeh. Potrebno je da se dogovorite o zajedničkom rješenju i dabolje zaštitite svoje poslovne interese. Postoje sporni momenti u odnosu sa saradnicima,tako da su nečija obećanja podložna iznenadnim promjenama. Nalazite se u fazi ljubavnoguzleta i izuzetno Vas privlači kombinacija emotivne, strašne i intelektualne veze, ali osobikoja se nalazi u Vašem društvu nešto od toga nedostaje. Nema potrebe da kompliciratesvoj emotivni odnos ili da postavljate "stroge uslove" koje neko ne može da ispuni.Usmjerite svoju pažnju prema vedrim temama, uvijek postoji "ljepši dio stvarnosti".

Osjećate laganu stagnaciju u stvaralačkom izražavanju i potrebu da se psihički rasteretiteod nagomilanih obaveza. Važno je da angažirate pouzdane saradnike, kako biste ostvarilizajedničke interese u predviđenom roku. Prepustite drugima da se dokazuju u novim ilieksperimentalnim situacijama. Preispitajte svoje stavove sa različitih aspekata uspješnostii poslovanja. U ljubavnom životu prija Vam nečije prisustvo, ali želite da ostavite dovoljnoprostora i za neka paralelna interesiranja. Pokažite više diskrecije, naročito pri susretimakoji obiluju snažnim emocijama ili prikrivenim strastima. Dobro procijenite svoje moguć-nosti, prije nego što pokrenete novu ljubavnu inicijativu i izrazite svoje namjere.

Pomalo subjektivno tumačite nove događaje na poslovnoj sceni i nehotično umanjujetenečije sposobnosti. Potrebno je da se usuglasite sa svojim saradnicima oko uvažavanjarazličitih poslovnih interesa, prije nego što izgubite dragocjeno vrijeme i energiju. Bezdobrog plana i procjene, nema ni značajnog poslovnog pomaka ili uspjeha. Izbjegavajteiznenadne novčane investicije. Skloni ste čestim promjenama emotivnog raspoloženja,kada se nalazite u osjetljivoj fazi prepustite svom partneru da kreira zajedničke planove.Pažnja i razumijevanje koje dobijate u krugu svoje porodice djeluju vrlo poticajno. Ukolikoste slobodni, novo poznanstvo obećava "uzbudljive" emotivne kontakte i zadovoljstvo.

Stalo Vam je da ostvarite svoje poslovne ciljeve na različitim stranama, međutim postojedodatne komplikacije ili saradnici koji usporavaju Vaše planove. Analizirajte poslovne inte-rese sa različitih aspekata, potrebno je da formirate listu prioriteta i nove kriterije prilikomizbora odgovarajuće teme. Važno je da pravilno uskladite svoje profesionalne želje i moguć-nosti. Ukoliko sumnjate u nečije namjere, budite mudri i osmislite "test situaciju" kao pro-vjeru uzajamnog povjerenja ili emotivne naklonosti. Nema razloga da uporno namećetesvoju volju ili da nepravedno kažnjavate voljenu osobu. Umjesto da se opterećujete pogre-

šnim slutnjama koje Vas udaljavaju, potrebna Vam je nečija podrška ili oslonac.Stalo Vam je da proširite svoje spoznajne vidike i da se dalje profesionalno usavršavateu raznim pravcima, ali primjećujete da se oko Vas nalaze saradnici različitih profila i čudi.Važno je da primjenjujete provjerene obrasce uspješnog poslovanja i da sačuvate dobarodnos sa saradnicima. Na sreću, Vaši poslovni maniri i diplomatska nota djeluju poticaj-no na okolinu. Nalazite se u fazi novog emotivnog uzleta, neko Vas je zaintrigirao svojompojavom i djeluje provokativno za Vas ukus. Ipak, prije ili kasnije morate da provjeritesvoje ljubavne impresije i da se suočite sa istinom. Dobro razmislite, koja osoba se naj-bolje uklapa u Vaš ljubavni profil. Moguće je prijatno iznenađenje.

Osjećate lagani umor ili nedostatak volje da se suočite sa nekim poslovno-financijskimproblemima. Stalo Vam je da sve bude u idealnom skladu, ali imate utisak da Vam nedo-staju osnovne informacije o novim događajima na poslovnoj sceni. Na sreću, očekuju Vaspozitivne promjene, iznenadni dobitak ili dobri uslovi za proširenu saradnju. Djelujetezadovoljno u nečijem društvu, umijete da stvorite čarobnu i ljubavnu atmosferu. Važno

je da pravilno vrjednujete nečija osjećanja, sve što se dešava između Vas i voljene osobepredstavlja "ljepši dio stvarnosti". Pronalazite smisao u zajedničkim planovima, postoje"detalji" koji Vas posebno inspiriraju na novo emotivno zadovoljstvo.

Zahvaljujući dobroj procjeni i efikasnoj poslovnoj strategiji koju primjenjujete očekuju Vaspozitivni rezultati. Zainteresirani ste za vrijednosne aspekte i poslove koji donose moguć-nost za ličnim napredovanjem u različitim pravcima. U susretu sa saradnicima jasno pred-stavljate svoje namjere i ne ustručavate se da mijenjate postojeće standarde ili pravila.

Ponekad ne razumijete partnerove manire i zagonetno ponašanje ili nove odluke koje spro-vodi. Pokušavate da ostvarite zajedničke planove, ali teško Vam je da uskladite svoje emo-tivne želje i interesiranja u odnosu sa voljenom osobom. Potrebno je da pokažete dobruvolju i dodatno razumijevanje za nečije slabosti, izbjegavajte novo emotivno rivalstvo.

Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi, tako da djelujete vrlo samouvjereno i zahtjevno ususretu sa saradnicima. Na vrlo efikasan način umijete da provedete pravila uspješnogposlovanja, koja ostavljaju pozitivan utisak na okolinu. Vješto primjenjujete različite poslo-vne strategije u zavisnosti od aktualne teme i ciljeva koje želite da ostvarite. Najbolje seosjećate u društvu koje ima slične ideje ili poslovne interese. Ukoliko ste slobodni, postojiosoba koja Vas potiče na dobro raspoloženje i spontano emotivno izražavanje. Priželjkujetesnažne izljeve ljubavi i imate dobar predosjećaj u odnosu sa voljenom osobom. U emotiv-nom zanosu, spremni ste da se oprobate u nekim novim ili "izazovnim" situacijama.

Djelujete odlučno i uporno branite svoje stavove, ali postoje novi događaji koji dodatnootežavaju Vaš poslovni ili društveni položaj. Potrebno je da ispunite osnovne kriterije kojepostavljaju Vaši saradnici, umjesto da provocirate novu raspravu ili da se sukobljavate zbograzličitih poslovnih interesa. Potrudite se da potisnite svoju profesionalnu sujetu. Osjećateveliki emotivni zanos i inspiraciju, ali Vam nedostaje dobra prilika da izrazite svoje namje-re. Partner ili osoba koja Vam se dopada vješto "izmiče" pred Vašim pozivima. Povremenoimate utisak, kao da se nalazite na različitim valnim dužinama ili da ne dobijate "pravi lju-bavni tretman". Kada reagirate ishitreno postoji veća mogućnost zavaravanja u procjeni.

SEDMIČNI HOROSKOP(18.04.11 - 24.04.11.)

Source Code

(12,1 miliona $)*

(11,1 miliona $)*

(9,5 miliona $)*

(9 miliona $)

(5,7 miliona $)

(4,9 miliona $)

Diary of a Wimpy Kid 2:

Rodrick Rules

Angažirani ste na različitim stranama i djelujete pretenciozno u susretu sa saradnicima.

Potrebno je da pravilno usmjerite svoju stvaralačku energiju ili da pojačate koncentraciju.Nečija asistencija prilikom rješavanja poslovnih dilema, pokazaće se od velike koristi.Razmislite o nekoj vrsti kreativnog odmora, važno je da profiltrirate svoje misli i da akumu-lirate pozitivnu energiju. Često mijenjate svoje emotivno raspoloženje i lagano gubite inte-resiranje za jednu osobu. Nezadovoljni ste kada novi događaji ne idu u željenom pravcu ilikada neko ne ispunjava Vaša očekivanja. Sve može da se "uljepša" i promjeni, u svom pre-poznatljivom maniru oslonite se na svoja romantična osjećanja i na onaj unutrašnji impuls.

Limitless

The Lincoln Lawyer

Hop

U drugoj sedmici prikazivanja igrana-CGI-animirana komedija 'Hop' je i dalje na prvom mjestu sje-

vernoameričkog box officea sa ostvarenom zaradom od 21,6 miliona dolara. Na drugom mjestu senalazi novi naslov - film 'Hanna' u kojem su uloge ostvarili Saoirse Ronan, Cate Blanchet i Eric Bana.Od novih naslova tu je i 'Arthur' sa Russellom Brandom u glavnoj ulozi, te filmovi 'Soul Surfer' i 'YourHighness'. Deset najgledanijih filmova u američkim kinima (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

(21,6 milion $)*

(12,4 miliona $)*

Insidious5

8

9

10

3

(08. - 10. april 2011.)

Najgledaniji filmovi

u američkim kinima

B O X O F F I C E

6

(9,7 miliona $)

(4,6 miliona $)

Hanna

1

Arthur

Your Highness

Soul Surfer

Ovoga vikenda u američkim kinima najviše novca na kino blagajnama trebali bi zaraditi dva naslova. Prvi od njih je četvrti nastavak horror serijala 'Scream', režisera Wesa Cravena, sa originalnom glumačkom postavom kojusmo gledali i u prijašnjim nastavcima (Neve Campbell, Courteney Cox, David Arquette). Također, puno se oče-kuje i od animiranog filma 'Rio' u kojem glasove posuđuju Jesse Eisenberg, Anne Hathaway i George Lopez.

2 7

4

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/24730 SportReprezenT

Odigrano 15. kolo Druge lige FBiH - grupa Zapad 2

Fudbaleri "ABC"-a pobjedom se oprostili od lige

1. Podgrmeč 14 11 1 2 32:14 342. Bratstvo 13 8 1 4 33:21 253. Mladost (P) 14 6 5 3 27:19 234. Vitez 14 6 4 4 21:19 22

5. Sloga 13 7 1 5 22:21 226. Mladost (V) 13 5 2 6 20:18 177. Ključ 13 5 1 7 21:25 168. ABC Podzvizd 13 4 2 7 11:12 149. Brekovica 78 14 4 2 8 14:36 14

10. Željezničar 14 3 4 7 17:21 10 (-3)

11. Mutnica 13 3 1 9 13:25 10

S. MOST: Podgrmeč – Mutnica 1-0B. KRUPA: Željezničar – Ključ 0-2VRNOGRAČ: Mladost – Bratstvo 8-0BUŽIM: Vitez – Brekovica 1-1POLJE: Mladost – ABC Podzvizd 2-0Slobodna je bila ekipa „Sloge“ iz Bosanske Otoke

B. OTOKA: Sloga – Mladost (P) 1:1PODZVIZD: ABC Podzvizd – Željezničar 2:0KLJUČ: Ključ – Vitez 3:1BREKOVICA: Brekovica – Podgrmeč 2:0B. KRUPA: Bratstvo – Mutnica (susret nije odigran)Slobodna je bila ekipa „Mladost D.S.“ iz Vrnograča.

Rezultati 14. kola (02.-03 april)

Rezultati 15. kola (09.-10 april)

VRNOGRAČ: Mladost – MutnicaB. KRUPA: Bratstvo – Brekovica

S. MOST: Podgrmeč – KljučB. KRUPA: Željezničar – Sloga

Slobodne su ekipe „Mladost“ iz Polja i „Vitez“ iz Bužima

Parovi 16. kola (16.-17 april)

T

a

be

l

a

Radio

Velkatonweb: www.velkaton.bae-mail: [email protected]

Marketing:tel/fax: 037-775-159

VRNOGRAČ - Fudbalski klub„ABC“ Podzvizd u subotu, 09.aprila, u Vrnograču je u sklopu 15.kola Druge lige Federacije Bosne

i Hercegovine - grupa Zapad 2ugostio ekipu Nogometnog kluba„Željezničar“ iz Bosanske Krupe.U utakmici u kojoj su dominirali naterenu, nogometaši „ABC“-aostvarili su pobjedu rezultatom2:0.

Nakon brojnih promašenihprilika, prvi gol pao je tek u 58.minuti utakmice kada je Damir Hušidić doveo „ABC“ u zasluže-no vodstvo. Potvrda pobjede sti-gla je u 75. minuti kada je Edin

Dizdarević postavio konačnih 2:0za ekipu „ABC“-a. Nogometni klub„Mladost“ iz Vrnograča bio je slo-bodan u ovom kolu, budući da je

ekipa „Radničkog 1936“ iz Ripčaodustala od daljeg takmičenja uprvenstvu.

Nije samo ekipa „Radničkog“u problemima, jer je i ekipa „ABC-a“ po svemu sudeći odigrala svojuposljednju utakmicu u ovoj ligi.Naime, zbog neriješenih obavezaprema Nogometnom savezuUSK-a i visokih troškova prilikomorganizacije utakmica, u Klubu suocijenili kako se ne mogu višenositi sa tim problemima i odusta-

li su od daljnjeg natjecanja.- Nama je Općinski sportski

savez uplatio 4.000 KM sa čimesmo izmirili stare obaveze, a

nove nismo mogli. Razgovaralismo sa igračima koji su bilispremni igrati bez ikakvenaknade, ali ni to ne pomaže.Za organizaciju domaće utak-mice, koje igramo u Vrnograču,potrebno nam je oko 700 KM, ado kraja sezone za tri domaćeutakmice između 2.000 i 2.500KM koje mi nemamo i zbog togasmo odustali od takmičenja,kazao nam je Aziz Hušidić, pred-sjednik Kluba. Esad Š./Edin Š. Jedna od propuštenih prilika za FC "ABC"

Prodaje se kuća uužem centru VelikeKladuše u ulici

Banijska broj 9 (prijediskoteke EX). Kuća

je namještena i odm-ah useljiva sa central-nim grijanjem. Vlasn-ištvo 1/1. Cijena podogovoru. Kontakttelefoni: 00385 92 1144 864 ili 00385 98 1911 547.

14. kolu Druge lige FBiH, grupa Zapad2, koje je odigrano 02. i 03. aprila,Nogometni klub „Mladost“ iz Vrnograča

ostvario je jednu od najuvjerljivijih pobjedau historiji kluba. U Vrnograču je gostovalaekipa Nogometnog kluba „Bratstvo“ izBosanske Krupe, koja je poražena savisokih 8:0.

Već u drugoj minuti susreta HarisPajazetović doveo je ekipu „Mladosti“ uvodstvo. Na drugi pogodak čekalo se do36. minuta kada je Salih Karajić pogodioza 2:0. Do poluvremena su gledaoci vidje-li još jedan pogodak u mreži Krupljana, a u39. minuti strijelac je bio Suad Durmić.Svoj drugi pogodak na utakmici HarisPajazetović postiže u 48. minuti.

U 70. minuti i Salih Karajić dolazi dosvog drugog pogotka, a petog za ekipu„Mladosti“. U 75. minuti u strijelce se upi-

suje i Edvin Šabić, koji postiže šesti pogo-dak na utakmici za domaćina. U 82. minu-ti za 7:0 pogađa Ermin Pehlić, a konačnih8:0 postavlja Nihad Porčić u 85. minuti.

U Sanskom Mostu je kod lidera tabe-le, ekipe „Podgrmeča“ gostovala „Mutnica“iz Pjanića. Domaća ekipa pobijedila je uovom susretu sa minimalnih 1:0, što im jebilo dovoljno za osvajanje nova tri boda,pa sada drugoplasiranoj ekipi „Bratstva“bježe devet bodova. Ekipa Fudbalskogkluba „ABC“ Podzvizd izgubila je na gosto-vanju u Polju kod Cazina od ekipe„Mladosti“ rezultatom 2:0.

Za dva iznenađenja u ovom kolupobrinuli su se nogometaši ekipa „Ključa“ i„Brekovice“. Ključani su u ovom kolu

gostovali u Bosanskoj Krupi kod ekipe„Željezničara“, te slavili rezultatom 2:0. UBužimu je kod vrlo dobre ekipe „Viteza“gostovala ekipa „Brekovice“, koja je uzdosta napora izvukla jedan bod. Konačanrezultat utakmice bio je 1:1, pa domaćaekipa može žaliti za propuštenom prilikomza osvajanje bodova.

Ekipa „Radničkog“ iz Ripča napustila je takmičenje u ovoj ligi, tako da je takmi-čarska komisija svim ekipama oduzelabodove koje su osvojili protiv ovog Kluba.Stoga je u ovom kolu bila slobodna ekipa„Sloge“ iz Bosanske Otoke.

14. kolo Druge lige FBiH - grupa Zapad 2

Derbi kola pripao lideru tabele

Sa susreta FC "ABC" - NK "Željezničar"

Fudbaleri „ABC“ su u četvrtak u Vrnogračutrebali igrati kup utakmicu sa ekipom„Brekovice 78“, međutim zbog odustajanja odtakmičenja, utakmica nije odigrana. Druga dvapredstavnika Velike Kladuše u kup utakmica-ma ostvarile su uvjerljive pobjede. Ekipa„Mladosti“ iz Vrnograča savladala je ekipu„Gomile“ iz Stijene rezultatom 8:0, dok jeekipa „Krajišnika“ u Ključu savladala istoime-nog drugoligaša rezultatom 5:0.

„Krajina“ iz Cazina je odigrala utakmicuprotiv „Omladinca“ iz Pokoja. Domaća ekipase odlično pripremila za ovaj susret, te pobije-dila sa visokih 3:0. Osim ovih pogodaka,„Krajina“ je imala još prilika, ali ih nije iskoristi-la, iako je bila uvjerljivo bolja na terenu.

„Krajina“ će u narednom kolu igrati sapobjednikom susreta između Nogometnogkluba „Vitez“ iz Bužima i Nogometnog kluba„Mutnica“ iz Pjanića.

Odigrani susreti 2. kola

nogometnog Kupa USK-a

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


18. april 2011. godine, broj 246/247 31port ReprezenT

BIHAĆ - Pretprošlog vikenda je odi-grano 21. kolo Prve lige Federacije BiH unogometu. U Bihaću je pred oko 100 navi-jača kod ekipe „Jedinstva“ gostovao

Fudbalski klub „Goražde“. U iznenađenjukola, gosti su slavili visokim rezultatom4:1 u susretu sa „Jedinstvom“.

Obzirom da je domaća ekipa do ovogkola bila trećeplasirana na tabeli, te suimali planove da se bore za Premijer ligu,poraz od tri gola razlike protiv „Goražda“teško ko da je očekivao. Međutim, obzi-rom na prikazanu igru domaćih nogome-taša, može se reći da je „Jedinstvo“ dobroi prošlo u ovoj utakmici.

Već u 17. minuti prvog poluvremenaEldin Softić iz kontranapada pogađamrežu „Jedinstva“ za hladan tuš domaćihnavijača. Samo deset minuta kasnije, ustrijelce se upisuje Haris Korda, koji loptuzakucava glavom nakon kratkog odbijanjadomaćeg golmana. U 30. minuti susreta

„Jedinstvo“ stvara prvu priliku. U šesnae-stercu „Goražda“ srušen je Jasmin Šun-tić, što je bilo dovoljno da sudija poaže nabijelu tačku. Siguran izvođač sa bijeletačke bio je Damir Šahinović.

U drugom poluvremenu se igralouglavnom na sredini terena, sve do 70.minute, kada Darko Džebo koristi pono-vnu grešku domaćeg golmana i postižepogodak za vodstvo od 3:1. Samo što sekrenulo sa centra, gosti prave brzi kontra-napad i postižu pogodak za konačnih 4:1.Strijelac je bio Haris Bešlija, koji je uspiosam proći nekoliko igrača „Jedinstva“ izadati posljednji udarac domaćinima.

Nogometni klub „Krajišnik“ u sklopu21. kola Prve lige Federacije BiH u nogo-metu gostovao je u Živinicama kod ekipe

„Slavena“. Nakon tri vezane pobjede u

prvenstvu, Kladušani su ovaj put poraženiod domaćina koji je slavio pobjedu rezul-tatom 2:0.

U 28. minuti susreta dosuđen je penal

za ekipu „Slavena“. Izvođač je bio EldinTrumić, njegov udarac brani golman„Krajišnika“ Marjan Tomašić, ali na loptunatrčava Admir Mujanović i postiževodeći gol za „Slaven“. Rezultat se nijemijenjao sve do 90. minute kada je Samir Memišević u skoku nadvisio igrače„Krajišnika“ i postigao gol glavom za ovje-ru pobjede ekipe „Slavena“ rezultatom2:0.

„Krajišnik“ je trenutno deseti na tabelisa 29 bodova iz dvadeset i jedne odigra-ne utakmice. U 22. kolu ekipa „Krajišnika“ je na svom terenu ugostiti ekipu „SAŠKNapretka“ iz Sarajeva.

Ekipa „Krajine“ je gostovala uBugojnu kod ekipe „Iskre“, koja je u jese-njem dijelu sezone poražena u Cazinu, te

se ovaj put na domaćem terenu revanši-rala za taj poraz i pobijedila ekipu„Krajine“ rezultatom 2:0.

Domaći su poveli u samom finišuprvog dijela, kada u svom šesnaestercurukom igra Adnan Palić, a glavni sudijaSalem Kundo na asistenciju svogpomoćnika Zdenka Raguža pokazuje nabijelu tačku. Siguran realizator u 43. minu-ti bio je Elvedin Nebić. Konačnih 2:0postavio je rezervni igrač HarisSeferović, koji je iskoristio uspavanostgostujuće obrane, pospremivši jednuodbijenu loptu iza leđa nemoćnog golma-na Adnana Keranovića.

Ovim porazom, ekipa „Krajine“ jeizgubila mjesto u vrhu tabele, te se trenu-tno nalaze na sedmom mjestu.

Edin Šabanagić

1. GOŠK 21 12 5 4 26 : 14 412. Čapljina 21 11 2 8 34 : 27 353. Iskra 21 9 5 7 28 : 24 324. Gradina 21 9 5 7 28 : 28 325. Jedinstvo 21 10 2 9 27 : 30 326. Orašje 21 9 4 8 25 : 22 317. Krajina 21 9 3 9 27 : 21 308. Goražde 21 9 2 10 32 : 30 299. Omladinac 21 9 2 10 25 : 24 29

10. Krajišnik 21 8 5 8 24 : 26 29

11. SAŠK Napredak 21 9 1 11 32 : 36 2812. Rudar 21 6 9 6 27 : 26 2713. Slaven 21 8 3 10 17 : 25 2714. Bosna 21 7 4 10 26 : 32 2515. Igman 21 7 4 10 22 : 28 2516. Radnik 21 4 8 9 15 : 22 20

V. KLADUŠA: Krajišnik – SAŠK NapredakCAZIN: Krajina – Gradina

HADŽIĆI: Radnik – JedinstvoVISOKO: Bosna – GOŠK

GORAŽDE: Goražde – SlavenČAPLJINA: Čapljina – IgmanORAŠJE: Orašje – Omladinac

KAKANJ: Rudar – Iskra

V. KLADUŠA: Krajišnik – Jedinstvo 2:1VISOKO: Bosna – Slaven 1:0ČAPLJINA: Čapljina – Radnik 1:0KAKANJ: Rudar – SAŠK Napredak 3:0

CAZIN: Krajina – GOŠK 1:0ORAŠJE: Orašje – Iskra 0:0GORAŽDE: Goražde – Igman 2:1MIONICA: Omladinac – Gradina 0:0

Rezultati 20. kola Prve lige FBiH(02.-03 april)

ŽIVINICE: Slaven – Krajišnik 2:0BIHAĆ: Jedinstvo – Goražde 1:4BUGOJNO: Iskra – Krajina 2:0SARAJEVO: SAŠK Napredak – Bosna 4:3SREBRENIK: Gradina – Orašje 3:0KONJIC: Igman – Radnik 1:0MIONICA: Omladinac – Čapljina 1:0GABELA: GOŠK – Rudar 0:0

Rezultati 21. kola Prve lige FBiH(09.-10. april)

KONJIC: Igman – Krajišnik 0:2SARAJEVO: SAŠK Napredak – Krajina 2:1BIHAĆ: Jedinstvo – Bosna 1:0HADŽIĆI: Radnik – Goražde 1:1

BUGOJNO: Iskra – Omladinac 2:0SREBRENIK: Gradina – Čapljina 1:0GABELA: GOŠK – Orašje 2:0ŽIVINICE: Slaven – Rudar 0:0

Rezultati 19. kola Prve lige FBiH(27 mart)

Tabela Prve lige FBiH nakon 21. kola

Parovi 22. kola Prve lige FBiH(16.-17. april)

Odigrane utakmice 21. kola Prve lige Federacije BiH u nogometu

„Jedinstvo“ teško poraženo na domaćem terenu

Detalj sa susreta krajiškog derbija NK ”Krajišnik” - NK “Jedinstvo”

VELIKA KLADUŠA - Nogometniklub „Krajišnik“ je 02. aprila u okviru 20.kola Prve lige FBiH pred oko 1.600 navi- jača na Gradskom stadionu u VelikojKladuši ugostio u krajiškom derbijuNogometni klub „Jedinstvo“ iz Bihaća.

Nakon opreznog starta utakmiceobje ekipe, „Krajišnik“ dolazi u vodstvoveć nakon prve ozbiljnije prilike. Igrao se15. minut, kada je lopta sa lijeve strane

ubačena u šesnaesterac „Jedinstva“,koju je Alen Turbić glavom proslijediodo Alena Dedića, a koji odličnim udar-cem sa desetak metara dovodi„Krajišnik“ u vodstvo za veliku radostdomaćih navijača. U prvom poluvreme-nu vidjeli smo još nekoliko prilika na objestrane, no rezultat se nije mijenjao.

Već u drugom minutu prvog poluvre-mena, „Krajišnik“ udvostručuje svojuprednost. Grešku odbrane „Jedinstva“koristi Ernest Šabić, dolazi do lopte,izlazi sam pred golmana Bišćana i rutin-ski šalje loptu u mrežu. U nastavku utak-mice tempo igre je opao i nije bilo velikihšansi ni na jednoj strani. „Jedinstvo“ u68. minuti iz jedne naoko bezopasneakcije dolazi do gola. Oštar pokušaj cen-

taršuta Aldina Kovačevića vara golma-na „Krajišnika“ Marijana Tomašića izavršava u mreži.

Ipak, do kraja utakmice „Jedinstvo“ne uspijeva, unatoč laganom pritisku,stvoriti niti jednu ozbiljniju priliku za pora-vnanje, pa je „Krajišnik“ sasvim zasluže-no došao do novih bodova.

20. kolo Prve lige Federacije BiH u nogometu

Slavlje „Krajišnika“u krajiškom derbiju

Slavlje igrača i navijača NK "Krajišnika" nakon postignutog pogotka

8/3/2019 ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]


O

E ,

s l i j e v a n a d e s

n o : E d i s H a b i b o v i ć , I s m a r P o j s k i ć ( g o l m a n ) , A d n a n K a l t a k

,

n

s F i f i ć ( k a p i t e n )

, D e n i s H u s i ć i H

a r i s H a l k i ć . Č U Č

E ,

s l i j e v a n a d e s

n o :

S a n e l

J u s o v i ć , K a s i m Š k o r i ć , A l m i r K r a n t i ć , A h m e d R i z v

a n i A d n a n N e z i r e v i ć .

D r

u g a l i g a F e d e r a c i j e B i H -

g r u p a Z a p a d 2

gmenku

Documents

ReprezenT [broj 246-247, 18.4.2011]