REPUBLIKA HRVATSKA...banana, agruma i ostalog voóa i dozrijevanje banana na podgradnji i nadgradnji oznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem 5.; 6. ukrcaj, iskrcaj,

REPUBLIKA HRVATSKAPRIMORSKO-GORANSKA

Zupnu¡nUPRAVNI ODJEL ZA

POMORSKO DOBRO, PROMETIVEZE

KLASA: 342-01 I 19-01 I 148U RBROJ : 217 0l 1 -07 -01 I 5-20-3Rijeka, 14. veljaöe 2020.

INFORMACIJA O LUÖKOJ UPRAVI RIJEKA

ipl. ing

Daria , dipl. iur

Dijana Vraöar, dipl. ing

I. PRAVNI OSNOVÖlankom 52. toökom 23. Statuta Primorsko-goranske Zupanije (,,SluZbene

novine" broj 23109,9113 a 25113 - proöiöóeni tekst,5118 ¡ 8/18 - proöi5óen tekst)propisano je da Zupan donosi opóe i pojedinaöne akte, te zakljuöke sukladno zakonui drugim propisima, te aktima Skupötine.

Ölanak 25. stavak 1. Poslovnika o radu Zupana Primorsko-goranske Zupanije("SluZbene novine" brq 23114, 16115, 3/16 i 19116 - proöiöóeni tekst) odreduje daZupan Primorsko-goranske Zupanije donosi opóe akte kada je to propisanoposebnim zakonom, pojedinaöne akte kada rje5ava o pojedinim pravima, obvezama i

pravnim interesima fiziökih i pravnih osoba, te zakljuöke.Ölankom 84. Poslovnika Zupanijske skupðtine Primorsko-goranske Zupanije

(,,SluZbene novine" broj 26109, 16113 a 25113) utvrdeno je da u okviru svog djelokrugaSkupötina donosi Statut, Poslovnik, Proraöun, polugodiönji i godiðnji izvjeötaj oizvröenju Proraöuna, odluke, pravilnike, rjeðenja, druge opóe i pojedinaöne akte i

zakljuðke.

II. OBRAZLOZENJEA) DJELOKRUG RADA LUCKE UPRAVE RIJEKA

Luöka uprava Rijeka osnovana je 1996. godine, radi upravljanja, izgradnje i

kori5tenja luke Rijeka, a koja luka je odredena kao luka otvorena za medunarodnijavni promet od osobitog (medunarodnog) gospodarskog interesa za RepublikuHrvatsku.

Sukladno ölanku 31. stavak 1. i 2. Zakona o morskim lukama (,,Narodnenovine" bro¡ 108/95) kojije tada bio na snazi, propisano je da je osnivaö luöke upraveu lukama od osobitog (medunarodnog) gospodarskog interesa za RepublikuHrvatsku, upravo Republika Hrvatska.

lsto je propisano i Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (,,Narodnenovine" broj 158/03, 100104, 141106,38/09, 123111,56116, 98/19) koji je sada nasnazi.

Slijedom navedenog Vlada Republike Hrvatske donijela je dana 23. svibnja1996. godine Odluku o osnivanju luöke uprave Rijeka (,,Narodne novine" br.42196,26102, 54102,72107,56111, 121112, 14114, 115115,72118 - dalje u tekstu OdlukaVlade RH)

Luöka uprava Rijeka osnovana je radi upravljanja, koriötenja i izgradnje lukeRijeka - luke od osobitog (medunarodnog) gospodarskog interesa za RepublikuHrvatsku.

Predmetnom Odlukom Vlade RH utvrden je i obuhvat luökog podruöja LukeRijeka koje se sastoji od:

1. Bazena Rijeka s lokacijama Pioppi, Mlaka, Rijeka, Delta Sjever, Delta Jug,Brajdica Sjever, Brajdica Jug te dva sidriöta: Zapadno i lstoöno sidri5te

2. Bazena Zamet3. Bazena Bakar4. Bazena Omiðalj i

5. Bazena RaSa na podruöju lstarske Zupanije.

Prilikom utvrdivanja obuhvata luökog podruöja Luöke uprave Rijeka,Primorsko-goranska Zupanija i Povjerenstvo za granice pomorskog dobra nije biloukljuöeno u postupak utvrdivanja granice luökog podruðja Luke Rijeka veó je to bilo u

nadleZnosti Vlade Republike Hrvatske.

2

Medutim, prilikom provedbe upisa pomorskog dobra u katastar i zemlji5neknjige, sukladno odredbama Pravilnika o evidentiranju i obiljeZavanju pomorskogdobra (,,Narodne novine" broj 29105), Povjerensfuo za granice pomorskog dobraPrimorsko-goranske Zupanije pregledalo je i potvrdilo geodetske elaborate luökogpodruöja Luke Rijeka da su izradeni u skladu s Odlukom Vlade RH - za dio koji senalazi na podruöju Primorsko-goranske Zupanije, odnosno bez Bazena Raöa koji senalazi u lstarskoj Zupaniji.

Slijedom navedenog sastavni dio ovog materijala su i grafiðki prilozi obuhvataluökog podruöja Luke Rijeka iz GIS baze pomorskog dobra Primorsko-goranskeZupanije i ðine ga:

1. Bazen Rijeka s lokacijama Pioppi, Mlaka, Rijeka, Delta Sjever, Delta Jug,Brajdica Sjever, Brajdica Jug te dva sidriöta: Zapadno i lstoöno sidriötezajedno s bazenom Zamet

2. Bazen Bakar3. Bazen Omiðalj i

4. Bazen RaSa u lstarskoj Zupaniji - grafika dobivena od Geodetskog zavodaRijeka

Luka Rijeka - bazen Rijeka s lokacijama Pioppi, Mlaka, Rijeka, Delta Sjever, Delta Jug,Brajdica Sjever, Brajdica Jug te dva sidriðta: Zapadno i lstoöno sidri5te ibazenZamet

3

I

Luka Rijeka-Bazeni Rijeka iZamet sa Zapadnim ilstoönim sidri5tem

Luka Rijeka - bazen Bakar

4

Luka Rijeka - bazen Omiðalj

Luka Rijeka - bazen Raöa u lstarskoj åupaniji

5

Ölankom 33. Zakona o morskim lukama propisana je djelatnost luöke upravekoja obuhvaóa slijedeóe:

1. briga o izgradnji, odrZavanju, upravljanju, zaðtiti i unapredenju pomorskogdobra koje predstavlja luöko podruöje,

2. briga o izgradnji, odrZavanju, upravljanju i zaötiti zemljiëta i nepokretnihobjekata, uredaja iopreme na luökom podruöju (luöke podgradnje i nadgradnje),

3. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja luökog prometa, tehniöko-tehnolo5kog jedinstva, sigurnost plovidbe i luökog prometa,

4. osiguravanje pruZanja usluga od opóeg interesa ili za koje ne postojigospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,

5. planiranje, usmjeravanje, uskladivanje i nadziranje rada trgovaökih dru5tavakoja obavljaju gospodarsku djelatnost na luðkom podruöju,

6. upravlja slobodnom zonom koja je osnovana odlukom Vlade RepublikeHrvatske sukladno propisima koji ureduju slobodne zone,

7. drugi poslovi utvrdeni zakonom.

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama koji je sada na snaziutvrdene su luöke djelatnosti na vrlo sliöan naöin kao i Zakonom o morskim lukama,a obuhvaóaju slijedeóe:

1. briga o gradnji, odrZavanju, upravljanju, zaötiti i unapredenju pomorskog dobrakoje predstavlja luöko podruöje,

2. gradnja iodrZavanje luöke podgradnje, koja se financiraizproraöuna osnivaöaluöke uprave,

3. struöni nadzor nad gradnjom, odrZavanjem, upravljanjem i zaötitom luökogpodruöja (luöke podgradnje i nadgradnje),

4. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja luökog prometa, tehniöko-tehnoloðkog jedinstva i sigurnost plovidbe,

5. osiguravanje pruäanja usluga od opóeg interesa ¡li za koje ne postojigospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,

6. uskladivanje i nadzor rada ovlaötenika koncesije koji obavljaju gospodarskudjelatnost na luökom podruöju,

7. donoõenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na luökompodruðju sukladno propisima koji ureduju slobodne zone,

L drugi poslovi utvrdeni zakonom.

Odlukom o osnivanju Luöke uprave Rijeka utvrdeno je da su luöke djelatnostiza kqe se daje koncesija na postojeóim objektima luöke podgradnje (infrastrukture) i

luöke nadgradnje (suprastrukture) slijedeóe:,,1. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladi5tenje, prenoðenje, fumigacija, deratizacija,

oplemenjivanje, dorada, sortiranje, uzorkovanje, markiranje, vaganje i uveóavanjegeneralnog tereta, drva, sipkih tereta i tekuóih tereta na podgradnji i nadgradnjioznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem 1.1.-1.21.;

2. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladi5tenje, prenoöenje rasutih tereta napodgradnji i nadgradnji oznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem2.;

3. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiðtenje, prenoëenje kontejnera i Ro-Ro teretate popravak, servisiranje, pranje i öiöóenje kontejnera na podgradnji i nadgradnjioznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem 3.;

6

4. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladi5tenje i prenoëenje stoke krupnog zuba i

stoke sitnog zuba, te pranje kamiona, ötala i dohrana stoke na podgradnji i

nadgradnji oznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem 4.;5. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiëtenje, preno5enje, etiketiranje i peöatiranje

banana, agruma i ostalog voóa i dozrijevanje banana na podgradnji i nadgradnjioznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem 5.;

6. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiötenje i preno5enje p5enice, soje i ostalihZitarica na podgradnji i nadgradnji oznaöeno u Popisu objekata podgradnje i

nadgradnje brojem 6.;7. privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, Sportskih idrugih brodica i plutajuóih

objekata;8. ukrcaj i iskrcaj putnika;L ostale gospodarske djelatnosti za koje se daje koncesija na luökom

podruöju su:- pruZanje usluga putnicima,- kontrola kakvoóe i koliöine robe,- agencijska i öpediterska djelatnost,- luöko tegljenje,- servisi luöke mehanizacije,- odrZavanje objekata podgradnje i nadgradnje,- uövr5óivanje tereta,- oblaganje i osiguravanje tereta i prijevoznih sredstava,- koriðtenje objekata podgradnje, nadgradnje i morskog akvatorija.Koncesija se dodjeljuje za svaku od djelatnosti iz podtoöaka 1. do 9. stavka 1.

ove toöke.Popis objekata podgradnje i nadgradnje sastavni je dio ove Odluke, a ne

objavljuje se u "Narodnim novinama". ,,

Sukladno vaZeóim zakonskim propisima i Odluci o osnivanju Luöke upraveRijeka utvrdeno je da su tijela Luöke uprave Upravno vijeóe i ravnatelj.

Upravno vijeóe broji sedam ölanova i to:1. öetiri predstavnika Vlade Republike Hrvatske od kojih je jedan zaposlenik luökekapetanije na öijem je podruöju sjediöte luöke uprave, koje imenuje Vlada RepublikeHrvatske,2. jedan predstavnik Zupanije na öijem je podruöju sjedi5te luöke uprave, kojegimenuje Zupan,3. jedan predstavnik grada, odnosno opóine na öijem je podruöju sjediöte luökeuprave, kojeg imenuje gradonaöelnik ili opóinski naöelnik,4. jedan predstavnik svih ovla5tenika koncesija koji obavljaju djelatnosti na luökompodruöju, a kojeg imenuje Savjet iz ölanka 59. citiranog Zakona.

Mandat ölanova Upravnog vijeóa i predsjednika je öetiri godine, a iste osobemogu biti ponovno imenovane. Predsjednika Upravnog vijeóa luöke uprave imenujeVlada Republike Hrvatske.

Aktualni ravnatelj Luöke uprave Rijeka je Denis Vukorepa, dipl. ing., dok jepredsjednik Upravnog vijeóa prof. dr. sc. Bojan Hlaöa.

U Upravno vijeóe, kao predstavnik Primorsko-goranske Zupanije imenovan jeLoris Rak dipl. iur., na mandat od 4 godine koji teöe od 9. svibnja 2018. - 9. svibnja2022. godine.

7

Ovaj materijal izraden je na inicijativu ölana Zupanijske skup5tine, a kakoPrimorsko-goranska åupantla nije osnivaö Luöke uprave Rijeka, veó je to, kao öto jeuvodno reöeno, Republika Hrvatska, ovaj je Upravni odjel zatraZio informaciju odsame Luöke uprave.

Luöka uprava Rijeka dostavila je traZenu informaciju koja öini sastavni dioovog mater¡ala nalazi se u privitku.

B) PREGLED VELIKIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKTA LUCKE UPRAVERIJEKA

Ovaj Upravni odjel razmotrio je iznijete podatke u dostavljenoj Informaciji oLuökoj upravi Rijeka u kojim se predstavljaju velikih infrastrukturni projekti koji sadrZeprojekte koji su u realizaciji odnosno u zavr5etku kao i oni koji su ugovoreni ili predugovaranjem. Svi ti projekti öine okosnicu buduóeg razvoja Luöke uprave Rijeka.

U nastavku dajemo pregled velikih infrastrukturnih projekata koji su izloåenikroz dvije cjeline.

1. ZAGREB DEEP SEA KONTEJNERSKI TERMINAL1.1. U 2019. godini zavrðena je izgradnia Faze 1. novog Zagreb Deep

Sea kontejnerskog term inala.Ovim je zavrðen investicijski ciklus financiran sredstvima Svjetske banke kroz

Rijeka Gateway projekt. U suradnji sa Svjetskom bankom, Luðka uprava Rijeka seopredijelila za fazni razvoj Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala: Faza 1, Faza1Ai Faza 2.

. Faza 1. Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal obuhvaóa izgradnju 400metara obale sa zaobaljem, vrijednost investicije iznosi 112,5 mil. EUR-a i realiziranaje u okviru Rijeka Gateway projekta öija je ukupna vrijednost iznosila 186,6 milijunaEUR-a. Radovi na izgradnji 1. Faze Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminalazavr5eni 23.05.2019. godine.

. Faza lAZagreb Deep Sea kontejnerski terminal obuhvaóa:- izgradnju infrastrukture i suprastrukture te instalaciju terminalske

opreme koja se financira investicijskim ulaganjem koncesionara. Postupak za odabirkoncesionara je u tUeku;

- izgradnju novog intermodalnog terminala na novom Zagreb Deep Seakontejnerskom terminalu koja se realizira kroz CEF projekt ,,Unapredenje luökeinfrastrukture na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu" ukupne vrijednosti31,587 milijuna EUR-a. Ugovor sa izvodenje radova potpisan je u srpnju, a ukolovozu 2019. godine su zapoöeli radovi na sve tri etape projekta istovremeno:

1) Etapa: rekonstrukcijaranäirnog kolodvora,2) Etapa: rekonstrukcija spoja s terminalom za generalne terete,3) Etapa: izgradnja novog intermodalnog terminala.

. Faza 2. obuhvaóa izgradnju produZetka od 280 metara obalnog zida sazaobaljem (ukupno 680 m obalnog zida) koja óe se financirati puteminvesticijskog ulaganja koncesionara. lzgradnja Faze 2. ponudena je upostupku koncesioniranja kao opcija za koncesiju na 50 godina.

Postupak koncesioniranja Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala je uzavrönoj fazite se prvom dijelu 2020. godíne oöekuje potpÍsivanje ugovora

8

1. 2.D¡iavna cesta D403Za uspjeh projekta Zagreb Deep Sea neophodna je dobra cestovna povezanost

kontejnerskog terminala na mreZu hrvatskih autocesta odnosno na glavnu mreZuTEN-T koridora. Veza se osigurava putem drZavne ceste D403. Duljina ceste D403od luke Rijeka (ZDSCT) do övora Skurinje na rijeökoj zaobilaznici iznosi pribliZno 3km s odvojkom za povezivanje na mreZu gradskih prometnica u Zvonimirovoj ulici.Prema dinamiökom planu radovi na izgradnji ceste D403 zavr5avaju istovremenokada i investicija koncesionara na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu.

Trasa nove dÉavne ceste - D403

1. 3. lntermodalni logistiðki centar Matulji (lLC Matulii)Zbog izvrsnog geostrateökog poloZaja na glavnim Zeljezniökim i cestovnim

prometnim pravcima koji rijeöko podruöje povezuju s koridorom Jadran - Baltik i

Mediteranskim koridorom osnovne europske TEN-T mreZe, lntermodalni logistiökicentar Matulji (lLC Matulji) ima sve potrebne uvjete za razvq Off-Dock terminala ufunkciji novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Logistiöki centar planira serazviti na povröini od 160 ha s moguónoöóu daljnjeg öirenja. Uz suglasnost Svjetskebanke, Luöka uprava Rijeka je sredinom 2019. godine izradila Studijupredizvodljivosti s idejnim rjeðenjem za Off-Dock intermodalni terminal (MATULJIOFF-DOCK INTERMODAL FACILITY - Matulji ODF). Prema Studiji, Off-Dockterminal zauzima povr5inu od 30 ha, razvtja se kroz tri faze, a investicija u ovajprojekt moZe doseói vrijednost od 100 milijuna EUR-a.

I

2. PROJEKTI SUFINANCIRANI IZ INSTRUMENTA ZA POVEZIVANJEEUROPE (GEF)

U rijeökom luökom sustavu je pokrenut novi, snaZan investicijski ciklus ukojem se po veliöini investicije izdvaja sedam projekata Luöke uprave Rijeka koji sesufinanciraju sredstvima EU iz lnstrumenta za povezivanje Europe.

f nstrument za povezivanje Europe (CEF) je kljuöni instrument financiranja EUza promicanje rasta, radnih mjesta i konkurentnosti kroz ciljano ulaganje uinfrastrukturu na europskoj razini.

Ciljevi politike TEN-T predvidaju zavrðetak osnovne mreZe strukturirane okodevet multimodalnih koridora do 2030. godine. Do 2050. godine predvida sezavrðetak sveobuhvatne mreZe öime óe se olaköati pristup svim europskim regijama.

CEF Program je fokusiran na prekograniðne projekte i projekte kojima je ciljuklanjanje uskih grla ili premoöóivanje veza koje nedostaju u razliöitim dijelovimaosnovne i sveobuhvatne TEN-T mreZe, kao i za horizontalne prioritete kao 5to susustavi za upravljanje prometom. Takoder, podrZava inovacije u transportnomsustavu kako bi se poboljöalo kori5tenje infrastrukture, smanjio utjecaj prometa naokoliö, poboljðalo energetsku uðinkovitost i poveóalo sigurnost.

NiZe se navodi sedam infrastrukturnih projekata koje je Luöka uprava Rijekado sada uspjeöno prijavila za sufinanciranje:

1) Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje skontejnerskim terminalom Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT).

Vrijednost projekta: 35.556.000 EUR, Zavr5etak projekta: 31J22020.,2) Unaprjedenje infrastrukture luke Rijeka Zagreb Deep Sea

kontejnerski terminal (POR2CORE - ZCT)Vrijednost projekta: 31.587 .125 EUR, Zavr5etak projekta: 31J2.2020.,3) Unaprjedenje infrastrukture u luci Rijeka - terminal za generalne terete

(POR2CORE - GCT) - Bazen Raða,Vrijednost projekta:6.914.000 EUR, ZavrÕetak projekta: 31.12.2020.,4) Unaprjedenje infrastrukture luke Rijeka - Bazen Rijeka (POR2CORE-

RijekaBasin),Vrijednost projekta:33.664.078 EUR, Zavr5etak projekta: 31.10.2022.,5) Unaprjedenje infrastrukture luke Rijeka - terminal za rasute terete

Bakar (POR2CORE-BCTB) - Bazen Bakar,Vrijednost projekta:6.094.664 EUR, Zavröetak projekta: 31.07.2021.,6) lnformatiöki sustav luöke zajednice - Port Community System (PCS)Vrijednost projekta: 1.660.000 EUR, Zavrðetak projekta: 31J2.2020. i

7) Unaprjedenje infrastrukture u luci Rijeka - produbljenje juZnog vezaAGCT (POR2CORE-AGCT dredging).

Vrijednost projekta: 17 .389.436 EUR, Zavröetak projekta: 31.12.2020.,

Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi znaöajnih 132.865.303 EUR-a,od öega 98.191.939 EUR-a (prosjeöno 74o/o) predstavlja udio sufinanciransredstvima iz CEF Programa.

III. ZAKLJUCNO RAZMATRANJE

Na temelju dostavljenih informacija, moZemo zakljuöiti kako óe planirani razvojLuöke uprave Rijeka znaöajno utjecati na razvoj cjelokupnog gospodarstvo naöe2upanije.

10

Naime, zavrðetkom Rijeka Gateway projekta zakljuöen je jedan i zapoöet novisnaZan investicijski ciklus koji óe se realizirati u kratkom vremenskom roku. Dioinfrastrukturnih projekata zavröava veó ove godine, a drugi dio biti óe realiziran unaredne dvije godine. Po vaZnosti za luðki sustav i veliöini investicije izdvaja sepostupak koncesioniranja i sedam velikih infrastrukturnih projekata Luöke upraveRijeka koji se sufinanciraju iz lnstrumenta za povezivanje Europe (ConnectingEurope Facility - CEF).

Snaga rijeökog luökog sustava ovisi o ulaganjima u luku, u Zeljeznicu i ceste,te opóenito u sve povezane djelatnosti. Rijeka ima status ,,core port" naMediteranskom koridoru europske osnovne TEN-T mreZe. Ulaganja u luökuinfrastrukturu danas prate ulaganja u Zeljeznicu na rijeökom prometnom pravcu,odnosno hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora TEN-T.

Realizacijom navedenih projekata oöekuje se joö dinamiöniji rast u koliöinamai protoönosti tereta, 5to óe izazvati pozitivni sinergijski efekt na sve ostale dionike u

distribuciji teretnog prometa te posljediöno osigurati dugoroöne pozitivne uöinke narijeöku luku, lokalnu zajednicu, na cijeli rijeöki prometni pravac i sve njegovesudionike, na prometni sustav Republike Hrvatske i nacionalno gospodarstvo ucjelini.

IV. IZNOS NOVCANIH SREDSTAVA POTREBNIHZA PROVEDBU AKTAZa provodenje ovoga akta nije potrebno osigurati sredstva u Proraöunu

Primorsko-goranske Zupan ije za 2020. god inu.

POPIS PRILOGA:1. lnformacija o Luökoj upravi Rijeka izradena od strane Luöke uprave Rijeka u

sijeönju 2020. godine

V. PRIJEDLOG ZAKLJUCKASlijedom navedenog predlaZe se Zupanu Primorsko-goranske Zupanije da

donese zakljuöak u tekstu kako slijedi:

Na temelju ölanka 52. toöke 23. Statuta Primorsko-goranske Zupanije(,,SluZbene novine" broj 23109, 9113 i 25113 - proöiðóeni tekst, 5/18 i 8/18 - proöi5óentekst), ölanka 25. Poslovnika o radu Zupana Primorsko-goranske Zupanije(,,SluZbene novine" broj 23114, 16115, 3116 i 19116 - proöiðóeni tekst) i ðlanka 84.Poslovnika ZupanÍjske skup5tine Primorsko-goranske Zupanije (,,SluZbene novine"broj 26109, 16t13 i 25113), Zupan Primorsko-goranske Zupaníje dana

-. veljaöe

2020. godine donio je sljedeói

ZAKLJUCEX

1. Prihvaóa se lnformacija o Luökoj upravi Rijeka te se prosljeduje Zupanijskojskup5tini na razmatranje i usvajanje.(lnformacija je sastavni dio ovog Zakljuöka)

2. Zaduåuje se Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze da u suradnji sLuðkom upravom Rijeka u roku od godinu dana dostavi informaciju o stanju i

realizaciji p la n ira n i h i pokren utih projekata.

11

LUÖKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RIJEKA AUTHORITY

INFORMACIJA O LUðKOJ UPRAVI

RIJEKA

PRI MORSKO-GORANSKA ZU PANIAZu pRlrl usxR sru pSrr ruR oz/202o

Luðka uprava Rijeka

Riva L, HR-51000 Rijeka

Sijeðanj, 2020

LUOKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RIJEKA AUTHORITY

Rijeka, Sijeðanj 2020.

SADRZAJ

1. PRAVNI OKVIR I DJELOKRUG RADA LUðKE UPRAVE R]JEKA

I.I.ZAKONODAVNt I PRAVNI OKVIR RADU LUëKE UPRAVE RIJEKA

1.2.DJELOKRUG RADA LUëKE UPRAVE RIJEKA.......

2. GRANICE LUðKOG PODRUöJA 4

2

2

2

3. VELIKIINFRASTRUKTURNIPROJEKTI

3.1.ZAGREB DEEP SEA KONTEJNERSKI TERMINAT

3.1,1. taza7.-Zagreb DeepSea kontejnerski terminal ..

3.I.2. Faza 1A - Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal

3.7.3. Faza2. -Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal

3. 1.4. Postupak koncesioni ranja Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala

3.1.5. Driavna cesta D403 ...

3.1.6. lntermodalni logistiðki centar Matulji (lLC Matulji)

3.2.PROJEKTt SUFTNANCTRANI lZ INSTRUMENTA ZA POVEZIVANJE EUROPE (CEF)

3.2.1. Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim

terminalom Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT) ...

Unapredenje luðke infrastrukture na Tagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu .... L1

Unapredenje luðke infrastrukture na terminalu za generalne terete - Bazen RaËa... 12

Rekonstrukcija ieljezniðke infrastrukture na podruëju luke Rijeka - Bazen Rijeka .... 13

Rekonstrukcija ieljezniðke infrastrukture na podruðju luke Rijeka - Bazen Bakar..... 14

lnformatiëki sustav luðke zajednice - Port Community System (PCS) ........................ 15

Unaprjedenje luðke infrastrukture u luci Rijeka - produbljenje juZnog veza na AGCT 16

5

5

5

6

6

6

7

8

9

10

3.2.2.

3.2.3.

3.2.4.

3.2.5.

3.2.6.

3.2.7.

ZAKUUõAK

1



1. PRAVNI OKVIR I DJELOKRUG RADA LUðKE UPRAVE RIJEKA

Osnovna uloga Luðke uprava Rijeka je upravljanje razvojem i koriötenjem podruðja luke Rijeka, luke

otvorene za medunarodni javni promet koja je zbog svoje veliðine i vaänosti proglaöena lukom od

posebnog medunarodnog i ekonomskog interesa za Republiku Hrvatsku.

1.1. ZAKONODAVNI I PRAVNIOKVIR RADU LUëKE UPRAVE RIJEKA

Vlada Republike Hrvatske - Odluka o osnivanju Luëke Uprave Rijeka

Na temelju ðlanka 31. stavka L.i2.Zakona o morskim lukama (NN 108/95), Vlada Republike Hrvatskeje na sjednici odräanoj 23. svibnja 1996. godine donijela Odluku o osnivanju Luöke uprave Rijeka (NN

42/96) radiupravljanja, izgradnje ikoriStenja luke Rijeka. Luka Rijeka prema namjenikojojsluäije luka

otvorena za medunarodnijavni promet, a prema veliðini i znaðaju je luka od osobitog (medunarodnog)

gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odluke i Dopune odluka o osnivanju Luðke uprave Rijeka dostupne su u Narodnim novinama: NN

42/96, NN 26102 ¡NN s4l02).

Statut Luðke uprave Rijeka ureduje obavljanje poslova, unutarnje ustrojstvo, ovlasti i naðine

odluðivanja tijela Ustanove. SadrZi opée odredbe u kojima se utvrduje naziv, sjediðte, znak i sliðno,

zatim obavljanje poslova, unutarnje ustrojstvo, tijela Ustanove, sredstva za obavljanje poslova i

imovinu, financijsko poslovanje, poslovna tajna ijavnost rada, te opói akti Luðke uprave Rijeka,

odnosno pravilnici, odluke i drugi akti koje u okviru svojih ovlasti donose tijela Luðke uprave Rijeka.

I.2. JELOKRUG RADA LUðKE UPRAVE RIJEKA

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama

Temeljem Zakona o morskim lukama (NN 108/95) iZakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN

t58/O3, NN 38/09, NN L41106, NN 56/16, NN 98/19, Luðka uprava Rijeka obavlja poslove koji

obuhvaóaju:

- brigu o izgradnji, odrZavanju, zaõtiti i unapredenju pomorskog dobra koje predstavlja luðko

podruöje; osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja luökog prometa, te osiguranje reda u

luci;

- davanje koncesija idozvola te uskladivanje i nadzor rada koncesionara na luðkom podruðju;

2

LUCKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RIJEKA AUTHORITY


- dono5enje odluka o osnivanju i upravljanju slobodnim zonama na luðkom podruðju sukladno

propisima koji ureduju slobodne zone.

Luðke djelatnosti za koje Luðka uprava daje koncesiju na postojeéim objektima luðke podgradnje

(infrastrukture) i luðke nadgradnje (suprastrukture) jesu (NN a2/96):

1. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiStenje, prenoËenje, fumigacija, deratizacija, oplemenjivanje,

dorada, sortiranje, uzorkovanje, markiranje, vaganje i uveóavanje generalnog tereta, drva,

sipkih tereta i tekuóih tereta na podgradnji i nadgradnji oznaðeno u Popisu objekata

podgradnje i nadgradnje;

2. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiËtenje, prenoðenje rasutih tereta na podgradnji i nadgradnji

oznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje;

3. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladi5tenje, prenoðenje kontejnera i Ro-Ro tereta te popravak,

servisiranje, pranje i ði5óenje kontejnera na podgradnji i nadgradnji oznaðeno u Popisu

objekata podgradnje i nadgradnje;

4. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiStenje i prenoËenje stoke krupnog zuba i stoke sitnog zuba, tepranje kamiona, Ëtala i dohrana stoke na podgradnji i nadgradnji oznaðeno u Popisu objekata


5. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladiËtenje, prenoËenje, etiketiranje ipeðatiranje banana, agruma i

ostalog voéa i dozrijevanje banana na podgradnji i nadgradnji oznaðeno u Popisu objekata


6. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, skladi5tenje i preno5enje pËenice, soje i ostal¡h äitarica na podgradnji

i nadgradnji oznaðeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje;

7. privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, Sportskih i drugih brodica i plutajuéih objekata;

8. ukrcaj i iskrcaj putnika;

9. ostalegospodarske djelatnostiza koje se daje koncesija na luðkom podruðju su:

pruZanje usluga putnicima,

kontrola kakvoóe i koliðine robe,

agencijska i Spediterska djelatnost,

luðko tegljenje,

servisi luðke mehanizacije,

odräavanje objekata podgradnje i nadgradnje,

uðvr5éivanje tereta,

oblaganje i osiguravanje tereta i prijevoznih sredstava,

koriðtenje objekata podgradnje, nadgradnje i morskog akvatorija.

3

Koncesija se dodjeljuje za svaku od djelatnostiiz podtoðaka 1-. do 9. stavka.


Rijeka, Sijeðanj 2020

Na luðkom podruöju kojim upravlja Luðka uprava Rijeka trenutno ima 55 koncesionara i na snazi je

ukupno 78 (zakljuöenih) ugovora o koncesiji. U glavnim luðkim djelatnostima prisutni su merfunarodnikoncesionari.

2. GRANICE LUõKOG PODRUðJA

Luðko podruðje luke Rijeka nad kojim se proteÌe nadleinost Luðke uprave ðini:

1. Bazen Rijeka

2. Bazen SuSak

3. Bazen Bakar

4. Bazen OmiSalj

5. Bazen Raöa

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Luëke uprave Rijeka (,,Narodne novine" br.42/96,26/02,54/02,72/07, t2!/t2, t4/74,7L5/L5,72/LB - dalje u tekstu Odluka) osnovana je Luðka upravaRijeka radi upravljanja, koriðtenja i izgradnje luke Rijeka.

Obzirom da je luka Rijeka luka otvorena za javni promet i od osobitoga (meclunarodnog) gospodarskoginteresa za Republiku Hrvatsku, luðko podruðje luke Rijeka utvrduje Vlada Republike Hrvatske,ukljuðujuói i sve njegove promjene ako to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni ili drugirazlozi.

ðinjen.¡e vidljivim statusa pomorskog dobra u katastru i zemljiSnoj knjizi na nekretninama koje öineluðko podruðje luke Rijeka kojim upravlja Luðka uprava Rijeka provodi se temeljem zahtjeva nadleZnogdräavnog odvjetni5tva za provedbom geodetskog elaborata izradenog od ovlaËtene geodetske tvrtke,sukladno Pravilniku o evidentiranju i obiljeåavanju pomorskog dobra (,,Narodne novine" broj 29/05).

Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske äupanije sudjeluje u tome postupku

tako 5to pregledava i potvrduje da je geodetski elaborat izradeni u tu svrhu u skladu s aktom o

utvrdivanju granice luðkog podruðja, slijedom ðega je razvidno da Upravni odjel za pomorsko dobroima podatke o obuhvatu luðkog podruðja Luke Rijeka.

4

LUCKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RIJEKA AUTHORITY


3. VELIKI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

U 201-9. godini zavrSena je izgradn ja Faze 1. novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala i time je

zavrðen investicijski ciklus financiran sredstvima Svjetske banke kroz Rijeka Gateway projekt.

U suradnjisa Svjetskom bankom, Luðka uprava Rijeka se opredijelilazafaznirazvojZagreb Deep Sea

kontejnerskog terminala: taza t, Faza 1-Ai Faza 2.

3.1. ZAGREB DEEP SEA KONTEJNERSKITERMINAL

3.1.1. Faza t. - Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal

Faza L. Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal obuhvaéa izgradnju 400 metara obale sa zaobaljem,

vrijednost investicije iznosi 112,5 mil. EUR-a i realizirana je u okviru Rijeka Gateway projekta ðija je

ukupna vrijednost iznosila 1-86,6 milijuna EUR-a. Radovi na izgradnji 1. Faze Zagreb Deep Sea

kontejnerskog terminala zavrðen i 23.05.20L9. godi ne.

rqr

qù ZAGREB DETP SEA I(ONTEJNERSI(I TERMINAT

5

LUOKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RI.JEKA AUTHORITY


3.1.2. Faza 1A -Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal

Faza LAZagreb Deep Sea kontejnerski terminal obuhvaéa:

- izgradnju infrastrukture isuprastrukture te instalaciju terminalske opreme koja se financirainvesticijskim ulaganjem koncesionara. Postupak za odabir koncesionara je u tijeku;

- izgradnju novog intermodalnog terminala na novom Zagreb Deep Sea kontejnerskomterminalu koja se realizira kroz CEF projekt,,Unapreclenje luðke infrastrukture na Zagreb Deep

Sea kontejnerskom terminalu" ukupne vrijednosti 3L,587 milijuna EUR-a. Ugovor sa izvodenje

radova potpisan je u srpnju, a u kolovozu 2019. godine su zapoðeli radovi na sve tri etapeprojekta istovremeno:

1) Etapa: rekonstrukcija ranäirnog kolodvora,

2') Etapa: rekonstrukcija spoja s terminalom za generalne terete,3) Etapa: izgradnja novog intermodalnog terminala.

3.1.3. Faza 2. - Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal

Faza 2. obuhvaéa izgradnju produietka od 280 metara obalnog zida sa zaobaljem (ukupno 680 mobalnog zida) koja ée se financirati putem investicijskog ulaganja koncesionara. lzgradnja Faze 2.

ponudena je u postupku koncesioniranja kao opcija za koncesiju na 50 godina.

3.1.4. Postupak koncesioniranja Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala

Namjera davanja koncesije na Tagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu objavljena je u EOJN 4.

oÍujka 2019. godine. Natjeðaj je organiziran u dva dijela, a prvi krug natjeöaja je zavrSio 30. lipnja 20L9.godine sastavljanjem kratke liste kandidata. Natjeðaj se provodio u dva dijela kroz 1. i 2. krug natjeðaja.

Natjeðaj za odabir koncesionara na ZDSCT zapoöeo je objavom poziva za dostavu Zahtjeva za

sudjelovanje 4. oäujka 2019. godine. Prvi krug natjeðaja je zavröen krajem lipnja proSle godine,

formirana je ,,short" lista kandidata i 1. srpnja 201.9. godine zapoðet je drugi krug natjeðaja. Objavljenaje dokumentacija za nadmetanje i otvorena Data Room za kandidate sa short liste. U razdoblju srpanj

- studeni 2019. godine je voden natjecateljski dijalog u kojem je kandidatima omoguéeno postavljanjepitanja i komentara.

Postupak koncesioniranja zavr5ava u prvom dijelu 2020. godine potpisivanjem ugovora s

koncesionarom za razvoj i poslovanje Tagreb Deep Sea kontejnerskog terminala.

6


Rijeka, Sijeðanj 2020

3.1.5. DrÌavna cesta D403

Zagreb Deep Sea kontejnerskiterminal biti óe spojen na mreäu hrvatskih autocesta odnosno na glavnu

mreÌu TEN-T koridora putem driavne ceste D403. Duljina ceste D403 od luke Rijeka (ZDSCI) do èvora

Skurinje na rijeðkoj zaobilaznici iznosi pribliZno 3 km s odvojkom za povezivanje na mreZu gradskih

prometnica u Zvonimirovoj ulici.

U prosincu 201-8. potpisan je ugovor o sufinanciranju ceste D403 iz Operativnog programa

konkurentnost i kohezija. Hrvatske ceste su u prvom kvartalu 2019. godine ishodile potrebne

gratfevinske dozvole i objavile poðetak javne nabave za odabir izvodaða radova. Prema dostupnim

informacijama iz prosinca 2019. godine, na natjeðaj za izgradnju drZavne ceste D403 je prispjelo pet

ponuda, a poðetak radova se oðekuje u prvom kvartalu 2020.godine. Prema dinamiðkom planu radovi

na izgradnji ceste D403 zavrðavaju istovremeno kada i investicija koncesionara na Zagreb Deep Sea

kontejnerskom terminalu.

7

LUCKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RIJEKA ALJTHORITY


3.1.6. lntermodalni logistiöki centar Matulji (lLC Matulji)

Zbog izvrsnog geostrateökog poloiaja na glavnim Zeljezniðkim i cestovnim prometnim pravcima kojirijeðko podruðje povezuju s koridorom Jadran - Baltik i Mediteranskim koridorom osnovne europskeTEN-T mreãe, lntermodalni logistiðki centar Matulji (lLC Matulji) ima sve potrebne uvjete za razvoj Off-Dock terminala u funkciji novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala.

Logistiðki centar planira se razviti na povr5ini od 1-60 ha s moguónoËóu daljnjeg Ëirenja. Uz suglasnost

Svjetske banke, Luðka uprava Rijeka je sredinom 20L9. godine izradila Studiju predizvodljivosti s

idejnim rjeÈenjem za Off-Dock intermodalni terminal (MATUUI OFF-DOCK INTERMODAL FACILITY -

Matulji ODF). Prema Studiji, Off-Dock terminal zauzima povrðinu od 30 ha, razvija se kroz trifaze, a

investicija u ovaj projekt moäe doseéi vrijednost od 100 milijuna EUR-a.

Matulji ODF je prezentiran kao projekt povezan uz novi Zagreb Deep Sea kontejnerskiterminal svim

kandidatima u postupku koncesioniranja, te velikom broju stranih drZavnih i poslovnih delegacija

tijekom 2019. godine.

III

-E

8

-IEIE

-

II

-



3.2. PROJEKTT SUFTNANCTRANT rZ TNSTRUMENTA ZA POVEZTVANJE EUROPE (CEF)

U rijeðkom luðkom sustavu je pokrenut novi, snaäan investicijski ciklus u kojem se po veliðini investicije

izdvaja sedam projekata Luðke uprave Rijeka koji se sufinanciraju sredstvima EU iz lnstrumenta za

povezivanje Europe.

lnstrument za povezivanje Europe (CEF) je kljuðni instrument financiranja EU za promicanje rasta,radnih mjesta ikonkurentnostikroz ciljano ulaganje u infrastrukturu na europskojrazini.

Ciljevi politike TEN-T predvidaju zavrËetak osnovne mreie strukturirane oko devet multimodalnihkoridora do 2030. godine. Do 2050. godine predvida se zavr5etak sveobuhvatne mreie ðime ée se

olak5ati pristup svim europskim regijama.

CEF Program je fokusiran na prekograniðne projekte i projekte kojima je cilj uklanjanje uskih grla ilipremo5óivanje veza koje nedostaju u razliðitim dijelovima osnovne i sveobuhvatne TEN-T mreãe, kao i

za horizontalne prioritete kao 5to su sustavi za upravljanje prometom. Takotler, podriava inovacije u

transportnom sustavu kako bi se poboljSalo koriötenje infrastrukture, smanjio utjecaj prometa na

okoliË, poboljËalo energetsku uðinkovitost i poveéalo sigurnost.

NiZe se navodi sedam infrastrukturnih projekata koje je Luðka uprava Rijeka do sada uspjeSno prijavilaza sufinanciranje:

1) Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalomJadranska vrata (POR2CORE-AGCT),

2l Unaprjedenje infrastrukture luke Rijeka - Tagreb Deep Sea kontejnerskiterminal (POR2CORE

-zc-tl,3) Unaprjedenje infrastrukture u luci Rijeka - terminal za generalne terete (POR2CORE - GCT) -

Bazen RaËa,

4) Unaprjedenje infrastrukture luke Rijeka - Bazen Rijeka (POR2CORE-RijekaBasin),

5) Unaprjedenje infrastrukture luke Rijeka - terminal za rasute terete Bakar (POR2CORE-BCTB) -Bazen Bakar,

6) lnformatiðki sustav luðke zajednice - Port Community System (PCS) ¡

7) Unaprjedenje infrastrukture u luci Rijeka - produbljenje juZnog veza AGCT (POR2CORE-AGCT

dredging).

Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi znaðajnih 1-32.865.303 EUR-a, od ðega 98.191.939 EUR-

a (prosjeðno 74%) predslavlja udio sufinanciran sredstvima iz CEF Programa.

9

LUÖKA UPRAVA RIJEKAPORT OF' RIJEKA AUTHORITY


3.2.1. Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom

Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT)

30.222.600 EUR-a ili 85% ukupne vrijednosti projekta

Luðka uprava Rijeka i lnfrastruktura d.o.o.

- lzgradnja novog intermodalnog terminala za potrebe prekrcaja vlakova na

kontejnerskom terminalu Brajdica

- Rekonstrukcija postojeóeg ranZirnogkolodvora Rijeka-Brajdica

- Proöirenje postojeóeg tunela u duZini od 400 m za potrebe izgradnjeizvlaðn

- Unaprjedenje i razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka

- Poveóa u ze evoza u metu ko nera

3r.r2.2020

I5ffi"tr.o¿ffiH"-*

ZavrSetak projekta iz GA

(krajnji rok)

Cill projekta

Partneri u projektu

Aktivnosti u projektu

Sufinanciranje CEF

35 556 000 FURVrijednost projekta

;!l. , I

10


Rijeka, Sijeöanj 2020

t.2.2. Unapredenje luöke infrastrukture na Zagreb Deep Sea kontejnerskom terminalu

26.849.057 EUR-a ili 85% ukupne vrijednosti projekta

Luðka uprava Rijeka i HZ lnfrastruktura d.o.o.

- lzgradnja novog intermodalnog terminala za potrebe prekrcaja vlakova na

novom Zagreb deep seo kontejnerskom terminaluRekonstrukcija postojeóeg ranZirnog kolodvora Rijeka-Teretna

Rekonstrukcija spoja s kolosijecima na terminalu za generalne terete u

bazenu R

Unaprjedenje i razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka

31.08.2027

Vrrlednost prolekta.

Sufrrranc rr¿rllt' C[: F

Partrrert u proJektLl

Aktrvrrostr Lr oroiektu

Zavr setak prolekt a r,r CA

(l<ra¡nri rok)

11 587 125 FUR

Crlj prolekta

1.1-

LUCKA UPRAVA RIJEKAPORI OF RIJEKA AI-JTHORITY

Rijeka, Sijeöanj 2020.

3.2.3. Unapredenje luöke infrastrukture na term¡nalu za generalne terete - Bazen RaSa

3.732.042 EUR-a ili 45,3 % ukupne vrijednosti projekta

Luëka uprava Rijeka

- Rekonstrukcija obale za generalni teret u luci Brðica

- lzvodi se u dvije faze:1) rekonstrukcija juZnog dijela obale u duZini cca 90m i

2) rekonstrukcija drugog dijela obale na sjevernom dijelu od

riblüno74mPozitivan uðinak na sigurnost i kvalitetu usluge te poveóanje kapaciteta u

krca u ln tereta37.72.2020.

Tt BIAZEil RASA Infrtr*1ffiffi,'-*

Zavrietak projekta ¡z GA

(krajnji rok)

Cilj projekta

Aktìvnosti u projektu

Korisnik projekta

Sufrnanciranje CEF

6.914.000 EURVrijednost projekta:

--..9

L2



3.2.4. Rekonstrukcija äeljezniöke infrastrukture na podruöju luke Rijeka - Bazen Rijeka

28.674.466 EUR-a ili 85 % ukupne vrijednosti projekta

Luðka uprava Rijeka i Luka Rijeka d.d

Rekonstrukcija postojeéih kolnièkih i skladiðnih povr5ina, kolosijeka, staza

dizalica i prateée komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, sustava

odvodnje i proðiðéavanja otpadnih voda) u bazenu Rijeka te obuhvaéaPraðko, BudimpeËtansko i Beðko pristani5te i Visinov, Orlandov i De

Franceschiev

Poboljðanje povezanost¡ cjelokupnog bazena Rijeka sa Zeljezniðkom mreiom uzaleilu te posredno prema europskim koridorima uklanjanjem postojeée

d aleio ativno rikladne iöke infrastrukture37.10.2022

Vrrleclrrost orolekta

Suírrrarrrrrarr¡e CF F.

Partllerr u IJr(JJeKtrl

Aktrvrrr¡str u proleklrr

zavr(et¡li Il' olekl¿ ,: arA

(kralrrr' r¡¡¡11

ll 6b4 078 FUR

Cì11 prolekta

L3


Rijeka, Sijeöanj 2020.

3.2.5. Rekonstrukcija ieljezniöke infrastrukture na podruöju luke Rijeka - Bazen Bakar


Luëka uprava Rijeka i Luka Rijeka d.d.

- Rekonstrukcija kolosijeka, prometnih i skladiSnih povrðina i prateéekomunalne infrastrukture na podruðju terminala za rasute terete Podbok

- bazen Bakar

- PoboljËanje povezanosti cjelokupnog bazena Rijeka sa Zeljezniðkom

mreZom u zalecfu te posredno prema europskim koridorima uklanjanjeme dot to kladne ezn iðke i nfrastru kture

31.07.2021.

Vrilednost prolekta:

lznos suftnarrcrranla

Partner u prolektu:

Z¿vrietak pr olekta iz GA

(kralnli rok)

Crll pro¡ekta

Aktrvnoçtr Lr proìektu

6 094 664 EUR

T4


3.2.6. lnformatiëki sustav luõke zajednice - Port Community System (PCS)




Projektiranje i izgradnja jedinstvenog standardiziranog informatiðkogsustava luëke zajednice kojije kompatibilan sustavu CIMIS (Hrvatski

rant rski informac sustav

- lmplementacijom PCS-a poboljiava se efikasnost komunikacije izmeduðlanova luðke zajednice, izbjegava se viSestruki unos informacija, optimizirakolanje i pravovremeni prijem informacija te osiguravaju podaci od

neovlaðten

3t.L2.2020

+? pcs Co¡unsd ùy t,¡ Conrúne l¡rÐ.tæ¡ütdltrtrærUE

Vrrlednost prolekta:

lznos suftnancrrarrla

Korrsnrk prolekta.

Z¿vrset¿k prolekl.r r GA

{l<ra1rr1, rok)

Cill prolekt;r

1 660,000 EUR

Aktivnostr u prolektu

e 1l')-L,Oo aâ

\)

15

I



3.2.7. Unaprjedenje luëke infrastrukture u luci Rijeka - produbljenje juänog veza na AGCT

2.782.3LO,OO EUR-a ili 20 % ukupne procijenjene vrijednosti projekta


- Produbljenje morskog dna uz obalni zid juinog veza u svrhu poveóanja

dubine mora u d ini od 100 m zida l. Faze s 11,6 m na 14,88 m

- Postizanje dubine mora od 14,88 m u duZini cijelog obalnog zida ðime se

omoguóuje prihvat veóih kontejnerskih brodova na kontejnerskomterminalu dica

37.r2.2020.

L!¿ß^ uF^ÁvÀ ¡ÚEx^ POR2CORE . AGCT DREDGING Co-flnrncrd by th. Contrlctlng EuÞpoFælllay ot the Europ.!n unlon

l¿vr5et.lk t)roler(lc . CÀ

l¡(r.llrìr; rol()

t7 iåtg.1J6 EUR

C;li OrotËt<t.r

Vrr¡etlrost pr(rleKtd

l7rì()\ îltf trìArì( tratìl¿

N()\11ell prolel(l¿

Al<trvl rOsrr I t)ra.,leKl I

16

LUOKA UPRAVA RIJEKAPORT OF RfJEKA AUTHORITY


ZAKUUðAK

Najintenzivnija aktivnost Luëke uprave Rijeka u protekloj godini bila je vezana uz najveée i

najvainije kapitalne projekte u rijeëkom luëkom sustavu, projekte ëije je realizacija zavr5ena

ili zapoðela u 2019. godini:

zavrSetak radova na izgradnji Fazet. novog Tagreb Deep kontejnerskog terminala i

postupak koncesioniranja Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala.

Najveéa i najvaänija kapitalna investicija u okviru Rijeka Gateway projekta bila je izgradnja

Faze 1. novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Radovi na izgradnji Faze 1.

terminala zavrSeni su 23. svibnja 2019. godine, a time je zavr5en investicijski ciklus financiran

zajmom Svjetske banke kroz Rijeka Gateway projekt. Ovaj sloZeni isveobuhvatni projekt Luðke

uprave Rijeka osigurao je investiciju od 186,6 milijuna eura u rijeðki luðki sustav od ðega je

investicija u Fazu 1. Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala iznosila 112,5 milijuna EUR-a

i obuhvaéala je izgradnju obalnog zida u duËini od 400 metara sa zaobaljem.

Zavröetkom Rijeka Gateway projekta zakljuðen je jedan i zapoðet novi snaZan investicijski ciklus

koji óe se realizirati u kratkom vremenskom roku. Dio infrastrukturnih projekata zavrËava veé

ove godine, a drugi dio biti ée realiziran u naredne dvije godine. Po vaãnosti za luðki sustav i

veliðini investicije izdvaja se postupak koncesioniranja isedam velikih infrastrukturnih

projekata Luðke uprave Rijeka koji se sufinanciraju iz lnstrumenta za povezivanje Europe

(Connecting Europe Facility - CEF).

Nakon niza predradnji i pripremnih aktivnosti u 2018. godini, medunarodni postupak za odabir

koncesionara zaZagreb Deep Sea kontejnerski terminal je sluËbeno zapoëeo 4. oiujka 2019.

godine kada je u EOJN objavljen poziv za dostavu Zahtjeva za sudjelovanje u postupku. Prvi

krug natjeðaja je zavrSen krajem lipnja proile godine i formirana je ,,short" lista kandidata.

Drugi krug natjeðaja je zapoðeo L. srpnja 2019. godine, objavljena je dokumentacija za

nadmetanje i otvorena Data Room za kandidate sa ,,short" liste. U razdoblju srpanj - studeni

2019. godine je voden natjecateljski dijalog u kojem je kandidatima omoguéeno postavljanje

pitanja i komentara.

lnteres za koncesiju su iskazale kompanije svjetskog znaðaja ipoznati terminal operatori, a

potpis ugovora s buduéim koncesionarom se oðekuje u prvom dijelu 2020. godine. Nakon

potpisivanja ugovora o koncesiji, koncesionar ima obvezu investirati u infrastrukturu,

suprastrukturu, kontejnerske mostove i drugu terminalsku opremu na Zagreb Deep Sea

kontejnerskom termina lu.

L7

LLJOKA L,IPRAVA RIJEKAPORT OF RIJEKA AUTHORITY


lstovremeno, Luðka uprava Rijeka provodi realizaciju sedam velikih infrastrukturnih projekata

koji se sufinanciraju sredstvima EU iz lnstrumenta za povezivanje Europe. Ukupna vrijednostprojekata iznosi 133 milijuna EUR-a i rasporedeni su u svim luðkim bazenima. Svi projekti su u

visokojfazi realizacije, veéina ih se odnosina modernizaciju i izgradnju luðke infrastrukture:od

izgradnje novih intermodalnih terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica i na Zagreb

Deep Sea kontejnerskom terminalu, rekonstrukcije i izgradnje operativnih obala i äeljezniõke

infrastrukture u rijeðkoj luci do uvodenja novog informatiðkog sustava luðke zajednice - Port

Community System (PCS). Na ðetiri projekta je u tijeku izvodenje radova, a za tri projekta je u

tijeku postupak javne nabave za odabir izvodaða radova. Dio projekata se realizira u suradnjisHZ lnfrastrukturom, dio s koncesionarima, a dio realizira Luðka uprava Rijeka samostalno.

Snaga rijeðkog luðkog sustava ovisi o ulaganjima u luku, u ieljeznicu iceste, te opóenito u sve

povezane djelatnosti. Rijeka ima status ,,core port" na Mediteranskom koridoru europske

osnovne TEN-T mreãe. Ulaganja u luöku infrastrukturu danas prate ulaganja u ieljeznicu na

rijeëkom prometnom pravcu, odnosno hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora TEN-T. Na

dionici Dugo Selo - Kriievci u tijeku je rekonstrukcija pruge i izgradnja drugog kolosjeka.

Vrijednost radova iznosi 196,9 milijuna EUR-a. Za dionicu KriZevci - drZavna granica s

Republikom Madarskom u tijeku je javno nadmetanje i odabir izvodaða radova. Vrijednost

radova iznosi 297,L milijun EUR-a. Krajem pro5le godine osigurana su EU sredstva za

rekonstrukciju postojeóeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac.

Radise o dionici pruge od 44km, a vrijednost projekta iznosi 322 milijuna EUR-a. Na rijeðkom

prometnom pravcu vrijednost radova na rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosjeka pruge

trenutno iznosi1,138 milijardiEUR-a. Za dionice Karlovac-OËtarije, Oðtarije-5krljevo idionicuSkrll¡evo - Rijeka -Jurdani u tijeku je izrada projektne dokumentacije i radi se investiciji od oko

1,4 milijarde EUR-a. Cilj projekata je uspostaviti dvokolosijeðnu ãeljezniðku prugu visoke

uðinkovitosti na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora TEN-T.

Zavr3etak koncesioniranja i uvodenje medunarodnog koncesionara/invest¡tora u rijeëki luëki

sustav, veliki luëki infrastrukturni projekti ðija je realizacija u tijeku i projekti na ieljeznici kao

cjelina, osiguravaju sve preduvjete za novu snaËnu poziciju rijeðke luke u europskom luËkom

sustavu, a izmedu ostalog i preduvjete za njeno pozicioniranje u jako i moderno

intermodalno srediSte na Sjevernom Jadranu. Ovaj investicijski ciklus ée temeljito izmijeniti

rijeëki luöki sustav, osigurati dugoroðne pozitivne uëinke na rijeëku luku, lokalnu zajednicu,

na cijeli rijeõki prometni pravac i sve njegove sudionike, na prometn¡ sustav Republike

Hrvatske i nacionalno gospodarstvo u cjelini.

1_8


Rijeka, Sijeõanj 2020.

Pored razvoja luðkog podruðja u segmentu teretnog prometa, Luðka uprava Rijeka je tijekom

2019. godine pokrenula seriju projekataza razvoj kapaciteta rijeðke luke u putniðkom prometu.

U tu grupu pripada investicija u dva nova plutajuéa pontona za prihvat brodova na kruänim

putovanjima i opóenito za prihvat brodova veéeg gaza u Bazenu Rijeka, zatim priprema

projekta nove putniðke obale tzv. ,,Vanjski vez za putniðke brodove u sklopu putniðkog

terminala" i Siri projekt za uredenje cijelog luðkog podruðja u centru grada i razvoj

putniðke/nautiðke luke u Rijeci. Projekt ukljuðuje razvoj Porto Baroi-a u nautiðku marinu koji

zajedniðki realiziraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Rijeka i Luðka uprava

Rijeka. Podruðje je pro5le godine dobilo status luke nautiðkog turizma, izmjenama i dopunama

Prostornog plana i Generalnog urbanistiökog plana Grada Rijeke su utvrdeni uvjeti uredenja

marine, a koncesija za nautiðku marinu Porto BaroS biti ée raspisana tijekom ove godine.

Realizacijom projekata, cijeli luðki prostor u srediðtu Rijeke biti óe u funkciji putniðke/nautiðke

luke i potaknuti razvoj prateóih sadrZaja i malih tvrtki, te osigurati nova zapoËljavanja i druge

koristi za lokalnu zajednicu, a kao cjelina pridonijetituristiðkom razvoju grada Rijeke.

1_9

Documents

REPUBLIKA HRVATSKA...banana, agruma i ostalog voóa i dozrijevanje banana na podgradnji i nadgradnji oznaöeno u Popisu objekata podgradnje i nadgradnje brojem 5.; 6. ukrcaj, iskrcaj,