REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

Nacrt zakona br.:___

KONACNI PRIJEDLOG ZAKONA O ŠUMAMA

Zagreb, lipanj 2005.

Prijedlog

2

KONACNI PRIJEDLOG ZAKONA O ŠUMAMA

I. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim Zakonom ureduje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje sa šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na nacelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.

Clanak 2.

(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. (2) Šume i šumska zemljišta zašticuju se i koriste na nacin odreden ovim Zakonom i posebnim propisima.

Clanak 3.

(1) Šume i šumska zemljišta specificno su prirodno bogatstvo te s opcekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban nacin upravljanja i gospodarenja. (2) Opcekorisne funkcije šuma jesu:

- zaštita tla od erozije vodom i vjetrom; - uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te sprecavanje bujica i visokih vodnih valova; - procišcavanje voda procjedivanjem kroz šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta

pitkom vodom; - povoljni utjecaja na klimu i poljodjelsku djelatnost; - procišcavanje onecišcenoga zraka; - utjecaj na ljepotu krajobraza; - stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje; - osiguranje prostora za odmor i rekreaciju; - uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnoga i seoskog turizma; - ocuvanje genofonda šumskoga drveca i ostalih vrsta šumske biocenoze; - ocuvanjae biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza; - podržavanje opce i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitoga krajobraza; - ublažavanje ucinka „staklenika atmosfere“ vezivanjem ugljika te obogacivanja okoliša kisikom; - opca zaštite i unaprjedivanje covjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkoga

kapitala velike vrijednosti te - znacenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

Clanak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona, šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvecem u obliku sastojine na površini vecoj od 10 ari. (2) Šumom se smatraju i: šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume; šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena podrucja unutar šume; šume u zašticenim podrucjima prema posebnom propisu; šume od posebnog ekološkoga, znanstvenoga, povijesnog ili

3

duhovnog interesa; vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveca površine vece od 10 ari i širine vece od 20 m. (3) Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskoga drveca na površini do 10 ari, šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje nisu sastavni dio šume, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveca površine manje od 10 ari i širine manje od 20 m, drvoredi i parkovi u naseljenim mjestima. (4) Šumskim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je radi svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predvideno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. (5) U slucaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište obraslo šumskim drvecem šumom, odnosno smatra li se neko zemljište šumskim zemljištem odlucuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Clanak 5.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju slijedeca znacenja: 1. biološka raznolikost sveukupnost je svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sustava i ekoloških kompleksa; ukljucuje raznolikost unutar vrsta, izmedu vrsta te izmedu ekoloških sustava. 2. certifikacija šuma postupak je u kojem treca neovisna strana ispituje postiže li gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvrdenu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu. Šumarski certifikat pisan je dokument kojim treca neovisna strana potvrduje da imatelj potvrde svojim šumama gospodari u skladu s nacelima održivosti. 3. cista sjeca jest sjeca svih ili gotovo svih stabala u nepomladenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog uredenja predvidena za promjenu namjene šumskoga zemljišta i na površini kojoj je kraci razmak izmedu dva kraja preostale sastojine veci od prosjecne visine stabala u sastojini. 4. divljac su posebnim zakonom odredene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi. 5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije jest samostalna i neovisna strukovna organizacija koja cuva ugled, cast i prava ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije (svojih clanova), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promice, zastupa i uskladuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. 6. izvoditelj šumarskih radova jest fizicka ili pravna osoba koja je registrirana za izvodenje šumarskih radova te je u postupku licenciranja potvrdena kao kvalificirana i poslovno sposobna za njihovo izvodenje. 7. krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od covjeka stvorenih krajobraznih sastavnica (bioloških, ekoloških, geoloških, geomorfoloških i kulturnih vrijednosti). 8. krcenje šuma jest cista sjeca šuma radi prenamjene šuma i šumskih zemljišta drugoj kulturi odnosno za namjene sukladno dokumentima prostornog uredenja. 9. krš je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim znacajkama, u kojem je podzemno vodno otjecanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski (škrape, ponikve, uvale polje u kršu i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatima, evaporiranim ili gipsanim stijenama. 10. licenciranje izvoditelja šumarskih radova jest postupak u kojem od države ovlaštena institucija u posebnomu postupku potvrduje da pristupnik ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga cine strucno kvalificiranim i poslovno sposobnim za izvodenje radova u šumarstvu, a za što mu se izdaje strukovna licenca. 11. Nacionalna inventura šumskih resursa jest višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima. 12. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta jest svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta radi stjecanja imovinske ili druge koristi. 13. njega šuma je skup mjera, poslova i aktivnosti u gospodarskim sastojinama i kulturama koji obuhvacaju sve radove u svezi s tlom i sastojinom od njezina osnivanja do njezine sjecive zrelosti.

4

14. Osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom, Program gospodarenja šumama na kršu i Program šumoposjednika jesu temeljni planovi prema kojima se gospodari šumama i šumskim zemljištem odredene gospodarske jedinice. 15. održivo gospodarenje jest temeljno nacelo planiranja i gospodarenja šumama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnoteža izmedu sveukupne proizvodnje biomase i opcih koristi od šuma te sveukupnoga korištenja, na nacin da se korištenjem dijela biomase održava trajna proizvodnja svih koristi od šume, s obzirom na to da je šuma obnovljivi prirodni resurs. 16. podrucje provenijencije jest izvorno podrijetlo potomstva jedne lokalno adaptirane populacije. 17. pošumljavanje jest osnivanje sastojina sadnjom šumskoga drveca ili sjetvom sjemena šumskoga drveca. 18. preborna šuma jest niz raznodobnih (prebornih) sastojina s uspostavljenom pravilnom dinamikom prebornih sjeca temeljenih na ophodnjici. 19. pustošenje šuma jest svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se trajno remeti gospodarenje šumama. 20. regularna šuma jest niz jednodobnih sastojina u kojemu su zastupljeni svi razvojni stadiji sastojine u podjednakom omjeru. 21. sastojina je dio šume koji je po sastavu i strukturi podjednak, a razlikuje se od ostalih dijelova šume po jednom ili više bitnih obilježja. 22. stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, odredena zemljopisnim i abiotickim svojstvima; sva staništa iste vrste cine jedan stanišni tip. 23. šume šumoposjednika jesu šume koje su u vlasništvu i/ili posjedu drugih pravnih i fizickih osoba, a nisu u vlasništvu Republike Hrvatske. 24. šumoposjednik jest pravna ili fizicka osoba - vlasnik i/ili posjednik šume, osim Republike Hrvatske i Trgovackog društva koje gospodari šumama u vlasništvu Republike Hrvatske. 25. šumska infrastruktura jesu šumske prometnice (šumske ceste, vlake i stalne žicare) i drugi objekti u šumama, namijenjeni prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma. 26. šumski požar jest požar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na drugomu zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem. 27. šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskoga zemljišta, ukljucujuci: a) šumsko drvece i grmlje te sve njihove dijelove; b) biomasu ukupne šumske vegetacije; c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje; d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijece, ljekovito, aromaticno i jestivo bilje, druge biljke i njihove dijelove; e) gljive; f) med, smolu; g) listinac, travnati ili pašnjacki prekrivac; h) divljac i ostale životinje koje žive u šumi, te i) treset i humus. 28. šumskogospodarsko podrucje jest funkcionalna cjelina za koju se kao cilj utvrduje održivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja šuma i šumskih zemljišta bez obzira na vlasništvo, a dijeli se na gospodarske jedinice. 29. šumske kulture i plantaže u širemu znacenju obuhvacaju sve umjetno osnovane nasade šumskoga drveca. 30.zaštita šuma jest skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja. 31. zavicajna vrsta (autohtona vrsta) jest vrsta koja prirodno obitava u odredenom ekološkom sustavu nekog podrucja. 32. zašticeno podrucje jest podrucje zašticeno na temelju propisa o zaštiti prirode.

Clanak 6.

Interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima ostvaruje se:

5

1. provodenjem mjera u gospodarenju šumama kojima se, uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma na nacin i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima;

2. u zaštiti šuma i šumskih zemljišta te zaštiti i ocuvanju opcekorisnih funkcija šuma i biološke raznolikosti (cuvanje šuma, zaštita šuma od bolesti i štetocina, od požara, izgradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu, utvrdivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na nacin i pod uvjetima propisanim zakonom;

3. odobravanjem šumskogospodarske osnove podrucja Republike Hrvatske (u daljem tekstu: šumskogospodarska osnova podrucja), osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama (u daljnjem tekstu: osnova gospodarenja) i programa za gospodarenje šumama (u daljnjem tekstu: program gospodarenja);

4. utvrdivanjem interesa Republike Hrvatske kod izdvajanja šuma i šumskih zemljišta iz šumskogospodarskoga podrucja;

5. donošenjem Nacionalnoga šumarskog programa; 6. nadzorom nad provodenjem šumskogospodarskih planova i nad korištenjem nedrvnih

šumskih proizvoda; 7. osiguravanjem sredstava za obnovu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem i elementarnim

nepogodama te za zaštitu šuma; 8. razminiranjem šuma i šumskih zemljišta; 9. sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru Trgovackoga društva kojem je povjereno gospodarenje

šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske; 10. dugorocnim nadzorom nad stanjem šuma s ciljem:

a. povecanja znanja o stanju šuma i šumskoga zemljišta te odnosa izmedu njihova stanja i prirodnih i antropogenih cimbenika ugroženosti;

b. procjene utjecaja klimatskih promjena na šume i šumsko zemljište, ukljucujuci utjecaj na njihovu biološku raznolikost;

c. identificiranja kljucnih strukturnih i funkcionalnih elemenata ekološkoga sustava koji ce se koristiti za procjenu stanja biološke raznolikosti u šumama te za zaštitu njezinih funkcija, uvažavajuci postojece pokazatelje.

II. GOSPODARENJE ŠUMAMA

Clanak 7.

(1) Gospodarenje šumama obuhvaca uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i/ili šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. (2) Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu:

1. održavanje i odgovarajuce poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika;

2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava; 3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume; 4. održavanje, ocuvanje i odgovarajuce poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom

ekosustavu; 5. održavanje i odgovarajuce poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom

(posebno tla i vode); 6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.

Clanak 8.

6

(1) „Hrvatske šume“ d.o.o. (u daljnjem tekstu: Trgovacko društvo) te druge pravne i fizicke osobe koje gospodare šumom i šumskim zemljištem dužne su održavati i unapredivati biološku i krajobraznu raznolikost te skrbiti o zaštiti šumskoga ekosustava na ovaj nacin:

- održavati prirodni sastav šume i podržavati zavicajne vrste; - težiti produženju ophodnje gospodarski važnijih vrsta drveca gdje za to postoje uvjeti i potreba; - smještajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zaštitu i obnovu prirodnih šuma, a ne

povecavati pritisak na njih; - odabir vrsta za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na temelju opce

prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajuci prednost zavicajnim vrstama i lokalnoj provenijenciji;

- koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete utjecaj kojih je na ekosustav, geneticki integritet zavicajnih vrsta i lokalnu provenijenciju strucno procijenjen i kojih se negativni utjecaj može izbjeci ili umanjiti;

- izbjegavati sjecu zašticenih, rijetkih i ugroženih vrsta drveca, šumskih vockarica i ostalih vrsta s bobicastim plodovima te ih štititi i unositi prilikom obnove šume;

- voditi skrb o drugim vrstama u ekosustavu koje su vezane uz suha i trula stabla, odnosno prilikom sjece ostavljati potreban broj starih dubova, šupljih i trulih stabala, u takvom rasporedu i broju kako bi se ocuvala biološka raznolikost;

- podržavati tradicionalni sustav gospodarenja na odgovarajucim staništima koji oblikuje vrijedan ekosustav, kada je to ekonomski provedivo;

- u šumama koje su ugrožene sušenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa;

- njegu i sjecu šuma provoditi na nacin kojim se ne uzrokuju trajne štete ekosustava te poduzimati mjere za poboljšanje i održanje biološke raznolikosti;

- vrstu i nacin korištenja sredstava pri uzgoju, iskorištavanju i zaštiti šuma prilagoditi posebnostima staništa i vrsta;

- uzgoj, iskorištavanje i zaštitu šuma te gradnju i održavanje šumske infrastrukture prilagoditi zaštiti tla i voda u smislu izbjegavanja štetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te slobodno kretanje površinskih i podzemnih voda.

(2) Infrastrukturu u šumskim ekosustavima treba projektirati na nacin koji je najmanje štetan za šumsko stanište vodeci brigu o posebnim geološkim, vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijednostima, a posebno o ekološkim, vrijednim dijelovima ekosustava utvrdenim posebnim propisima (dijelovi ekološke mreže, staništa i selidbeni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroženih vrsta).

Clanak 9. Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz clanka 7. ovoga Zakona te uvažavanja opceg interesa u gospodarenju šumama, svi vlasnici i posjednici šuma dužni su: - gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima; - dopustiti neometan pristup šumi osobama ovlaštenim za obavljanje nadzora nad gospodarenjem

šumama, - dopustiti provedbu propisanih motrenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa,

sakupljanja podataka sukladno medunarodnim obvezama te znanstvenih istraživanja.

Clanak 10.

Trgovacko društvo, fizicke osobe koje gospodare šumom i šumskim zemljištem te pravne osobe koje koriste šumu i/ili šumsko zemljište dužne su pošumiti paljevine, površine na kojima nije uspjelo pomladivanje i površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna cista sjeca ili krcenje u roku koji odredi županijska skupština, odnosno Skupština Grada Zagreba, ako taj rok nije utvrden

7

šumskogospodarskom osnovom podrucja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programom gospodarenja šumama na kršu.

Clanak 11.

Ukoliko Trgovacko društvo i druge pravne i fizicke osobe koje gospodare šumom i šumskim zemljištem, te pravne osobe koje koriste šumu i/ili šumsko zemljište ne izvrše mjere naredene na osnovi ovoga Zakona i na osnovi njega donesenih propisa, kao i temeljem posebnih propisa, ove ce mjere provesti tijelo koji ih je naredilo ili pravna osoba koju ono ovlasti, na trošak šumoposjednika, odnosno Trgovackoga društva ili pravne osobe koja koristi šumu i šumsko zemljište, a bila je dužna izvršiti naredene mjere.

Clanak 12.

(1) Fizicke osobe mogu se kretati šumom i/ili šumskim zemljištem kao posjetitelji šuma, ako nije drugacije odredeno ovim Zakonom ili drugim propisom. (2) Posjetom šumi i/ili šumskom zemljištu smatra se šetnja i ostali oblici gradanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi. (3) Posjetitelji šuma i/ili šumskog zemljišta preuzimaju sve rizike kojima su izloženi prilikom kretanja šumom i/ili šumskim zemljištem. (4) Trgovacko društvo i šumoposjednici nisu dužni poduzimati posebne mjere opreza prema posjetite ljima šuma niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepažnjom prilikom obavljanja redovne djelatnosti gospodarenja šumom.

Clanak 13.

(1) Šume se razvrstavaju na kontinentalne šume i šume na kršu. (2) Regularne šume i preborne šume u kojima je naglašena gospodarska funkcija svrstavaju se u kontinentalne šume. (3) Degradirane šume s izraženim opcekorisnim funkcijama na podrucju visokoga krša i šume primorskoga krša svrstavaju se u šume na kršu.

Clanak 14.

(1) Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. (2) Gospodarske šume uz ocuvanje i unapredenje njihovih opcekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda. (3) Zaštitne šume prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine. (4) Šume s posebnom namjenom jesu:

1. šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskoga sjemena; 2. šume unutar zašticenih podrucja ili prirodnih vrijednosti zašticene na temelju propisa o zaštiti

prirode;

8

3. šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane Republike Hrvatske te potrebama utvrdenim posebnim propisima.

Clanak 15. (1) S ciljem osiguranja jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se šumskogospodarsko podrucje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko podrucje). (2) Šume i šumska zemljišta obuhvacena šumskogospodarskim podrucjem navedena su u Popisu šuma i/ili šumskih zemljišta. (3) Popis šuma i šumskih zemljišta utvrduje ministar nadležan za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar), a objavljuje se u Narodnim novinama. (4) Ministarstvo vodi evidenciju o stanju i promjenama površina šumskogospodarskoga podrucja na osnovi godišnjih izvješca koja dostavljaju uredi državne uprave u županijama, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva do 31. sijecnja za proteklu godinu.

Clanak 16.

(1) Šumskogospodarsko podrucje dijeli se na gospodarske jedinice. (2) Gospodarska jedinica dio je šumskogospodarskoga podrucja koja je, u pravilu, prilagodena konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, a obuhvaca jedan ili više šumskih predjela. (3) Za gospodarsku jedinicu, kao zaokruženu gospodarsku cjelinu, posebno se izraduje šumskogospodarski plan. (4) Gospodarska jedinica dijeli se na odjele i odsjeke.

Clanak 17.

(1) Šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari Trgovacko društvo. (2) Pojedine šume i šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga clanka mogu iznimno koristiti tijela državne uprave i pravne osobe ciji je osnivac Republika Hrvatska, na nacin i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima, uz prethodno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Clanak 18.

(1) Trgovacko društvo je u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Sjedište Trgovackoga društva je u Zagrebu. (3) Model organizacije, djelatnosti i nacin poslovanja Trgovackoga društva utvrdeni su aktom o osnivanju i statutom, sukladno posebnomu propisu. (4) Upravu društva – direktora Trgovackoga društva imenuje Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od cetiri godine.

9

(5) Ostvarena konsolidirana dobit Trgovackoga društva rasporeduje se tako da:

- 50 % sredstava pripada Trgovackome društvu, - 25 % sredstava uplacuje se u Državni proracun Republike Hrvatske, - 25 % sredstava uplacuje se u proracune jedinica lokalne samouprave.

(6) Sredstva dobiti iz stavka 5. podstavka prvog ovoga clanka rasporeduju se na organizacijske jedinice Trgovackoga društva, sukladno njihovome doprinosu u ostvarivanju konsolidirane dobiti Trgovackoga društva. (7) Nacin raspodjele sredstava iz stavka 5. podstavka treceg ovoga clanka propisat ce ministar.

III. PLANIRANJE U ŠUMARSTVU 1. Nacionalni šumarski program

Clanak 19.

(1) Nacionalnim šumarskim programom utvrduje se politika te uvjeti za gospodarenje šuma s obzirom na njihovu višenamjensku uporabu. Njegov sastavni dio jesu planiranje politike, provedbe, pracenja i procjena na nacionalnoj razini s ciljem daljnjeg unaprjedenja održivoga gospodarenja šumama te posebno uspostavljanje i ocuvanje prirodnih odnosa medu vrstama i unapredivanje njihovih prirodnih staništa. (2) Za kvalitetno planiranje u šumarstvu provodit ce se nacionalna inventura šumskih resursa kojom ce se prikupljati informacije o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvopreradivacke industrije te za potrebe državnih i medunarodnih organizacija. (3) Sadržaj i nacin provodenja nacionalne inventure šumskih resursa propisat ce ministar. (4) Dokument iz stavka 1. donosi Hrvatski sabor. 2. Šumskogospodarski planovi

Clanak 20.

(1) Šumskogospodarski planovi utvrduju uvjete za skladno korištenje šuma i/ili šumskoga zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, moguci stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom. (2) Šumskogospodarski planovi jesu:

- šumskogospodarska osnova podrucja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova podrucja); - osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama (u daljnjem tekstu: osnova gospodarenja); - programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu (u daljnjem tekstu: programi

gospodarenja); - programi za gospodarenje šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba (u daljnjem tekstu:

programi gospodarenja šumoposjednika); - programi obnove i zaštite šuma u posebno ugroženom podrucju (u daljnjem tekstu: programi

obnove i zaštite);

10

- programi za upravljanje šumama posebne namjene; - godišnji planovi gospodarenja šumama (u daljnjem tekstu: godišnji planovi); - operativni godišnji planovi.

(3) Postupak odobrenja i sadržaj šumskogospodarskih planova javan je. (4) Programi gospodarenja šumoposjednika izraduju se uz sudjelovanje vlasnika i/ili posjednika šume, odnosno njihovih zastupnika. (5) Šumskogospodarski planovi nakon isteka valjanosti trajno se pohranjuju. (6) Sadržaj te nacin izrade i postupak odobrenja šumskogospodarskih planova propisat ce ministar.

Clanak 21.

(1) Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom podrucju gospodari se na temelju Osnove podrucja. (2) U Osnovi podrucja mora biti utvrdena ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povecanje šumske proizvodnje. (3) Osnove gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina (I. polurazdoblje), orijentacijski za daljnjih 10 godina (II. polurazdoblje) i za iducih 20 godina ( gospodarsko razdoblje). (4) Programi gospodarenja odobravaju se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljnjih 10 godina. (5) Osnove gospodarenja i programi gospodarenja trebaju biti uskladeni s Osnovom podrucja. (6) Osnova podrucja, osnove gospodarenja i programi gospodarenja obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina. (7) Ukoliko se tijekom provedbe šumskogospodarskih planova ustanovi da su se bitno izmijenile cinjenice i okolnosti na kojima se temelje njihove odredbe, mora se izraditi njihova izvanredna revizija na nacin i po postupku koji je propisan za njihovo odobrenje.

Clanak 22.

(1) Šumskogospodarske planove, njihovu obnovu ili reviziju odobrava Ministarstvo, i to za šume u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog Trgovackoga društva, a za šume šumoposjednika na prijedlog Šumarske savjetodavne službe. (2) Osnova podrucja odobrava se na temelju mišljenja strucnoga povjerenstva o njezinoj uskladenosti s Nacionalnim šumarskim programom i prostornim planovima županija, a za dio Osnove podrucja koji se odnosi na šume s posebnom namjenom, uz mišljenje tijela državne uprave koja ih koriste. (3) Osnove i programi gospodarenja odobravaju se na temelju mišljenja strucnoga povjerenstva o njihovoj uskladenosti s Osnovom podrucja i odredbama ovoga Zakona. (4) Strucno povjerenstvo iz stavka 2. ovog clanka osniva ministar, a clanove imenuje iz reda šumarskih strucnjaka i predstavnika ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prostorno planiranje i predstavnika ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, a za strucno povjerenstvo iz stavka 3. iz reda šumarskih strucnjaka.

11

(5) Trgovacko društvo i Šumarska savjetodavna služba dužni su izradivati šumskogospodarske planove i redovito ih obnavljati ili revidirati. (6) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova za šume u vlasništvu Republike Hrvatske i troškovi rada strucnog povjerenstva iz stavka 3. ovoga clanka terete Trgovacko društvo, a troškovi izrade, obnove ili revizije programa gospodarenja šumoposjednika i troškovi rada strucnog povjerenstva iz stavka 3. ovoga clanka terete Šumarsku savjetodavnu službu. (7) Trgovacko društvo i Šumarska savjetodavna služba dužni su voditi propisane evidencije za osnove, odnosno programe gospodarenja.

Clanak 23.

(1) Osnova podrucja, osnova, odnosno program gospodarenja temelji su za donošenje operativnih godišnjih planova. (2) Trgovacko društvo dužno je najkasnije do 31. prosinca tekuce godine donijeti operativni godišnji plan gospodarenja za iducu godinu.

IV. ZAŠTITNE ŠUME I ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM

Clanak 24.

(1) Nacin gospodarenja i obnove zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom propisuje se Osnovom podrucja i programima za gospodarenja šumama posebne namjene, u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene i na nacin odreden aktom o njihovome proglašenju. (2) Nacin gospodarenja i upravljanje šumama u zašticenim podrucjima i na podrucju ekološke mreže propisuje se Osnovom podrucja i programom mjera za ocuvanje i zaštitu šumskog ekosustava u zašticenom podrucju i podrucju ekološke mreže sukladno posebnomu propisu.

Clanak 25. (1) Prije donošenja akta o proglašenju gospodarske šume zaštitnom ili šumom posebne namjene, tijelo koje je proglašava zaštitnom ili šumom posebne namjene, dužno je pribaviti suglasnost vlasnika šuma s mjerama koje ogranicavaju njegova vlasnicka prava nad šumom. (2) Šumu proglašava zaštitnom šumom županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba. (3) Ako se šuma iz stavka 2. ovoga clanka prostire na podrucju dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba, akt o proglašenju šume zaštitnom šumom donose odnosne županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba sporazumno. (4) Šumu s posebnom namjenom za proizvodnju šumskoga sjemena proglašava Ministarstvo na prijedlog zainteresiranih pravnih i fizickih osoba, nakon pribavljenoga strucnog mišljenja instituta za šumarstvo. (5) Šume s posebnom namjenom za znanstvena istraživanja i nastavu proglašava Ministarstvo, na prijedlog zainteresiranih znanstvenih organizacija, odnosno drugih pravnih osoba. (6) Šumu s posebnom namjenom za potrebe obrane Republike Hrvatske proglašava Vlada Republike Hrvatske (u daljem tekstu Vlada), na prijedlog Ministarstva obrane.

12

Upravljanje šumama u posebno zašticenim podrucjima

Clanak 26.

(1) Za šume i šumska zemljišta koje se nalaze u zašticenim podrucjima u kategorijama park prirode, regionalni park, zašticeni krajolici i park-šume izraduju se šumskogospodarski planovi koje provodi Trgovacko društvo, odnosno šumoposjednici, a pravna osoba koja je nadležna za upravljanje zašticenim podrucjem i Trgovacko društvo zajednicki provode program mjera za upravljanje šumskim ekosustavom. (2) Program mjera za šume i šumska zemljišta na zašticenom podrucju iz stavka 1. ovoga clanka utvrduju i donose Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode, nakon pribavljenoga mišljenja Trgovackog društva i pravne osobe nadležne za upravljanje zašticenim podrucjem. (3) Šumama i šumskim zemljištima koje se nalaze u zašticenim podrucjima u kategorijama nacionalnoga parka, strogoga rezervata, posebnoga rezervata, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture, pravna osoba nadležna za upravljanje zašticenim podrucjem izraduje i provodi program ocuvanja i zaštite šuma koji se izraduje po posebnim mjerilima utvrdenim propisom za uredivanje šuma, kojeg donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu prirode. Lovnogospodarski planovi

Clanak 27.

(1) Šumskogospodarskim planovima utvrduju se vrste i broj divljaci koja se može uzgajati u šumi, uvažavajuci zakonitosti prirodnog sklada izmedu divljaci i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i medunarodnih ugovora. (2) Lovnogospodarske osnove moraju biti uskladene s planovima iz stavka 1. ovoga clanka.

V. BIOLOŠKA OBNOVA ŠUMA

Clanak 28.

Biološka obnova šuma u smislu ovoga Zakona jest:

1. priprema staništa za prirodno pomladivanje sastojina predvidenih za prirodnu obnovu; 2. popunjavanje, njega i cišcenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjacama do dvadesete

godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listaca i panjaca do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjacama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimicno gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe;

3. prorjedivanje sastojina do starosti trecine odredene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja;

4. pošumljavanje sjecina nakon cistih sjeca; 5. sanacija paljevina; 6. resurekcija degradiranih sastojina i prevodenje u viši uzgojni oblik; 7. cuvanje šuma; 8. odabiranje i obilježavanje stabala za sjecu (u daljnjem tekstu: doznaka stabala) i obavljanje

nadzora u izvršenju radova iz tocke 2. ovog clanka; 9. izrada Osnove podrucja, osnove gospodarenja, odnosno programa gospodarenja te njihove

revizije i obnove; 10. rekonstrukcija i konverzija šuma panjaca, makija, šikara i šibljaka; 11. pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastucih vrsta drveca na novim površinama;

13

12. priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura; 13. zaštita od štetnih organizama i požara; 14. kupnja šuma, odnosno šumskih zemljišta; 15. sanacija i obnova šuma oštecenih kalamitetima i ratnim djelovanjima te 16. projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture.

Clanak 29.

(1) Trgovacko društvo i šumoposjednici dužni su provoditi biološku obnovu šuma te gospodariti šumom i šumskim zemljištem na nacin propisan ovim Zakonom. (2) Pravna osoba koja koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zašticenoga podrucja, dužna je osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa mjera za upravljanje ili korištenje sukladno sadržaju i obujmu mjera.

VI. KORIŠTENJE ŠUMA, ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I ŠUMSKIH PROIZVODA

Clanak 30.

(1) U šumi se mogu sjeci samo doznacena stabla. (2) Doznaku stabala u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja Trgovacko društvo. (3) U šumama šumoposjednika doznaku stabala obavlja Šumarska savjetodavna služba ili osoba koja posjeduje odgovarajucu licencu Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljem tekstu: Šumarska komora). (4) Doznaku stabala iz stavka 2. i 3. ovoga clanka može obavljati osoba sa završenim šumarskim fakultetom šumarskoga smjera. (5) Doznaka stabala u šumama šumoposjednika, osim nužne doznake stabala za uzgojne, odnosno sanitarne sjece ne može se obavljati ako nije odobren program gospodarenja šumoposjednika. (6) Opseg nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika za koje nije odobren program gospodarenja šumoposjednika, odobrava Ministarstvo na prijedlog Šumarske savjetodavne službe. (7) Uvjete i mjerila za opseg nužne doznake propisat ce ministar.

Clanak 31.

(1) Drvo posjeceno u šumi i izvan šume te ostali šumski proizvodi mogu se transportirati izvan šume samo ako su obilježeni propisanom oznakom i ako je za iste izdana propisana popratnica. (2) Transport iz stavka 1. ovoga clanka obuhvaca: prijevoz, otpremu i pohranu drva i ostalih šumskih proizvoda. (3) Obilježbu drveta posjecenog u šumi u vlasništvu Republike Hrvatske ili izvan šume i ostalih šumskih proizvoda podr ijetlom iz šume u vlasništvu Republike Hrvatske te izdavanje popratnice obavlja Trgovacko društvo.

14

(4) Obilježbu drveta posjecenog u šumi šumoposjednika i ostalih šumskih proizvoda podrijetlom iz tih šuma te izdavanje popratnice obavlja Šumarska savjetodavna služba. (5) Uvjete i nacin doznake i obilježbe stabala i ostalih šumskih proizvoda, njihova prijevoza, otpreme i pohrane, kao i vrijeme sjece i šumski red propisuje ministar.

Clanak 32.

Ukoliko ovim Zakonom nije drukcije odredeno, zabranjeno je:

- pustošenje šuma, sjeca stabala ili njihovo oštecivanje; - cista sjeca šume, ako nije predvidena šumskogospodarskim planovima; - krcenje; - odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predvideno

šumskogospodarskim planovima; - pašarenje, brst i žirenje; - skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda; - odnošenje humusa, treseta i listinca; - smolarenje.

Clanak 33.

(1) Iznimno od odredaba clanka 32. ovoga Zakona, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskim planovima i posebnim propisima, Trgovacko društvo može u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske predvidjeti za svoje potrebe i za potrebe gradana uz naknadu sakupljanje šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa i smolarenje, a pašarenje i žirenje u šumama i na šumskim zemljištima, osim u prebornim šumama, plantažama i regularnim šumama za trajanja obnove i rasta mladika i kultura u prvomu dobnom razredu, uz obvezatno cuvanje stoke. (2) Trgovacko društvo utvrduje vrstu šumskih proizvoda, visinu naknade za sakupljanje te uvjete pod kojima ih gradani mogu sakupljati, kao i nacin korištenja šume za odmor i rekreaciju opcim aktom. (3) Opcim aktom iz stavka 2. ovoga clanka, u skladu sa šumskogospodarskim planom, Trgovacko društvo iznimno može predvidjeti odredene površine degradiranih šuma i šikara na kojima se može dopustiti brst pod uvjetima da takve površine cine cjelovit kompleks od najmanje 2 ha po grlu i uz obvezatno cuvanje stoke. (4) Opci akt iz stavka 2. ovoga clanka donosi Trgovacko društvo, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Clanak 34.

Šumoposjednik može u svojoj šumi pašariti te sakupljati i iznositi iz šume nedrvne šumske proizvode u skladu s programom gospodarenja šumoposjednika i/ili posebnim propisima.

Clanak 35.

(1) Krcenje, odnosno cista sjeca šume može se dozvoliti: - u svrhu promjene vrsta drveca, sastojinskih oblika šume; podizanja plantaža ili izgradnje

šumske infrastrukture, ukoliko to vec nije odredeno šumskogospodarskim planom; - ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj

kulturi, odnosno namjeni;

15

- ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje; - ako je to potrebno radi provedbe dokumenta prostornog uredenja, odnosno akata

donesenih na temelju tog dokumenta prema posebnome propisu; - ako je to potrebno radi gradenja gradevina koje se prema dokumentu prostornog uredenja,

odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan gradevinskoga podrucja bez akta iz alineje 4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavka prvog , drugog i treceg ovoga clanka izdaje Ministarstvo. (3) Dozvolu iz stavka 1. ovoga clanka izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva rješenjem u upravnome postupku na temelju važece gradevinske dozvole, ukoliko je krcenje i/ili cistu sjecu potrebno izvršiti za potrebe gradnje gradevina. (4) Zemljište na kojem je izvršeno krcenje, odnosno cista sjeca šume, mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena cista sjeca, odnosno krcenje. U protivnome, korisnik je dužan pošumiti zemljište u roku koji odredi ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva.

Clanak 36. Ukoliko je predvidena biološka sanacija šumskoga zemljišta nakon njegovog iskorištavanja u svrhe iz clanka 35. ovog Zakona, korisnik tog zemljišta mora prije sklapanja ugovora o korištenju za izvršenje sanacije osigurati jamstvo banke ili avaliranu mjenicu u visini troškova sanacije. Gradnja objekata u šumi

Clanak 37.

(1) U šumi i/ili na šumskome zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i/ili gradevine koje su planirane dokumentom prostornog uredenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga clanka, te spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata. (2) Dokumentom prostornog uredenja može se planirati da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade gradevine za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, vjerske i zdravstvene gradevine te podrucje , mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim dogadajima i osobama, ali samo ako to zbog tehnickih ili ekonomskih uvjeta nije moguce planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta. (3) U izradi dokumenata prostornog uredenja koje donosi jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave sudjeluje i ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva. (4) Strategija i Program prostornog uredenja Države, Prostorni plan županije i Grada Zagreba, Prostorni plan podrucja posebnih obilježja te Prostorni plan uredenja opcine i grada kojim su obuhvacene šume i/ili šumska zemljišta donosi se uz prethodno mišljenje Ministarstva, koje je mišljenje dužno dostaviti u roku od 60 dana. U slucaju da ne dostavi mišljenje u propisanome roku, smatrat ce se da je mišljenje dano. (5) U postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebne uvjete za izgradnju gradevina iz stavka 1. ovoga clanka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za šume u vlasništvu Republike Hrvatske utvrduje Trgovacko društvo, a za šume šumoposjednika Šumarska savjetodavna služba. (6) Iznimno od stavka 5. ovoga clanka, u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradevine za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uredenja i graditeljstva, posebne uvjete o utjecaju planiranoga zahvata na šumu utvrduje Ministarstvo na temelju prethodnoga mišljenja

16

Trgovackog društva za šume u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Šumarske savjetodavne službe za šume šumoposjednika

VII. ZAŠTITA ŠUMA

Clanak 38.

(1) Trgovacko društvo te pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske i šumoposjednici dužni su poduzimati mjere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda i štetnih organizama. (2) Trgovacko društvo mora nadzirati stanje šuma i pratiti njihovo zdravstveno stanje te poduzimati mjere za suzbijanje štetnih organizama, u skladu s propisima o biljnoj zaštiti. (3) U šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba pracenje zdravstvenoga stanja obavlja Šumarska savjetodavna služba, a naredivanje mjera za suzbijanje štetnih organizama Šumarski institut Jastrebarsko (u daljnjem tekstu: Institut).

Clanak 39.

(1) Radi provodenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad šumskim ekološkim sustavima, s obzirom na štetu izazvanu atmosferskim onecišcenjem i drugim cimbenicima koji utjecu na stanje šuma, Ministarstvo donosi program mjera za prikupljanje podataka i uspostavu registra oštecenosti šuma. (2) Nacin prikupljanja podataka, mrežu tocaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, vodenje registra te uvjete korištenja podataka propisuje ministar.

Clanka 40.

(1) Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, ucincima i prevenciji, u Ministarstvu ce se ustrojiti i voditi jedinstveni informacijski sustav i registar o šumskim požarima. (2) Trgovacko društvo i Šumarska savjetodavna služba dužni su prikupljati podatke o šumskim požarima te najkasnije u roku od 8 dana od dana izbijanja požara o tome izvijestiti Ministarstvo. (3) Ministarstvo ce prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga clanka na zahtjev dostavljati domacim i medunarodnim tijelima i institucijama. (4) Nacin prikupljanja podataka, vodenje registra šumskih požara te uvjete korištenja podataka propisuje ministar.

Clanak 41.

(1) Trgovacko društvo dužno je osigurati zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red. (2) Županijska skupština, odnosno Skupština Grada Zagreba propisuje koje se mjere zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, te za provodenje šumskog reda moraju poduzimati u šumama šumoposjednika.

17

Clanak 42.

(1) Radi ostvarivanja zaštite iz clanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, Trgovacko društvo dužno je osigurati izravno cuvanje šuma. (2) Cuvanje šuma može obavljati osoba koja ima najmanje srednju strucnu spremu šumarskoga smjera – lugar te ispunjava i druge uvjete odredene posebnim propisima. (3) Zadaci i nacin obavljanja poslova lugara, službenu odjecu i oznake te oblik i sadržaj iskaznice lugara propisuje ministar. (4) Ako lugar zatekne u šumi i/ili šumskome zemljištu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge šumske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je:

1. zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe; 2. pregledati osobu, njezinu prtljagu ili prijevozno sredstvo; 3. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene šumske proizvode i sredstva kojima je izvršeno

protupravno prisvajanje.

Clanak 43.

(1) U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj blizini šume ne smije se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje odgovarajucih mjera opreznosti koje odreduje Trgovacko društvo za šume i/ili šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a za šume i/ili šumsko zemljište šumoposjednika županijska skupština, odnosno Skupština Grada Zagreba. (2) Otvorenom vatrom, prema ovom Zakonu, smatra se vatra izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih prostorija s ložištem.

Clanak 44.

(1) Zabranjeno je u šumi i 200 metara od ruba šume podizati vapnare, poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem. (2) U šumi je zabranjeno odlagati otpad. (3) Trgovacko društvo, druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske i šumoposjednici dužni su otpad ukloniti iz šume, a nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila u šumu.

VIII. GRADNJA I ODRŽAVANJE ŠUMSKE INFRASTRUKTURE

Clanak 45. Šumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume.

Clanak 46.

18

(1) Šumsku infrastrukturu mogu koristiti i druge pravne i fizicke osobe pod uvjetima koje odredi Trgovacko društvo, odnosno šumoposjednici ugovorom s jedinicom lokalne samouprave podrucja na kojem se šumska infrastruktura nalazi. (2) U slucaju uporabe šumske prometnice za stjecanje prihoda, korisnici su dužni placati naknadu za njihovu uporabu Trgovackome društvu, odnosno šumoposjednicima. (3) Visinu naknade iz stavka 2. ovoga clanka za šume u vlasništvu Republike Hrvatske utvrduje opcim aktom Trgovacko društvo, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (4) Od placanja naknade iz stavka 2. ovog clanka izuzete su pravne osobe koje upravljaju zašticenim podrucjima. (5) Promet u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo po dopuštenju Trgovackoga društva i/ili šumoposjednika.

Clanak 47. (1) Planiranje, gradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehnickih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskoga tla, raslinja, divljaci i uz njihovu maksimalnu zaštitu. (2) Pri planiranju šumskih prometnica potrebno je prilagoditi se prirodnom okolišu te uvažavati turisticke, rekreativne i protupožarne potrebe. (3) Trgovacko društvo, pravne i fizicke osobe koje gospodare šumama dužni su prije planiranja, izgradnje i otvaranja novih šumskih prometnica za takve radove zatražiti dopuštenje središnjega tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša i zaštite prirode.

(4) Šumske prometnice moraju se graditi, održavati i koristiti tako da se:

- ne ugroze vodni izvori; - ne ugroze utvrdeni ekološki važni dijelovi šumskih ekosustava (dijelovi ekološke mreže,

staništa rijetkih i ugroženih vrsta, i dr.); - ne prouzroce erozijski procesi; - ne zaprijeci protok površinskih i podzemnih voda; - ne poveca opasnost od odrona; - ne sprijeci otjecanje oborinskih i poplavnih voda, koje bi ugrozile seoska gospodarstva i druga

zemljišta, opstojnost šume, njezinu obnovu i razvoj; - ne oštete podrucja pogodna za hranidbu i zimovanje divljaci; - ne ošteti prirodna i kulturna baština; - ne ugroze druge funkcije u višenamjenskoj uporabi šume. (5) Za održavanje šumskih prometnica koje su izgradene kroz šume šumoposjednika, šumoposjednici na tom podrucju izdvajaju prihod od prodaje drvnih sortimenata u visini od 2,5 % vrijednosti drveta na panju u proracun jedinice lokalne samouprave koja ih je dužna sukladno visini uplacenih sredstava održavati.

Clanak 48.

(1) Šumska infrastruktura, kao i nacin njezine uporabe ukoliko se koristi i u druge svrhe, mora biti posebno oznacena znakovima upozorenja i drugim znakovima.

19

(2) Za šumsku infrastrukturu u zaštitnim šumama, šumama posebne namjene i u šumama unutar ogradenih uzgajališta divljaci, posebne uvjete prometa utvrduje rješenjem Ministarstvo na prijedlog korisnika tih šuma. (3) Radi zaštite šumske infrastrukture u uvjetima smanjene nosivosti šumskih prometnica Trgovacko društvo, odnosno Šumarska savjetodavna služba znakovima oznacava propisano najvece osovinsko opterecenje i težinu vozila te trajanje ogranicenja.

Clanak 49.

(1) Ukoliko se na šumskim prometnicama obavljaju šumarski ili drugi radovi koji mogu ugroziti sigurnost obavljanja prometa, prometnica se može zaprijeciti. (2) Osoba koja je prometnicu zaprijecila radi razloga iz stavka 1. ovoga clanka, dužna je znakovima oznaciti zaprecenje prometnice. (3) Osobe koje gospodare šumama i šumskim zemljištem u suradnji s drugim ovlaštenicima prava na šumi i šumskome zemljištu te s nadležnom jedinicom lokalne samouprave, mogu pojedine šumske prometnice zatvoriti rampama.

IX. IZVOÐENJE ŠUMARSKIH RADOVA

Clanak 50.

(1) Šumarske radove mogu izvoditi iskljucivo za te poslove registrirani i licencirani izvodaci. (2) Licenciranje ovlaštenih osoba za izvodenje šumarskih radova obavljat ce Šumarska komora koja ce se osnovati po posebnome propisu. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga clanka, pojedine manje rizicne šumarske radove mogu izvoditi šumoposjednici samostalno. (4) Propis o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvodenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno donijet ce ministar.

X. IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Clanak 51.

(1) Vlada Republike Hrvatske, odnosno tijelo koje ona ovlasti može pojedine šume i/ili šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskoga podrucja i prenijeti pravo vlasništva na drugu osobu, ili osnovati služnost na šumi i šumskom zemljištu radi njihova korištenja u druge namjene u korist druge pravne ili fizicke osobe, ako za to postoji interes Republike Hrvatske. (2) Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske ako je šumu ili šumsko zemljište potrebno izdvojiti radi:

- provedbe dokumenta prostornog uredenja , odnosno akta donesenog na temelju tog dokumenta

prema posebnome propisu; - obrane Republike Hrvatske, - obilježavanja mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.

20

(3) Interes iz stavka 1. ovoga clanka utvrduje se na nacin i u postupku propisanom za izvlaštenje. (4) Postupak iz stavka 1. ovoga clanka pokrece se na zahtjev pravne ili fizicke osobe u ciju korist se mijenja namjena i prenose prava nad pojedinom šumom i/ili šumskim zemljištem. (5) Odluka iz stavka 1. ovoga clanka jest akt poslovanja.

Clanak 52.

(1) Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu se otudivati iz vlasništva Republike Hrvatske, osim u slucajevima predvidenim ovim Zakonom. (2) Strane pravne i fizicke osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva na šumama i šumskome zemljištu, osim ako medunarodnim ugovorom nije drukcije odredeno.

Clanak 53.

Opožarene površine šuma ne mogu se privesti drugoj kulturi 5 godina od opožarenja.

Clanak 54.

Zabranjeno je i kažnjivo neovlašteno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

Clanak 55.

(1) Za prenesena prava u slucajevima i prema postupku iz clanka 51. ovoga Zakona ili ogranicena prava nad šumom i šumskim zemljištem te privremenim zauzimanjem šumskoga zemljišta, vlasnik ili šumoposjednik šumskoga zemljišta ima pravo na naknadu za neostvareni dio prihoda kojima je podvrgnut. (2) Za šume u vlasništvu Republike Hrvatske naknada pripada Trgovackome društvu koje je dužno ta sredstva uložiti u kupnju druge šume i/ili šumskoga zemljišta u ime i za racun Republike Hrvatske ili za podizanje novih šuma. (3) Naknadu placa osoba na koju se vrši prijenos prava nad šumom i šumskim zemljištem ili na ciji zahtjev, odnosno u ciju je korist ograniceno pravo nad šumom i/ili šumskim zemljištem. (4) Nacin izracuna naknade za prenesena prava u slucajevima i prema postupku iz clanka 51. ovoga Zakona ili ogranicena prava nad šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske propisuje ministar.

Clanak 56.

(1) Naknada za izdvojenu šumu ili šumsko zemljište daje se u drugom zemljištu pogodnom za podizanje i gospodarenje šumom, a ukoliko vlasnik ne prihvaca zamjenu ili ako naknadu nije moguce dati u drugom zemljištu, naknada se daje u novcu. (2) Nije dopuštena naknada u obliku zamjene šume za drugu šumu.

21

Clanak 57.

(1) U šumi ili na šumskome zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektricnih vodova, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanja turisticke djelatnosti, uzgoja stoke i divljaci, te podizanja višegodišnjih nasada na neobraslomu šumskomu zemljištu i zemljištu obraslom pocetnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina starosti do 15 godina.. (2) Ugovor o služnosti na šumama i šumskim zemljištima iz stavka 1. ovoga clanka u ime Republike Hrvatske sklapa ministar. (3) Postupak i mjerila za osnivanje služnosti propisati ce Vlada Republike Hrvatske.

Clanak 58.

(1) Trgovacko društvo može pojedina šumska zemljišta kojima gospodari davati u zakup do privodenja namjeni koja je odredena šumskogospodarskim planovima. (2) Uvjete i rok trajanja zakupa šumskoga zemljišta propisat ce Vlada Republike Hrvatske.

Clanak 59.

(1) Osoba koja ošteti šumu u vlasništvu Republike Hrvatske dužna je Trgovackom društvu nadoknaditi štetu prema šumsko-odštetnom cjeniku. (2) Cjenik iz stavka 1. ovoga clanka donosi ministar.

Clanak 60.

(1) Komasacija šuma i/ili šumskih zemljišta provodi se prema posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. (2) Za komasaciju šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Vlade. (3) Komasacijom se može zamijeniti šuma i/ili šumsko zemljište za poljoprivredno zemljište i obratno, kao i šuma u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili šumsko zemljište za šumu u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba i obratno.

XI. FINANCIRANJE

Clanak 61.

(1) Financijska sredstva potrebna za gospodarenje šumama i/ili šumskim zemljištima, odnosno za osiguravanje biološke obnove šuma te za znanstvene radove i programe u podrucju šumarstva osiguravaju se:

1. sredstvima Trgovackoga društva za biološku obnovu u kontinentalnim šumama; 2. iz naknade za korištenje opcekorisnih funkcija šuma; 3. sredstvima iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

22

(2)Financijska sredstva potrebna za provedbu radova iz clanka 28. ovoga Zakona pribavljaju se:

1. osiguranjem sredstava godišnjim planom poslovanja Trgovackog društva za radove biološke obnove šuma iz clanka 28. tocke 1. do 9. ovoga Zakona;

2. izdvajanjem sredstava Trgovackog društva u visini 3 % od vrijednosti prodanog drva za dio radova iz clanka 28. tocke 10. do 16. ovoga Zakona;

3. iz naknade za korištenje opcekorisnih funkcija šuma; 4. iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

(3) Sredstva iz stavka 2. tocke 2., 3. i 4. ovoga clanka rasporeduje Trgovacko društvo u skladu sa šumskogospodarskim planovima, za zaštitu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem, ratnim djelovanjem te za znanstvene radove i programe u podrucju šumarstva.

Clanak 62.

(1) Pravne i fizicke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost placaju naknadu za korištenje opcekorisnih funkcija šuma. (2) Naknada iz stavka 1. ovoga clanka placa se u visini 0,07 % od ukupnog prihoda i uplacuju se na poseban racun Trgovackoga društva za namjene iz clanka 28. ovoga Zakona, tromjesecno i po završnome racunu. (3) Trgovacko društvo dužno je Vladi Republike Hrvatske jednom godišnje podnijeti izvješce o ukupno naplacenim naknadama iz stavka 2. ovoga clanka i njihovu utrošku u prethodnoj godini.

Clanak 63.

(1) Nadzor nad obracunom i naplatom sredstava iz clanka 62. stavka 2. ovoga Zakona obavlja Financijska agencija po periodicnom obracunu i završnom racunu. (2) Ako obveznik placanja naknade ne obracuna ili ne uplati naknadu na poseban racun Trgovackoga društva, Financijska ce agencija iznos naknade obracunati i naplatiti iz sredstava obveznika koji se vode kod poslovnih banaka, štedionica, vlastitih banaka ili Financijske agencije.

Clanak 64.

(1) Iz sredstava naknade opcekorisnih funkcija šuma financiraju se: 1. radovi biološke obnove šuma; 2. radovi zaštite šuma; 3. radovi gospodarenja šumama na kršu; 4. radovi na sanaciji i obnovi sastojina ugroženih sušenjem i drugim nepogodama, izgradnja

šumskih prometnica, razminiranje šumskih površina te ostali radovi prijeko potrebni za ocuvanje i unapredenje opcekorisne funkcije šume,

5. radove sjemenarske i rasadnicarske djelatnosti u šumarstvu, ocuvanje genofonda i podizanje klonskih sjemenskih plantaža;

6. znanstveni radovi iz podrucja šumarstva; 7. troškovi izrade, obnove i revizije programa gospodarenja šumoposjednika.

(2) Sredstva iz clanka 62. ovoga Zakona za provedbu radova iz stavka 1. ovoga clanka rasporeduju se razmjerno udjelu u površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske u skladu sa šumskogospodarskim planovima i programima u podrucju šumarstva na korištenje Trgovackom društvu za šume u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno šumoposjednicima.

23

Clanak 65.

(1) Pravne osobe koje obavljaju prodaju proizvoda iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) placaju šumski doprinos u visini 3 % od prodajne cijene proizvoda na panju, a u brdsko-planinskim podrucjima i podrucjima od posebne državne skrbi 4 % od prodajne cijene proizvoda na panju. (2) Sredstva šumskoga doprinosa uplacuju se na poseban racun jedinice lokalne samouprave podrucja na kojem je obavljena sjeca šume i koriste se iskljucivo za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture. (3) Radi namjenskog korištenja i kontrole utroška sredstava iz stavka 1. ovoga clanka, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti Program utroška sredstava šumskog doprinosa. (4) Nadzor nad uplatama sredstava iz stavka 1. ovog clanka obavlja Financijska agencija.

XII. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA NA PODRUCJU KRŠA

Clanak 66.

Šume i šumska zemljišta na podrucju krša obuhvacene su gospodarskim jedinicama koje su u Popisu šuma i šumskih zemljišta.

Clanak 67.

Šumski požari na podrucju krša smatraju se elementarnim nepogodama ako mogu ugroziti živote ljudi ili prouzrociti štetu, odnosno štetne posljedice veceg opsega bez obzira na visinu izravne štete.

XIII. ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA

Clanak 68.

(1) Radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unaprjedenja gospodarenja šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba i šumskim zemljištima, osnovat ce se Šumarska savjetodavna služba.

(2) Šumarska savjetodavna služba jest specijalizirana javna ustanova za poslove šumarske savjetodavne službe u šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba.

(3) Sjedište Šumarske savjetodavne službe je u Zagrebu.

(4) Osnivac Šumarske savjetodavne službe je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivaca obavljat ce Ministarstvo.

(5) Djelatnost Šumarske savjetodavne službe jest:

1. vodenje evidencije o šumama šumoposjednika i o poslovima iz djelatnosti; 2. provodenje javnih natjecaja za izradu programa gospodarenja šumama; 3. predlaganje Ministarstvu odobrenja programa gospodarenja šumoposjednika;

24

4. sudjelovanje u izradi akata zaštite od požara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba;

5. izrada godišnjih planova sanacije i biološke obnove šuma šumoposjednika; 6. predlaganje smjernica gospodarenja i pracenje provedbe programa gospodarenja

šumoposjednika; 7. za šumoposjednike organiziranje izvodenja šumarskih radova putem licenciranih

izvodaca, ako ih šumoposjednik sam ne obavlja; 8. nakon izvodenja šumarskih radova skrb o provedbi šumskoga reda; 9. organiziranje nabave šumskih sadnica i sjemena za obnovu šuma i pošumljavanje; 10. pripremanje strucnih podloga za izgradnju šumskih prometnica te protupožarnih prosjeka

za šume šumoposjednika; 11. planiranje i pracenje održavanja šumskih prometnica u šumama šumoposjednika; 12. izvješcivanje Instituta o pojavi štetnih organizama te na temelju naredbe organiziranje

provodenja mjera zaštite šuma putem ovlaštenih osoba; 13. organiziranje osposobljavanja šumoposjednika za izvodenje jednostavnijih šumarskih

radova; 14. organiziranje i pripremanje šumoposjednika za korištenje sredstava iz medunarodnih

fondova namijenjenih razvoju šumarstva i ruralnom razvitku; 15. izrada prijedloga opsega nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika za koje nisu

izradeni programi gospodarenja; 16. odlucivanje o upravnim stvarima iz clanka 30. stavka 4. i 5., clanka 31. stavka 4. ovoga

Zakona; 17. ostali poslovi iz djelatnosti propisane aktom o osnivanju.

(6) Uredbu o osnivanju, organizaciji, djelatnosti i financiranju Šumarske savjetodavne službe donijet ce Vlada Republike Hrvatske.

Clanak 69.

(1) Unaprjedenje stanja i gospodarenja šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba, udruživanje šumoposjednika i okrupnjavanje šumskih posjeda poticat ce se subvencijama i potporama kapitalnim ulaganjima šumoposjednika iz Proracuna Republike Hrvatske i drugih izvora sukladno posebnim propisima. (2) Radi ostvarivanja prava na poticaj za unaprjedenje stanja i gospodarenja šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba, u Ministarstvu ce se osnovati i voditi Upisnik šumoposjednika. (3) Pravilnik o Upisniku šumoposjednika i poticajima u šumarstvu donijet ce ministar.

XIV. NADZOR

Clanak 70.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega, obavlja Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega do stavljanja šumskih proizvoda u promet, obavlja šumarska inspekcija Ministarstva (u daljn jem tekstu: šumarska inspekcija). (3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga u podrucju trgovine obavlja Državni inspektorat.

25

(4) Nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara u šumama i na šumskom zemljištu obavljaju i inspektori zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova koji u obavljanju tih poslova imaju ovlaštenja šumarskih inspektora utvrdena ovim Zakonom. (5) Nadzor nad provedbom mjera iz Programa upravljanja šumskim ekosustavima u zašticenim podrucjima obavljaju i inspektori zaštite prirode.

Clanak 71.

Poslove šumarske inspekcije u prvome stupnju provode šumarski inspektori u podrucnim jedinicama Ministarstva (u daljnjem tekstu: šumarski inspektori) a u drugom stupnju državni šumarski inspektori Ministarstva (u daljnjem tekstu: državni šumarski inspektori).

Clanak 72.

(1) Poslove šumarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer šumarstva šumarskoga smjera s položenim državnim strucnim ispitom za zvanje šumarskog inspektora i s najmanje 5 (pet) godina radnoga staža u struci. (2) Poslove državnoga šumarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer šumarstva šumarskog smjera s položenim državnim strucnim ispitom za zvanje šumarskog inspektora i s najmanje 10 (deset) godina radnog staža u struci. (3) Program posebnoga dijela državnoga strucnog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga clanka propisuje ministar.

Clanak 73.

(1) Šumarski inspektor i državni šumarski inspektori imaju službenu iskaznicu i znacku kojom dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Obrazac iskaznica i izgled znacki iz stavka 1. ovoga clanka te nacin njihova izdavanja propisuje ministar.

Clanak 74.

Pravne i fizicke osobe ciji rad podliježe nadzoru šumarskih inspektora dužni su im omoguciti provodenje nadzora te pružiti potrebne podatke i obavijesti.

Clanak 75.

Šumarski inspektor u podrucnoj jedinici Ministarstva u provedbi inspekcijskoga nadzora ovlašten je: 1. nadzirati provedbu odredaba dijela šumskogospodarskih planova; 2. nadzirati sve šumarske radove, gradevine šumske infrastrukture, uredaje i naprave, kao i sva

mjesta gdje se drvo sijece, uskladištava ili izvozi iz šume do mjesta prerade te drvo i sredstva s kojima se drvo prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade;

3. provoditi uvid u šumskogospodarsku osnovu podrucja, osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama, programe za gospodarenje šumama, godišnje planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima;

4. prikupljati podatke i obavijesti o izvršenim radovima na reprodukciji i iskorištavanju šuma, o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na uredivanju šuma, o strucnim službama, kao i druge

26

podatke - radi utvrdivanja je li gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi istoga;

5. nadzirati kako se utvrduje zdravstveno stanje šuma i provode mjere za suzbijanje štetnih organizama te nareduje provodenje odredenih mjera, ako utvrdi da se pravna osoba koja gospodari šumama ili šumoposjednik ne pridržavaju propisa i naredenih mjera sukladno propisima o biljnom zdravstvu;

6. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i nareduje provodenje odredenih mjera, ako utvrdi da se pravna osoba koja gospodari šumama ili šumoposjednik ne pridržava propisa, odnosno naredenih mjera za zaštitu šuma od požara;

7. nadzirati provedbu i drugih mjera za zaštitu šuma odredenih ovim Zakonom (šumski red, neposredno cuvanje šuma i dr.) ili propisa donesenih na temelju istoga;

8. narediti obustavu sjece stabala, njihovih dijelova, odsijecanja grana, kresanja lisnika, pustošenja šume, krcenja šume, doznake stabala, prometa vozilima izvan šumskih prometnica i sakupljanja šumskih proizvoda ukoliko se ove radnje obavljaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga;

9. narediti zabranu izvodenja šumarskih radova koje obavlja osoba bez licence za obavljanje šumarskih radova, odnosno ako se uporabljuju tehnicka sredstva i provode postupci koji ne udovoljavaju tehnološkim zahtjevima, zahtjevima zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi;

10. narediti privremeno oduzimanje bespravno posjecenog drva i ostalih dijelova stabla kao i druge bespravno prisvojene ili proizvedene šumske proizvode, sukladno Zakonu o prekršajima;

11. narediti privremeno oduzimanje šumskih proizvoda cetinjaca koje nisu okorane ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano, sukladno Zakonu o prekršajima;

12. naredit i provedbu radova odredenih šumskogospodarskim planovima cije neizvršenje bi prouzrocilo štetne posljedice;

13. usmenim rješenjem narediti obustavu poslovanja ili druge privremene mjere za sprecavanje štetnih posljedica, osobito radi zaštite interesa Republike Hrvatske;

14. obavještavati nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje, ukoliko nije ovlašten neposredno postupiti;

15. prikupljati potrebne podatke i obavještenja od nadziranih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba;

16. podnositi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka zbog povreda odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

17. poduzimati i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.

Clanak 76.

Državni šumarski inspektor u Ministarstvu u provedbi inspekcijskog nadzora ovlašten je:

1. nadzirati gospodarenje šumama i šumskim zemljištem unutar šumskogospodarskog podrucja; 2. nadzirati gospodari li se zaštitnim šumama i šumama posebne namjene u skladu sa svrhom radi

kojih su takvima proglašene; 3. nadzirati poduzete mjere preventivne zdravstvene zaštite šuma propisane šumskogospodarskom

osnovom podrucja; 4. nadzirati uskladenost osnova gospodarenja gospodarskih jedinica i programa za gospodarenje

šumama sa šumskogospodarskom osnovom podrucja i programa za gospodarenje šumama na kršu; 5. nadzirati da li se sredstva naknade za prenesena ili ogranicena prava u pogledu šuma i/ili šumskih

zemljišta koriste u skladu s namjenom propisanom Zakonom; 6. po potrebi provoditi prvostupanjski nadzor po službenoj dužnosti i s ovlastima šumarskog

inspektora iz clanka 75. ovoga Zakona te kontrolno-instruktivni nadzor.

27

Clanak 77.

(1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeden zakon ili drugi propis, rješenjem ce narediti otklanjanje utvrdene nepravilnosti odredujuci rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti. (2) Ako je ovim Zakonom ili drugim propisom predvideno da se za utvrdenu nepravilnost primjenjuje odredena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreci tu mjeru.

(3) Protiv rješenja šumarskih inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Ministarstvu. (4) Žalbe protiv rješenja inspektora rješava posebno Povjerenstvo koje imenuje ministar. (5) Protiv rješenja državnoga šumarskog inspektora nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Žalba protiv rješenja inspektora ne zadržava izvršenje rješenja.

Clanak 78. Inspektori u obavljanju inspekcijskog nadzora provode izravan uvid u opce i pojedinacne akte nadzirane pravne osobe, utvrduju zakonitost poslovanja, pregledavaju poslovnu dokumentaciju, provjeravaju evidenciju o osposobljenosti zaposlenika i ispravnosti radnih sredstava, provjeravaju nacin primjene propisanih zaštitnih i sigurnosnih mjera, provjeravaju nacin organizacije radilišta, utvrduju poštivanje rokova te provode i druge mjere i radnje kojima se ostvaruje uvid u poslovanje nadzirane pravne osobe.

XV. KAZNENE ODREDBE

Clanak 79.

(1) Novcanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj Trgovacko društvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom podrucju gospodari protivno šumskogospodarskim planovima (clanak 22. stavak 1.);

2. ne izradi, obnovi ili revidira šumskogospodarske planove (clanak 23. stavak 4.), 3. ne donese godišnji plan gospodarenja za iducu godinu u propisanom roku (clanak 24. stavak 2.); 4. ne provodi biološku obnovu šuma, odnosno ne osigurava ili ne izdvaja sredstva za biološku

obnovu šuma (clanak 29. stavak 1. i clanak 61.); 5. pocini ili dopusti pustošenje šume, sjecu ili oštecivanje stabala te krcenje ili cistu sjecu šume

(clanak 32. stavak 1. alineje 1. i 2.); 6. zemljište na kojem je izvršeno krcenje, odnosno cista sjeca ne privede namjeni radi koje je

obavljeno krcenje odnosno cista sjeca (clanak 35. stavak 3.); 7. u šumi ili na šumskom zemljištu gradi ili dopusti gradnju objekata protivno odredbama clanka 37.

ovoga Zakona; 8. ne poduzima mjere radi zaštite šuma od požara te drugih elementarnih nepogoda i štetnih

organizama (clanak 38. stavak 1.); 9. otudi šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske (clanak 52.);

28

10. pocini ili dopusti neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (clanak 53.);

11. šumarskom inspektoru ne omoguci provodenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (clanak 74.);

12. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (clanak 77. stavak 1.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna. (3) Ako su prekršajem iz stavka 1. ovog clanka prouzrokovane osobito teške posljedice, može se trgovackom društvu ili drugoj pravnoj osobi izreci kazna do peterostrukog iznosa ucinjene štete, odnosno neizvršene obveze.

Clanak 80.

(1) Novcanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj Trgovacko društvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno clanku 30. stavcima 1., 3., 5., 6. i 7.; 2. pocini ili dopusti sjecu stabala u šumi, odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika

protivno šumskogospodarskim planovima (clanak 32., stavak 1. alineje 1. i 2.); 3. ne nadzire stanje šuma, ne prati njihovo zdravstveno stanje ili ne poduzima mjere za suzbijanje

štetnih organizama (clanak 38. stavak 2.); (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 7.000,00 do 12.000,00 kuna. (3) Ako su prekršajem iz stavka 1. ovog clanka prouzrokovane osobito teške posljedice, Trgovackom društvu može se izreci kazna do trostrukog iznosa ucinjene štete, odnosno neizvršene obveze.

Clanak 81.

(1) Novcanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama clanka 43. stavak 1. ovoga Zakona;

2. ako podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugu gradevinu s otvorenim ognjištem protivno odredbama clanka 44. stavka 1. ovoga Zakona;

3. ako obavlja promet u šumama izvan šumskih prometnica bez dopuštenja pravne osobe koja gospodari šumom i/ili vlasnika šume (clanak 46. stavak 4.).

4. ako gradi, održava ili koristi šumsku prometnicu protivno odredbama clanka 47. stavka 3. ovoga Zakona;

5. ako ne oznaci šumsku prometnicu ili zaprijecenost šumske prometnice (clanak 48. stavak 1. i clanak 49. stavak 2.);

6. ako obavlja šumarske radove bez registracije i/ili bez licence (clanak 50. stavak 1.); (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clana kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

29

Clanak 82.

(1) Novcanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj Trgovacko društvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. doznaku stabala ne obavlja radnik s propisanom strucnom spremom (clanak 30. stavak 2.); 2. drvo ili grane posjecene u šumi ili izvan šume prevozi, otprema, preradi ili pohrani te prodaje,

odnosno kupuje nežigosano ili bez popratnice (clanak 31.); 3. pocini ili dopusti u šumi pašu, brst, žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih

plodova ili drugih sporednih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca, ili smolarenje (clanak 32. stavak 1. alineje 3., 4., 5. i 6.);

4. ne osigura zaštitu šuma od nezakonitoga prisvajanja, korištenja ili drugih protupravnih radnji ili ne poduzima potrebne mjere i radnje radi zaštite šuma od požara ili ne provodi šumski red (clanak 41. stavak 1.);

5. ako ne osigura neposredno cuvanje šuma (clanak 42. stavak 1.); (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom od 3.000,00 do 8.000,00 kuna.

Clanak 83.

(1) Novcanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj Trgovacko društvo ili druga pravna osoba ukoliko:

1. ne vodi propisane evidencije (clanak 23. stavak 7.); 2. u propisanomu roku ne uskladi svoje poslovanje ili nacin rada s odredbama ovoga Zakona (clanak

90.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novcanom kaznom od 2.000,00 do 7.000,00 kuna.

Clanak 84.

Novcanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj šumoposjednik ukoliko:

1. šumom ili šumskim zemljištem na šumskogospodarskomu podrucju gospodari protivno šumskogospodarskim planovima (clanak 22. stavak 1.);

2. ne provodi biološku obnovu šuma (clanak 29. stavak 1.); 3. sjece ili dopusti sjecu stabala u šumi prije njihova odabiranja i obilježavanja (doznake stabala)

(clanak 30. stavak 1.); 4. drvo ili grane posjecene u šumi ili izvan šume prevozi, otprema, preradi ili pohrani te prodaje,

odnosno kupuje nežigosano ili bez popratnice (clanak 31.); 5. pocini ili dopusti pustošenje šume, sjecu ili oštecivanje stabala te krcenje ili cistu sjecu šume

(clanak 32. stavak 1. alineja 1. i 2.); 6. ne poduzima mjere radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda i štetnih

organizama (clanak 38. stavak 1.); 7. šumarskom inspektoru ne omoguci provodenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili

obavijesti (clanak 74.); 8. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (clanak 77. stavak 1.).

30

Clanak 85.

(1) Novcanom kaznom od 1.000 do 7.000,00 kuna kaznit ce se za prekršaj fizicka osoba ukoliko:

1. drvo ili grane posjecene u šumi ili izvan šume prevozi, otprema, preradi ili pohrani te prodaje, odnosno kupuje nežigosano ili bez popratnice (clanak 31.);

2. pocini ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika; pašu, brst ili žirenje; sakupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda; odnošenje humusa, treseta, listinca, ili smolarenje protivno šumskogospodarskim planovima (clanak 32. stavak 1. alineje 2., 3., 4., 5. i 6.);

3. u šumi, na šumskom zemljištu ili na zemljištu u neposrednoj blizini šume loži otvorenu vatru ili pali drveni ugljen protivno odredbama clanka 43. stavka 1. ovoga Zakona;

4. podigne vapnaru, poljsku ciglanu ili drugu gradevinu s otvorenim ognjištem protivno odredbama clanka 44. stavak 1. ovoga Zakona;

5. obavlja promet u šumama izvan šumskih prometnica bez dopuštenja pravne osobe koja gospodari šumom i/ili vlasnika šume (clanak 46. stavak 4.);

6. pocini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (clanak 54.);

7. šumarskom inspektoru ne omoguci provodenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (clanak 74.);

Clanak 86.

Uz kaznu za prekršaj iz clanka 79. stavka 1. tocke 5. i 7., clanka 80. stavka 1. tocke 2., clanka 81. stavka 1. tocke 4. i 6. i clanka 82. stavka 1. tocke 2. i 3. ovoga Zakona, izreci ce se zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su rabljeni ili su bili namijenjeni za pocinjenje ili su nastali pocinjenjem prekršaja.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clanak 87. Ministar ce donijeti propise za donošenje kojih je ovlašten ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Clanak 88.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz clanka 87. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o šumama (“Narodne novine”, broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Clanak 89.

(1) Vlada ce osnovati Šumarsku savjetodavnu službu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Do ustroja Šumarske savjetodavne službe poslove za koje ce biti ovlaštena obavljat ce Ministarstvo i Trgovacko društvo.

31

Clanak 90.

Trgovacko društvo dužno je uskladiti svoje poslovanje i nacin rada s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Clanak 91.

Postupci zapoceti prema odredbama Zakon o šumama (“Narodne novine” broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.) dovršit ce se prema odredbama ovoga Zakona.

Clanak 92.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o šumama (“Narodne novine” broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99,. 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.).

Clanak 93.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

32

OBRAZLOŽENJE KONACNOGA PRIJEDLOGA ZAKONA O ŠUMAMA I. RAZLOZI RADI KOJIH SE ZAKON DONOSI I OSNOVNA PITANJA KOJA SE

ZAKONOM UREÐUJU

Ustavna osnova za donošenje Zakona o šumama sadržana je u odredbi clanka 2. stavak 4, te clanka 52. Ustava Republike Hrvatske. Šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju te imaju znatan utjecaj na kakvocu života. Republika Hrvatska bogata je velikom raznolikošcu staništa (Jadransko more, pretplaninska podrucja i Panonska nizina) i s preko 60 šumskih zajednica. Naše su šume medunarodno priznate zbog cinjenice da je 95 % šumskoga podrucja prirodnog sastava, što je potvrdeno i FSC certifikatom, a takoder i zbog velike raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, kao rezultat šumarske tradicije stare više od 150 godina (Opci šumski zakon iz 1858. godine). Površina šuma i šumskih zemljišta je sljedeca:

- šumom obrasle površine 2 078 289 ha - neobraslo šumsko zemljište 345 952 ha - neplodno šumsko zemljište 61 370 ha Ukupno 2 485 611 ha

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj pokrivaju 2,5 milijuna ha ili otprilike 43,5 % površine. Od ukupne površine, Republika Hrvatska vlasnik je 2.024.474 ha (81 %) šuma i šumskoga zemljišta, dok je 461.137 ha (19 %) u vlasništvu fizickih osoba. Trgovacko društvo Hrvatske šume d.o.o., Zagreb gospodari šumama u vlasništvu Republike Hrvatske (1.991.537 ha) dok manjim podrucjima (32.937 ha) gospodare druge pravne osobe. Prema podacima Osnove podrucja iz 1996. godine oko 59 % šuma jesu sjemenjace, oko 24 % su panjace, a ostatak su makije, garizi, šikare i drugi razvojni ili degradacijski stadiji šuma. Oko 71 % sjemenjaca jesu uglavnom jednodobne šume, a 29 % su preborne šume. Bjelogoricne šume prevladavaju na 85 %, a crnogoricne na oko 15 % šumskogospodarskog podrucja. Glavne vrste drveca su bukva (36 %), hrast lužnjak (14 %), hrast kitnjak (10 %), obicni grab (8 %), poljski jasen (3 %), ostale tvrde bjelogoricne vrste (11 %), meke bjelogoricne vrste (4 %), jela i smreka (11 %), bor (2 %) i druge crnogoricne vrste (1 %).

Šumama se gospodari po principu prirodne obnove, putem oplodne ili preborne sjece i njege. Specificnost gospodarenja hrvatskoga šumarstva jest i u prevodenju degradiranih šuma u šume visokog uzgojnog oblika te pošumljavanju (proširenom biološkom reprodukcijom) neobraslih šumskih površina. Ovakvim nacinom gospodarenja podržava se biološka ravnoteža i udovoljava medunarodnim konvencijama kojih smo potpisnici, iako takav nacin gospodarenja iziskuje znatno viši stupanj strucnosti i znatno veca financijska ulaganja od suvremenih metoda podizanjem kultura i plantaža koje se primjenjuju u svijetu. Šumarstvo Hrvatske gotovo je napustilo kultiviranje šumskih površina, cemu teže i ostale države EZ jer je prirodnost njihovih šuma znatno ispod razine koju propisuju medunarodne konvencije. Gotovo 86 % ukupne drvne zalihe, procijenjene na 324.256 milijuna m³, u vlasništvu je Republike Hrvatske i njima gospodare Trgovacko društvo „Hrvatske šume“ d.o.o., Zagreb, dok s 2 % drvne zalihe gospodare druge pravne osobe. Šume u privatnomu vlasništvu cine oko 12 % drvne zalihe. Ukupni godišnji prirast iznosi 9,6 milijuna m³, a godišnji etat 5,3 milijuna m³. U šumama Republike Hrvatske godišnji prirast je 8,1 milijuna m³, a i etat 4,9 milijuna m³. Proizvodnja je postupno rasla s 3,3 milijuna m³ u 1995. godini na 4,2 milijuna m³ u 2003. godini, što je još uvijek manje od predratne

33

proizvodnje (5,1 milijun m³). Od ukupnoga godišnjeg etata 1,8 milijuna m³ je pilanska oblovina, dok je ostalo celulozno i ogrjevno drvo te otpad. Zastupljenost šumarskoga sektora u bruto domacem proizvodu u 2000. godini iznosila je 1,4 %, s udjelom industrije namještaja 0,5 %, industrije celuloze i papira 0,4 % te industrije drva i drvnih proizvoda 0,5 %. Podrucje šumarstva i drvne industrije znacajan je izvor zapošljavanja, narocito u ruralnim podrucjima. U tim djelatnostima je zapos leno oko 49.000 radnika, od cega u Trgovackom društvu „Hrvatske šume“ d.o.o. 9.500, poduzetnici za radove u šumarstvu upošljavaju 6.000, povremeno zaposleni u šumarstvu 4.000, u primarnoj preradi drva 11 500, proizvodnji namještaja 11.600 i industriji celu loze i papira 6.250. Važnost šuma u svijetu raste, ne samo zbog njihovih višestrukih koristi, vec i zbog njihove uloge u klimatskim promjenama. Republika Hrvatska neprekidno sudjeluje na medunarodnoj šumarskoj sceni, potpisala je i ratificirala vecinu medunarodnih sporazuma i konvencija koji, izravno ili posredno, utjecu na gospodarenje šumama, od kojih su znacajniji:

- Konvencija o biološkoj raznolikosti; - Konvencija o dalekosežnom prekogranicnom onecišcenju zraka; - Konvencija o medunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore; - Konvencija o mocvarama koje su od medunarodnoga znacaja, narocito kao staništa ptica

mocvarica; - Medunarodna konvencija o zaštiti bilja; - Kyoto protokol; - Rezolucije i deklaracije ministarskih konferencija o zaštiti šuma u Europi; - Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa; - EEC smjernica 79/409 o zaštiti ptica u Europi te - EEC smjernica 92/43 o zaštiti staništa divljih životinjskih i biljnih vrsta u Europi s pruzimanjem

obveze uspostavljanja ekološke mreže Natura 2000. Provedbom ovih medunarodnih obveza, Republika Hrvatska potvrduje svoju opredijeljenost za održivo gospodarenje svim šumama i napuštanje tradicionalnoga koncepta održive proizvodnje drva. Certifikat koji je Republika Hrvatska dobila od Forest Stewardship Councila (FSC - Vijece za upravljanje šumama) za 2.000.000 ha šuma, kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, dokaz je orijentacije Republike Hrvatske prema potrajnom i održivom gospodarenju šumskim resursima. U tijeku je izrada nacionalnih standarda za certificiranje šuma.

Unatoc svemu nabrojanom, ogroman potencijal šuma i šumskih površina još nije dokraja iskorišten. Poboljšano gospodarenje šumama može povecati proizvodnju dobara i usluga, pomažuci na taj nacin stvaranje dodatnih radnih mjesta i dohodaka te dodatnih vrijednosti. Osobito su moguci veliki pomaci u šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba. Šumskim dobrima, buduci su djelomicno obnovljivi resursi, moguce je gospodariti na održiv nacin , u skladu s nacelima ocuvanja okoliša.

Šumskim zemljištem i šumama u državnom vlasništvu gospodarilo je do 2002. godine Javno poduzece "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje je osnovano temeljem Izmjena i dopuna Zakona o šumama ("Narodne novine", broj: 52/90.) te je zapocelo s radom 1. sijecnja 1991. godine. Te su izmjene i dopune Zakona bile utemeljene na centralizaciji prava gospodarenja šumama u državnom vlasništvu (u Direkciji i upravama šuma), kao najpovoljniji nacina gospodarenja u nadolazecim ratnim vremenima i društveno-politickim previranjima. Poduzece je funkcionalno i prostorno trostupanjski organizirano: Direkcija sa sjedištem u Zagrebu, 16 regionalnih uprava šuma i 171 šumarija. Šumarije su osnovne organizacijske prostorne cjeline gospodarenja šumama. Osim šumarija , postoje radne jedinice za obavljanja šumskoga i daljinskog transporta drva, šumskoga gradevinarstva i drugih djelatnosti. "Hrvatske šume" d.o.o. imale su 17 tvrtki kceri koje su u 2000. godini vracene u portfelj poduzeca.

Trgovacko društvo "Hrvatske šume" d.o.o. sada imaju oko 10.000 stalnih zaposlenika. Od ukupnoga broja zaposlenih, 13 % je u direkciji i upravama šuma, u šumarijama 73 % i u radnim jedinicama 14 %. Osim stalnih zaposlenika, u vrijeme intenzivnih uzgojnih radova i provodenja mjera zaštite šuma od požara

34

tijekom godine zapošljavaju oko 600 radnika na odredeno vrijeme. Oko 50 % zaposlenika je strucno-tehnicko i administrativno osoblje. Ostali zaposlenici uglavnom su šumarski radnici. Pored zaposlenih djelatnika u Trgovackome društvu oko 700 poduzetnika s približno 5.000 zaposlenih radi odredene poslove u šumarskoj djelatnosti.

Od osnivanja Javnog poduzeca "Hrvatske šume" p.o., Zagreb, više od 90 % ukupnog prihoda cinio je prihod od prodanoga drveta s trendom stalnog opadanja u korist ostalih prihoda (u 2004. oko 30 % ostali prihodi). U zadnjim godinama nastale su poteškoce u financijskom poslovanju poduzeca. Nepovoljni vanjski uvjeti poslovanja (gospodarsko okruženje i poslovni partneri) te unutarnji problemi funkcioniranja poduzeca, smanjili su sposobnost poduzeca za ostvarenje prihoda. U posljednje vrijeme poduzece posluje s visokom razinom financijske nesigurnosti. Razvojem tržišta i poduzetništva centralizacija upravljanja postala je teret javnog poduzeca te se ukazala potreba za restrukturiranjem tog poduzeca u Trgovacko društvo koje ce gospodariti šumama iskljucivo po tržišnim nacelima, što u osnovi podrazumijeva decentralizaciju prava i obveza na najniže ustrojstvene jedinice, šumarije pa cak i na revire, ovisno o prirodi prava i obveza koje ce se decentralizirati. S decentralizacijom prava i obveza, decentralizirati se trebaju i strucno-tehnicke službe koje prate proizvodnju.

Pojava gubitka u poslovanju, zajedno s ostalim problemima u proizvodno-poslovnom procesu, ubrzali su zahtjev Vlade Republike Hrvatske prema Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (sada Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva) za podnošenjem prijedloga reorganizacije i restrukturiranja Javnog poduzeca "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.

Smjernice razvoja šumarstva u okolnostima politike EU, znacaja šumskih ekosustava u Kyoto protokolu i sve veca opterecenost raznim štetnim cimbenicima daju šumarskoj politici posebnu dimenziju u koju se treba uklopiti šumarska politika i strategija razvoja šumarstva naše zemlje. U takvoj dimenziji razvijat ce se i proces restrukturiranja Trgovackog društva. Pojedine djelatnosti Trgovackog društva koje mogu dati najbolje rezultate u uvjetima slobodnog tržišta, trebaju biti predmet tržišne valorizacije.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva identificiralo je niz kljucnih problema u funkcioniranju Javnog poduzeca te je predložilo Vladi pokretanje procesa restrukturiranja poduzeca. Zakljuckom Vlade Republike Hrvatske od 22. veljace 2001. zapocet je proces restrukturiranja.

Godine 2001. donesene su Izmjene i dopunama Zakona o šumama kako bi se stvorile zakonske mogucnosti za preoblikovanje javnog poduzeca u trgovacko društvo koje ce na temelju izradene Studije za restrukturiranje "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb osposobiti poduzece za preuzimanje kompleksne zadace djelotvornoga i ucinkovitoga gospodarenja državnim šumama na podrucju cijele države.

Preoblikovanje javnog poduzeca u trgovacko društvo omogucit ce se restrukturiranjem kojim ce se u pocetnoj fazi privatizirati djelatnosti koje nisu izravno vezane za gospodarenje šumama te unaprijediti organizacijska, operativna i komercijalna ucinkovitost Trgovackoga društva, kao i optimalizacija njegovoga doprinosa nacionalnomu gospodarstvu, uz uvažavanje nacela održivoga gospodarenja šumskim resursima.

Ove funkcionalne promjene unutar poduzeca, novonastale društveno-ekonomske okolnosti, obveza uskladivanja Zakona s direktivama EU te njegovo noveliranje zbog brojnih izmjena i dopuna protekla dva desetljeca zahtijevaju promjene Zakona o šumama. Novi zakon treba utemeljiti na konvencionalnomu nacinu gospodarenja šumama uz poštivanje odredbi direktiva i konvencija kojih smo potpisnici te ujedno uciniti hrvatsko šumarstvo i drvnu industriju konkurentnima na inozemnome tržištu. Za razliku od zakona drugih zemalja našega okruženja, Zakon o šumama treba pretpostaviti najpovoljniji nacin gospodarenja šumama u okolnostima denacionalizacije, jacanja privatnog sektora u šumarstvu, razvoju drvne industrije, ogranicenjima zaštite prirode, daljnje agresije prostornih planova na šumski prostor i dr..

Osnovni postulat i ovoga novog Zakona o šumama jest osiguranje potrajnosti prihoda, odnosno održivo gospodarenje u novonastalim društveno-ekonomskim i politickim okolnostima. Dosadašnji modeli osiguranja gospodarenja , odnosno provedbe planiranih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma nisu bili ucinkoviti jer sam model osiguranja sredstava za provedbu planova te model nadzora nisu bili efikasni, a dugorocnost planiranja i njegova tromost prilagodavanja dinamicnim tržišnim uvjetima koristila je inozemnom tržištu na štetu domaceg. Održivo gospodarenje takoder treba dodatno

35

osigurati mjerama zaštite, ocuvanja i unaprjedenja šumskih ekosustava zbog sve ucestalijih i izraženijih kalamiteta kao posljedica sveopcih poremecaja u prirodi. Sanacija oštecenih šumskih ekosustava zahtijeva nov pristup toj problematici s obzirom na to da su sanacije dugotrajan proces, a moraju zapoceti što prije i što kvalitetnije se izvesti.

Nadalje, novi Zakon o šumama utemeljen je na konceptu ocuvanja šuma i razvoja šumarstva u funkcionalnome smislu (održivi razvoj) te na razgranicenju prava upravljanja, raspolaganja, gospodarenja i korištenja šumskih resursa. Zakon u tom smislu regulira upravljacko pravo vlasnika pri odabiru nacina gospodarenja i raspodjele dobiti, dok pravo gospodarenja u državnim šumama ima trgovacko društvo u državnome vlasništvu.

U takvim okolnostima, Trgovacko društvo morat ce poslovati na tržišnim nacelima, odnosno postati konkurentno na domacemu i stranom tržištu. S tim ciljem, privatizirat ce se dijelovi društva ili pojedine djelatnosti. U toj fazi restrukturiranja Trgovackog društva stvorit ce se višak radne snage.

Socijalna dimenzija ovoga Zakona odražava se u zbrinjavanju viška radne snage kroz licenciranje šumarskih radova, cime ce se po realnim procjenama zadržati sadašnja razina strucnosti i kvalitete. Osnivanje Šumarske komore koje je ovim Zakonom predvideno, dodatno ce uvesti reda na tržištu rada u uvjetima koji se ocekuju.

Vlasnicko-upravljacke ovlasti (Država) i gospodarske ovlasti ("Hrvatske šume" d.o.o.) trebaju biti uredene na tržišnim nacelima raspodjele prava i obveza što podrazumijeva pravicna ulaganja i raspodjelu dobiti na nacin koji ce poticati održivo gospodarenje šumama i razvoj šumarstva kao vodece privredne djelatnosti, posebice u ruralnim podrucjima države. Dosadašnji model prikupljanja sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma i nacin korištenja sredstava naknade za korištenje opcekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) ovim se Zakonom ureduje na nacin koji ce znatno više pridonijeti hrvatskome šumarstvu. Ta ce se sredstva trošiti za gospodarenje državnim i šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba i to na nacin kojim ce se uravnotežiti potrebe, što postojecim zakonom nije propisano pa se ta sredstva troše prvenstveno unutar Trgovackoga društva.

Zakon propisuje raspodjelu dobiti ostvarene gospodarenjem šumama. Radi relativno dobre ocuvanosti i komercijalne vrijednosti naših šuma, za razliku od šuma drugih europskih zemalja, ovim se Zakonom predvida raspodjela dobiti od gospodarenja šumama izmedu Trgovackog društva, Državnog proracuna i lokalne samouprave. Valja napomenuti kako se ne ocekuje velika dobit jer kapitalizacija ulaganja u naše šume je relativno niska s obzirom na to da se šume obnavljaju prirodnom obnovom uz ocuvanje biološke raznolikosti i potrajnost prihoda, što zahtjeva velike troškove gospodarenja. Uz to, sve aktivnosti u šumama odvijaju se u narušenim ekološkim uvjetima. Predložena raspodjela dobiti trebala bi potaknuti Trgovacko društvo da teži vecoj dobiti koju bi trebali kapitalizirati ulaganjima u nove tehnologije, znanje i znanstvena istraživanja u šumarstvu te ulaganjima u ocuvanje i obnovu oštecenih šumskih ekosustava i podizanje novih šuma, a lokalnu samoupravu da prihodima (koji bi bili proporcionalni šumovitosti) može razvijati programe koji se ne mogu financirati iz proracuna.

Približavanjem EU stupanj kapitalnih ulaganja u šume smanjivat ce se te se stoga politika šumarstva ovim Zakonom postupno usmjerava prema socijalnoj politici zapošljavanja i financiranju ekološke komponente, kao što su ulaganja u obnovu i zaštitu oštecenih šumskih staništa te podizanje unapredenja gospodarenja i zaštite šuma u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba.

Zakonom se takoder sredstva uplacena za opcekorisne funkcije šuma na poseban racun Trgovackog društva raspodjeljuju namjenski, za gospodarenje šumama u državnomu i privatnom vlasništvu, prema propisu koji donosi ministar uz kontrolu, odnosno upravni i inspekcijski nadzor Ministarstva. Takav model namece potreba za sve vecim ulaganjima u šumska staništa, cija se devastacija svakodnevno povecava te u šume u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba koje se sve više napuštaju zbog usitnjenosti posjeda, devastiranosti i male drvne zalihe.

S obzirom na prikazane organizacijske promjene i promjene financijske prirode ovim je Zakonom predvideno osnivanje Šumarske savjetodavne službe te prebacivanje upravnopravnih i administrativnih poslova vezanih za medunarodnu suradnju, motrenja i pracenja stanja te prilagodbu EU na institucije koje se financiraju iz proracuna. Postojeci propisi koji su za cilj imali unapredenje gospodarenja šumama u

36

vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba pokazali su se neprovedivima jer su bili utemeljeni na administrativnim modelima prisile te se odnos zakonodavca prema privatnim šumoposjednicima novim Zakonom temelji na ovome:

- zainteresirati šumoposjednika za povecanje drvne zalihe i održivo gospodarenje šumama na tržišnim nacelima, uz ocuvanje opcekorisnih funkcija šume;

- poticati šumoposjednike na suradnju sa šumarskim strucnjacima, primjenu šumarskih dostignuca, okrupnjavanje posjeda i udruživanje.

U tom pravcu predvida se poticanje planskoga gospodarenja šumama koje ce pocivati na optimalnim programima gospodarenja i volji šumovlasnika te na sankcioniranju postupaka koji su suprotni medunarodnim konvencijama i domacim nacelima. Pozitivne odnose šumovlasnika prema šumi poticat ce država iz sredstava dobivenih uplatom za OKFŠ, sa ciljem ocuvanja i unapredenja nacionalnoga šumarstva.

Gospodarenje šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba usmjerava se na okrupnjavanje posjeda po europskim nacelima te na modelu okrupnjavanja vlasništva na šumi i šumskom zemljištu u okvirima fizickih i pravnih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Prema postojecim propisima, vlasnicka prava na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu mogle su steci samo pravne osobe. Takva odredba bila je neustavna u odnosu na ogranicenja koja su trpjele fizicke osobe, a u praksi je sputavala investicijska ulaganja na šumskome zemljištu (gradnja, privodenje drugoj kulturi i sl.) te su ovim Zakonom stoga izjednacena prava fizickih i pravnih osoba prilikom izdvajanja šuma i šumskoga zemljišta iz šumskogospodarskog podrucja.

Dodatna zaštita šuma i šumskih zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku regulirana je odredbom kojom je dana ovlast Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva za davanje mišljenja na temeljne prostorne planove kojima se cesto bezrazložno zadire u šumskogospodarsko podrucje. Uz to, zaštita šuma ogleda se i u odredbama koje su ugradene iz medunarodnih direktiva i konvencija kojih smo potpisnici, a odnose se na specificne nacine gospodarenja šumama, prirodno pomladivanje, raznolikost vrsta, ocuvanje prirodnih staništa, skrb o životinjskim vrstama u šumi, ocuvanje i unapredenje opcekorisnih funkcija šume i dr.. Zakonom se takoder rješava problematika eksploatacije mineralnih sirovina na podrucju obuhvacenom šumskogospodarskim podrucjem. Uvodenjem služnosti, kao dodatnog instituta za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, skracuje se i ubrzava postupak ishodenja dokumentacije, kvalitetnije se rješava pitanje naknada za korištenje nekretnina u svrhu podizanja višegodišnjih nasada, uzgoja stoke i sl., nekretnina ne mijenja vlasnika, cime se štiti šumski fond, što sveukupno udovoljava zahtjevima investitora i vlasnika šume. Odluku o osnivanju služnosti donosi Vlada Republike Hrvatske, odnosno tijelo koje Vlada ovlasti, a ministar poljoprivrede i šumarstva sklapa i raskida ugovor. Zakonom je predvideno osiguranje sredstava za provedbu biološke sanacije unaprijed, kako bi se mogla obaviti sanacija u slucaju stecaja ili prestanka postojanja osobe koja ju je radi korištenja šume i/ili šumskoga zemljišta bila dužna izvršiti.

Zakon bolje ureduje nacin korištenja, održavanja, zaprjecivanja i oznacavanja šumskih prometnica te donosi niz drugih propisa kojih u važecem Zakonu nema.

Zakonom se daju mogucnosti znanstveno-istraživackim i znanstveno-nastavnim institucijama svoju djelatnost usmjeriti na projekte zaštite, ocuvanje šuma i unapredenje gospodarenja na komercijalan nacin jer ce se obvezna motrenja i dio javnih ovlasti izravno financirati iz OKFŠ-a.

Prijelazom šumarske inspekcije iz Državnog inspektorata u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, inspekcijski nadzor ustrojava se kao dvostupanjski, zadržavajuci dosadašnji nacin organizacije po podrucnim jedinicama u prvom stupnju. Drugostupanjska inspekcija ustrojena je u Ministarstvu.

Zakonom se rješava i niz drugih pitanja kojima se poboljšavaju odredbe postojecega Zakona o šumama te s time jasnije definiraju postupci, odnosi i pojmovi u podrucju šumarstva koji su postojecim Zakonom izazivali dvojbe i razlicita tumacenja.

37

II. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA Uz clanak 1. Odredbama ovoga clanka utvrduju se pitanja koja ureduju uzgoj, zaštitu i korištenje šuma te raspolaganje sa šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na nacelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Uz clanak 2. Ovim clankom definira se interes Republike Hrvatske u odnosu na šume i šumska zemljišta te nacin njihova korištenja. Uz clanak 3. Odredbe ovoga clanka definiraju da su šume i šumska zemljišta specificno prirodno bogatstvo kojim se upravlja i gospodari na specifican nacin. Takoder se propisuju opcekorisne uloge koje pruža šuma na osnovi gospodarskih, socijalnih i kulturnih potreba, regionalnih i lokalnih karakteristika te ocuvanja prirodnih vrijednosti i sveukupne biološke raznolikosti. Uz clanak 4. Clankom se definira pojam šume i šumskoga zemljišta te što se smatra, a što ne šumom pa se u slucaju sumnje ili spora definira kao arbitar središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove šumarstva. Uz clanak 5. Ovim clankom definiraju se pojedini pojmovi koji se koriste u Zakonu. Uz clanak 6. Ovim clankom definira se interes Republike Hrvatske u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem kroz provodenja odredenih mjera u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima, njihovom zaštitom, donošenjem šumskogospodarskih planova i programa te njihov nadzor nad provodenjem, osiguravanjem sredstava za obnovu i zaštitu šuma, sanaciju šuma ugroženih sušenjem te razminiranjem šuma i šumskih zemljišta kako i sudjelovanjem u upravljanju i nadzoru trgovackih društava kojima je povjereno gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz clanak 7. Ovim clankom definiraju se temelji gospodarenja šumama i šumskim zemljištima koji obuhvacaju uzgoj, zaštitu i korištenje šuma te izgradnju i održavanje šumskih prometnica sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenja šumama koji se prvenstveno odražavaju u poboljšanju šumskih resursa i njihov doprinos globalnomu ciklusu ugljika, zdravlja i vitalnosti šumskog ekosistema; poticanje proizvodnih funkcija šume; ocuvanju i odgovarajucem poboljšanju biološke raznolikosti u šumskom ekosistemu, kao i poboljšanju zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebice tla i vode). Uz clanak 8. Ovim clankom propisuje se obveza Trgovackog društva i drugih pravnih i fizickih osoba koje gospodare šumom i šumskim zemljištem da održavaju i unaprijede biološku i krajobraznu raznolikost i skrb o zaštiti šumskih ekosustava.

38

Uz clanak 9. Ovaj clanak regulira koja su to opca nacela gospodarenja šumama po principu sveeuropskih kriterija održivoga gospodarenja šumama na osnovu kojega su svi vlasnici i korisnici šuma dužni s ciljem opceg interesa gospodariti. Uz clanke 10. i 11. Ovaj clanak propisuje obvezu pošumljavanja paljevina na pomladenim, opustošenim i neovlašteno zauzetim površinama te bespravno posjecenim rijetkim vrstama šumskog drveca u predvidenome roku, kko i nacin rješavanja kada se ne postupi po nalogu nadležnoga tijela. Uz clanak 12. Ovaj clanak regulira kretanje s ciljem posjete šumi i šumskomu zemljištu. Uz clanke 13. do 16. Ovi clanci reguliraju razvrstavanje šuma po namjeni te njihovu unutarnju podjelu. Uz clanke 17. i 18. Ovi clanci definiraju osnivanje poduzeca za šume te vlasništvo i tijela Trgovackoga društva (Skupština, Nadzorni odbor, direktor te njihova ovlaštenja, predstavnike i nacin njihova imenovanja i razrješenja.) Takoder se rasporeduje nacin ostvarene dobiti Trgovackoga društva i to na ovaj nacin: (50 % sredstava Trgovackome društvu, 25 % sredstava u Državni proracun Republike Hrvatske, 25 % sredstava u proracune jedinica lokalne samouprave. Uz clanke 19. do 23. Ovim clancima odreduje se planiranje u šumarstvu i to u dijelu programa razvoja šumarstva i šumskogospodarskih planova, njihovo donošenje, period trajanja, obnova te revizija. Uz clanke 24. i 25. Propisuje na koji nacin se gospodari i upravlja šumama u zašticenim podrucjima i podrucju na kojem se rasprostire ekološka mreža te postupak proglašenja šume posebne namjene i zaštitne šume. Uz clanak 26. Propisuje izradu programa ocuvanja i zaštite u posebno zašticenim podrucjima. Uz clanak 27. Ovaj clanak propisuje da lovno-gospodarske osnove moraju biti uskladene s šumskogospodarskim planovima u kojima je utvrden broj i vrsta divljaci koje se mogu bez štetnih posljedica uzgajati u šumi. Uz clanak 28. do 29. Propisuje radove biološke obnove šuma i obvezu da osobe koje gospodare šumom provode propisane mjere.

39

Uz clanak 30. do 32. Propisuje korištenje šuma, šumskih zemljišta i šumskih proizvoda te nacin oznacavanja stabala za sjecu, stavljanje u promet drva i ostalih šumskih proizvoda. Uz clanak 33. do 35. Ovaj clanak regulira zabranu pustošenja šuma i oštecivanja stabala, pašu, brst i žirenje; sakupljanje i odvoženje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa, gline, pijeska, šljunka i kamena; smolarenje te se utvrduju slucajevi u kojima se dopušta krcenje , odnosno cista sjeca šuma, tko ih odobrava i kojim postupkom. Uz clanak 36. Ovim clankom propisuje se obveza osiguranja sredstava za biološku sanaciju izgradenih objekata unaprijed radi jamstva da ce se predvidena sanacija i obaviti. Uz clanak 37. Propisuje se koji se objekti mogu graditi u šumi i na šumskomu zemljištu i uvjete za gradnju. Uz clanak 38. Ovim clankom Zakona propisuju se obveze osoba koje gospodare šumama u svrhu poduzimanja mjera za zaštitu šuma od požara, štetnih organizama i drugih elementarnih nepogoda. Uz clanak 39. Radi nadzora onecišcenja atmosfere i njegova utjecaja na stanje šuma, propisuje se donošenje programa mjera za prikupljanje podataka o onecišcenju atmosfere i oštecenosti šumskih sastojina na mjernim tockama te uspostava registra oštecenosti šuma. Nacin prikupljanja podataka, mreža tocaka, provedba programa i vodenje registra oštecenosti šuma propisat ce se podzakonskim aktom. Uz clanak 40. S ciljem poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, ucincima i prevenciji, propisuje se uspostava Registra o šumskim požarima i definiraju institucije nadležne za prikupljanje podataka o šumskim požarima. Uz clanak 41. i 42. Ovim clancima propisuje se cuvanje šuma, odnosno zaštita od nezakonitog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te zadaci i ovlasti cuvarske službe (lugara). Uz clanak 43. i 44. Definira se pojam otvorene vatre u smislu ovog Zakona i regulira loženje vatre, odnosno poduzimanje odgovarajucih mjera opreznosti prilikom loženja vatre u šumi ili na šumskome zemljištu te postupanje s otpadom unesenim u šumu.

40

Uz clanak 45. do 49. Navedenim clancima regulira se izgradnja šumske infrastrukture (prometnica) te se propisuje obveza poštivanja tehnickih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskog tla, raslinja i divljaci kod izgradnje i održavanja šumske infrastrukture, uz maksimalnu zaštitu istih. Propisuje se i oznacavanje šumskih prometnica te uvjeti za njihovo zaprecavanje, kao i placanje naknade za korištenje šumskih prometnica sa svrhom stjecanja prihoda. Uz clanak 50. Ovim clankom regulira se licenciranje radova u šumarstvu, obvezu izvršitelja radova da posjeduje licencu kao i ustrojavanje Šumarske komore s ciljem licenciranja ovlaštenih osoba. Uz clanak 51. Ovim clankom regulira se izdvajanje pojedinih šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog podrucja i prenošenje prava u pogledu istih na drugu osobu radi njihova korištenja u druge svrhe, ako za to postoji poseban interes Republike Hrvatske koji je takoder propisan ovim clankom Zakona. Uz clanak 52. Ovim clankom Zakona regulira se stjecanje prava vlasništva na šumama i šumskome zemljištu. Uz clanak 53. Ovim clankom propisuje se minimalni vremenski period za moguce privodenje opožarenih površina drugoj kulturi. Uz clanak 54. Ovim clankom regulira se neovlašteno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Uz clanak 55. do 56. Ovim clancima regulira se pravo šumoposjednika ili vlasnika šumskoga zemljišta na naknadu za ogranicenja u ostvarivanju prihoda radi prenesenih prava u slucajevima i prema postupku iz clanka 51. ovoga Zakona ili ogranicenja prava nad šumom i šumskim zemljištem te u slucajevima proglašenja šume zaštitnom šumom, odnosno šumom posebne namjene i privremenim zauzimanjem šumskog zemljišta. Pravo naknade vlasniku šume i/ili šumskog zemljišta utvrduje se razmjerno vrijednosti izvlaštene nekretnine , odnosno ogranicenju u ostvarivanju prihoda. Uz clanak 57. Ovim clankom definira se svrha osnivanja prava služnosti i institucija nadležna za donošenje odluke o osnivanju služnosti. Uz clanak 58. Ovim clankom daje se mogucnost davanja šumskoga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u najam i zakup te tko odreduje uvjete za najam.

41

Uz clanak 59. Ovim clankom regulira se obeštecenje trgovackog društva za nanesenu štetu u šumi u vlasništvu Republike Hrvatske prema šumsko-odštetnom cjeniku. Uz clanak 60. Ovim clankom propisuje se provodenje komasacije šuma i šumskih zemljišta. Uz clanak 61. Ovim clankom utvrduje se osiguravanje i rasporedivanje prema namjeni financijskih sredstava za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, odnosno za osiguravanje biološke obnove šuma te za znanstvene radove i programe u podrucju šumarstva. Uz clanke 62. do 64. Ovim clancima odreduje se za osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost placanje naknade za korištenje opcekorisnih funkcija šuma, kao i nadzor nad izdvajanjem, obracunom i naplatom istih. Jednako tako, ovim clancima utvrdeno je koji radovi se financiraju iz sredstava naknade opcekorisnih funkcija šuma, kao i nacin planiranja sredstava po programima ulaganja u šume koje na temelju šumskogospodarske osnove podrucja priprema trgovacko društvo. Uz clanak 65. Ovim clankom utvrdena je visina i nacin uplate šumskoga doprinosa. Uz clanak 66. Ovim clankom utvrdeno je da gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na podrucju krša obuhvaca gospodarske jedinice navedene u Popisu šuma i šumskih zemljišta krša kao sastavni dio ovoga Zakona. Uz clanak 67. Ovim clankom utvrduje se da se šumski požari na podrucju krša smatraju elementarnim nepogodama i za štetu koja ce biti naknadno utvrdena. Uz clanak 68. Ovim clankom utvrduje se osnivanje, organizacija, djelokrug rada te financiranje Šumarske savjetodavne službe. Uz clanak 69. Odredbama ovog clanka detaljno je obradeno unapredenje stanja i gospodarenja šumama u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba, poticanje i pomaganje svih oblika povezivanja šumoposjednika, nacin ostvarivanja prava na poticaje radi boljega gospodarenja sitnim šumskim posjedom, kao i okrupnjavanje šumskih posjeda te osnivanje i vodenje Upisnika šumoposjednika. Uz clanak 70. Odredbama ovoga clanka detaljno je propisano tko obavlja upravni, a tko inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih temeljem njega.

42

Uz clanke 71. i 73. Ovim odredbama propisuje se da poslove šumarske inspekcije u prvome stupnju provode šumarski inspektori u podrucnim jedinicama, a u drugom stupnju državni šumarski inspektori Ministarstva te uvjete koje mora imati osoba koja obavlja poslove šumarskoga i državnog šumarskog inspektora te dokazivanje njegovoga službenog svojstva, identiteta i ovlasti službenom iskaznicom i znackom. Uz clanak 74. Ovim clankom propisuje se da su osobe ciji rad podliježe nadzoru šumarskog inspektora dužne omoguciti mu obavljanje nadzora i dati potrebne podatke i obavještenja. Uz clanke 75. i 76. Ovim clancima propisuju se poslovi koje obavljaju državni šumarski inspektor i šumarski inspektor u podrucnoj jedinici Ministarstva. Uz clanak 77. Ovaj clanak propisuje kada šumarski inspektor donosi rješenje o upravnoj mjeri, rok u kojem se može izjaviti žalba na rješenje, da žalba ne zadržava izvršenje rješenja te da se protiv rješenja državnoga šumarskog inspektora kada nije dopuštena žalba može pokrenuti upravni spor. Uz clanak 78. Ovaj clanak utvrduje što sve provode inspektori u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora kod ovlaštene pravne osobe. Uz clanke 79. do 86. U ovim clancima propisane su novcane kazne za prekršaje koje mogu pociniti pravne osobe koje gospodare šumom te odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizicka osoba, sukladno odredbama ovoga Zakona. Uz clanke 87. do 93. Prijelaznim i završnim odredbama ureduju se pitanja u svezi s donošenjem provedbenih propisa, obveze Trgovackog društva i ostalih pravnih osoba koje gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske u vezi s uknjižbom prava vlasništva na šumama i šumskim zemljištem, propisuje se prestanak važenja Zakona o šumama (“Narodne novine” broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.), do stupanja na snagu provedbenih propisa utvrdenih ovim Zakonom ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o šumama (“Narodne novine” broj 54/83., 32/87., 47/89., 41/90., 52/90., 5/91., 9/91., 61/91., 26/93., 76/93., 29/94., 76/99., 8/00., 13/02., 100/04. i 160/04.), u dijelu u kojem njihove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Propisuje se da ce Vlada R.H. osnovati Šumarsku savjetodavnu službu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona te da ce se podzakonski akti donijeti u roku od šest mjeseci. Propisano je takoder da je Trgovacko društvo dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od jedne godine dana od njegova donošenja. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

43

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOÐENJE ZAKONA

Za provedbu odredbi ovoga Zakona (prema ovom Prijedlogu), a za potrebe osnivanja i ustrojavanja Šumarske savjetodavne službe, rad šumarskih inspektora, uspostavu registara pracenja šumskih požara, oštecenosti šuma i Upisnika šumovlasnika, te subvencija šumovlasnicima, potrebno je u Državnomu proracunu Republike Hrvatske osigurati dodatna sredstva u iznosu od ukupno 5.236.000,00 kuna.

IV. RAZLIKE IZMEÐU RJEŠENJA KOJA SE PREDLAŽU OVIM KONACNIM PRIJEDLOGOM, U ODNOSU NA ONA IZ PRIJEDLOGA ZAKONA TE RAZLOZI ZBOG KOJIH SU RAZLIKE NASTALE

Sve primjedbe i prijedlozi na prijedlog Zakona o šumama koje je usvojio Hrvatski sabor pozorno su razmotrene i vecim dijelom unesene u tekst konacnoga prijedloga Zakona. Slijedom toga, u ovaj konacni prijedlog unesene su ove promjene:

- u stavak 2 clanka 3. dodana su 3 podstavka - prihvacena je primjedba na clanak. 12. - radi nerazumijevanja odredbi ovoga clanka od koje

štete vlasnici, odnosno posjednici šume i šumskog zemljišta ne preuzimaju rizike koji posjetiteljima mogu biti naneseni, u stavku 1. dodan je tekst kojim je odredeno da se posjetitelji mogu kretati šumom samo izvan vremena obavljanja redovite djelatnosti gospodarenja šumom te se na to vrijeme odnosi i iskljucenje od odgovornosti za štete koje posjetitelji mogu pretrpjeti;

- prihvacena je primjedba da se u clanak 19. (sada clanak 18.) doda stavak koji bi utvrdio i raspodjelu dobiti koja se rasporeduje Trgovackom društvu (50% konsolidirane dobiti) te je tako dosadašnji stavak 6. postao stavak 7., a stavkom 6. riješena je raspodjela dijela dobiti kako je predložilo Trgovacko društvo;

- prihvacena je primjedba na clanak. 23. (sada clanak 22.) - izmjenama u tekstu ovoga clanka bolje je pojašnjeno tko je odgovoran za izradu šumskogospodarskih planova, njihovu obnovu, odnosno reviziju te da ih Ministarstvo odobrava (ne donosi) i to za šume u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog Trgovackoga društva, a za šume u vlasništvu drugih pravnih i fizickih osoba na prijedlog Šumarske savjetodavne službe;

- prihvacena je primjedba na clanak. 24. (sada clanak 23.) – zbog nerazumijevanja termina godišnji plan, razluceni su termini godišnji plan – koji se odobrava kao šumskogospodarski plan te operativni godišnji plan – koji je Trgovacko društvo obvezno donositi na temelju šumskogospodarskih planova;

- prihvacen je prijedlog da se u clanku 33. preispita davanje ovlasti Trgovackom društvu da svojim opcim aktom propisuje vrstu plodova i ostalih šumskih proizvoda, uvjeta pod kojima ih gradani mogu skupljati u šumi te propisivanje nacina korištenja šume za odmor i rekreaciju na nacin da je Trgovacko društvo dužno prije donosenja ovog opceg akta zatražiti suglasnost Ministarstva na isti;

- u clanku 37., stv. 4. i 6. jasnije su definirani dokumenti prostornog uredenja za koje je u postupku donošenja potrebno mišljenje Ministarstva, te za koje uvjete utvrduje Ministarstvo

- prihvacen je prijedlog da se u clanak 39. utvrdi tijelo koje ce donijeti program mjera za prikupljanje podataka u uspostavi registar šuma te je tekst promijenjen tako da je sada vidljivo da taj program donosi Ministarstvo;

- prihvacen je prijedlog da se u clanku 57. stavak 1. pravo služnosti u šumi ili na šumskomu zemljištu za podizanje višegodišnjih nasada može osnovati samo na površinama obraslim pocetnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina starosti do 15 godina te je u tom smislu i izmijenjen tekst;

- prihvacen je prijedlog da se u clanku 65. stavak 1. za brdsko-planinska i podrucja posebne državne skrbi šumski doprinos uplacuje po (višoj) stopi, tj. u iznosu od 4 % od prodajne cijene proizvoda na panju, a i iznos šumskoga doprinosa za sve pravne osobe povecan je s 2,5% na 3%;

- prihvacena je primjedba na clanak. 67. u smislu da je iznimno od odredbi Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda za šumske požare na kršu dana mogucnost da se proglasi elementarna nepogoda i radi posljedica koje nastaju nakon požara, bez obzira na nastalu izravnu štetu te je izmijenjena dosadašnja formulacija kako bi se uskladila sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda;

44

- prihvacen je prijedlog da se izmijeni clanak 68. te da se rad predvidene šumarske savjetodavne službe koju osniva Vlada Republike Hrvatske financira iz Državnog proracuna R.H., a ne iz sredstava naknade za korištenje opcekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), a dio sredstava OKFŠ-a na koji šumoposjednici imaju pravo iskoristi u biološke sanacije i unapredenje stanja privatnih šuma. Predlagac je u prvom prijedlogu financiranje rada šumarske savjetodavne službe iz OKFŠ-a obrazlagao na nacin da ce rad te službe pridonijeti efikasnijem i jeftinijem servisiranju šumovlasnika na terenu, što bi pridonijelo boljem gospodarenju privatnim šumama, povecanju njihove gospodarske vrijednosti te time i povecanju opcekorisnih funkcija. V. PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA NA PRIJEDLOG ZAKONA KOJE PREDLAGATELJ NIJE

PRIHVATIO, S OBRAZLOŽENJEM Primjedbe i mišljenja na Prijedlog Zakona o šumama iznesene na raspravi u Hrvatskom saboru i njegovim radnim tijelima tijekom prvoga citanja ugradene su u tekst Konacnog prijedloga, s tim da neke primjedbe nisu mogle biti usvojene uz obrazloženja kako slijedi:

- ne prihvaca se primjedba koja se odnosi na clanak 3., tj. dodatno pojašnjenje pojma „specificno prirodno bogatstvo“ jer je on izricajno dovoljno jasan pa je upotrijebljen i u sada važecemu Zakonu;

- nije prihvacen prijedlog da se u clanku 8. stavak 2. utvrdi organ koji bi bio nadležan za davanje suglasnosti na projekte izgradnje infrastrukture u šumskim ekosustavima jer je to riješeno clankom 47. stavak. 3.;

- nije prihvacena primjedba na clanak 15. stavak 1. (sada clanak 25. stavak 1.) da se odredi organ koji predlaže proglašenje šume zaštitnom, jer to proizlazi iz dokumenata prostornog uredenja, a ovom odredbom riješena je samo razina lokalne vlasti koja takvu šumu proglašava zaštitnom;

- nije prihvacen prijedlog da se clanku 16. stavku 1. i 2. (sada clanak 15. stavak 1. i 2.) utvrdi da Ministar utvrduje koje šume i šumska zemljišta obuhvacaju šumsko gospodarsko podrucje Republike Hrvatske, i koji aktom, jer je šumskogospodarsko podrucje vec utvrdeno važecim Zakonom o šumama i Osnovom podrucja, a ministar donosi Popis šuma i šumskog zemljišta koje je obuhvaceno šumskogospodarskim podrucjem;

- nije prihvacen prijedlog da se clankom 27. stavak 2. odredi organ koji je nadležan utvrditi je li lovno-gospodarska osnova uskladena s planovima gospodarenja šuma iz stavka 1. clanka 27. jer je to riješeno Zakonom o lovstvu i propisima donesenim na temelju njega;

- nije prihvacen prijedlog da se u clanku 32. dopusti tradicionalno korištenje i sakupljanje šumskih plodova svim gradanima jer svi proizvodi šume pripadaju iskljucivo vlasniku šume, a postoji i opasnost od ugrožavanja bioraznolikosti i uništenja ugroženih vrsta na tom podrucju koje se ovakovom odredbom štite;

- nije prihvacen prijedlog da se u clanku 47. stavak 5. radi odredenosti pojedinih odredenja i lakše primjene pojam ,,vrijednosti drveta na panju" zamjeniti pojmom ,,prodajne cijene";

- ne prihvaca se primjedba koja se odnosi na clanak 47. stavak 5. da se poveca izdvajanje za održavanje šumskih prometnica kroz šume šumoposjednika u podrucjima od posebne državne skrbi jer to pada na teret šumoposjednika tog podrucja pa bi ta odredba bila suprotna nastojanjima da se stanovništvo u podrucjima od posebne državne skrbi što više rastereti financijskih izdvajanja, ali je povecano izdvajanje za šumski doprinos u clanku 65.;

- nije prihvacen prijedlog da se u clanku 53. preispita zabrana prenamjene šumskog zemljišta u trajanju od 5 godina kada je zemljište opožareno, jer se ova odredba ni ne odnosi na prenamjenu, vec privodenje drugoj kulturi;

- ne prihvaca se primjedba koja se odnosi na clanak 53. da se preispita rok od 5 godina u kojem se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi, jer je rok ocijenjen primjerenim, a naravno da se opožarena površina može (i mora) pošumiti, cime se ne mijenja kultura, tj. ostaje šuma;

- nije prihvacen prijedlog da se izmijeni clanak 68., u smislu da se predvidena šumarska savjetodavna služba osnuje kao agencija zajedno s poljoprivrednom savjetodavnom službom, u kojoj bi se obavljali i poslovi (dio javnih ovlasti) iz podrucja lovstva, s obrazloženjem da je posao šumarske savjetodavne službe potpuno drugaciji od poslova poljoprivredne savjetodavne službe, radi obavljanja

45

poslova dijela javnih ovlasti koji ce oduzimati dobar dio radnog vremena šumarskim savjetnicima te drugacijeg ustroja i rasporeda na terenu; osim toga Zakonom o lovu nije predvidena posebna služba za lovstvo, vec strucni dio gospodarenja lovištem mora osigurati sam lovozakupnik preko strucne službe za provedbu lovno-gospodarske osnove;

- ne prihvaca se primjedba na clanak 87. kojom se predlaže skracenje rokova za donosenje provedbenih propisa temeljem ovoga Zakona jer je rok od šest mjeseci najkraci koji je uobicajeno potreban za donošenje podzakonskih akata;

- nije prihvacen prijedlog da se clankom 89. utvrde izvore financiranja Šumarske savjetodavne službe koju osniva Vlada RH, organ koji ce Vladi predložiti ustroj Šumarske savjetodavne službe i organ u okviru kojega ce ona funkcionirati jer je to sve riješeno ranijim odredbama u Prijedlogu Zakona