AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA OPĆINE VINODOLSKE

REPUBLIKA HRVATSKAPRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OPĆINA VINODOLSKA

Izradili: Poduzetnički centar “Vinodol” d.o.o.

Članovi radnog tijela za izradu akcijskog plana

Načelnik Općine Vinodolske

Ivica Crnić

SADRŽAJ

1. Sažetak 3 2. Uvod 6 3. Polazne stavke 9 3.1. Značaj turizma 9 3.2. Izazovi koji proizlaze iz turizma 9 3.3. Turistički trendovi i buduća predviđanja 10 3.4. Strategijski kontekst 11 3.4. 1. EU politike 11 3.4.2. Nacionalne politike 12 3.4.3. Regionalne politike 14 3.4.4. Lokalne politike 15 3.5. Postojeće stanje turizma u Vinodolskoj općini 15 3.5.1. Opće informacije 15 3.5.2. Položaj i klima 16 3.5.3. Povijest 18 3.5.4. Kulturna baština 19 3.5.5. Prirodna baština 25 3.5.6. Turizam 26 3.5.6.1. Povijest turizma u Vinodolskoj općini 26 3.5.6.2. Turizam od 1991. godine do danas 28 3.5.6.3. Turistički kapaciteti 33 3.5.6.4. Turistički promet i turistička tržišta 36 3.5.7. Manifestacije 39 3.5.7.1. Rapska tjera i Viteške igre 40 3.5.8. Postojeće promotivne aktivnosti 41 3.5.9. Poduzetništvo 42 3.5.10. Zadovoljstvo turista elementima turističke ponude Vinodolske općine 46 3.5.11 .Zadovolistvo stanovništva elementima turističke ponude Vinodolske općine 47 3.6. SWOT analiza 48 4. Vizija 49 4.1. Marketing vizija 49 4.2. Branding 50 5. Budući pravci razvoja turizma Vinodolske općine 50 5.1. Naglasci iz Glavnog plana razvoja turizma 50 5.2. Naglasci za pripremu turističke sezone 51 5.3. Naglasci prema istraživanjima i potrebama isticanja turističkih vrijednosti 52 5.4. Rast turizma 53 5.5. Prioriteti budućeg razvoja 54 6. Ključne zadaće i ciljevi 55 7. Program provedbe 57 7.1. Kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere 59 8. Monitoring i mjerenje rezultata 67 9. Zaključak 69 10. Privici 70 10.1. Popis sudionika 70 10.2. Stručne podloge 71 10.3. Izvori informacija 71

Osnovni podaci

• populacija: 3.530 stanovnika• površina: 152 km2

• broj noćenja (2010.): 30.000• broj smještajnih jedinica:

SMJEŠTAJNI KAPACITETI BR.KAPACITETA

UKUPNO SOBE,APP,KUĆE 131

1. SOBE 73

2. APARTMANI 36

3. KUĆE 22

UKUPAN BR. POSTELJA 418

1. BR. STALNIH POSTELJA 395

2. BR. POMOĆ. POSTELJA 23

Atrakcije:

Planinarske staze i šetnice, biciklističke staze, tematska staza vidikovaca "Oči Vinodola", Staza kamenih stupi, Vinodolska vrela i perila, Kuća Klović, frankopanski kašteli (Bribir, Drivenik i Grižane),

2. Uvod

Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije prvi je strateški dokument koji se odnosi na sektor turizma i daje za pojedina područja županije odrednice njegova razvoja. Time ovaj dokument postavlja zadaću određivanja budućeg razvoja turizma, koji se u našoj Županiji smatra jednom od važnijih djelatnosti gospodarskog razvoja.Nositelji izrade Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije kojeg je izradio Sveučilište u Rijeci su Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Primorsko-goranske županije. U skladu s tim, kao i zaključcima Primorsko-goranske županije (PGŽ), svaka jedinica lokalne samouprave dužna je Glavni plan prihvatiti, odnosno prema vlastitoj viziji razvoja turizma na svojem području sačiniti izmjene ili dopune.Dakle, jedinice lokalne samouprave su se obvezale da temeljem predmetnog dokumenta izrade svoje akcijske planove kojima će utrti nove smjernice razvoja turizma na vlastitom području. Tako akcijski planovi za turizam, postaju strateški dokumenti razvoja turizma jedinica lokalnih samouprava.Sukladno zaključcima 1. sastanka Koordinacijskog odbora za praćenje provedbe Glavnog plana razvoja turizma PGŽ, a u cilju olakšanja njihove izrade, zadužila se Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. da dostavi metodologiju izrade Akcijskog plana provedbe Glavnog plana razvoja turizma PGŽ prema svim jedinicama lokalne samouprave.

Dokumenti na kojima će se temeljiti Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske općine su slijedeći:

• Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. Godine• Glavni plan razvoja Primorsko-goranske županije• Prostorni plan Primorsko-goranske županije• Prostorni plan Vinodolske općine• Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005.-2009.• Strateški marketing plan Kvarnera

Svi navedeni dokumenti djeluju u međusobnoj sinergiji, odnosno jedan se temelji na drugome i poštuje ciljeve zadane u onom koji se smatra nadležnim. Drugim riječima, postavljeni ciljevi na nacionalnoj razini, poštuju se i na županijskoj i lokalnoj razini, pri čemu se na svakoj slijedećoj produbljuju, sve dok se ne dođe do cilja na najosnovnijoj razini.

Vizija hrvatskog turizma sadržana u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine glasi: „Turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana, bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujući u njihovom razvoju, stvarajući okruženje privlačno za investitore. Dakle, i Vinodolska općina ima zadaću doprinijeti ostvarivanju ove vizije koja je zamišljena na nacionalnoj razini.

Strategija razvoja hrvatskog turizma upućuje na potrebu donošenja prostornog plana razvoja hrvatskog turizma prema kojemu bi se postojeći krajolik trebao razvijati

prema načelima održivog razvoja, a izgradnja objekata odgovarati arhitekturi i krajoliku u kojemu se nalazi sa što manjom devastacijom prirode, bilo izgradnjom novih objekata, obnavljanjem već postojećih ili turističkim dolascima koja se planiraju povećati.

Isto je istaknuto i na konferenciji „Održivi turizam u Hrvatskoj u 21. stoljeću“, održanoj u listopadu 2008., gdje je naglašeno da je „Održivi turizam temeljen na prirodnim resursima i povijesno – kulturnom nasljenu osnova buduće nacionalne turističke strategije koja će odrediti budući razvoj turizma u Hrvatskoj.“, a da je turizam jedna od najkonkurentnijih grana, odnosno lokomotiva hrvatskog gospodarstva, potvrđuje njen udio od 20% u BDP-u.Edukacija kadrova je prisutna kao iznimno važan čimbenik kroz: dodatnu edukaciju postojećih kadrova (s naglaskom na suradnju izmenu lokalne samouprave i subjekata koji djeluju u turizmu) te edukaciju budućih kadrova u srednjim i višim školama, na fakultetima i kroz turizam kao obavezan predmet u višim razredima osnovne škole.Također, naglašava se važnost donošenja određenih mjera na državnoj razini, od raznih subvencija, poreznih rasterećenja, smanjenja fiskalnih i parafiskalnih davanja, koje bi potaknule investicije i razvoj cijelog turizma.

Na županijskoj razini postoje četiri dokumenta (Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009, Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije 2008.-2013.) koja, prihvaćajući ciljeve planova na nacionalnoj razini i zakona koja vrijede na području Republike Hrvatske, pobliže definiraju ciljeve koji se odnose na područje Primorsko-goranske županije.Vinodolska općina stoga, u određivanju željenog pravca razvoja turizma treba imati na umu sveukupno okruženje sa tradicijom, okolišem, bioraznolikošću, poviješću, itd. U vremenskom razdoblju od četiri godine raznim akcijama u planiranju, razvoju i marketingu planirat će ukupan turizam, i to u suradnji s lokalnim partnerima kako bi ostvarili željeni cilj.

Sagledavajući vlastiti položaj unutar Primorsko-goranske županije, Vinodolska općina će putem ovog dokumenta lakše ostvariti prepoznatljivost za svoje goste, a na zadovoljstvo svojeg stanovništva. Turizam objedinjava mnoge ljudske aktivnosti koje će putem poduzetništva poboljšati sadašnji nivo razvijenosti, odraziti se na povećanje zaposlenosti, stvoriti veći broj poduzetnika, pokrenuti mnoge nove sadržaje u turizmu, imati mogućnost za cjelogodišnju turističku sezonu, imati bolju percepciju i promociju područja.

Održivi razvoj odnosno povećanje ekonomskih koristi, strateški je cilj razvoja turizma. Taj će cilj ravnomjerno osigurati da čitavo okruženje (prirodno, kulturno i povijesno) bude netaknuto i povećano.

Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske općine ima za cilj:

- dati jasne smjernice svih radnji,- poticati suradnju između raznih lokalnih sudionika,- usmjeriti se na prioritete,- postati alat privlačenja raznih izvora financiranja,- osigurati osnove za bolje rezultate partnerstva (javnog, privatnog, civilnog),- promovirati širu identifikaciju uloge Vinodolske općine, Turističke zajedniceVinodolske općine te drugih subjekata kao značajnih nositelja razvoja turizma,- osigurati veću potporu i obveze za planirane radnje.

Akcijski plan turizma definira tko, gdje, kada i kako sačiniti vlastiti turistički razvoj.

Prilikom provođenja svih potrebitih aktivnosti za izradu ovog dokumenta korištena je opća metodologija izrade akcijskog plana koju je izradila Regionalna razvojna agencija, a u suglasju je s Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske županije.U cilju realizacije izrade ovog akcijskog plana, obuhvaćen je proces:

1. Definiranja izrade Akcijskog plana:- nositelj izrade- područje za koje se izrađuje- koje vremensko razdoblje obuhvaća- način pristupa i izrade

2. Analize stanja turizma na području JLS- identifikacija sadašnjeg turističkog tržišta- lista turističkih potencijala- atrakcije iz povijesne, kulturne i prirodne baštine- način promocije- postojeća infrastruktura /prometna, cestovna, turistička,.../- gostoprimstvo gostiju kroz turističke pakete usluge

3. Određivanja potencijala turističkog tržišta- zadaće i ciljevi za turističke atrakcije, promociju, turističku infrastrukturu,gostoprimstvo i usluge u turizmu- razvoj turističkih ciljeva- aktivnosti po koracima- uključivanje lokalnih partnera i način dobivanja informacija i njihovepovratne informacije

4. Izrade prijedloga akcijskog plana /sadržaj/ i njegovo prihvaćanje

5. Implementacije akcijskog plana

6. Monitoringa rezultata

Pri izradi ovog dokumenta sudjelovali su važni lokalni partneri Vinodolske općineodnosno, privatni, civilni i javni sektor. Koodinator izrade Akcijskog plana razvoja turizma Vinodolske općine je Poduzetnički centar „Vinodol“, d.o.o., a Radnu grupu za izradu Akcijskog plana turizma činio je projektni tim u koji su uključeni predstavnici Vinodolske općine, Turističke zajednice Vinodolske općine, te poduzetnika u turizmu s područja Vinodolske općine .Cjeloviti pregled učinjenog za izradu ovog važnog dokumenta Vinodolske općine koji se planira za četverogodišnje razdoblje, te se prihvaća na njihovim upravnim tijelima, daje se na uvid u nastavku. Napominje se kako će se sukladno provedenim mjerama te promjenama u vlastitoj sredini i okruženju isti mijenjati.

3. Polazne stavke

3.1. Značaj turizma

Turizam je bez sumnje najjača «industrija» svijeta, za mnoge zemlje značajan izvozni proizvod te generator zapošljavanja. Obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki, socijalni te kulturni aspekt života. U strukturnim analizama i dugoročnim projekcijama turizam se ocjenjuje kao jedna od najdinamičnijih pojava s gotovo neprocjenjivom važnošću za razvitak svjetskog gospodarstva.

Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim događajima koji narušavaju globalnu stabilnost, turizam pokazuje fascinantnu otpornost na promjene u ekonomskom i društvenom okruženju.

3.2. Izazovi koji proizlaze iz turizma

Viziju destinacije Vinodolske općine moguće je ostvariti postavljajući odgovarajuće strateške odrednice koje se u provedbi strategije moraju operacionalizirati i naglasiti očekivane koristi od njihove primjene. U nastavku se navode temeljne strateške odrednice i posebni ciljevi, usklađeni sa strategijom razvoja.

To su:

KVALITETA – opredjeljenje za 'kvalitetu umjesto kvantitete' kao temeljno načelo turističkog razvoja destinacije Vinodolske općine što jedino odgovara dosadašnjoj dugogodišnjoj tradiciji kao i kvaliteti svih naslijeđenih prirodnih i kulturnih atrakcija i resursa. Ova će se strateška odrednica realizirati kroz:

• ponudu potpunijih i novih turističkih proizvoda,• produženje sezone (što ima za posljedicu i veće iskorištenjekapaciteta),• povećanje prosječne potrošnje po gostu (kao posljedica bogatijeg i

raznovrsnijeg turističkog proizvoda destinacije),• uključivanje svih autohtonih proizvoda u turistički proizvod destinacije što će

također imati za posljedicu povećanje prosječne potrošnje.

ODRŽIVI RAZVOJ – kao jedino moguće razvojno opredljenje s obzirom na kvalitetudestinacije Novi Vinodolski čiji se proizvodi u velikoj mjeri oslanjaju na prirodne resurse. Ova će se strateška odrednica postići putem:

• aktivnog upravljanja prostorom (prostorno planiranje, onemogućavanje 'divlje gradnje', prometna rješenja)

• zaštite okoliša – koja će se postići realizacijom različitih mjera za• smanjenje zagađenja, mjera za očuvanje kao i postizanje čišćeg okoliša• nadzorom nad kretanjem ukupnog broja turista u destinaciji (osiguravanje

optimalnog broja turista u destinaciji)• nadzorom nad kretanjem ukupnog smještajnog kapaciteta destinacije Novi

Vinodolski (poticanje kvalitetnog privatnog smještaja, uvjeti za dobivanje dozvola za novu gradnju, poticaji za promjenu Prostornog plana vezano uz moguću novu hotelsku izgradnju).

3.3. Turistički trendovi i buduća predviđanja ruralnog turizma

Turizam je suvremena i masovna društveno - ekonomska, ali ne i nova pojava. Njegov razvoj počinje onog trenutka kada su se istovremeno stekla tri osnovna uvjeta za svako turističko kretanje:

1. slobodno vrijeme - vrijeme u kome je moguće baviti se turizmom 2. novčana sredstva - višak novca potreban za bavljenje turizmom 3. infrastruktura - objekti koji služe za ugošćavanje turista

Turizam danas prerasta dimenziju gospodarske aktivnosti, turizam postaje sve više stil života i jedna od važnih potreba suvremenog čovjeka. On postaje složen ekonomski, ali i socio-kulturni fenomen, te prerasta u vodeću industriju 21. stoljeća, „industriju bez dima”kako se popularno naziva.Turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke potražnje i razvoj novihmotiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i usluge se podrazumijevaju.Gospodarski napredak na globalnom nivou poticajno djeluje na povećanje turističkih kretanja.. Svjetska turistička organizacija predviđa da će međunarodni turizam nastaviti rasti godišnjom stopom od 4 posto. Do 2020. godine Europa će i dalje ostati najpopularnija turistička destinacija, ali njen udio će opasti sa 60 posto u 1995. na 46 posto. Broj putovanja na duže staze će rasti malo brže od međuregionalnih i do 2020. njihov udio će porasti s 18 posto u 1995. na 24 posto.

Svemirski turizam bi trebao dobiti značajniji udio u prvoj četvrtini 21. stoljeća, mada u usporedbi s tradicionalnim vidovima turizma, broj turista u orbiti će ostati mali sve dok tehnologije kao što je svemirski lift ne učine put u svemir isplativiji.

Razvoj ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj operativno i organizirano počeo se razvijati još 1996. godine. Temelj tomu jest donošenje Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkim domaćinstvima iste godine, što je stvorilo okvir i pravnog reguliranja ove vrste turizma.

Tijekom deset godina ruralni turizam postao je najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se pridavao veliki značaj poglavito zbog kompleksnosti usluga ali i razvoja ruralnih područja, odnosno implementacije turizma na područjima na kojima nije zaživio u dovoljnoj mjeri.

Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom rječju korištenju već postojećih resursa. Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička. U vremenu kada se mnogo govori, piše i raspravlja o gornjoj granici izgradnje objekata namijenjenih turizmu, kada se stvara vrlo veliki pritisak na prostor zbog gradnje novih kapaciteta, ruralni turizam potpuno na drugačiji način pokušava objediniti, obnoviti i organizirati prostor. Ruralni turizam nema potrebu za izgradnjom novih kapaciteta, već, dapače, susreće se s izazovima kako na najbolji i najkvalitetniji način iskoristiti postojeće strukture.

U procesu razvoja, dionici ruralnog turizma susretali su se i susreću se s nebrojenim poteškoćama, bilo administrativnim, birokratskim, organizacijskim, financijskim i ostalim.

Poteškoće se ogledaju u još potpuno nedefiniranoj kategoriji ruralnog turizma kao djelatnosti, te velikom broju propisa i uredbi koji koče brži prosperitet i jače investicijske cikluse u ovom segmentu.

3.4. Strategijski kontekst

3.4.1. Eu politike

3.4.2. Nacionalne politike

3.4.3. Regionalne politike

3.4.4. lokalne politike

3.5. Postojeće stanje turizma Vinodolske općine

Postojeće stanje u turizmu na području Vinodolske općine daje se kroz opće informacije o području, položaju i klimi, povijesti, postojećoj baštini, podacima o broju turista, podacima iz gospodarstva, zadovoljstvu gostiju i domaćeg stanovništva te SWOT analizom. Za izradu ovog dijela materijala korišteni su dostupni podaci iz statističkih izvješća Vinodolske općine i Primorsko-goranske županije, izvješća

Turističke zajednice Vinodol i Primorsko-goranske županije, Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Internetom i drugih raspoloživih podloga.

3.5.1. Opće informacije

Primorsko-goranska županija smještena je na zapadnom dijelu Republike Hrvatske i omeđena je na zapadu Istarskom, na istoku Karlovačkom i na jugu Ličko-senjskom županijom, te na sjeveru Republikom Slovenijom.Površina Primorsko-goranske županije iznosi 3.582 km2 što je 6,33% površine Republike Hrvatske. Grad Bakar pripada Primorsko-goranskoj županiji i lociran je na sjevernom Jadranu, točnije u Hrvatskom primorju koje se proteže od Senja do Rijeke. Teritorij općine se pruža Vinodolskom dolinom od mjesta Križišća na sjeverozapadu, do grada Novog Vinodolskog na jugozapadu u dužini od 45 km. Od morske obale udaljena je oko 3 km, a svojim šumskim dijelom proteže se po širini 30 kilometara do granice Općinom Fužine u Gorskom kotaru.

Sukladno Zakonu o području županija, gradova i općina Republike Hrvatske,Vinodolska općina, kao samostalna jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji osnovana je 1993.godine. Prva konstituirajuća sjednica Vijeća Vinodolske općine održana je 15.travnja, pa je taj datum utvrđen kao Dan Vinodolske općine, koja ima svoja obilježja zastavu i grb. Administrativno sjedište općine je Bribir. Vinodolska Općina kao samostalna jedinica lokalne samouprave formirana je podjelom nekadašnje općine Crikvenica na gradove Novi Vinodolski i Crikvenicu, te Vinodolsku općinu.

3.5.2. Položaj i stanovništvo

Vinodolska općina prostire se na 152 km2, što je tek 4,24% teritorija Županije primorsko-goranske. Po veličini zauzima osmo mjestu od 36 gradova i općina u županiji, dok s brojem stanovnika od 3.530, prema popisu iz 2001. godine, sudjeluje s tek 1,16% i zauzima dvadeseto mjesto. Prema gustoći naseljenosti sa 23,22 stanovnika na jednom četvornom kilometru nalazi se na 27. mjestu, te spada u manje naseljene jedinice lokalne samouprave u županiji. Općina obuhvaća četiri naselja: Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj. Teritorij općine se pruža Vinodolskom dolinom od mjesta Križišća na sjeverozapadu, do grada Novog Vinodolskog na jugozapadu u dužini od 45 km. Od morske obale udaljena je oko 3 km, a svojim šumskim dijelom proteže se po širini 30 kilometara do granice s Općinom Fužine u Gorskom kotaru.

Vinodolska općina zemljopisno pripada području Kvarnera kojeg obilježava povoljan geoprometni položaj, posebno u pogledu razvoja turizma. Kvarner se u tom smislu često karakterizira kao najbliži izlaz na more za unutrašnju Hrvatsku i za velik dio srednje Europe. Vinodolska općina nalazi se relativno blizu važnih emitivnih tržišta i zračnih luka što je i prikazano u nastavku.

Udaljenosti hrvatskih i europskih središta:

• Rijeka – 40 km• Zagreb – 160 km• Trst – 120 km• Ljubljana – 150 km• Beč – 520 km• Budimpešta – 500 km• Milano – 530 km• Bratislava – 670 km• Munchen – 554 km• Prag – 909 km• Rim – 795 km

Udaljenost od Zračne luke Rijeka, koja se nalazi na otoku Krku je 30 km, što također omogućuje brzi dolazak gostiju u Vinodolsku općinu.

3.5.3. Reljef i klima

Vinodolska općina polegnuta je u dolini između niskog grebena koji je odvaja od mora i šumsko-planinskog dijela. Udolina se prema istoku lagano penje manjim zaravnima do planinskih vrhova Medviđak (1026 m.n.v) i Kobiljak ( 1085 m.n.v.) Na njezinom prostoru vladaju tri tipa klime:mediteranska, šumsko kontinentalna i planinska u planinskom zaleđu. Najpostojanija je blaga i zdrava mediteranska klima s 2400 do 2500 sunčanih sati u godini. Prosječna temperatura zraka u zimskim mjesecima kreće se oko 10 oC dok je u ljetnim između 27 i 29 oC . Vjetrovi na području općine su Bura (NE) i Jugo (S).

3.5.4. Povijest

Vinodol je naseljen još u kamenom dobu. Naziv Vallis Vinearia, dali su mu Rimljani u 2 st.pr.Krista kada su kroz ovaj kraj gradili cestu za Dalmaciju i zatekli podignute vinograde. Dolaskom Hrvata u 7. stoljeću Vinodol dobiva današnje ime, a i vinova loza se uzgaja. Područje Vinodolske općine kraj je izuzetno bogate kuturne baštine koja se ogleda u starim autohtonim naseljima, gradovima i utvrdama nekadašnje Vinodolske knežije.Povjesno područje Vinodola protezalo se za vladavine knezova Frankopana i Zrinskih od Grada Rijeke-Trsata do Grada Novog Vinodolskog. U njegovom su sastavu bili frankopanski gradovi Trsat, Grobnik, Bakar, Hreljin, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski i Ledenice. Predstavnici tih mjesta 6. siječnja 1288. godine u Gradu Novom Vinodolskom donijeli su čuveni Vinodolski zakon, prvi tekst hrvatskog srednjevjekovnog statutarnog prava, pisan na hrvatskom jeziku, čakavskim dijalektom i pismom glagoljicom.U vrijeme donošenja Vinodolskog zakona, a riječ je o jednom od nastarijih europskih pravnih dokumenata, središte Vinodola bio je Bribir jer je njegovom arhiprvadu Dragoslavu pripadao i najviši crkveni položaj. Vinodolska općina i danas s velikom pažnjom skrbi o sakralnoj ostavštini te vrijednim slikarskim, kiparskim i drugim kultruno-povjesnim nasljeđima koja su ovdje nastala.

3.5.5. Kulturna baština

Vinodolska dolina je bogata kulturno-povijesnim nasljeđem. Tu se nalazi značajan broj Frankopanskih kaštela, sakralnih građevina sa vrijednim slikarskim, kiparskim, klesarskim umjetninama i bogatim inventarom, građevine profane i rezidencijalne ahitekture i dijela duhovne kulture.

O kulturno-povijesnim nasljeđu u “doba prije Zakona”, možemo govoriti na temelju predaje zabilježene u literaturnim izvorima ili crkvenim kronikama. Taj najstariji period doseljenja Hrvata u Vinodol obavijen je legendama o “grčkom” porijeklu starina. Jedini sigurni trag predromaničke arhitekture su temelji crkvice u koju je ugrađena sadašnja crkva Sv. Martina na istoimenom otočiću preko puta Lopara u Novom Vinodolskom. Arheološki su istraživane starohrvatske nekropole u Velom Dolu kod Križišća i na Gorici u Stranču.

Fortifikacijska arhitektura u Vinodolu je bila odraz nužde. Ritam izgradnje utvrda ovisio je o oscilaciji strateškog položaja Vinodola tijekom vjekova, o vrijednosti njegovih dijelova i o pojavljivanju i nestajanju vanjskih neprijatelja.

U prethistoriji gradine su bile smještene na obalnom bilu u jedinstvenom lancu od trsatskog brijega i Solina do Vlaške peći. Drugi lanac prethistorijskih gradina raspoređen je u agrarnoj zoni od Grobnika do Pavlomira. Rimljani grade sedmograđe uz prilimesku trasu o čemu svjedoče sačuvani ostaci Lišnja u Novom Vinodolskom u blizini ceste koja je vodila u Senj.

Pored zatečenih kasnoantičkih utvrđenja u Vinodolu, u ranom srednjem vijeku gradovi su bili raspoređeni tako da štite tokove rijeka uz koje idu komunikacije te planinske prevoje, Grobnik i Trsat štite Riječinu, Badanj Dobračinu, Bribir i Novi Suhu Ričinu. Taj položaj zadržavaju i u doba Turaka. Nakon bitke na Krbavskom polju, s pojavom vatrenog oružja, mreža vinodolskih gradina je osuvremenjena i osposobljena za efikasnu obranu od turske najezde.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, na području Vinodola u Registar nepokretnih spomenika kulture upisano je pet spomenika, a evidentirano je i nalazi se pod preventivnom zaštitom još tridesetak nedovoljno istraženih objekata ili cjelina koje posjeduju svojstva nepokretnih spomenika kulture.

KašteliKneževi Frankopani su na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela - Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena - Badanj. Badanj je podignut na temeljima antičke utvrde i gospodario je prodolom što se pruža od srca Vinodola prema moru. Drivenički kaštel najočuvaniji je i najatraktivniji kaštel Vinodola koji je zajedno sa Crkvom sv. Dujma i Crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog jez-era. Na krševitim liticama koje ovdje zovu “griže” izgrađen je grižanski kaštel, po čemu je dobio ime. Danas na slavnu prošlost Grižana podsjećaju samo ostaci zidina grižanskog kaštela. Od nekadašnjeg bribirskog kaštela ostala je sačuvana samo četverokutna kula iz 1302. godine i dio gradskog bedema jer su Bribirci na mjestu nekadašnjeg kaštela u 19. stoljeću izgradili školu i općinsku zgradu.

Drivenik

Gradina Drivenik i Župna crkva Setog Dujma

Stari grad i utvrda Drivenik. Prapovijesna gradina, srednjovjekovni grad i utvrda te jedan od frankopanskih kaštela što se spominje u Vinodolskom zakonu 1288. godine, ima svojstvo spomeničkog kompleksa arheološkog lokaliteta i građevinskog sklopa (upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture br. 436.). Cjelokupni prostor vrha brijega predstavljao je izvorno utvrđeni prostor. Brežuljak je, pretpostavlja se, bio naseljen već u prethistoriji, a neki povjesničari na tom mjestu vide “jednu od rimskih kula koje spominje Antoniniov itinerarij”.Na platou istaknute uzvisine smješten je kaštel, stara gotička kapela Sv. Stjepana, župna crkva Sv. Dujma, Kalvarija iz 18. stoljeća i kuće u naselju opasivao je sistem obrambenog zida koji je pratio konfiguraciju terena. Ta cjelina je već odavno prestala funkcionirati kao živo naselje, kada se stanovništvo spušta s brijega u dolinu gdje se razvija današnje naselje uz cestu. Aktivnu funkciju zadržale su jedino crkve i groblje. Po površini vršnog zaravanka nailazi se na tragove rastresitog arheološkog materijala iz razdoblja dominacije Japoda (željeznog doba), rane antike, kasne antike, ranog srednjeg vijeka (9. – 11. stoljeća) te kasnog srednjeg vijeka. Uz zaštitu samog kompleksa bitna je i zaštita vizura naročito sa glavne prometnice kroz Vinodolsku dolinu što podrazumijeva zabranu gradnje uz prilazni put Kaštelu tj. Gradu kao i na padinama brijega.

Kompleks starog grada Drivenika čine:

▪ Kaštel (13.-15. st.) je četverokutnog tlocrta s ugaonim cilindričnim kulama, koje su dograđene u 16. st. Smatra se da je prvotna utvrda bila građena od drva, a kamena je građena tijekom srednjeg vijeka. U prvoj fazi je podignut južni dio utvrde s velikom okruglom branič kulom i turnom te visokim zidovima koji su na sjevernoj strani zatvarali dvorište u obliku četverokuta. U drugoj fazi gradnje proširen je dvorišni prostor prema sjeveru, gradi se novi vanjski zid koji se na uglovima pojačava okruglim otvorenim kulama, a istočni zid se fortificira polukulom. Sam ulaz je ojačan sa zapadne strane jednom okruglom kulom. Spomenički kompleks kulture pod zaštitom. Potrebno je zaštitno arheološko istraživanje, istraživanje povijesnih faza gradnje Kaštela, izrada detaljne

arhitektonske, geodetske i po mogućnosti fotogrametrijske dokumentacije te projekt sanacije, obnove i revitalizacije cjelokupnog kompleksa.

▪ Župna crkva Sv. Dujma, izvorno barokna građevina s kamenim zvonikom u osi pročelja, preuređena je 1821. godine. Oltarna skulptura uglavnom je bez veće umjetničke vrijednosti, a zanimljive su fresko dekoracije svoda. Posebnu vrijednost imaju fragmentarno očuvane starije grobnice s natpisima u podnom opločenju. Spomenik kulture pod zaštitom.

▪ zavjetna crkva Sv. Stjepana, jednobrodna kasnogotička građevina presvođena šiljastim svodom nad pravokutnim svetištem. Lađa je presvođena baroknim bačvastim svodom. Prigodom nedavnih arheoloških istraživanja otkriveni su u parteru ostaci temelja starije, površinom manje jednobrodne romaničke kapele. Danas je crkva uređena kao izložbeno-galerijski prostor. Njen vrijedan inventar je polikromirana kasnogotička skulptura «Pieta» (Oplakivanja Krista) i barokni "zlatni oltar" koji se danas nalaze u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. Spomenik kulture pod zaštitom.

▪ Crkva Sv. Martina, pravokutna crkvica, nalazi se u središtu driveničkog groblja, višekratno obnovljena, jedini stariji stilski prepoznatljiv element je kameni gotički prozorski okvir na sjevernom zidu. Crkva je zapuštena, predlaže se istraživanje unutarnjih zidnih ploha (mogućnost nalaza fresko slikarija) te uređenje kapele prema konzervatorskom elaboratu. Spomenik kulture pod zaštitom.

▪ Kapelica Presvetog raspela na ulazu u groblje Drivenik, očito je dio nekadašnje Kalvarije iz druge polovice 18. stoljeća. O graditelju kapele ništa se ne zna. Njena sadašnja namjena – skladište građevnog materijala – neprihvatljiva je sa stanovišta zaštite graditeljskog nasljeđa te je treba sanirati, privesti prvotnoj namjeni i istražiti ostatke freski u njenoj unutrašnjosti. Kapela ima ambijentalni značaj i spomenik kulture pod zaštitom.

▪ Kalvarija s postajama križnog puta, ispred ulaza u driveničko groblje, na rubu brijega povrh u liticu usječenog starog puta nalazi se monumentalna Kalvarija. U prvoj fazi (iz 18. stoljeća) ovdje su stajale tri kamene baze s natpisima, na kojima su mještani postavili tri jednostavna drvena križa. Kasnije, 1868. godine Kalvarija je nadograđena i proširena, a uređen je i pristup s vidikovcem. Ambijentalnog značaja. potrebno je njeno održavanje.

▪ Kuće u naselju imaju obilježja jednostavne gradske primorske arhitekture.Danas je sačuvano samo nekoliko od i inače malog broja kuća, a ispod prilazne ceste ostaci su malih terasastih ruralnih kućišta zaraslih u makiju.Ambijentalnog su karaktera. Ukoliko se predvidi njihova rekonstrukcija ona je moguća jedino prema projektu revitalizacije koji mora biti izrađen u suradnji s nadležnom službom za zaštitu kulturnih dobara.

Poklonac i zavjetni križ u Klarićima. Nedaleko od naselja Drivenik nalazi se zavjetni monolitni kameni križ uzidan u ogradni zid, nekoliko metara dalje u istom

zidu ugrađena je mala kapelica – poklonac. Poklonac je podignut 1909. godine. U podnožju križa stoji kamena ploča s zavjetnim natpisom posvećenim palima u Prvom svjetskom ratu, spomenik je 1917. postavio Mikula Klarić.Ambijentalna vrijednost koju treba održavati.

Slika Poklonac i zavjetni križ u Klarićima

GRIŽANEPoluurbano naselje smješteno na padini podno okomitih stijena -”griža” i duž ceste Grižane-Bribir. Iznad mjesta su ostaci srednjovjekovnog kaštela Belgrad-Grižane. Šire područje bilo je nastanjeno još u brončano i željezno doba. Naselje je oštećeno u potresu koji je zadesio Vinodol 1323. godine, pa je vjerojatno današnji izgled dobio u 14. stoljeću.Najstariji dio naselja oformljen je uz župnu crkvu sv. Martina gdje je uz sve suvremene zahvate na stambenim i pomoćnim objektima ipak prepoznatljiva tradicionalna organizacija prostora i okućnica u nizu. Sastoji se od vrlo malih tlocrtnih i visinskih gabarita stambenih zgrada sa vanjskim stepeništem i balaturom, opasanih visokim zidom u čiju se, površinski vrlo malu okućnicu, ulazi kroz monumentalni, najčešće profilirani kameni portal.Noviji dio naselja pripada 19 stoljeća. Lociran je uz glavnu prometnicu Grižane- Bribir, a čine ga nizovi kuća visine P+1, jednostavnih ambijentalnih karakteristika (simetričnost otvora, kamene erte) sa dekorativnim elementima izvedenim u žbuci. Ove kuće urbanog su karaktera i predstavljaju posebnu cjelinu naselja Grižana.

Slika Grižane-centar

Treća skupina kuća smještena je na istočnoj strani Grižana, na cesti za Bribir i predstavlja skupinu samostojećih objekata opasanih visokim zidom, bogato profiliranih ulaznih portala i velike okućnice. Između njih interpolirane su stambene zgrade iz kraja 19. stoljeća, bogato ukrašenih pročelja, više urbanog karaktera.

Naseljem dominira visoki historicistički zvonik župne crkve sv. Martina, većim dijelom izgrađen u 19. i 20. stoljeće.Grižane objedinjuju u jedinstvenu cjelinu sve tradicionalne oblike gradnje u Vinodolskoj dolini: gradnju u nizu, samostojeće objekte obvezatno ograđene vrlo visokim zidom prostranih okućnica i kuće urbanog karaktera s bogato dekoriranim pročeljima.

Značajne građevine Grižana:▪ Prapovijesna Gradina Grižane. Povrh središta naselja na strmoj izdvojenoj glavici stoje ruševni ostaci srednjovjekovnog grada Grižane. Kaštel s podgrađem dovršen je poput Drivenika na kraju srednjeg vijeka (za početka turskih provala), no njegovi

tragovi sežu dalje u prošlost. Spominju se slučajni nalazi iz prapovijesnog i antičkog doba. Ruševni ostaci Gradine spomeničkog su značaja. Predlaže se istraživanje, dokumentiranje i konzerviranje ruševnih ostataka bez rekonstrukcija te sanacija kliznog terena.

Slika Grižane - Gradina

▪ Župna crkva Sv. Martina. Crkva dominira središtem Grižana.Srednjovjekovna crkva višekratno je pregrađivana. Izvorno je bila jednobrodna crkva s zvonikom na pročelju. U velikoj rekonstrukciji 1906. - 1908. godine crkva je dobila dva bočna broda i novi historicistički zvonik.

▪ Kalvarija, ruševni ostaci grižanske Kalvarije nalaze se ponad ceste prema Bribiru.

▪ Crkvica Sv. Andrija. Ruševnih nadzemnih tragova ove crkvice odavna nema. Nalazi se na mjestu odvojka ceste za Belgrad od glavne ceste Grižane – Tribalj. Prema tragovima uočenim u iskopima za temelje ovdje podignutih kuća, ta kapela bila je podignuta nad ostacima nekog antičkog zdanja ili čak kasnoantičke postaje, obzirom na arheološki rastresiti materijal i položaj uz izvor vode u neposrednom podnožju grižanskog starog grada.

Slika Poklonac uz staru školu u Grižanama

▪ Poklonac. Kameni, reljefnim ukrasima urešen lijepi poklonac postavljen u udubljenju zida uz glavnu cestu kod stare škole u Grižanama. Bio je dijelom Kalvarije između župne crkve i kapele Sv. križa iznad Marušića. Podignut je 1833. godine. Kvalitetan je rad pučkog kamenoklesarstva. Zadržati intktnim i održavati.

▪ Poklonac na Vracima. Uz stari srednjovjekovni kolni put koji iz Grižana vijuga k šumskom zaleđu nalazi se počivalo uz kojeg je u stijeni uklesana niša u kojoj je mali kip Majke Božje. Rijedak rad pučke pobožnosti, ambijentalnog značaja. Potrebno ga je zadržati intaktnim i održavati.

▪ Raspelo na Stojču. Uz staro počivalo na trasi puta u šumu u zaleđu Grižana nalazi se drveno raspelo nepoznate starosti. Bilo bi poželjno ustvrditi podrijeklo i starost raspela, te zaštititi ga od daljnjeg propadanja.

▪ Pokojišća. Lokalitet ovog imena nalazi se na krševitoj zaravni neposredno uz dio trase srednjovjekovne ceste koja se strmim serpentinama penje u planinu u zaleđu Grižana (između Sv. Roka na cesti Marušići – Kričina i krške zaravni Boki). Potrebno istraživanje područja te sukladno rezultatima i njihovoj valorizaciji njegova zaštita.

BlaškovićiRazvučeno naselje uz gornju stranu ceste Tribalj-Grižane. Stariji dio naselja grupiran je uz usku i strmu krivudavu komunikaciju gdje je sačuvana tradicionalna organizacija prostora i okućnica ali su sve kuće adaptirane i devastirane. Ostali dio naselja čine samostojeći stambeni objekti uz glavnu prometnicu. Građanskog su tipa sa dekorativnim elementima na pročeljima iz 19.st. ( 1836., 1873., 1886., 1873., 1891.,1894g.). Zgrada stare škole, relativno još dobrog građevinskog stanja, skladnog je oblikovanja s kraja 19. stoljeća, ali je nažalost napuštena. Naselje se može smatrati vikend naseljem.

▪ Crkvica Sv. Mihovila kod Blaškovića, nalazi se na starom kolnom putu nedaleko sela Blaškovići, riječ je o rustičnoj građevini o kojoj postoje brojne legende, ali nema povijesnih podataka. Na začelju crkve je uzidan mali rustični lik Krista s godinom 1846, što bi moglo odgovarati datumu izgradnje ili pregradnje starije crkve. Drveni oltar nosi palu koju bi trebalo analizirati, kao i moguće starije tragove. Kvalitetan rad rustičnog graditeljstva, lijepo uklopljen u krajolik, ambijentalne vrijednosti.

▪ Drveno raspelo u Blaškovićima. Uz glavnu cestu iznad autobusne stanice u Blaškovićima nalazi se drveno obojano rustično raspelo, načinjeno u 19. stoljeću. Ambijentalnog karaktera.

Katunari – Kostelj

Katunari-Kostelj (Muževići): malo naselje izgrađeno uz radijalno položene uske putove, nekada vrlo kvalitetne tradicionalne arhitekture koja je u reminiscencijama i devastacijama opstala do danas. Karakterizirali su ga samostojeći objekti čije su okućnice bile ograđene visokim zidom sa profiliranim kamenim portalima iz 1878., 1893., 1895. Svi su objekti potpuno preoblikovani i nadograđeni. U nekoliko adaptiranih i nadograđenih objekata zadržano je izvorno prizemlje s kamenim svodovima i voltama. Uz nekoliko stalnih stanovnika, naselje je pretvoreno u vikendnaselje. Naselje nije sačuvalo ambijentalni karakter.

▪ Raspelo u Kostelju – Katunari. Na raskrižju putova, u malom šumarku nalazi se drveno raspelo ograđeno ogradom, podignuto na mjestu starijeg 1919.godine. Raspelo je lokalnog značaja.

MarušićiRazvučeno naselje koje se razvilo uz cestu Grižane-Bribir i u kojem prevladava građansko oblikovanje pročelja stambenih zgrada iz kraja 19 st. ( 1884., 1889. g.) bilo da su samostojeće uz komunikacije bez okućnice i onih sa okućnicom. Tradicionalna gradnja (visoki zidovi, balatura, vanjsko stepenište) i organizacija prostora (okućnice) prepoznatljivi su u pojedinim, jedva uočljivim elementima zbog sveukupnog preuređenja i primjene modernih, za ruralnu cjelinu neprihvatljivih materijala. Naselje nije sačuvalo ambijentalni karakter.

▪ Raspelo u Marušićima. To je malo obojano drveno raspelo postavljeno u nišu, višekratno je obnovljeno, a po kazivanju vrlo je staro. Ambijentalnog je karaktera.

▪ Kalvarija s kapelom Sv. Križa i raspelom iznad Marušića. U vrijeme izgradnje zavjetne kapele Sv. Križa 1895. godine, na istaknutom uzvišenju iznad sela Marušići postavljeno je i raspelo.Iako nema umjetničke vrijednosti, čitavo područje oko kapele vrlo je ugodan prostor s prekrasnim panoramskim pogledom.

BarciVrlo razvučeno naselje koje se sastoji od više nizova nekada tradicionalne gradnje i organizacije prostora uz nekoliko longitudinalno položenih komunikacija te samostojećih objekata s okućnicom. Većina građevina neadekvatno je adaptirana, tj. devastirana. U izvornom oblikovnom stanju sačuvana je ruševina do br. 47 sa tri volte, kamenim vanjskim stepeništem, terasom i ogradnim zidom. Budući da je to jedini sačuvani, izvorno oblikovani objekt predlaže se njegova sanacija i rekonstrukcija prema konzervatorskim uvjetima. U naselju je sačuvano nekoliko kamenih portala iz kraja 19. stoljeća (1857., 1880., 1887., 1851.- kuća br. 53A, 1878- kuća br. 55). Većina portala je zazidana, jer su samo oni ostali od nekadašnje okućnice (ostalo je u potpunosti srušeno) ili bačena uz cestu kao kameni lučni dio portala iz 1885. godine.

Slika Crkva Sv. Ana na groblju u Barcima

Naselju Barci pripada i sklop građevina u nizu s okućnicama (kuća br. 72), lociran daleko izvan naselja, a ispod mjesnog groblja. Osim jednog objekta čiji su fasadni otvori i terasa neadekvatno adaptirani sklop je ostao intaktan. Barci se mogu svrstati u naselja ambijentalnog karaktera jer su uz sve devastacije zadržali osnovnu koncepciju tradicionalnog organiziranja okućnica i prostora.

▪ Crkva Sv. Ane u Barcima. Prostrana jednobrodna crkva s zvonikom na pročelju, smještena u sjenovitom okruženju kod groblja u selu Barci. Crkva je izgrađena na mjestu starije mnogo manje kapele, po predaji posvećene Sv. Lovri. Titular Sv. Ane dobila je po napuštanju stare romaničke crkvice na drugom položaju kod sela Miroši, kada je premještanjem naselja izgrađena nova crkva.Na zidovima su uzidana dva mala reljefa s likom Krista, iz 1732. i 1825. godine. Inventar crkve nije istražen, a zanimljive su i zidne freske, vjerojatno iz 19. stoljeća. Crkva je u dobrom građevnom stanju, ambijentalne je vrijednosti.

▪ Crkvica Sv. Roka iznad Barci. Još jedna zavjetna crkvica podignuta polovicom 19. stoljeća, stoji uz cestu Grižane – Barci na predjelu Peska. To je jednobrodna crkvica s baroknom preslicom na pročelju. Nad ulazom stoji godina 1856. Po vinodolskom običaju, i na njenom začelju uzidan je mali rustičan reljef Krista na križu. Crkvica je ambijentalnog karaktera, potrebna je obnova pročelja i interijera.

Kamenjak - Barci, rodno mjesto dr. Antona Barca

Naselje smješteno uz vrlo strme, nešto šire komunikacije. Sastoji se od dva tradicionalna niza smještena jedan ispod drugog okomito položenih na komunikaciju te samostojećih objekata. Prvi niz je u potpunosti adaptiran dok je drugi niz djelomično sačuvao odlike tradicionalne gradnje s kamenim portalima i godinom izgradnje - četiri objekta u okućnicama: 1847, 1849., 1897 i 1893 godina. Nasuprot nizova tj. s druge strane ceste smještene su samostojeće stambene zgrade visine P+1, građanskog tipa s kraja 19. stoljeća čije su okućnice i prizemlje organizirane u tradicionalnoj maniri: balatura s dvije volte, vanjsko stepenište, visoki zid i bogato dekorirani kameni lučni portal. Naselje je djelomično zadržalo ambijentalni značaj.

Rodna kuća Antuna Barca

▪ Crkvica Sv. Duh na Duševu - Podbadanj. Razvaline ove crkvice nalaze se u sjeni hrastova u podnožju srednjovjekovne utvrde Badanj, nedaleko lijeve obale Dubračine. Crkvica je dijelom porušena, a dijelom zatrpana urušenim gomilama kamenja i dijelovima kamenog svoda. I ovdje su vidljive različite zidne strukture, svjedočanstva pregradnji i popravaka. Današnji oblik crkvica duguje pregradnji iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka, kada se svetište romaničkog tipa ruši i izgrađuje novo trapezastog tlocrta natkriveno zašiljenim svodom. Objekt bi trebalo arheološki istražiti i konzervirati kao vrijedan primjerak graditeljske baštine, uz kojeg je po predaji bilo i groblje.

▪ Grobišće na Duševu – Podbadanj. Neposredno uz pročelje ruševnih ostataka crkvice Sv. Duha na Duševu (Podbadanj) narodna predaja smješta groblje, o kojem nema povijesnih podataka, što može sugerirati veliku starost. Ranosrednjovjekovni arheološki lokalitet, pokusno istraživanje.

▪ Poklonac u Kamenjaku. Monumentalni kameni poklonac u obliku pravokutnog stupa, površine ispunjene reljefima s različitim prikazima. Po natpisu ovaj spomenik načinjen je 1862. godine, a smješten je u ogradi uz cestu, nasuprot rodne kuće Antuna Barca. Likovna obrada i izrada reljefa daju mu viši ambijentalni značaj.

AntovoNajstariji dio naselja gusto je koncentriran uz vrlo uske, strme i krivudave komunikacije međusobno povezane kamenim stepeništem što vrlo rijetko nalazimo u ruralnim naseljima Vinodolske doline. Objekti su malih tlocrtnih gabarita, visine P+1, ograđenih malih okućnica tradicionalnog prostornog oblikovanja u većini devastiranog uočeni ostaci volti). Drugi dio naselja (niži dio, ispod starijeg) razvučenje uz širu strmu prilaznu cestu, manje ruralnih, a više urbanih karakteristika (pročelja ukrašena dekorativnim elementima s kraja 19. stoljeća). U naselju je sačuvano nekoliko kamenih profiliranih portala iz 1874., 1837., 1877., 1899. godine sa reljefnim prikazom palminog lišća, cvijeće i zvijezda. Naselje nije zadržalo ambijentalni karakter jer je većina stambenih objekta adaptirana i devastirana.

▪ Poklonac u Antovu. Poklonac se nalazi na raskrižju u selu Antovo, načinjen je u obliku monolitnog pravokutnog stupa ukrašenog plitko uklesanim zanimljivim ukrasnim motivima. U stupu je uklesana niša za kipove. Ovaj kvalitetan rad vinodolskog kamenoklesarstva ima ambijentalni karakter, a dao ga je načiniti Andrija Knez 1874.godine.

▪ Raspelo u Antovu. Ovo je rustično drveno raspelo gotovo istovjetno spomenutom u Blaškovićima, podignuto je 1900. godine na mjestu starijeg.

MirošiAdministrativno su dio naselja Papići, iako su udaljeni od njih i čine zasebnu cjelinu. Smješteni su visoko ispod samih vinodolskih stijena, zgušnjeni uz jedinu strmu i krivudavu komunikaciju koju oblikuju samostojeći objekti s ograđenim okućnicama i tradicionalnog oblikovanja s obje strane ceste. Jedan krak ove komunikacije (prema istoku) je ravniji i uz njega je izgrađen jedini tradicionalni niz u naselju koji se sastoji od 7 objekata s malim okućnicama, vrlo dobro očuvanih, održavanih i uređenih. Za razliku od ovog niza, samostojeći objekti uz strmu cestu i njene male, uske ogranke, nisu sačuvali intaktno oblikovanje koje je manje ili više devastirano ( preuređena vanjska stepeništa, volte i terase).Izvornost je očuvana u kamenim portalima s datacijom (1853., 1883.) i većem broju reljefno isklesanog Raspela, rustične izrade na arhitravu portala ulaza u okućnice. Miroše možemo smatrati jednim od rijetkih naselja Vinodolske doline u kojima devastacije (lako se mogu ukloniti) nisu trajno ugrozile tradicionalnu gradnju i organizaciju prostora te ih možemo smatrati višim ambijentalnim naseljem.

▪ Crkvica Sv. Ana pokraj Miroši. Nedaleko sela Miroši, na strmom, erodiranom obronku Kričin nalaze se neznatni tragovi crkvice Sv. Ane. Nad zemljom vide se tragovi opisanog apsidalnog luka i dijela sjevernog bočnog zida. Crkva je napuštena i porušena u 18. stoljeću, kada se titular premješta u netom izgrađenu novu crkvu Sv. Ane uz groblje sela Barci.Arheološkilokalitet, cjelina s obližnjim «grobišćem» potrebno ga je istražiti i dokumentirati.

▪ Grobišće kod Sv. Ane – Miroši. Nekoliko desetaka metara povrh skromnih ostataka crkvice Sv. Ane, na dosta strmom obronku nekada prekrivenom vinogradima po predaji se nalazilo groblje. Ranosrednjevjekovni arheološki lokalitet, potrebna istraživanja.

BELGRAD

Slika Belgrad-ostaci naselja

Povijesni podaci za naselje sežu do početka 19. stoljeća. Pisani izvori naselje datira iz 13. stoljeća. Opisuju ga kao definirano ruralno naselje, s tipičnim obilježjima, pravima i dužnostima sela Vinodolske Knežije. Naselje je smješteno na padini nad Vinodolskom dolinom, u blizini griške gradine i Grižana. Značaj naselja Belgrad u odnosu na okolna naselja potvrđuje i lokalitet groblja koje zajedničko za okolna naselja iako su ona danas razvijenija od Belgrada. Prvi put se spominje 1462. Kao dar pavlinskom samostanu iz Crikvenice, a 1463. postaje sjedište kaptola Modruškokrbavske biskupije. Kuće kanonika bile su u zapadnom dijelu naselja, a u istočnom ruralni, kmetski stambeno-gospodarski sklopovi. Naselje je većim dijelom ruševno i napušteno.U zapadnom dijelu naselja obnovljene su svega dvije kuće (samostojeći objekti s okućnicama ograđeni visokim zidom) prema konzervatorskim uvjetima što znači da je sačuvana izvorna arhitektura dok je istočni dio Belgrada s tradicionalnim nizovima kuća (dva niza) djelomično očuvao jedan niz ( uz devastacije) dok je drugi potpuno ruševan. Naselje je upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture te za sve zahvate na građevinama potrebno je imati konzervatorsku podlogu.

Slika Zvonik crkve Sv. Marije Snježne

Od značajnih građevina izdvajaju se:▪ Crkva Sv. Marija Snježna na groblju. Ova crkva bila je do kraja 18. stoljeća župnom crkvom naselja Belgrad. Crkva je izgrađena početkom 17. stoljeća, a zvonik u osi pročelja dodan je 1609. godine. Sakristija je prizidana 1640. godine. Crkva je izgrađena nad starijom kasnogotičkom crkvom, od koje su arheološkim istraživanjima uočeni elementi svodnih rebara, te dijelovi obodnog ziđa i monumentalne preslice za zvona uklopljene u strukturu kasnijeg zvonika. Crkva je bila sjedištem manjeg broja kanonika modruškog kaptola (nakon pada Modruša pod Turke) koji su stanovali u samostanskoj kući zapadnije od pročelja crkve.Povremeno je u funkciji kada se uz bogoslužje odvijaju i koncerti, a izložen je i mali glagoljski lapidarij. Crkva ima uzidane glagoljske natpise te više baroknih nadgrobnih ploča. Svojom vrijednošću posebno se ističu male orgulje iz 17.st. koje bi trebalo hitno restaurirati. Korpus građevine trebalo bi još dodatno istraživati radi novih saznanja o prvotnoj, kasnogotičkoj crkvi te dokumentirati. Također ju je potrebno građevinski sanirati. Crkva je zaštićeni spomenik kulture.

▪ Kapelica Sv. Marka u Belgradu – poklonac. Kapelica se nalazi uz stari put zapadnije od crkve Marije Snježne. Ne zna se vrijeme izgradnje, održavana je i predstavlja kvalitetan rad rustičnog baroka ambijentalnih karakteristika.

Raspelo kod Sv. Marka u Belgradu. Postojeći drveni križ stoji nasuprot spomenute kapelice Sv. Marka, postavljen je na mjestu starijeg križa kao dijela nekadašnjeg križnog puta.

BRIBIRPovijesno središte Vinodolske doline, nekad urbana, danas poluurbana cjelina, smješten na istaknutom platou nad Vinodolskom dolinom, pa je kao i ostale vinodolske utvrde imao značajnu stratešku ulogu. Spada u zbijena naselja unutar obrambenog zida još uvijek prepoznatljive srednjovjekovne morfologije koja se očituje u uskim krivudavim komunikacijama, suburbiju, ostacima Kaštela i fortifikacionog sistema.Bribir je i prapovijesna gradina i antički lokalitet nedovoljno istražen i istraživan. Prvi se put spominje kao utvrđeni frankopanski grad u Vinodolskom zakonu 1288. godine. Značajno je lokalno središte sve do propasti Zrinskih i Frankopana u XVII. st. Fortifikacijski sustav s kulama koji je opasivao naselje od srednjeg vijeka, srušen je gotovo u cijelosti tijekom XIX. st., kao i frankopanski kaštel na najvišoj koti naselja.

Slika Bribir

Na ostacima bedema u XIX. i XX. st. grade se kuće, a sačuvana je jedino četvrtasta kula i sjeveroistočni dio zida. U središtu naselja, ispred reprezentativne neoklasicističke građevine današnjeg općinskog poglavarstva je trg na mjestu nekadašnjeg kaštela. Stambeni objekti zadržali su male tlocrte i visinske gabarite alisu svi mnogobrojnim preinakama kroz stoljeća izgubili stilska obilježja. Stoljetni kontinuitet gradnje može se ponegdje uočiti u unutrašnjosti prizemlja objekata gdje su djelomično zadržani, nepromijenjeni konstruktivni elementi srednjovjekovnog građenja.Na južnom se rubu povijesne jezgre nalazi monumentalna župna crkva sv. Petra i Pavla, sa baroknim zvonikom koji je dominanta južne vizure naselja. Ispod crkve jebribirsko groblje. Arheološki nalazi potječu iz nesustavnih, građevinskih radova, patek možemo konstatirati da se na području povijesne jezgre kriju tragovi iz prapovijesti (uočen je ulomak keramike tipičan za rano brončano doba), antike i kasne antike te ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Vrijedna kulturno-povijesna cjelina s arheološkim tragovima koje tek treba valorizirati.

Od pojedinačnih građevina izdvajaju se:

▪ Župna crkva Sv. Petra i Pavla u Bribiru. Trobrodna barokna crkva sa zvonikom na pročelju, podignuta je na mjestu starije gradnje o čemu svjedoči glagoljski natpis iz 1524 godine. O oblicima srednjovjekovne građevine ne znamo ništa, dok od renesansne gradbene faze preostali su tek dijelovi ziđa pročelja i veoma vrijedni dijelovi kamenog odnosno mramornog namještaja te jedna mramorna gospa.

Slika Župna crkva Sv. Petar i Pavle u Bribiru

Početkom 18. stoljeća crkva je proširena, dobiva današnji bazilikalni oblik s transeptom i zvonikom na pročelju. Tada je opremljena i novim vrijednim oltarima i drugim umjetničkim djelima. U njoj posebno mjesto pripada Milonjinom križu (remekdjelu lokalnog majstora Milonje) s Krbavskog polja, što su ga nosili krbavski biskupi koji su se poslije krbavske bitke dijelom sklonili u Bribir i tu ostavili dio krbavskog crkvenog blaga. U Bribiru osim sakralne, postoji i povijesno-etnološka zbirka. Objekt je u dobrom stanju i u funkciji te ga je potrebno samo održavati. Inventar crkve upisan je u Registar pokretnih spomenika kulture, dok sakralna građevina zbog većih stilskih preinaka u 18st. nema spomenički već viši ambijentalni značaj.

Kapela Sv. Antuna Pustinjaka. Ova srednjovjekovna crkvica nalazi se u središtu Bribira. Jednobrodna crkvica s polukružno opisanom apsidom, presvođena višekratno obnavljanim poluvaljkastim svodom koji se oslanja na par pravokutnih pojasnica, koje uz bok zidova podupiru dva para masivnih pravokutnih pilona. Položaj pilona u središtu lađe postavlja mogućnost izvornog postojanja male kupole, što bi trebalo provjeriti sondiranjima zidnih struktura Unatoč kasnijim popravcima i oštećenjima iz 2. svjetskog rata, ovo je rijedak primjer dobro očuvane sakralne građevine romaničkog tipa. Danas se u crkvici nalazi muzejski depo sakralne zbirke. Kapela ima spomeničke značajke. Objekt bi trebalo istražiti te urediti i prezentirati interier.

Kapela Sv. Stjepana u Bribiru

▪ Kapela Sv. Josip u Bribiru. Ovo je novija neostilska spomen kapela, centralnog tipa s kamenom kupolom, građena od fino klesana kamena, koja krasi svojim neobičnim obličjem mali park u središtu Bribira. Građevina ambijentalnog, više lokalnog značaja.

▪ Kapela Sv. Marija u Bribiru. Ova kapela posve je porušena krajem 19. stoljeća, a nalazila se između pročelja župne crkve i ograde groblja u Bribiru. Na njenom mjestu, i dijelom od njenog kamena bila je izgrađena manja kućica, koja je danas opet ruševina. Prema katastarskom planu, to je bila mala pačetvorinasta građevina polukružnom apsidom. Arheološki lokalitet, mogući tragovi temelja ispod ulične površine koji bi se mogli likovno obraditi i prezentirati u budućem partnerskom i urbanističkom uređenju trga ispred zgrade općine.

▪ Crkva Sv. Matij u Bribiru. Obris tlocrta ove crkve opaža se na katastru Bribira, a posve je porušena krajem 19. stoljeća kod rušenja dijelova kaštela i zidina (nalazila se je ispred pročelja općinske zgrade, na mjestu kasnije fontane. To je bila izduljena romanička građevina s pojasnicama koje su nosile kameni svod, očito vrlo slična obližnjoj crkvici Sv. Antuna. Arheološki lokalitet, mogući tragovi temelja ispod ulične površine koji bi se mogli likovno obraditi i prezentirati u budućem partnerskom i urbanističkom uređenju trga ispred zgrade općine.

▪ Crkvica Sv. Marija Magdalena na Duješinu kod Bribira. Iznenađujuće dobro očuvani zidovi ove crkvice zaklonjene raslinjem nalaze se na istaknutoj zaravni iznad Duješina, povrh ceste Bribir – Maševo. Crkvica je zidana od vodoravno uslojenih sitnijih klesanaca, ima polukružno opisanu apsidu, portal je sudeći po otisku imao polukružan nadvoj. Vidljiva su tri vrlo uska prozorčića na zidovima, a kalota apside još je prekrivena kamenim pločama (škrilom).

Crkvica je vrlo kvalitetan primjerak romaničkog graditeljstva, posve neistražena. Obzirom na vrijeme i stil gradnje potrebno ju je detaljno istražiti, dokumentirati, sanirati i konzervirati ziđe te urediti pristup i okoliš. Sukladno izvršenom istraživanju i novim saznanjima izvršiti će se njena valorizacija mada i dosadašnja saznanja ukazuju na izvorni objekt spomeničkih ili viših ambijentalnih vrijednosti.

▪ Crkvica Sv. Jelena na Ćokovu kod Bribira. U blizini križanja cesta Bribir – Selce i Bribir – Grižane nalazila se je crkvica Sv. Jelene. O njoj ništa ne znamo osim povijesnih spomena, a na njenom mjestu osim male gomilice kamena nije bilo vidljivih tragova. Arheološki lokalitet ugrožen stambenom izgradnjom kojeg bi trebalo istraživati pri izgradnji budućih objekata.

▪ Crkvica Sv. Ivan u Dragaljinu kod Bribira. Poviše Bribira, uz cesticu za selo Dragaljin u zašikarenoj ravnici omeđenoj gromačama naslućuje se položaj vrlo stare, ali i posve porušene crkvice Sv. Ivana. Nad tlom vide se ostaci crijepa, vapnenog morta i sitnih pravokutnih klesanaca razbacanih uokolo. Mogući tragovi temelja ispod zemlje, pa je to arheološki lokalitet kojeg treba obilježiti i istražiti, te zaštititi.

Poklonac kod Malih vrata u Bribiru. Nalazi se nedaleko raskrižja glavne ceste i skretanja za povijesnu jezgru podignut 1862. godine. Skladni kameni rad klasicističkih obilježja.

Slika Poklonac u predjelu Štala-Bribir

Poklonac u podnožju gradskih zidina – Bribir. Rustični poklonac s reljefom raspela i natpisom iz 1723. godinom. Kvalitetan rad baroknog pučkog klesarstva.

Poklonac na predjelu Štale – Bribir. Poklonac je ugrađen u ogradni zid vile uz glavnu cestu na predjelu Štale. Poklonac predstavlja uspomenu na položaj obližnje crkvice Sv. Duha, porušene prigodom proširenja ceste početkom 20. stoljeća. Ambijentalna vrijednost.

Križ kod kapele Sv. Josipa u Bribiru. Veliko raspelo nalazi se u parku ispred kapele Sv. Josipa u središtu Bribira, to je zavjetni križ podignut 1905. godine. Ambijentalna vrijednost.

Grobišće na predjelu Štale u Bribiru. Neposredno nakon 2.svjetskog rata prigodom izgradnje velike zgrade zadružnog doma slučajno su otkriveni ukopi ljudi. Veći dio groblja je uništen, a dio je bio uništen još i ranije kod proširenja ceste. Nekoliko sačuvanih arheoloških nalaza naznačuje nam položaj ranosrednjovjekovnog groblja (9. stoljeće). Potreban oprez i nadzor pri izvođenju građevinskih radova.

Poklonac u Dragaljinu. Monolitni kameni blok ovog poklonca s izdubljenom nišom ima gornji dio pomnije klesan, s zanimljivim križem s pijetlom. Nalazi se na raskrižju putova kod sela Dragaljin povrh Bribira, podignut je 1850. godine i ima klasicističke stilske dekorativne elemente.Ambijentalnog je značaja i potrebno ga je održavati.

Poklončić na Kavranici iznad Dragaljina. U glatkoj okomitoj stijeni nalazi se uklesano malo pravokutno udubljenje za križić i posuda za cvijeće, nedaleko seoskog perila. Ambijentalna vrijednost.

Bribirska peć - prapovijesni lokalitet. Ova nevelika pećina, prapovijesno stanište, nalazi se okrenuta zapadu na obronku obraslom niskim raslinjem podno vrha Kacalj, između sela Poskoči i Dragaljin nedaleko Bribira. Arheološki nalazi nisu vidljivi na površini tla, mogući tragovi povremenog zakloništa iz prapovijesnih vremena. Moguć arheološko-geopaleontološki lokalitet, potrebno zaštitno sondiranje i istraživanje.

Ciganska (Pancićeva) peć - prapovijesni lokalitet. Neposredno uz trasu ceste Bribir – Lukovo, malo poviše sela Ugrini i Sv. Vid, nalazi se mali otvor Ciganske ili Pancićeve peći. Lokalitet nije istražen, nemamo podataka o potencijalnim nalazima, mogući prapovijesni lokalitet kojeg treba ustanoviti zaštitnim sondiranjem i istraživanjem.

Sv. VidNajstarija jezgra naselja je sklop manjih objekata uz vrlo uske krivudave komunikacije tradicionalne organizacije prostora i oblikovanja koja je u većini devastirana. Kako je zabilježeno na zaglavnom kamenu kamenih portala bez reljefnih dekoracija, naselje je imalo dvije graditeljske faze intenzivnih preinaka i to u 19. stoljeću (napr. 1849.g. do kućnog br. 33; 1860. godine br. 34; 1853. br. 35 ) te početkom 20. stoljeća 1902, 1906, 1909. godina. Jedini vrijedan objekt u naselju je sačuvana izvorna stambena građevina do br. 21 sa dvije volte (balature), vanjskim kamenim stepeništem, terasom i visokim zidom. Objekt je napušten te se pretpostavlja njegova obnova koja bi se trebala izvesti prema konzervatorskim uvjetima kako bi se sačuvala izvornost i tradicionalnost izgradnje.

▪ Sv. Vid kod Bribira. Ruševine crkvice Sv. Vida u gustom šipražju teško se pronalaze, a nalaze se uz stari put istočnije od istoimenog naselja. To je manja kapela romaničkih proporcija s polukružno opisanim začeljem, porušenim pročeljem, bočnih zidova oslonjenih dva para moćnih prizida. Debljina zidova upućuje na kamenu svodnu konstrukciju. To je tipična vinodolska rustična srednjovjekovna sakralna građevina, koju bi trebalo istražiti i konzervirati, te očistiti pristup i okoliš.

PodskočiRazvučeno naselje uz strme, nešto šire komunikacije sa tri grupacije samostojećih kuća nekada ambijentalnog karaktera, sada devastiranih. Istočni i zapadni dio naselja čini sklop od svega nekoliko kuća lociranih uz cestu, gradskog tipa, P+1, bez ograđenih okućnica ili s vrlo niskim zidovima. Tipologija središnjeg, najvećeg dijela naselja, također je grupacija samostojećih stambenih kuća više gradskog karaktera, lociranih uz cestu, P+1, sa ili bez okućnica iza ili sa strane objekta. Nema tradicionalnog oblikovanja prostora, okućnica niti objekata. Uočen je interesantan i neuobičajen detalj za ruralna naselja Vinodolske doline, a to je upisivanje godine izgradnje ili preuređenja na kamenom nadvradniku ulaznih vratiju u objekt, budući da nema ( nisu postojali?) ulazni portali u okućnicu. Naselje nema ambijentalni karakter jer nije tradicionalna ruralna niti urbana aglomeracija. Ono je jednostavno sklop kuća skromnih ambijentalnih vrijednosti.

▪ Crkvica Sv. Martin u Podskočima kod Bribira. Na sjeverozapadnom rubu naselja Poskoči nalazi se derutna, ali ipak u funkciji crkvica Sv. Martina. To je jednobrodna kapela s istaknutim pravokutnim začeljem, slikovitog ulaznog portala s pravokutnim okvirom vratnica i uklesanom godinom obnove 1526., nad kojim plitko udubljenu nišu zatvara od klesanaca načinjen rasteretni luk ranoromačnih karakteristika. U ziđu se opažaju barem dvije gradbene faze, romanički tip zidanja lađe, krupniji nepravilni klesanci tvore začelje nastalo pregradnjom spomenute godine, dok je svod obnovljen 1610. Crkva je nestručno obnovljena između dva svjetska rata, kada je dobila neusklađen i pretežak cementni krov. Građevina je spomeničkog značaja koju trebaistražiti, potpunije valorizirati i obnoviti.

Slika Crkvica Sv. Martin u Podskočima

JargovoRazvučeno naselje koje se sastoji od tri manje grupacije kuća međusobno vrlo udaljenih. Prvu grupaciju ( iz pravca Bribira) čine stambeni objekti sa početka 20. st. (1902.,1903.,1907. g.), izrazitih gradskih odlika, samostojeći i locirani uz jedan vrlo strmi i uski put ( odvojak ceste Bribir -Novi Vinodolski) i uz ravnu prometnicu lokalnog značaja. Objekti se nadovezuju jedan na drugi, ali ne čine tradicionalni niz (nema ograđenih okućnica) već ulični potez.Središnji dio Jargova ujedno je i najstariji dio naselja, također izgrađen na strmoj padini ispod ceste gdje se mogu uočiti ostaci tradicionalne organizacije prostora i objekata ali su svi osim jednog objekta u središtu naselja (ugaoni stambeni objekt sa dvije volte i vanjskim stepeništem bez ograđene okućnice) devastirani. Tek su ponegdje u interijeru prizemlja sačuvane volte i kameni bačvasti svodovi nekadašnjihkonoba. Devastacija su djelomično pošteđene samostojeće kuće građanskih obilježja.Treću grupaciju (najistočniji dio) uz dvije ruševine tradicionalne arhitekture i organizacije prostora, čini nekoliko samostojećih kuća u potpunosti preuređenih i jedva uočljivih (više prema kazivanju i opisu stanovnika) tradicionalnih elemenata.Zbog devastacija koje je sprovelo domicilno stanovništvo zbog boljih uvjeta življenja i vikendaša naselje je izgubilo ambijentalni karakter.

▪ Sv. Mikulj (Nikola) kod Jargova. Na blagim terasastim obroncima blizu naselja Jargovo i Sv. Mikulj jedva da se može pronaći trag srednjovjekovne crkvice. Preostala je tek gomilica kamenja u gromači i trag polukružne apside uklopljen u recentnu ogradu. Neistražen arheološki lokalitet (po predaji i ovdje je bilo groblje).

▪ Grobišće kod Sv. Mikulja. Na ledini uz neznatne ostatke crkvice po predaji bilo je groblje. Nepoznato razdoblje, potrebno je arheološko sondiranje.

Podgori

Izuzetno razvučeno naselje koje se sastoji od dvije građevinske jedinice različitih arhitektonskih i prostornih karakteristika. Najstariji dio ( najistočniji - prema Bribiru) čine zbijeni, uz radijalno oformljene uske i strme putove nekada tradicionalni nizovi i samostojeći objekti sada devastirani. Njihova devastacija započela je krajem 19. st. I nastavila se je do danas. Središnji i zapadni dio naselja nekada je bio jedinstvena cjelina, a danas se čine kao dva udaljena dijela zbog velikog broja porušenih objekata i nizova.

Slika Podgori-ruševni niz s voltama

Podgori je naselje s najvećim brojem tradicionalnih nizova ( mogla su se razaznati 12 niza, a prema ostalim pokazateljima bilo ih je daleko više). Svi su ti nizovi ili porušeni do temelja, jako ruševni ili u potpunosti preuređeni tj. devastirani, a na njihovom su mjestu izgrađeni novi stambeni i gospodarski objekti. Manji je broj ipak sačuvane tradicionalne izgradnje, s voltama (2-4), kamenim stepeništem i terasom. Podgori ima još jednu osebujnost, a to je veći broj samostojećih kuća s kraja 19. Stoljeća građanskih odlika i dekoriranih pročelja, sa vrlo velikim okućnicama i to redovito smještenih između tradicionalnih nizova. Podgori možemo svrstati u naselje ambijentalne vrijednosti jer bez obzira na njegovu razrušenost ipak predstavlja dio sačuvanog tradicionalnog oblikovanja prostora i objekata.

▪ Crkvica Sv. Jeronim kod Podgori. Između naselja Podugrinac i Podgori, na istaknutom, veoma krševitom brežuljku, danas posve obraslom u šikaru, nalazi se ruševna crkvica Sv. Jeronima. To je mala pravokutna građevina s neznatno istaknutim polukružnim začeljem, veoma debelih zidova, presvođena dijelom urušenim kamenim svodom gotičkog tipa, s malom nakrivljenom preslicom zvonika, zidana od grubo priklesanog lomljenca, apsidalnog pokrova od kamenih škrila. Njezina robustnost odgovara strateško-nadzornoj funkciji položaja. Na sačuvanim dijelovima nutarnjih zidnih ploha naziru se tragovi fresko slika te više šestarom uparanih i oslikanih posvetnih križeva promjera 30 cm. Crkvu je potrebno istražiti, dokumentirati i valorizirati.

▪ Grobišće kod Sv. Jeronima – Podgori. Neposredno uz sjeverni bočni zid crkvice Sv. Jeronima nalazi se mala kružna oranica omeđena suhozidom, danas obrasla u gusto trnje. Prema kazivanju mještana obližnjeg naselja Podgori ovdje je bilo «grčko» groblje. Groblje je potrebno istražiti,dokumentirati i valorizirati.

UgriniNaselje Ugrini poznato je po rodnoj kući liječnika i botaničara Josipa Pančića koji je otkrio tzv. Pančićevu omoriku. Naselje je razvučeno, sastoji se od nekoliko manjih sklopova kuća, nekada tradicionalnog oblikovanja (samostojeće), danas u većini preuređenih ( ponegdje su zadržane izvorne volte u interijeru prizemlja). Nizovi nisu uočeni.Tradicionalna arhitektura i okućnica vidljiva je u nekoliko posve ruševnih objekata ( napr. br. 38 sa tri volte, stepeništem). Kvalitetna obnova starijih objekata može se uočiti na broju 27 ( zgrada iz 1873. g. sa dvije volte, vanjskim kamenim stepeništem, visine P+1 sa čijih su prozorskih otvora uklonjene kamene erte, ali su prozori zadržali izvorne dimenzije, kamenim portalom sa bogato profiliranim metalnim vratnicama).U naselju ima i veći broj potpuno novih stambenih objekata, izgrađenih na k.č. ranijih zgrada i to neuklopljenih u ambijent. Naselje je izgubilo sve svoje povijesne odlike i nema više ambijentalni značaj.

Slika Crkvica Sv. Stjepan u Ugrinima

▪ Crkvica Sv. Stipan u Ugrinima kod Bribira. U središtu naselja Ugrini nalazi se pravokutna crkvica Sv. Stipana. Za nedavne obnove crkvica je doslovno presvučena cementnim špricom, a ne dolikuje joj ni dvostrešni cementni krov. Po tradiciji to je starija građevina obnovljena u 19. stoljeću, uz koju je nekada bila župna kuća i malo groblje. Spomenimo bratovštinu Sv. Stjepana koja se spominje u 15. stoljeću, a čini se da je na malom zvoniku tipa preslice ovješeno zvono gotičkih oblika. Objekt bi trebalo istražiti ivalorizirati uz korekciju neadekvatnih materijala (beton).

▪ Kuća Pančić, rodna je kuća liječnika i botaničara dr. Josipa Pančića koji je otkrio endemičnu četinjaču Picea omorica, poznatu kao Pančičeva omorika, rođen je 1814. u Bribiru. Memorijalni lokalitet, registriran spomenik kulture.

TRIBALJ

Naselje ruralnog karaktera, iako su svi objekti u naselju urbanog karaktera, manjih tlocrtnih i visinskih gabarita, osim onih izgrađenih nakon Drugog svjetskog rata. Izrazito je longitudinalan, spada u razbacano naselje u dolini a formiran je uz širokukomunikaciju. Kuće su samostojeće, visine P+1, manje P, simetričnih pročelja, bez istaka (balkona), s dekorativnim elementima izrađenim u žbuci i različito položenih na cestu ( negdje su to pročelja, a negdje zabatni zidovi). Središte naselja čini trg kojeg presijeca glavna komunikacija na dva dijela. Uz manje parkovne površine na trgu se nalazi škola i župna crkva. Naselje je potrebno valorizirati s aspekta potecijalnog arheološkog lokaliteta starohrvatske nekropole.

Slika Župna crkva Blažene Djevice Marije

▪ Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti, nalazi se u središtu Triblja (tzv. Stomorino polje, naziv iz srednjeg vijeka), višekratno obnavljana građevina, spominjana u brojnim ispravama u prošlosti. Današnji izgled je dobila početkom 19.stoljeća kada Tribalj postaje središte župe. To je prostrana građevina čije je proširenje dovršeno prije stotinu godina, kada je dovršeno opremanje crkve namještajem i drvenim oltarima. Zvonik u osi pročelja neostilski je objekt. Danas je najstariji dio crkve vidljiv tek u strukturama male sakristije presvođene bačvastim svodom, u kojoj se nad vratima ističe uzidan vrlo kvalitetan kameni reljef Gospe koja noseći malog Isusa stoji na oblacima u manirističkoj maniri. Prigodom obnove poda trebati će se provesti arheološka istraživanja, pošto se ovdje nalaze ostaci prvobitne ranosrednjovjekovne kapele podignute nad još starijim starohrvatskim grobljem iz devetog stoljeća.

▪ Crkvica Sv. Fabijana i Sebastijana i Sv. Roka u Triblju, porušena je bez ikakva razloga (23. rujna 1953), a stajala je na ledini uz cestu kod ulaza u tada izgrađenu hidroelektranu u Triblju. Bila je to skladna jednobrodna presvođena građevina srednjovjekovnog porijekla, pregrađena 1855. za haranja kolere, kada je promijenjen njen titular u Sv. Roka. Njen položaj trebalo bi danas obilježiti.▪ Crkvica Sv. Ivana u Triblju – Mali Sušik, mala pravokutna građevina podignuta je u drugoj polovini 19. stoljeća kao zavjet obitelji Gašparović - Skutić, a nalazi se netom obnovljena uz novi most na cesti Tribalj-Drivenik. Unutrašnji inventar (kipovi sv. Petra i Pavla te Ivana Nepomuka) i cijela građevina iako bez umjetničke vrijednosti imaju duhovnu i ambijentalnu vrijednost.

▪ Crkvica Majke Božje u Kadnju, mala pravokutna crkvica Majke Božje nalazi se u Kadnju, uz cestu i most koji povezuje Tribalj s Podsopljem Driveničkim. To je zgodan primjer rustične arhitekture malih proporcija, zidana je od krupnog klesanog kamena polovicom 19. stoljeća. Višekratno je obnavljana i održavana, a u unutrašnjosti se na malom oltaru nalazi stari kip Majke Božje s djetetom, porijeklom iz stare tribaljske crkve Sv.Marije. Uz crkvicu je kameno grlo od zdenca – Kadnja. Objekt ima ambijentalnu vrijednost.

▪ Starohrvatsko groblje uz crkvu Sv. Marije u Triblju. Crkva Sv.Marije u Triblju izgrađena je iznad starijeg, još poganskog starohrvatskog groblja na redove. Povremena sondažna arheološka istraživanja dala su značajne rezultate, iako je veći dio površine groblja uništen temeljima recentne crkve, izgradnjom ceste, infrastrukturnih kanala i obližnjeg parka između crkve i osnovne škole. U groblju su se pokapali lokalni stanovnici iz još neutvrđenog položaja naselja tijekom 9, 10 i početkom 11. stoljeća. Značajan arheološki lokalitet iz starohrvatskog razdoblja, potrebno ga je sistematski istražiti.

Starohrvatsko groblje na položaju Njivice u Triblju. Nedaleko već poznatog groblja uz Sv. Mariju, uz put koji se pruža pokraj igrališta u pravcu gornjeg Triblja, podno položaja Kloštar a sjeverozapadno od uzvisine Humac, nalaze se nekad obrađivana polja zvana Njivice. Prema kazivanju mještana ovdje su u prvoj polovici 20. stoljeća slučajno otkriveni grobovi s prilozima i bogatim nakitom, koji po opisu (predmeti su nestali u 2. svjetskom ratu) pripadaju starohrvatskoj materijalnoj baštini. Površina lokaliteta nije poznata, potencijalno vrijedan arheološki lokalitet kojeg će trebati zaštiti i istražiti.

▪ Kapelica Sv. Kuzma na Soplju. Na sjevernom boku visokog brijega Sopalj što s morske strane zatvara Tribaljsko polje nalazi se mala ruševna zavjetna kapelica posvećena Sv. Kuzmi. Ovu bi kapelu mogli uvrstiti u popis običnih recentnih zavjetnih zdanja, obzirom da je izgrađena 1907. godine, a do prije 60-tak godina tu se je slavila misa i održavao sajam.▪ Međutim, ona je podignuta na mjestu i dijelom unutar rastera mnogo starije crkve, od koje se još naziru dijelovi sjevernog bočnog zida i začelja. Načingradnje ovih najstarijih struktura odaje ranosrednjovjekovno porijeklo. Unutar partera prvobitne građevine uočene su ljudske kosti i ulomci antičkih krovnih opeka. Čini se da je raniji naslovnik ove crkvice bilo sveto Trojstvo, u kojem se častila pala s likovima svetih Kuzme i Damjana. Vrijedan arheološki lokalitet (u sklopu prostrane prapovijesne gradine) kojeg treba istražiti, dokumentirati, zaštititi i prezentirati.

▪ Starohrvatsko groblje na položaju Gorica kod sela Stranče. Groblje na redove nalazilo se na zavoju ceste između sela Stranče i Podbadnja, na pašnjaku Gorica. Kroz višegodišnja arheološka istraživanja istraženo je više od 170 grobova, a barem polovica od tog broja je još ranije uništena cestom koja presjekla lokalitet na dva dijela. Groblje je bilo u funkciji kroz više generacija, a najstariji dio pripada poganskom (nepokrštenom) horizontu s prijelaza osmog u deveto stoljeće, da bi se nastavilo s ukapanjima do kraja 11. stoljeća. Nedavno je na istraženom dijelu lokaliteta izgrađena kuća, a dio terena ispod ceste zatrpan je kamenjem. Još postoji mogućnost otkrića grobova u šumarku na istočnom rubu groblja. Vrijedan arheološki lokalitet,kojeg unatoč recentnim gradnjama treba do kraja istražiti i obilježiti i zaštiti.

▪ Groblje kod Sv. Kuzme na Soplju. Na vrlo malom, liticama ograničenom prostoru s ostacima kapelice, odnosno na sjeverozapadnom dijelu zaravni uočavaju se tragovi plitkih ukopa, odnosno ljudske kosti, pomiješane s kasnoantičkim i srednjovjekovnim opekama i crijepom. Moguće ranosrednjovjekovno groblje vrlo malog opsega, potrebno istraživanje u sklopu cjelovitog istraživanja lokaliteta.

▪ Humac – prapovijesna gradina. Nešto istočnije od središta Triblja ističe se nad ravnim poljem brežuljak Humac. Danas obrastao u šumu i šikaru, koja krije ostatke kružnim bedemom omeđenog prapovijesnog naselja. Arheološki nalazi otkriveni u podnožju gradine pripadaju liburnisko-japodskoj zajednici iz razdoblja posljednjeg tisućljeća prije Krista. Vrijedan arheološki lokalitet, potreba dokumentacija stanja i zaštita.

3.5.3. Prirodna baština

Vinodolska dolina se odlikuje izuzetno bogatom florom, faunom i vegetacijom, kao i osebujnom geologijom i geomorfologijom. Prirodne vrijednosti udružene s vrijednostima krajolika, koji je većim dijelom proizvod antropogenih utjecaja kroz stoljeća, zbog prevladavajućih ruralnih značajki zadržao je znatan stupanj sklada s prirodom. Tek u novije vrijeme i u Vinodolu su izraženiji poneki antropogeni utjecaji koji narušavaju njegove prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti.

U Vinodolu se prema stanovitim značajkama i posebnostima mogu izdvojiti sljedećekrajobrazne (mikro)cjeline:1. Strme padine vinodolskih strmaca – protežu se duž obje strane Vinodola ali su mnogo bolje izražene na sjeveroistočnoj padini. Obrasle su uglavnom oskudnom šumskom vegetacijom i kamenjarama. Kao osobito slikovite mikrocjeline izdvajaju se okomite stijene i točila podno stijena.2. Šumarci i livade na flišu – na flišnom dnu Vinodola izmjenjuju se sklopljeni šumarci s livadama koje su danas uglavnom u fazi zarastanja šumom. Ovakav krajobrazni tip proteže se gotovo čitavom dužinom Vinodolske udoline.3. Područje terasastih padina u podnožju Vinodolskih strmaca – obuhvaćaju uglavnom koluvijalna tla u izmjeni s flišem. Na njima su se nekada nalazile obrađene terase s vinogradima, a danas su uglavnom zapušteni. U ovom dijelu Vinodola nalazi se i veći dio naselja. Slikovitošću se izdvajaju suhi submediteranski travnjaci podno Grižana.4. Brdo s Driveničkom gradinom – manja izdvojena krajobrazna cjelina posebne slikovitosti i važnosti zbog kulturno-povijesnih sadržaja.5. Tribaljsko jezero i okolica – antropogeno stvorena krajobrazna mikrocjelina unutar Vinodola. Uz vodotok Dubračine podno Drivenika nalaze se ruševine starih mlinova.6. Područje Slanog potoka – najveće aktivno klizište – antropogenim zahvatima pokušava se klizište staviti pod kontrolu i ublažiti razorno djelovanje prirodnih sila.7. Velo polje – kompleks najvrednijeg obrađenog tla u Vinodolu.8. Malo polje – izdvojena krajobrazna mikrocjelina koja predstavlja istočni završetak Vinodola.

Pojedini dijelovi Vinodola su posebno osjetljivi. Prema sadašnjem stupnju saznanja oprostoru Vinodola to su osobito:

• područje vinodolskih strmaca sa stijenama i točilima na bočnim stranama udoline,

• vlažni i poplavni šumarci na flišnom dnu Vinodola,• vlažne i močvarne livade uz vinodolske vodotoke te• područja samih vodotoka i njihove neposredne okolice.

Područje vinodolskih strmaca sa stijenama i točilima odlikuje se bogatom faunom.Od ptica tu je primjerice stanište brgljeza lončara i primorske bjeloguze, a od sisavaca ovdje nalazimo krškog miša, endemičnog krškog puha, dvobojnu rovku te planinsku voluharicu. Od značajnijih vrsta gmazova zastupljeni su npr. blavor, četveroprugi kravosas, crvenkrpica, zelembaći i mrki gušter.Sastav faune ukazuje na izuzetnu vrijednost ovih staništa s koncentracijom rijetkih i zaštićenih vrsta. Flora i vegetacija stjenovitih padina Vinodola također se odlikuju osebujnošću. Uglavnom se radi o šumarcima crnog graba na kamenitim toplim staništima na kojima se nalaze i neke vazdazelene, eumediteranske vrste te pojedine endemične vrste, kojih ima i na stijenama i točilima.

Slika Tribaljsko jezero

Vlažni i poplavni šumarci na flišnom dnu Vinodola predstavljaju posljednje ostatke nekad raširenijih mediteranskih poplavnih šuma. Najznačajnija vrsta drveća u tim šumarcima je poljski jasen, danas preostao na malom broju staništa u primorju Primorsko-goranske županije. Od faune ovdje živi čitav niz vrsta tipičnih za kontinentalne krajeve koje Vinodolu daju značaj kontinentalne oaze u ovom dijelu primorja.Vlažne i močvarne livade uz vinodolske vodotoke predstavljaju osebujan i vrlo rijedak tip livadne vegetacije s glavnom zajednicom močvarnog smudnjaka i trave beskoljenke (Peucedano-Molinietum) koja je važna za očuvanje lokalne biološke raznolikosti Vinodola i šireg prostora Hrvatskog primorja.Vinodolski vodotoci i njihova neposredna okolica – Dubračina i Bribirska Ričina, iako se ne odlikuju stalnošću vodotoka, važna su slatkovodna staništa Vinodola. Iznad gornjeg toka Dubračine lete ugrožene i rijetke vrste šišmiša. Uz gornji tok Suhe Ričine staništa su bogate faune vretenaca, kukaca koji su indikatori očuvanosti okoliša. Uz ove vodotoke i na dnu njihovih korita, osobito Suhe Ričine, stanište ima veći broj vodenih i močvarnih biljka koje u Hrvatskom primorju zbog malog broja slatkovodnih staništa predstavljaju rijetkost.Planinsko zaleđe VinodolaDio planinskog zaleđa Vinodola na kome se razvija osebujna mediteransko-montana vegetacija termofilnih šuma «crne» jele predviđen je Prostornom planom Primorskogoranske županije za zaštitu u kategoriji posebnog prirodnog rezervata. Iako je novijim istraživanjima utvrđeno da «crna» jela ne predstavlja posebnu vrstu jele, područje gdje ona obitava značajan je vegetacijski fenomen kakav ne nalazimo u ostalim dijelovima Primorsko-goranske županije. Ovo područje nalazi se u rubnom dijelu obuhvata PPPPO Vinodol, ali uglavnom izvan njegovih granica.

3.5.6. Turizam3.5.6.1. Povijest turizma 3.5.6.2. Turizam od 1991. godine do danas3.5.6.3. Turistički kapaciteti3.5.6.4. Turistički promet i turistička tržišta3.5.7. ManifestacijeManifestacije su značajne za pridonošenje razvoja kulturnog turizma na području svake jedinice lokalne samouprave, pa tako i Vinodolske općine. Manifestacije imaju pozitivne efekte za lokalno stanovništvo, te se uz kvalitetnu organizaciju i promociju istodobno mogu implementirati u turističku ponudu grada na razini cijele godine.Manifestacije su različitog karaktera, a to su:

• Blagdan sv. Dujma – Dujmova, Drivenik – Svibanj• "Volim Vinodol" • Blagdan Sv. Petra i Pavla – Petrova - ponuda domaćih gastronomskih

specijaliteta; „Ča su jili naši stari", Bribir - Lipanj• Jelisaftina – blagdan Pohođenja Blažene djevice Marije Elizabeti, Tribalj -

Srpanj• Vinodolske ljetne večeri – srpanj i kolovoz• Ružica Vinodola - sajam vina, ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, jela naših

starih, tradicijske igre i radionice, folklor, akustična glazba – Kolovoz• Dani smokav i sportskog ribolova – izložba, radionica i stručno predavanje

vezano uz smokvarstvo u Vinodolu, Tribalj - Kolovoz• Gljivarski vikend, Lukovo-Ravno (bribirska šuma) – Listopad• Blagdan sv. Martina – Martinja – krštenje vina, Studeni• Božić u Vinodolu, - Prosinac

3.5.7.1. Ružica VinodolaU Vinodolu i Novom Vinodolskom postoji priča zabilježena prema usmenoj predaji. Priča je to o običaju koji seže u davninu, u minula stoljeća vladavine hrvatske plemićke obitelji Frankopan. Prema toj priči, po završetku berbe, u vinogradu, među beračicama birala se RUŽICA, djevojka koja je bila najljepša i majmarljivija. Ovjenčali bi je vinovom lozom i uz zvuke starinskih narodnih glazbala, na čelu povorke odveli u grad. Posljednji se put, kažu zapisivači, taj događaj zbio u XIX. stoljeću, 1880. godine. Na temelju te priče rekonstruirana je današnja Ružica Vinodola. Na tragu nekadašnjeg izbora Ružice osmišljene su igre za natjecanje Ružica, na tragu onodobnih sajmova osmišljena je ponuda suvremenih ekološki ili ručno izrađenih proizvoda. Ružica Vinodola suvremena je fešta nadahnuta Vinodolskom prošlošču.

3.5.8. Postojeće promotivne aktivnostiS ciljem boljeg praćenja kretanja u turizmu u Vinodolske općine, osnovana je Turistička zajednica Vinodol, koja je poduzela niz radnji i aktivnosti za stvaranje preduvjeta nužnih za potrebe razvoja turizma. Turistička zajednica Vinodol, nositelj je brojnih aktivnosti za unapređenje cjelokupne destinacije, kako bi ona bila što privlačnija i ugodnija za boravak žitelja i gostiju. Pored poduzimanja aktivnosti na području same općine, Turistička zajednica aktivno sudjeluje na svim važnijim turističkim sajmovima, promovirajući Vinodol, ali i Hrvatsku kao turističku destinaciju. Najbolja potvrda uloženih napora i brojnih aktivnosti turističke zajednice brojne su nagrade Vinodolske općine dodijeljene na županijskom, državnom i međunarodnom nivou: Plavi i Zeleni cvijet, "Il premio Turismo Responsabile", "Interstas"...

3.5.9. PoduzetništvoU Vinodolskoj općini ni ranije, a ni sada, osim Viševice, Kamenskog, HE Triblja i DIP-a nije bilo većih gospodarskih subjekata. Nažalost, danas, osim HE Tribalj ništa ne radi. Posljedica je to loše privatizacijske prakse u Hrvatskoj, koja nije mimoišla ni Vinodolsku općinu. Kao jedinica lokalne samouprave Vinodolska općina učinila je sve što može. Primjerice, stečaj Viševice traje već osam godina. Vinodolska općina je uputila nekoliko požurnica, izborila se za status umješivača i svojevrsnom medijskom kampanjom senzibilizirala javnost za taj problem. Općina je zainteresirana da radnicima Viševice poboljša njihovu tešku situaciju i poduzeto je sve što zakon dopušta.Zgrada bivšeg pogona “Kamensko” može se osmisliti i za neku drugu djelatnost u koliko se pojavi potencijalni investitor. .Gospodarska budućnost Vinodolska općina očituje se u razvoja ruralnog turizma, poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva kao i uslužnih djelatnosti. U tu svrhu donijeti su Program razvoja malog gospodarstva, za što se svake godine izdvajaju značajna sredstva iz proračuna. U svrhu što uspješnijeg razvoja gospodarstva, Vinodolska općina je osnovala zajedno sa susjednim gradovima Crikvenicom i Novim Vinodolskim Poduzetnički centar "Vinodol" d.o.o.

Svrha osnivanja centra je preuzimanje vodeće uloge u gospodarskom razvoju i poticanju poduzetništva na području Vinodola, koji obuhvaća područje sve tri jedinice lokalne samouprave - osnivača centra.

Poduzetnički centar "Vinodol" d.o.o. nastoji lokalne potencijale prezentirati širom Hrvatske, te stranim ulagačima koji su u potrazi za povoljnim mogućnostima ulaganja na području Hrvatske.Princip rada u Centru temelji se na aktivnostima koje će poduzetnicima omogućiti da uz što manje troškove i na jednom mjestu pronađu sve informacije koje su im potrebne za početak i razvoj poslovanja.

Zadaća Centra je promovirati poduzetništvo, davati informacije o mogućnostima ulaska u poduzetništvo i o poticajnim mjerama i bespovratnim sredstvima koje mogu koristiti poduzetnici, davanja savjeta za vođenje poslovanja, pomoć u pripremi poslovnih planova i investicijskih studija, pružanje konzultantskih usluga, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upućivanje na ostale specijalizirane oblike pomoći, organizacija predstavljanja poduzetnika na sajmovima, suradnja s lokalnom samoupravom i ostalim potpornim institucijama (Ministarstva, HAMAG, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i sl.) i provođenje razvojnih gospodarskih projekata.

Putem Poduzetničkog centra Vinodolska općina osigurala je stručnu pomoć poduzetnicima pri izradi poslovnih planova i investicijskih programa, te na kompletnoj pripremi dokumentacije za poslovnu banku. Do sada je odobreno 37 poduzetničkih kredita. To je omogućilo otvaranje petnaest novih obrta, a 21 postojeći obrtnik i četrnaest trgovačkih društava pokrenuli su novo investiranje i zaposlili nove radnike. Na taj način otvoreno je pedesetak novih radnih mjesta što je iznimno važno.Također, utemeljena je Poljoprivredna zadruga „Plodovi Vinodola“ koja ima 49 zadrugara. Izrađen je Program oživljavanja poljoprivrede.

Uz poticajna sredstva Općine i Primorsko - goranske županije pokrenuto je više razvojnih projekata, a posebno se istiću sljedeći projekte: obnova višegodišnjih nasada, projekt međuvrsnih križanaca stolnog grožđa, obnova domaćeg sortimenta u vinogradarstvu i voćarstvu, opremanje Centra za otkup poljoprivrednih proizvoda.Također,Vinodolska općina radi mnogo na okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta što je preduvjet za veće projekte u poljoprivredi kao što je, primjerice, navodnjavanje.Pripremljen je i projekt za uređenje Poslovne zone Barci. U ovom trenutku rješava se pitanje vlasništva na terenima gdje će biti smještena Poslovna zona. Poduzetnici su iznimno zainteresirani za taj projekt.

3.5.10. Zadovoljstvo turista elementima turističke ponude Vinodolske općine3.6. SWOT ANALIZASWOT analiza (engl. SWOT analysis, njem. SWOT-Analyse) je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize – snage, prilike, slabosti, prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave. Može se koristiti u procjeni podobnosti prostornih i tržišnih preduvjeta za turistički razvoj nekog prostora ili podobnosti i stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje, kao i za određena marketinška istraživanja i sl. Kod toga treba respektirati činjenicu da se radi o subjektivnoj procjeni stupnjevanja elemenata analize, bez korištenja potrebnog analitičkog i metodološkog instrumentarija. Cilj je swot analize da se minimaliziraju slabosti uz istovremeno povećanje snaga, te kako što bolje iskoristiti šanse uz istovremeno smanjenje prijetnji iz okruženja.Swot analiza ima za cilj ukazati na ključne prednosti u pogledu turističkog razvoja I ključne nedostatke samog područja za koje se vrši istraživanje , te prilike koje se ukazuju iz okruženja I koje jepotrebno iskoristiti na najbolji mogući način, ali I s druge strane prijetnje koje je potrebno izbjeći.

SNAGE

�Blizina mora �Sve veće potrebe za izletničkim turizmom �Prirodne ljepote �Očuvan okoliš i čisti zrak �Dobra klima�Infrastruktura i mogućnost njenog uređenja �Turistička tradicija Općine Vinodolske �Motivacija građana za promjene. �Prostorna, klimatska, kulturno-povijesna raznolikost �Dobra prometna dostupnost �Jedinstvenost prostora �Gostoljubivost stanovnika

SLABOSTI �Nedostatak kategoriziranih smještajnih kapaciteta �Loša kadrovska struktura i znanja o turizmu �Nedovoljna informiranost građana. �Odsutnost poduzetničkog i takmičarskog duha. �Slaba promidžba. �Jezična neprilagodljivost dijela građana. �Zanemareno cjeloživotno osposobljavanje stanovništva �Nedefinirani imovinski i vlasnički odnosi �Netipična gastro ponuda

PRILIKE �Dobra atrakcijska osnova i profitabilna turistička usluga. �Razvoj kućne radinosti. �Razvoj selektivnih oblika turizma �Zapošljavanje lokalnog stanovništva �Razvoj tradicionalnih obrta �Sve veća potražnja gostiju za eko, ruralni, kulturni, lovni i aktivni odmor koji Općina Vinodolska može pružiti-Valorizacija nasljeđa i prirodnih resursa- Novi turistički proizvodi-Promocija lokalnog identiteta-Razvoj poljoprivrede-Razvoj ruralnog turizma-Razvoj obiteljskih pansiona

PRIJETNJE

�Koridor željezničke pruge�Loša politička i ekonomska situacija u RH �Nepovoljne demografske promjene. �Usporeni gospodarski rast i potražnja turističkih usluga. �Nepoznanice u vezi s kriterijima procjene kvalitete. �Zagađivanje okoliša i devastacija prirodnog ambijenta. �Neplanska i neadekvatna gradnja. �Zapuštanje i devastacija poljoprivrednog zemljišta �Razvoj turizma bez educiranog kadra. -Turbulentno i nepredvidljivo okruženje- Sve veći broj novih destinacija na svjetskom turističkom tržištu

4. VIZIJA

Vizija predstavlja svojevrstan pogled u budućnost. Razvoj turizma potiče se prvenstveno ciljem kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva, iz čije perspektive se može sagledati budućnost.Vizija počiva na raspoloživoj resursnoj osnovi relevantnoj za nastup na turističkom tržištu, općoj percepciji ovog područja od strane potencijalnih turista i isticanju specifičnih, razlikovnih elemenata u odnosu na konkurenciju.Ciljem ostvarenja navedene vizije potrebno je definirati mjere i zadatke, te izgraditimrežu kooperativnih odnosa subjekata koji su izravno ili neizravno vezani uz turistički razvoj Vinodolske općine.

4.1. Marketing vizija4.2. Branding područja

5. Budući pravci razvoja turizma Vinodolske općine

5.1. Naglasci iz Glavnog plana razvoja turizma5.2. Naglasci za pripremu turističke sezone5.3. Naglasci prema istraživanjima i potrebama isticanja turističkih vrijednosti5.4. Rast turizma5.5. Prioriteti budućeg razvoja

6. Ključne zadaće i ciljevi7. Program provedbe ( implementacije)8. Monitoring i mjerenje rezultata9. Zaključak

1.UVOD ...................................................................................................................... 4

1.1. Korištena metodologija ........................................................................................ 5

2. Identifikacija projekta .............................................................................................. 7

2.1. Definiranje projekta .............................................................................................. 7

2.2. Institucionalni okvir projekta................................................................................. 8

2.2. Institucionalni okvir projekta................................................................................. 9

3. Atrakcijska osnova za razvoj turizma.................................................................... 12

3.1. Opci podaci turistickog potencijala..................................................................... 12

3.2. Turisticki resursi.................................................................................................. 17

3.2.1. Prirodni potencijali .......................................................................................... 17

3.2.2. Kulturna baština .............................................................................................. 18

3.2.3. Smještajni kapaciteti Vinodolske općine........................................................ 20

3.2.4. Manifestacije i dodatni sadržaji u turizmu....................................................... 21

3.2.5. Radna snaga .................................................................................................. 22

3.2.6. Stanje okoliša na podrucju Vinodolske općine................................................ 22

3.3. SWOT analiza turizma ....................................................................................... 25

4. Buduci smjer razvoja turizma grada Vinodolske općine ....................................... 27

4.1. Usklađenost s Glavnim planom razvoja turizma te Programom ukupnog razvoja

Vinodolske općine .....................................................................................................27

4.2.Sudionici izrade Akcijskog plana razvoja turizma ............................................... 29

4.3.Detaljni plan aktivnosti razvoja turizma............................................................... 30

4.4.Promotivni plan aktivnosti ................................................................................... 37

5. Postupak pracenja i ažuriranja ............................................................................. 39

5.1.Uvod.................................................................................................................... 39

5.2.Organizacija i jamcenje tijeka informacija i razmjene informacija....................... 39

5.3.Akcijski plan razvoja turizma i e-grad ................................................................ 39

6. POPIS TABLICA I SLIKA...................................................................................... 40

1. TEORIJSKE OSNOVE RAZVOJA TURIZMA I SUVREMENI TRENDOVI

Plan razvoja turizma općine Vinodolske ima za cilj predstavljati ključnu podlogu zanovo turističko pozicioniranje općine Vinodolske. Ciljem da dokument bude razumljiv i jasan svim njegovim korisnicima u ovom sepoglavlju obrazlažu pojmovi turizam, turist, izletnik, turistička destinacija, te se ukratko iznose trendovi prisutni na turističkom tržištu koji se reflektiraju i na mogućnosti daljeg razvoja turizma na području općine Vinodolske.

Turizam predstavlja čin putovanja u cilju rekreacije, kao i pribavljanje usluga radi ostvarivanja tog cilja. Sama riječ "turizam" potiče od engleske riječi tour, što u prijevodu znači "zadovoljstvo od putovanja sa zadržavanjem u različitim mjestima". Turista je osoba koja putuje najmanje osamdeset kilometara od mjesta stalnog boravka, kako je to definirala Svjetska turistička organizacija (dio Ujedinjenih naroda).

Sveobuhvatnije definicija bi bila da je turizam uslužna industrija, koja se sastoji od većeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. U opipljive elemente spadaju:

• transportni sustavi - zračni, željeznički, putni, vodeni i u novije vrijeme svemirski;

• usluge ugostiteljstva - smještaj, hrana i piće, obilasci, suveniri; • srodni servisi kao primjerice bankarstvo, osiguranje i sigurnost i sigurnost.

Najčešće elemente čine: odmor i relaksacija, kultura, avantura, nova i drugačija iskustva.

Osnovu turizma kao privredne djelatnosti čine: promet, ugostiteljstvo, trgovina na malo, putničke (turističke) agencije, obrtništvo i komunalne djelatnosti. Turizam ne postoji kao samostalna, nezavisna privredna djelatnost, već ga čine gore navedene djelatnosti.

Osnovne karakteristike turizma su: raznovrsnost (heterogenost), neproizvodan karakter rada, sezonski karakter poslovanja, visok stupanj elastičnosti potražnje i neelasticnost ponude.

Važno je naglasiti diferenciranje pojmova turist i izletnik; turist ostvaruje minimalnojedno noćenje, dok jednodnevni posjetitelji spadaju u kategoriju izletnika.

Za razumijevanje razvoja turizma važno je razumijevanje pojma turistička destinacija.Turistička destinacija podrazumijeva optimalno kombiniran i tržišno prilagođen prostor koji razvojem važnih i dominantnih sposobnosti u destinaciji svjesno stvara pretpostavke koje će joj omogućiti da u usporedbi s konkurencijom dugoročno postiže dobre turističke rezultate. (Magaš, D., 2003)Svjetska turistička organizacija definira turističku destinaciju kao mjesto s određenimatrakcijama i time povezanom turističkom opremljenošću i uslugama koje odabire turist ili grupa. (WTO, 2003)

1.1. Trendovi na turističkom tržištu

Turizam je suvremena i masovna društveno - ekonomska, ali ne i nova pojava. Njegov razvoj počinje onog trenutka kada su se istovremeno stekla tri osnovna uvjeta za svako turističko kretanje:

1. slobodno vrijeme - vrijeme u kome je moguće baviti se turizmom 2. novčana sredstva - višak novca potreban za bavljenje turizmom 3. infrastruktura - objekti koji služe za ugošćavanje turista

Turizam danas prerasta dimenziju gospodarske aktivnosti, turizam postaje sve više stil života i jedna od važnih potreba suvremenog čovjeka. On postaje složen ekonomski, ali i socio-kulturni fenomen, te prerasta u vodeću industriju 21. stoljeća, „industriju bez dima”kako se popularno naziva.Turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke potražnje i razvoj novihmotiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i usluge se podrazumijevaju.Gospodarski napredak na globalnom nivou poticajno djeluje na povećanje turističkih kretanja..

Svjetska turistička organizacija predviđa da će međunarodni turizam nastaviti rasti godišnjom stopom od 4 posto. Do 2020. godine Europa će i dalje ostati najpopularnija turistička destinacija, ali njen udio će opasti sa 60 posto u 1995. na 46 posto. Broj putovanja na duže staze će rasti malo brže od međuregionalnih i do 2020. njihov udio će porasti s 18 posto u 1995. na 24 posto.

Svemirski turizam bi trebao dobiti značajniji udio u prvoj četvrtini 21. stoljeća, mada u usporedbi s tradicionalnim vidovima turizma, broj turista u orbiti će ostati mali sve dok tehnologije kao što je svemirski lift ne učine put u svemir isplativiji.

Gradit će se podvodni hoteli, kao što je Hidropolis, koji bi se trebao otvoriti u Dubaiju.

Neki futuristi očekuju da će se graditi pokretne hotelske platforme koje se mogu privremeno montirati bilo gdje na planeti.

1.2. Turizam stalno rastuća industrija

Turizam je danas postao najveća i najbrže rastuća industrija suvremenog doba koja je betonom popunila prostor Mediterana i oceanskih obala i već duže vrijeme širi i smanjuje populaciju stanovništva na određenim područjima, zavisno od sezone i priljeva turista. Taj šizofreni trend sa turistima kao glavnim igračem u zapošljavanju ljudi u turizmu i punjenju lokalnih i državnih budžeta, postaje jako opasan za siromašne i nerazvijene zemlje.

Prognoze za razvoj i rast turizma u svijetu su i dalje optimistične. Tako se 2010. godine uz prosječnu godišnju stopu rasta od 4,8%, u međunarodnom turizmu planira ostvarivati više od milijarde turističkih dolazaka u svijetu, a 2020. godine 1,6 milijardi dolazaka.

Međunarodni dolasci turista i plan dolazaka turista do 2020.

Europa je trajno privlačna turistima, te se na njenom području ostvaruje više odpolovine ukupnih turističkih dolazaka. Budući se na turističko tržište svake godine uključuju nove destinacije relativno učešće Europe očekivano opada, ali u apsolutnim iznosima trajno dominira.

1.3. Obilježlja zaobalnih turističkih destinacija

Svjetska turistička organizacija (UN-WTO) smatra da postoji veliko potencijalno tržište ruralnog turizma. Ipak je vrlo malo istraživanja provedeno kojima bi se utvrdila veličina tog tržišta, a djelomično su tome uzrok upravo poteškoće vezane uz zadovoljavajuće definiranje ruralnog turizma. Predpostavlja se da je 3 posto, ili 23 milijuna svih međunarodnih turističkih putovanja temeljeno na ruralnom turizmu, dok je obujam domaće potražnje za ruralnim turizmom gotovo nepoznat iako je domaća potražnja u nekim zemljama (npr. Njemačka, Mađarska, Italija, Francuska, Velika Britanija) najznačajnija.

Svjetska turistička organizacija predviđa daljnji iznad prosječan rast međunarodnih putovanja motiviranih ruralnim turizmom od oko 6 posto godišnje. Rast će djelomično biti rezultat državnih poticajnih mjera za zadržavanje stanovništva na njihovim imanjima.

Ključni su trendovi:

• daljnja diverzifikacija ponude u sklopu ruralnog turizma, od oblika smještaja do vrsta ponuđenih aktivnosti ili programa, kako na samom seoskom gospodarstvu tako uključujući i mogućnosti u široj okolici. S promjenama potreba kupaca (npr. Sve više iskustva, izbirljivost) ponuda se diverzificira kroz oblikovanje kraćih, aktivnih i ‘zdravih’ odmora.

• bolja skrb o okolišu koji se javlja zbog promjena cjelokupnog sustava vrijednost, te načina na koji sagledavamo, razumijemo i skrbimo o okolišu.

Briga kupca za očuvanjem okoliša je evidentna i njihova je preferencija prema boravku u očuvanom okolišu. Kada Europljani biraju destinacije svojih putovanja očuvana priroda i ugodna klima su dva glavna faktora odabira destinacije.

• u budućnosti nuditi će se sve raznoliki je vrste smještaja. Postoji potražnja za različitim tipovima smještaja, no inzistira se na prepoznatljivosti odnosno poštivanju standarda kao garanciji kvalitete (npr. sustav obilježavanja kvalitete koji su naši susjedi u Mađarskoj već uveli).

Unatoč ograničenjima svake generalizacije, može se ustvrditi da korisnici ruralnog turizma ulaze u skupinu iznadprosječno obrazovanih, preferiraju manje poznate destinacije te odmor izvan glavne odmorišne sezone, a motivirani su upoznavanje lokalne kulture, učenjem o lokalnom stilu života te brigom za okoliš. Relevantni tržišni segmenti su:

• Jednodnevni posjetitelji – naročito važan segment u blizini većih urbanih centara te se očekuje daljnji rast potražnje

• Posjetitelji na kratkom odmoru – dijeljenje odmora u više kraćih segmenata kao opći trend vidljiv je i u ruralnom turizmu, gdje se traži više doživljaja u manje vremena

• Obitelji s djecom – posebno su vaćan segment, pri čemu valja voditi računa o njihovim posebnim potrebama, kao što su sigurnost i zabava za djecu

• Treća dob – ruralne destinacije su popularna odredišta za stariju populaciju koja cijeni ruralnu tradiciju, mir te mogućnosti za laganu rekreaciju, poput šetnji. Valja voditi računa o posebnim potrebama ovog segmenta, kao što su sigurnost, udobnost, i prehrambene navike/dijetalni zahtjevi• Posebni interesi – posljednjih desetak godina zamjetan je rast interesa za

ruralnim područjima među grupama posebnih interesa, kao što su biciklisti ili šetači, ali sve više i vrlo specijalizirana nišna tržišta poput eno-gastronoma, promatrača ptica, ljubitelja etnologije i slično

• Grupe – prvenstveno grupe školske djece, grupe stariji (razni klubovi i udruženja), grupe posebnih interesa.

3. ATRAKCIJSKA OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA

Potencijalne i realne turističke atrakcije predstavljaju temeljni turistički resurs svake turističke destinacije. Turističke atrakcije određuju i uvjetuju turističku ponudu nekog područja te utječu na razvoj turizma uopće. Suština atrakcijske osnove određena je turističkim potrebama, motivima i aktivnostima potencijalne ciljane skupine turista.Važnost turističke atrakcijske osnove znači da turistička atrakcija oblikuje turistički proizvod nekog područja. Upravo zbog te činjenice u ovom dijelu dokumenta izvršiti će se analiza atrakcijske osnove za razvoj turizma koja će služiti kao podloga za kreiranje specifičnog turističkog proizvoda Vinodolske općine.

3.1. Opći podaci turističkog potencijala

U definiranju obilježja, vizije i ciljeva daljnjeg razvoja turizma Vinodolske općine kao značajnog segmenta unutar destinacije "Kvarner", treba poći od spoznaje da se radi o rivijeri koja ima tradiciju od 125 godina kontinuiranog bavljenja turizmom. Riječ je o jedinstvenom i integralnom prostoru koji ima svoja dugoročna zajednička povijesna, kulturna, geografska, klimatska, etnografska i politička obilježja. Posebno se to odnosi i na tržište i tržišni segment koji je prepoznao ovaj prostor kao cjelinu u bogatstvu različitosti u priobalju, Vinodolu i dubljem zaleđu visoke šume.

Položaj Vinodolske općine

Primorsko-goranska županija smještena je na zapadnom dijelu Republike Hrvatske i omeđena je na zapadu Istarskom, na istoku Karlovačkom i na jugu Ličko-senjskom županijom, te na sjeveru Republikom Slovenijom.Površina Primorsko-goranske županije iznosi 3.582 km2 što je 6,33% površine Republike Hrvatske. Grad Bakar pripada Primorsko-goranskoj županiji i lociran je na sjevernom Jadranu, točnije u Hrvatskom primorju koje se proteže od Senja do Rijeke. Teritorij općine se pruža Vinodolskom dolinom od mjesta Križišća na sjeverozapadu, do grada Novog Vinodolskog na jugozapadu u dužini od 45 km. Od morske obale udaljena je oko 3 km, a svojim šumskim dijelom proteže se po širini 30 kilometara do granice Općinom Fužine u Gorskom kotaru.

Površina, broj stanovnika, naselja

Vinodolska općina prostire se na 152 km2, što je 4,24% teritorija Županije Primorsko-goranske. Po veličini zauzima osmo mjestu od 36 gradova i općina u županiji, dok s brojem stanovnika od 3.530, prema popisu iz 2001. godine, sudjeluje s tek 1,16% i zauzima dvadeseto mjesto. Prema gustoći naseljenosti sa 23,22 stanovnika na jednom četvornom kilometru nalazi se na 27. mjestu, te spada u manje naseljene jedinice lokalne samouprave u županiji. Općina obuhvaća četiri naselja: Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj. Teritorij općine se pruža Vinodolskom dolinom od mjesta Križišća na sjeverozapadu, do grada Novog Vinodolskog na jugozapadu u dužini od 45 km. Od morske obale udaljena je oko 3 km, a svojim šumskim dijelom proteže se po širini 30 kilometara do granice s Općinom Fužine u Gorskom kotaru.

Reljef i klima

Vinodolska općina polegnuta je u dolini između niskog grebena koji je odvaja od mora i šumsko-planinskog dijela. Udolina se prema istoku lagano penje manjim zaravnima do planinskih vrhova Medviđak (1026 m.n.v) i Kobiljak ( 1085 m.n.v.) Na njezinom prostoru vladaju tri tipa klime:mediteranska, šumsko kontinentalna i planinska u planinskom zaleđu. Najpostojanija je blaga i zdrava mediteranska klima s 2400 do 2500 sunčanih sati u godini. Prosječna temperatura zraka u zimskim

Primorsko-Goranska Županija:Općina

Vinodolska

POVRŠINA STANOVNICI

Km2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001.

Broj % broj % broj %BRIBIR 65,24 43,02 1708 46,45 1728 47,88 1753 49,66

DRIVENIK 20,52 13,53 375 10,20 350 9,74 325 9,20

GRIŽANE-BELGRAD

54,36 35,84 995 27,06 889 24/75 840 23,80

TRIBALJ 11,54 7,61 599 16,29 625 17,39 612 17,34

Naknadno popisani 2001.

UKUPNO: 151,69 100 3677 100 3592 100 3530 100

mjesecima kreće se oko 10 oC dok je u ljetnim između 27 i 29 oC . Dominantni vjetrovi na području općine su Bura (NE) i Jugo (S).

Prometna povezanost

Vinodolska općina zemljopisno pripada području Kvarnera kojeg obilježava povoljan geoprometni položaj, posebno u pogledu razvoja turizma. Kvarner se u tom smislu često karakterizira kao najbliži izlaz na more za unutrašnju Hrvatsku i za velik dio srednje Europe. Vinodolska općina nalazi se relativno blizu važnih emitivnih tržišta i zračnih luka što je i prikazano u nastavku.

Udaljenosti hrvatskih i europskih središta:

• Rijeka – 40 km• Zagreb – 160 km• Trst – 120 km• Ljubljana – 150 km• Beč – 520 km• Budimpešta – 500 km• Milano – 530 km• Bratislava – 670 km• Munchen – 554 km• Prag – 909 km• Rim – 795 km

Udaljenost od Zračne luke Rijeka, koja se nalazi na otoku Krku je 30 km, što također omogućuje brzi dolazak gostiju u Vinodolsku općinu.

Povijest

Vinodol je naseljen još u kamenom dobu. Naziv Vallis Vinearia, dali su mu Rimljani u 2 st.pr.Krista kada su kroz ovaj kraj gradili cestu za Dalmaciju i zatekli podignute vinograde. Dolaskom Hrvata u 7. stoljeću Vinodol dobiva današnje ime, a i vinova loza se uzgaja. Područje Vinodolske općine kraj je izuzetno bogate kulturne baštine koja se ogleda u starim autohtonim naseljima, gradovima i utvrdama nekadašnje Vinodolske knežije. Povijesno područje Vinodola protezalo se za vladavine knezova Frankopana i Zrinskih od Grada Rijeke-Trsata do Grada Novog Vinodolskog.U njegovom su sastavu bili frankopanski gradovi Trsat, Grobnik, Bakar, Hreljin, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski i Ledenice. Predstavnici tih mjesta 6. siječnja 1288. godine u Gradu Novom Vinodolskom donijeli su čuveni Vinodolski zakon, prvi tekst hrvatskog srednjevjekovnog statutarnog prava, pisan na hrvatskom jeziku, čakavskim dijalektom i pismom glagoljicom. U vrijeme donošenja Vinodolskog zakona, a riječ je o jednom od najstarijih europskih pravnih dokumenata, središte Vinodola bio je Bribir jer je njegovom arhiprvadu Dragoslavu pripadao i najviši crkveni položaj. Vinodolska općina i danas s velikom pažnjom skrbi o sakralnoj ostavštini te vrijednim slikarskim, kiparskim i drugim kultrurno-povijesnim nasljeđima koja su ovdje nastala.

Gospodarstvo

U Vinodolskoj općini ni ranije, a ni sada, osim Viševice, Kamenskog, HE Triblja i DIP-a nije bilo većih gospodarskih subjekata. Nažalost, danas, osim HE Tribalj ništa ne radi. Posljedica je to loše privatizacijske prakse u Hrvatskoj, koja nije mimoišla ni Vinodolsku općinu. Kao jedinica lokalne samouprave Vinodolska općina učinila je sve što može. Primjerice, stečaj Viševice traje već osam godina. Vinodolska općina je uputila nekoliko požurnica, izborila se za status umješivača i svojevrsnom medijskom kampanjom senzibilizirala javnost za taj problem. Općina je zainteresirana da radnicima Viševice poboljša njihovu tešku situaciju i poduzeto je sve što zakon dopušta.Zgrada bivšeg pogona “Kamensko” može se osmisliti i za neku drugu djelatnost u koliko se pojavi potencijalni investitor. .Gospodarska budućnost Vinodolska općina očituje se u razvoja ruralnog turizma, poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva kao i uslužnih djelatnosti. U tu svrhu donijeti su Program razvoja malog gospodarstva, za što se svake godine izdvajaju značajna sredstva iz proračuna. U svrhu što uspješnijeg razvoja gospodarstva, Vinodolska općina je osnovala zajedno sa susjednim gradovima Crikvenicom i Novim Vinodolskim Poduzetnički centar "Vinodol" d.o.o.Svrha osnivanja centra je preuzimanje vodeće uloge u gospodarskom razvoju i poticanju poduzetništva na području Vinodola, koji obuhvaća područje sve tri jedinice lokalne samouprave - osnivača centra.

Poduzetnički centar "Vinodol" d.o.o. nastoji lokalne potencijale prezentirati širom Hrvatske, te stranim ulagačima koji su u potrazi za povoljnim mogućnostima ulaganja na području Hrvatske.Princip rada u Centru temelji se na aktivnostima koje će poduzetnicima omogućiti da uz što manje troškove i na jednom mjestu pronađu sve informacije koje su im potrebne za početak i razvoj poslovanja.

Zadaća Centra je promovirati poduzetništvo, davati informacije o mogućnostima ulaska u poduzetništvo i o poticajnim mjerama i bespovratnim sredstvima koje mogu koristiti poduzetnici, davanja savjeta za vođenje poslovanja, pomoć u pripremi poslovnih planova i investicijskih studija, pružanje konzultantskih usluga, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upućivanje na ostale specijalizirane oblike pomoći, organizacija predstavljanja poduzetnika na sajmovima, suradnja s lokalnom samoupravom i ostalim potpornim institucijama (Ministarstva, HAMAG, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i sl.) i provođenje razvojnih gospodarskih projekata.

Putem Poduzetničkog centra Vinodolska općina osigurala je stručnu pomoć poduzetnicima pri izradi poslovnih planova i investicijskih programa, te na kompletnoj pripremi dokumentacije za poslovnu banku. Do sada je odobreno 37 poduzetničkih kredita. To je omogućilo otvaranje petnaest novih obrta, a 21 postojeći obrtnik i četrnaest trgovačkih društava pokrenuli su novo investiranje i zaposlili nove radnike. Na taj način otvoreno je pedesetak novih radnih mjesta što je iznimno važno.Također, utemeljena je Poljoprivredna zadruga „Plodovi Vinodola“ koja ima 49 zadrugara. Izrađen je Program oživljavanja poljoprivrede.

Uz poticajna sredstva Općine i Primorsko - goranske županije pokrenuto je više razvojnih projekata, a posebno se istiću sljedeći projekte: obnova višegodišnjih nasada, projekt međuvrsnih križanaca stolnog grožđa, obnova domaćeg sortimenta u vinogradarstvu i voćarstvu, opremanje Centra za otkup poljoprivrednih proizvoda.Također,Vinodolska općina radi mnogo na okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta što je preduvjet za veće projekte u poljoprivredi kao što je, primjerice, navodnjavanje.Pripremljen je i projekt za uređenje Poslovne zone Barci. U ovom trenutku rješava se pitanje vlasništva na terenima gdje će biti smještena Poslovna zona. Poduzetnici su iznimno zainteresirani za taj projekt.

Identifikacija sadašnjeg turističkog tržišta

U kontekstu identifikacije sadašnjeg turističkog tržišta vršiti će se analiza sadašnjegturističkog tržišta kroz broj turističkih dolazaka u posljednjih nekoliko godina. Isto tako, biti će prikazani podaci koji govore o strukturi domaćih i inozemnih gostiju, kao i zemlja porijekla inozemnih gostiju. Detaljni prikaz sadašnjeg turističkog tržišta prikazan je u dolje navedenoj tablici.

Tablica: Broj dolazaka i noćenja 2005. - 2010.

GODINA DOLASCI NOĆENJA

1. 2005. 1.805 16.278

2. 2006. 2.135 17.784

3. 2007. 2.212 17.589

4. 2008. 2.493 18.488

5. 2009. 3.095 25.360

6.2010. (do 15.11.) 3.820 29.779

Prema navedenim podacima može se zaključiti da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja stranih gostiju. Zadnjih šest godina, odnosno kumulativno od 2005. – 2010. godine broj dolazaka domaćih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noćenja porastao za 83%.

3.2. Turistički resursi

U ovom poglavlju dati će se pregled turističkih resursa na način da će se promatrati različite kategorije resursa, i to: prirodni potencijali, kulturna baština, smještajni kapaciteti, manifestacije u turizmu, radna snaga. Isto tako sumarno će se popisati eventualna ograničenja u razvoju turizma na području Vinodolske općine

3.2.1.Prirodni potencijali

Turistički potencijal Vinodolske općine uvelike ovisi i o raspoloživim prirodnim potencijalima. U ovom dijelu dokumenta ukratko će se predstaviti najveći prirodni potencijal Vinodolske općine.

Područje Općine Vinodolske nalazi se u sustavu Primorsko-goranske županije, na njezinom jugoistočnom dijelu. Graniči sa područjima gradova: Bakra na sjeverozapadu, Novog Vinodolskog na jugoistoku i gradom Crikvenica na jugu, te općinama Fužine i Mrkopalj na sjeveru. Reorganizacijom teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske 1992. godine na području Primorsko-goranske županije i Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( NN 90/92 i 58/93 ) određena je nova administrativno-teritorijalna jedinica pod imenom Općina Vinodolska, koja obuhvaća 58 naselja smještenih u 4 katastarske općine :

Drivenik, Belgrad, Grižane i Bribir , odnosno 4 naselja-Drivenik, Grižane-Belgrad, Bribir i Tribalj. Administrativno sjedište Općine je naselje Bribir.

Površina Općine Vinodolske iznosi 152.0 km2 što je 4,3% prostora Primorsko-goranske županije i po tom se kriteriju svrstava među veće jedinice lokalne samouprave u Županiji.

Na području Općine Vinodolske je prema rezultatima popisa stanovništva od 31.ožujka 2001. godine bilo 3.530 stanovnika, što iznosi 1,2% stanovništva Županije. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 23,3 stanovnika na km2, što je znatno ispod prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske ( 84 st/km2 ) i ispod prosjeka Županije, koja iznosi 84,7 st/km2 .

Vinodolska dolina raj je za ribolovce, bicikliste, šetače, planinare, penjače i lovce. Šest označenih biciklističkih staza i sedam šetnica i planinarskih staza koje prolaze prekrasnim vinodolskim predjelima omogućavaju doživljaj ljepota Vinodola, očuvane prirode i kulturno-povijesne baštine. Vidici cijelog Kvarnera koji se pružaju poletite li zmajem ili padobranskom jedrilicom oduzimaju dah. Strastven ribolovac ili lovac u Vinodolu može uloviti kapitalne primjerke ribe ili divljači.Izraz “korak od mora, dva od sniga” najbolje opisuje različitost klime u Vinodolu. Područje Vinodola obuhvaća i šumski predio gdje gosti nalaze osvježenje od primorskih ljetnih vrućina, a zimi sve češće uživaju i u zimskim radostima, sanjkanju i šetnjama po snijegu.

3.2.2.Kulturna baština

Vinodolska dolina je bogata kulturno-povijesnim nasljeđem. Tu se nalazi značajan broj Frankopanskih kaštela, sakralnih građevina sa vrijednim slikarskim, kiparskim, klesarskim umjetninama i bogatim inventarom, građevine profane i rezidencijalne ahitekture i dijela duhovne kulture.

O kulturno-povijesnim nasljeđu u “doba prije Zakona”, možemo govoriti na temelju predaje zabilježene u literaturnim izvorima ili crkvenim kronikama. Taj najstariji period doseljenja Hrvata u Vinodol obavijen je legendama o “grčkom” porijeklu starina. Jedini sigurni trag predromaničke arhitekture su temelji crkvice u koju je ugrađena sadašnja crkva Sv. Martina na istoimenom otočiću preko puta Lopara u Novom Vinodolskom. Arheološki su istraživane starohrvatske nekropole u Velom Dolu kod Križišća i na Gorici u Stranču.

Fortifikacijska arhitektura u Vinodolu je bila odraz nužde. Ritam izgradnje utvrda ovisio je o oscilaciji strateškog položaja Vinodola tijekom vjekova, o vrijednosti njegovih dijelova i o pojavljivanju i nestajanju vanjskih neprijatelja.

U prethistoriji gradine su bile smještene na obalnom bilu u jedinstvenom lancu od trsatskog brijega i Solina do Vlaške peći. Drugi lanac prethistorijskih gradina raspoređen je u agrarnoj zoni od Grobnika do Pavlomira. Rimljani grade sedmograđe uz prilimesku trasu o čemu svjedoče sačuvani ostaci Lišnja u Novom Vinodolskom u blizini ceste koja je vodila u Senj.

Pored zatečenih kasnoantičkih utvrđenja u Vinodolu, u ranom srednjem vijeku gradovi su bili raspoređeni tako da štite tokove rijeka uz koje idu komunikacije te planinske prevoje, Grobnik i Trsat štite Riječinu, Badanj Dobračinu, Bribir i Novi Suhu Ričinu. Taj položaj zadržavaju i u doba Turaka. Nakon bitke na Krbavskom polju, s pojavom vatrenog oružja, mreža vinodolskih gradina je osuvremenjena i osposobljena za efikasnu obranu od turske najezde.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, na području Vinodola u Registar nepokretnih spomenika kulture upisano je pet spomenika, a evidentirano je i nalazi se pod preventivnom zaštitom još tridesetak nedovoljno istraženih objekata ili cjelina koje posjeduju svojstva nepokretnih spomenika kulture.

3.2.3. Smještajni kapaciteti Vinodolske općineSMJEŠTAJNI KAPACITETI BR.KAPACITETA BR. LEŽAJEVA

IZNAJMLJIVAČI 76 241

RURALNI IZNA. 9 42

1. ANTON TONKOVIĆ 1 2

2. JOSIP BROZIČEVIĆ 1 4

3. ZORICA KRUŽIĆ 1 4

4. DAMIR ŠOIĆ 1 10

5. JASNA ŠOIĆ-BELGRAD13 1 6

6. SANDA ŠOIĆ 1 4

7. JASNA GAŠPAROVIĆ 1 2

8.MARIJANA POHL 1 4

9.FABULA CROATICA 1 6

UKUPNO IZNAJ.+ RURAL. 85 283

UKUPNO HOTELI 40 109

1. HOTEL BALATURA 10 25

2. VAGABUNDINA KOLIBA 4 24

3. PANS. MIRNA DOLINA 26 60

OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ 6 26

1.VILA MARIA 1 8

2.VILA ROSA 1 6

3.VILA HEDONIA 1 4

4.KUĆA ZA ODMOR "IZA" 1 4

5.KUĆA ZA ODMOR "NIKI" 1 2

SMJEŠTAJNI KAPACITETI BR.KAPACITETA BR. LEŽAJEVA

6.MIRNA KUĆA ZA ODMOR 1 2

UKUPNO SMJEŠT. KAPAC. 131 418

SMJEŠTAJNI KAPACITETI BR.KAPACITETA

UKUPNO SOBE,APP,KUĆE 131

1. SOBE 73

2. APARTMANI 36

3. KUĆE 22

UKUPAN BR. POSTELJA 418

1. BR. STALNIH POSTELJA 395

2. BR. POMOĆ. POSTELJA 23

3.2.4.Manifestacije i dodatni sadržaji u turizmu

Vinodolska općina ima niz manifestacija koje imaju ne samo obilježje lokalnog karaktera, već su sve više i turistički orijentirane. Nastale su na osnovu prirodnih resursa, gastronomije, kulture i tradicije. Manifestacije su različitog karaktera, a to su:

• Blagdan Sv. Dujma – Dujmova – pučka fešta, kulturno-zabavni program, Drivenik – Svibanj

• "Volim Vinodol 2010." • Festival djece i mladih "Neki Novi Klinci", Bribir – Lipanj• Blagdan Sv. Petra i Pavla – Petrova - pučka fešta, kulturno-zabavni program,

ponuda domaćih gastronomskih specijaliteta; „Ča su jili naši stari", Bribir - Lipanj

• Jelisaftina – blagdan Pohođenja Blažene djevice Marije Elizabeti – pučka fešta, kulturno zabavni program, Tribalj - Srpanj

• Vinodolske ljetne večeri – srpanj i kolovoz

• Ružica Vinodola - sajam vina, ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, jela naših starih, tradicijske igre i radionice, folklor, akustična glazba, pučko veselje – Kolovoz

• Dani smokav i sportskog ribolova – izložba, radionica i stručno predavanje vezano uz smokvarstvo u Vinodolu, Tribalj - Kolovoz

• Gljivarski vikend, Lukovo-Ravno (bribirska šuma) – Listopad• Blagdan Sv. Martina – Martinja – krštenje vina, pučka fešta i kulturno-zabavni

program – Studeni• Božić u Vinodolu, kulturno zabavni program - Prosinac

3.2.5. Radna snaga

Turizam kao grana gospodarstva uvelike je ovisan o ljudskom faktoru odnosno o radnoj snazi. Rad u turizmu je specifičan i karakterizira ga rad u više smjena, rad blagdanima, noćni rad i sezonsko poslovanje. Isto tako, trendovi pokazuju povećanu potrebu za sezonskom radnom snagom te većom razinom obrazovanja zaposlenih u turizmu.Na području Vinodolske općine ne postoje obrazovne institucije u kategoriji turizma. Potrebno je naglasiti da zbog blizine Fakulteta za hotelski i turistički menadžment u Opatiji nema potrebe za dodatnim obrazovnim institucijama u turizmu na području grada.

4. RESURSNA PODLOGA ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE VINODOLSKE

Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije objedinjava model razvoja turističke destinacije Kvarner koji se temelji na IQM – Integralnom menadžmentu kvalitete, a djeluje kao usklađenost pojedinačnih interesa i hijerarhijskih ciljeva u oblikovanju i plasmanu turističkog proizvoda na razini turističke destinacije kao cjeline. Uspostavom partnerstva i interaktivnih odnosa javnog i privatnog, a utjecajem kulturne baštine, kvalitete i uređenja prostora, prirodnog okruženja (voda, zrak, buka i sl.), stanovništva, nadležnih tijela vlasti i drugih institucija, turističkih organizacija i turista, ekonomskog okruženja i drugog, dovodi se do novog koncepta upravljanja turističkom destinacijom. Ona treba zadovoljiti turiste, sve sudionike lokalne ponude, kvalitetu života lokalnogstanovništva, te kvalitetu okoliša. Slijedeći načela održivog razvoja, ukratko, veću kvalitetu turističkog proizvoda, pozitivan odnos prema okolišu i svim kulturnim vrijednostima, praćenju i usklađivanju svjetskih trendova, zadovoljavanju potražnje platežno sposobnih ciljnih tržišta, te ulaganju u nove sadržaje, doprinosi se stvaranju novih vrijednosti i podržava eko-pristup.Cilj navedenog je ostvarenje određene vizije turističke destinacije. Koja god se vizija odabere, potrebno je, kroz doživljaj, emociju, dobar osjećaj postići raznolikost turističke ponude. Za realizaciju takve ponude, potrebno je investirati radi povećanja konkurentne sposobnosti regije. To se ponajprije mora izraziti kroz inovativne procese za područja: atrakcije, usluge, smještajne kapacitete i prateću infrastrukturu. Jedinstvo tih procesa daje sadržajniju ponudu i kvalitetu turističkih proizvoda.

Razrađeno je 8 destinacija i to: Cres, Crikveničko-vinodolska rivijera, Gorski kotar, Krk, Lošinj, Opatijska rivijera, Rab, Rijeka i riječki prsten te za svaku su određene lokacije, prioriteti, koncepcije i vrijednosti po projektima.

Polazište izrade Akcijskog plana razvoja turizma Vinodolske općine

Na inicijativu Općine Vinodolske prišlo se izradi Plana razvoja turizma općine Vinodolske kao jednog od strateških razvojnih dokumenta općine Vinodolske za područje turizma kao dijela gospodarskog sustava općine. Već pri samom utvrđivanju polaznih osnova za razvoj turizma općine Vinodolske sagledane su realne okolnosti same općine i značajan industrijski razvoj na području općine, uz prisutne vizualne degradacije prostora, te s druge strane, turističku tradiciju i okruženje pogodno za razvoj turizma.Temeljem mnogobrojnih radionica i sastanaka Glavnim planom razvoja turizmaPrimorsko-goranske županije izvršena je prostorna raščlamba Kvarnera kako slijedi:• Opatijska rivijera• Crikveničko-vinodolska rivijera• Rijeka i riječki prsten• Gorski kotar• Otoci – Krk, Rab, Cres, Lošinj

Crikveničko-vinodolska rivijera, definirana kao turistička destinacija, obuhvaća prostor Grada Crikvenice, Grada Novoga Vinodolskog i Općine Vinodolske.U definiranju obilježja, vizije i ciljeva daljnjeg razvoja "Crikveničko-vinodolske rivijere" kao značajnog segmenta unutar destinacije "Kvarner", treba poći od spoznaje da se radi o rivijeri koja ima tradiciju od 125 godina kontinuiranog bavljenja turizmom. Riječ je o jedinstvenom i integralnom prostoru koji ima svoja dugoročna zajednička povijesna, kulturna, geografska, klimatska, etnografska i politička obilježja. Posebno se to odnosi i na tržište i tržišni segment koji je prepoznao ovaj prostor kao cjelinu u bogatstvu različitosti u priobalju, Vinodolu i dubljem zaleđu visoke šume. Bez obzira na promjene koje su se događale i koje će se još događati u organizacijskom smislu mijenjanja administrativnih granica na ovom prostoru, turistička subregija Kvarnera koja danas pokriva teritorijalno područje triju administrativnih jedinica (Grad Crikvenicu, Grad Novi Vinodolski i Vinodolsku općinu) bila je i ostat će trajno jedno turističko područje s nekoliko destinacija koje će obogaćujući svoju turističku ponudu doprinositi sinergijom poboljšanju ukupne slike čitave destinacije. S tom spoznajom treba pristupiti proučavanju prošlosti, kritičkom sagledavanju sadašnjosti i osmišljavanju budućnosti turističkog razvoja Vinodolskog područja.

a. Procjena raspoložive resursne osnove za razvoj turizma na području Općine Vinodolske

Resursi predstavljaju osnovni preduvjet za turistički razvoj nekog područja. Turističkiresursi su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski koristiti (valorizirati). Dio su cjeline razvoja određenog geografskog područja, a bogatstvo resusima komparativna je prednost u gospodarskom razvoju.

Turistički resusi moraju imati visok stupanj privlačnosti, kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.(Rječnik turizma, 2001)

U cilju izrade Akcijskog plana razvoja turizma Vinodolske općine izvršena je procjena raspoložive resursne osnove. Treba još jednom naglasiti da planovi, kao takvi, imaju prije svega zadatak biti maksimalno operativni, jasni i provedivi. Oni služe lokalnoj zajednici, te gospodarskim subjektima i potencijalnim poduzetnicima kao smjerokaz budućeg razvoja. Stoga i kritički pristup koji je neophodan pri izradi ovakvog dokumenta treba prihvatiti kao jedini moguć, budući samo korektna procjena raspoloživih resursa, te razvojnih mogućnosti i ograničenja predstavlja temelj za donošenje smjernica i mjera potpore budućeg razvoja turizma.

Sukladno Zakonu o području županija, gradova i općina Republike Hrvatske, Vinodolska općina, kao samostalna jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji osnovana je 1993.godine. Prva konstituirajuća sjednica Vijeća Vinodolske općine održana je 15.travnja, pa je taj datum utvrđen kao Dan Vinodolske općine, koja ima svoja obilježja zastavu i grb. Administrativno sjedište općine je Bribir. Vinodolska Općina kao samostalna jedinica lokalne samouprave formirana je podjelom nekadašnje općine Crikvenica na gradove Novi Vinodolski i Crikvenicu, te Vinodolsku općinu.Općina Vinodolska prostire se na 152 km2 gdje prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine živi 3.530 stanovnika.

Općina Vinodolska obuhvaća mjesta Drivenik, Tribalj, Grižane i Bribir koja se nalaze u Vinodolu, dolini kojoj su još Rimljani dali ime Vallis vinearia. Ova, danas malena mjesta, razvila su se u okrilju srednjovjekovnih utvrda, koje je sagradila kneževska obitelj Frankopan. Frankopanima se pripisuje i njihov kulturni procvat, te su uz njihovo ime vezani i brojni spomenici kulture.Primorsko-Goranska Županija:Općina

Vinodolska

POVRŠINA STANOVNICI

Km2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001.

Broj % broj % broj %BRIBIR 65,24 43,02 1708 46,45 1728 47,88 1753 49,66

DRIVENIK 20,52 13,53 375 10,20 350 9,74 325 9,20

GRIŽANE-BELGRAD

54,36 35,84 995 27,06 889 24/75 840 23,80

TRIBALJ 11,54 7,61 599 16,29 625 17,39 612 17,34

Naknadno popisani 2001.

UKUPNO: 151,69 100 3677 100 3592 100 3530 100

Položaj i klima

Mediteransko podneblje s blagim i ugodnim, toplim sunčanim ljetima, daje nam pravo da ustvrdimo kako Vinodol ima postojanu, blagu i zdravu mediteransku klimu s 2.400 do 2.500 sunčanih sati u godini.

Zanimljiv zemljopisni položaj Vinodola "korak od mora, dva od sniga" je njegova posebna vrijednost. S jedne strane proteže se do šumskog predjela s planinskom klimom, dok je s druge strane, u dolini, utjecaj mediteranske klime.

Mreža planinarskih putova u gorsko-šumskom dijelu Vinodolske općine ima ishodište u Grižanama i Bribiru, odakle vodi veći broj staza prema atraktivnim planinskim vrhovima Velikom Tiču, Medviđaku, Kobiljaku, Zagradskom vrhu, Viševici, Strinežu, Bitoraju i dalje prema Ričičkom Bilu, Kolovratskim stijenama i najatraktivnijim Bijelim i Samarskim stijenama.

Ugodna i blaga mediteranska klima omogućava odvijanje turističkih aktivnosti tijekom cijele godine.

Smještajni kapaciteti i turistički promet

Prirodni resursi

Područje Općine Vinodolske nalazi se u sustavu Primorsko-goranske županije, na njezinom jugoistočnom dijelu. Graniči sa područjima gradova: Bakra na sjeverozapadu, Novog Vinodolskog na jugoistoku i gradom Crikvenica na jugu, te općinama Fužine i Mrkopalj na sjeveru. Reorganizacijom teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske 1992. godine na području Primorsko-goranske županije i Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( NN 90/92 i 58/93 ) određena je nova administrativno-teritorijalna jedinica pod imenom Općina Vinodolska, koja obuhvaća 58 naselja smještenih u 4 katastarske općine :

Drivenik, Belgrad, Grižane i Bribir , odnosno 4 naselja-Drivenik, Grižane-Belgrad, Bribir i Tribalj. Administrativno sjedište Općine je naselje Bribir.

Površina Općine Vinodolske iznosi 152.0 km2 što je 4,3% prostora Primorsko-goranske županije i po tom se kriteriju svrstava među veće jedinice lokalne samouprave u Županiji.

Na području Općine Vinodolske je prema rezultatima popisa stanovništva od 31.ožujka 2001. godine bilo 3.530 stanovnika, što iznosi 1,2% stanovništva Županije. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 23,3 stanovnika na km2, što je znatno ispod prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske ( 84 st/km2 ) i ispod prosjeka Županije, koja iznosi 84,7 st/km2 .

Vinodolska dolina raj je za ribolovce, bicikliste, šetače, planinare, penjače i lovce. Šest označenih biciklističkih staza i sedam šetnica i planinarskih staza koje prolaze prekrasnim vinodolskim predjelima omogućavaju doživljaj ljepota Vinodola, očuvane

prirode i kulturno-povijesne baštine. Vidici cijelog Kvarnera koji se pružaju poletite li zmajem ili padobranskom jedrilicom oduzimaju dah. Strastven ribolovac ili lovac u Vinodolu može uloviti kapitalne primjerke ribe ili divljači.Izraz “korak od mora, dva od sniga” najbolje opisuje različitost klime u Vinodolu. Područje Vinodola obuhvaća i šumski predio gdje gosti nalaze osvježenje od primorskih ljetnih vrućina, a zimi sve češće uživaju i u zimskim radostima, sanjkanju i šetnjama po snijegu.

Kulturno povjesna baština

POVIJESNI RAZVOJ OPĆINE VINODOLSKE

Vinodolsko se vlastelinstvo poklapa s prostiranjem ranosrednjovjekovne župe Vinodol, čije su se granice protezale od Rijeke do Prezida na sjeverozapadu, a na sjeveroistoku je graničila župom Modruš i Senjom.

Povijesno-geografski pojam Vinodola označava širi, jedinstveni prostor srednjovjekovnih utvrđenih gradova (Trsat, Grobnik, Bakar, Hreljin, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi i Ledenice) te njihove okolice.

Najstariji stanovnici Vinodola bili su Japodi, Liburni i Iliri o čemu svjedoče nalazi na Velikom Ospu, Svetom Jurju u Bribiru i Humcu kod Triblja. Dolaskom Rimljana 128. godine postupno se romanizira tamošnji gornji sloj stanovništva, ali kontinuitet rimskog grada u Vinodolu ostao je vizualno neodrediv. Najviše podataka pružaju ostaci rimske arhitekture u Selcu. Razlog naglog romaniziranja Vinodola, osobito obalnih naselja, valja tražiti u cesti što od Akvileje (sjeverna Italija) vodi preko Istre do Tarsaticae (Rijeka), pa odatle preko Vinodola do Seniae (Senja), uz koju se grade postaje za izmjenu konja, opskrbu hranom i vodom i preuzimanje tereta s brodova. Brojni nalazi amfora u podmorju od Jadranova do Klenovice potvrđuju trgovinu uljem i vinom, osobito u 3. i 4. stoljeću poslije Krista.

U ranom srednjem vijeku Vinodol je u sklopu "tarsatičke" Liburnije, da bi potkraj VIII. st. potpao pod franačku vlast. Smjer franačkih pohoda na Panoniju ide upravo rimskom cestom kroz Vinodol. Uz tu cestu raspoređene su i prve hrvatske župe kada se Hrvati u VIII. stoljeću definitivno nastanjuju u Vinodolu. Tri su smjera slavenske kolonizacije Vinodola: morski put iz Dalmacije, kopneni put cestom Sisak - Senj i cestom Pivka - Rijeka.

Slavenizacija Vinodola bila je tako jaka da su romanska imena ubrzo dobila hrvatski prijevod: Vallis vinearia - Vinodol, ad Turres - Kod Tor (Kotor), Castellum - Kastelj; ali ima i staroslavenskih naziva lokaliteta; kao Dedimir, Gorica, Humac, Kosavin i dr. Središta hrvatskih župa u Vinodolu: Grižane, Badanj, Bribir i Lopar, nastaju na kasnoantičkim refugijima i kastelima iz kojih se romansko stanovništvo iselilo, najverovatnije na otok Krk.U toj prvoj fazi rodovskog uređenja dograđuju se postojeće utvrde, o čemu svjedoće arheološka istraživanja (Badanj), a isto se pretpostavlja i kod utvrda Bribir, Grižane, Drivenik.

Kao "Territorium regale", Vinodol je 1225. godine hrvatsko - ugarski kralj Andrija II. predao u posjed krčkim knezovima, kasnije Frankopanima, sa svim pravima i pripadnostima kao vladarsko kneštvo. Knežiju je tvorilo devet kaštela (Novigrad tj. Novi Vinodolski, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik). Središte matičnih općina u Vinodolu je kaštel - turan, gradina na vrhu brijega, odakle komunicira sa susjednim kaštelom i svojom morskom lukom (Ledenice u Povilama, Bribir u Jasenovi i Selcu, Grižane na ušću Dobračine).

Za vrijeme vladavine Frankopana donesen je 1288. godne Vinodolski zakon, jedan od najdragocijenijih povijesno-pravnih dokumenata. Pisan je hvatskim jezikom i glagoljicom. Zakon je sastavila posebna komisija koju je skupština Vinodolaca izabrala među predstavnicima devet vinodolskih kaštela (općina). Riječ je o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca. Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, krivičnog i procesualnog. Važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava, a ujedno živo rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja područja Vinodola u XIII. stoljeću.

Tijekom narednih stoljeća moć Frankopana slabi. Vinodol, kao teritorijalna organizacija krčkih knezova raspada se 1449. god. Modruškom podjelom, kada je podijeljen na više gospodara od kojih svaki želi imati izlaz na more. Veći dio vinodolskih gradova prelazi u vlast druge znamenite velikaške obitelji - Zrinskih, osim Novog s okolicom, koji prelazi u posjed Frankopana Tržačkih, pa se tako diferenciraju Vinodol Zrinskih od Vinodola Frankopana.

Promjena dinastije, turska opasnost i mletačka blokada za kratko su vrijeme usporili život u Vinodolu. Zbog opasnosti od Turaka, Zrinski su sjedište knežije preselili u Bakar, a Bribir je ostao politički i crkveni centar doline. Nakon Krbavske bitke (1493. god.), Turci su nekoliko puta opustošili Vinodol.

Poslije austro - turskog rata 1606. godine naseljavaju se na teritorij Zrinskih (Tribalj, Bakarac, Hreljin) i Frankopana (Zagon-Bater) bivši turski podanici, katolički Vlasi, koji od feudalne vlastele dobivaju povlastice, kao dobri ratnici i stočari. Dolazak novog etničkog sloja u Vinodol posebno će se osjetiti u folkloru.

Uhićenjem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i njihovim smaknućem 1671. godine, habsburška je dinastija uspjela ostvariti svoj vjekovni san i izaći na more. Primorska dobra Zrinskih, kao i frankopanski posjed u Novom, ostaju legitiman dio hrvatskog kraljevstva, ali ih kao feud prisvaja carski erar, prodajući ih ili uključujući u novoosnovane administrativne jedinice, koje doživljavaju stalne promjene vlasti tijekom XVIII. i XIX. i početka XX.stoljeća.

KULTURNO-POVIJESNO NASLJEĐE

Vinodolska dolina je bogata kulturno-povijesnim nasljeđem. Tu se nalazi značajan broj Frankopanskih kaštela, sakralnih građevina sa vrijednim slikarskim, kiparskim, klesarskim umjetninama i bogatim inventarom, građevine profane i rezidencijalne ahitekture i dijela duhovne kulture.

O kulturno-povijesnim nasljeđu u “doba prije Zakona”, možemo govoriti na temelju predaje zabilježene u literaturnim izvorima ili crkvenim kronikama. Taj najstariji period doseljenja Hrvata u Vinodol obavijen je legendama o “grčkom” porijeklu starina. Jedini sigurni trag predromaničke arhitekture su temelji crkvice u koju je ugrađena sadašnja crkva Sv. Martina na istoimenom otočiću preko puta Lopara u Novom Vinodolskom. Arheološki su istraživane starohrvatske nekropole u Velom Dolu kod Križišća i na Gorici u Stranču.

Fortifikacijska arhitektura u Vinodolu je bila odraz nužde. Ritam izgradnje utvrda ovisio je o oscilaciji strateškog položaja Vinodola tijekom vjekova, o vrijednosti njegovih dijelova i o pojavljivanju i nestajanju vanjskih neprijatelja.

U prethistoriji gradine su bile smještene na obalnom bilu u jedinstvenom lancu od trsatskog brijega i Solina do Vlaške peći. Drugi lanac prethistorijskih gradina raspoređen je u agrarnoj zoni od Grobnika do Pavlomira. Rimljani grade sedmograđe uz prilimesku trasu o čemu svjedoče sačuvani ostaci Lišnja u Novom Vinodolskom u blizini ceste koja je vodila u Senj.

Pored zatečenih kasnoantičkih utvrđenja u Vinodolu, u ranom srednjem vijeku gradovi su bili raspoređeni tako da štite tokove rijeka uz koje idu komunikacije te planinske prevoje, Grobnik i Trsat štite Riječinu, Badanj Dobračinu, Bribir i Novi Suhu Ričinu. Taj položaj zadržavaju i u doba Turaka. Nakon bitke na Krbavskom polju, s pojavom vatrenog oružja, mreža vinodolskih gradina je osuvremenjena i osposobljena za efikasnu obranu od turske najezde.

Prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, na području Vinodola u Registar nepokretnih spomenika kulture upisano je pet spomenika, a evidentirano je i nalazi se pod preventivnom zaštitom još tridesetak nedovoljno istraženih objekata ili cjelina koje posjeduju svojstva nepokretnih spomenika kulture.

Infrastruktura

U okviru Plana razvoja turizma općine Vinodolske ne razmatra se detaljno stanjeinfrastrukture na području općine, jer to i nije zadatak dokumenta ovog tipa, već se sukladno znanstvenoj i stručnoj metodologiji stanje infrastrukturne opremljenosti razmatra isključivo s aspekta turističkog razvoja.Kao što je već navedeno prometna dostupnost općine Vinodolske je dobra, te taj čimbenik ne možemo smatrati ni na koji način ograničavajućim u daljem turističkom razvoju.

Za turistički razvoj također je relevantno sljedeće:

• bilježe se stalna ulaganja u unaprenenje komunalnih uvjeta• elektroopskbni sustav je u funkciji• telekomunikacijski sustav funkcionira

Intenzivniji razvoj turizma na području općine Vinodolske tražit će i unapređenjebankarskih i mjenjačkih ureda. Zdravstvena zaštita turista nije upitna.

5. SWOT ANALIZA I TRŽIŠNE MOGUČNOSTI

a. Kritički danas i željeno sutra

Razvoj turizma na području jedne destinacije zahtijeva mrežu kooperativnih odnosaizmenu lokalnih vlasti, turističkih agencija, turističkih organizacija (turističke zajednice) i udruga/organizacija/ustanova koje se direktno ili indirektno bave relevantnim područjima za turizam.Obzirom na zatečeno stanje, upravo je pravi trenutak za donošenje ključnih odluka –intenzivno se usmjeriti ka razvoju turizma ili ne. Naime, održavanje sadašnjeg stanja ili samo manje korekcije postojećeg stanja zasigurno ne mogu osigurati opstanak na turističkom tržištu 21. stoljeća, već znače trajnu stagnaciju.Navedeno treba promatrati u okviru globalnoga svjetskoga turističkog tržiša koje sekontinuirano razvija i u pogledu javljanja novih, neotkrivenih destinacija i u smislu bitnoga kvalitativnog iskoraka u turističkoj ponudi koji čine naši konkurenti.

b. Swot analiza

SWOT analiza (engl. SWOT analysis, njem. SWOT-Analyse) je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4 polja analize – snage, prilike, slabosti, prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane, pogodnosti i problemi razmatranog predmeta ili pojave.

Može se koristiti u procjeni podobnosti prostornih i tržišnih preduvjeta za turistički razvoj nekog prostora ili podobnosti i stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje, kao i za određena marketinška istraživanja i sl. Kod toga treba respektirati činjenicu da se radi o subjektivnoj procjeni stupnjevanja elemenata analize, bez korištenja potrebnog analitičkog i metodološkog instrumentarija.

Cilj je swot analize da se minimaliziraju slabosti uz istovremeno povećanje snaga, te kako što bolje iskoristiti šanse uz istovremeno smanjenje prijetnji iz okruženja.

Swot analiza ima za cilj ukazati na ključne prednosti u pogledu turističkog razvoja I ključne nedostatke samog područja za koje se vrši istraživanje , te prilike koje se ukazuju iz okruženja I koje jepotrebno iskoristiti na najbolji mogući način, ali I s druge strane prijetnje koje je potrebno izbjeći.

SNAGE

�Blizina mora �Sve veće potrebe za izletničkim turizmom �Prirodne ljepote �Očuvan okoliš i čisti zrak �Dobra klima�Infrastruktura i mogućnost njenog uređenja �Turistička tradicija Općine Vinodolske �Motivacija građana za promjene. �Prostorna, klimatska, kulturno-povijesna raznolikost �Dobra prometna dostupnost �Jedinstvenost prostora �Gostoljubivost stanovnika

SLABOSTI �Nedostatak kategoriziranih smještajnih kapaciteta �Loša kadrovska struktura i znanja o turizmu �Nedovoljna informiranost građana. �Odsutnost poduzetničkog i takmičarskog duha. �Slaba promidžba. �Jezična neprilagodljivost dijela građana. �Zanemareno cjeloživotno osposobljavanje stanovništva �Nedefinirani imovinski i vlasnički odnosi �Netipična gastro ponuda

PRILIKE �Dobra atrakcijska osnova i profitabilna turistička usluga. �Razvoj kućne radinosti. �Razvoj selektivnih oblika turizma �Zapošljavanje lokalnog stanovništva �Razvoj tradicionalnih obrta �Sve veća potražnja gostiju za eko, ruralni, kulturni, lovni i aktivni odmor koji Općina Vinodolska može pružiti-Valorizacija nasljeđa i prirodnih resursa- Novi turistički proizvodi-Promocija lokalnog identiteta-Razvoj poljoprivrede-Razvoj ruralnog turizma-Razvoj obiteljskih pansiona

PRIJETNJE

�Koridor željezničke pruge�Loša politička i ekonomska situacija u RH �Nepovoljne demografske promjene. �Usporeni gospodarski rast i potražnja turističkih usluga. �Nepoznanice u vezi s kriterijima procjene kvalitete. �Zagađivanje okoliša i devastacija prirodnog ambijenta. �Neplanska i neadekvatna gradnja. �Zapuštanje i devastacija poljoprivrednog zemljišta �Razvoj turizma bez educiranog kadra. -Turbulentno i nepredvidljivo okruženje- Sve veći broj novih destinacija na svjetskom turističkom tržištu

c. Pozicioniranje na tržištu

Turizam, kao i svaka ekonomska aktivnost, polučuje pozitivne i negativne posljedice.Održivim razvojem turizma treba maksimizirati koristi od turizma i istovremeno minimizirati štete ili troškove, te usmjeriti i limitirati turistički razvoj sukladno zahtjevima održivog razvoja turizma.Turizam, kao ekonomska aktivnost, ima specifična obilježja. Turisti putuju, prilazeproizvodu, dolaze u destinaciju. Turizam je kao aktivnost koje se odvija kroz niz različitih subjekata koji pripadaju različitim granama gospodarstva teško kontrolirati.

Zbog niza problema u kojima se masovni turizam našao koncem XX stoljeća (onečišćenje, zagušenje kapaciteta), došlo je do pojave tzv. selektivnog turizma, kao njegove suprotnosti. Pod selektivnim turizmom podrazumijevamo sve oblike turizma, koji poštuju gostoprimca, prirodno, izgrađeno i kulturno naslijeđe. Jedan od najraširenijih selektivnih oblika turizma je ruralni turizam.

Ruralni turizam je prema definiciji Vijeća Europe, turizam na seoskom području sa svim aktivnostima, koje se provode na tom području.

Osnovne su karakteristike, koje su ujedno i prednosti ove vrste selektivnog oblika turizma - mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinima, domaća prehrana, upoznavanje seljačkih poslova. Kao ilustracija razvoja ruralnog turizma u svijetu i potencijala za razvoj ove vrste turizma u Hrvatskoj, može poslužiti podatak, da je udio ruralnog turizma u svjetskoj turističkoj industriji 25%, dok je udio ruralnog turizma u hrvatskom turizmu vrlo skromnih 1% !

Ruralni turizam u Hrvatskoj počeo se je planski razvijati od 1990. godine, kada su, na inicijativu Saveza Seljaka Hrvatske, Instituta za turizam i tvrtke Hrvatski farmer d.d., postavljene zakonske regulative, koje određuju bavljenje ruralnim turizmom.

Temelj ruralnog turizma je turizam na seljačkim gospodarstvima, pod kojima podrazumijevamo gospodarske cjeline smještene na turistički atraktivnom kraju, koje daju izvoran proizvod ili usluge gospodarstva, a u rad su uključeni svi članovi domaćinstva. Bitno je pri tome naglasiti, da turizam na seljačkom gospodarstvu pruža dodatni izvor prihoda gospodarstva, koje primarni izvor prihoda stječe iz poljoprivrednih djelatnosti, te ovu vrstu turizma nazivamo i agroturizmom.

Za razliku od agroturizma, pod pojmom ruralnog turizma podrazumijevamo najam starih, obnovljenih kamenih kuća, koje se u cijelosti sa okućnicom iznajmljuju gostu. Važno je pri tome napomenuti, da vlasnik ovakvih starih kuća ne stanuje u njoj, već je ona isključivo namijenjena iznajmljivanju.

U marketinškom smislu možemo razlikovati slijedeću tipologiju seoskih domaćinstava:

1. objekti agroturizma2. ruralne kuće za odmor3. ruralne vile s bazenom4. sobe i apartmani5. punktovi ekoturizma6. B&B ( noćenje s doručkom )

Obzirom na veliki broj napuštenih ruralnih kuća u Vinodolu, i na izrazitu popularnost takvog turističkog proizvoda, ocjenjujemo razvojne mogućnosti vrlo dobrim, odnosno sadašnje ulaganje te profitabilnost projekta može se samo povećavati vezano na rast cijena izazvanih potražnjom, posebno u odnosu na klasičnu apartmansku ponudu. Vezano na naprijed navedeno i Vinodol se sve više marketinški pozicionira i postaje prepoznatljiv na turističkom tržištu kao destinacija ruralnog turizma, čemu su usmjerene i aktivnosti promocije turističkih zajednica, ali i sistemske mjere lokalnih zajednica za razvoj navedenog vida turizma!

6. RAZVOJNI MODEL

Vinodolska Općina mora primijeniti model razvoja turizma koji će joj osigurati konkurentske prednosti u tržišnoj utakmici sa destinacijama sličnih obilježja, usmjerenih ka istim ciljnim skupinama.

Model razvoja turizma općine Kostrena mora se temeljiti modelu integralnog upravljanja kvalitetom (IQM), jer je to put koji osigurava zadovoljstva svih sudionika na razini turističke destinacije.

Prema IQM-u nužno kombinirati sljedeća četiri ključna činitelja:

• Zadovoljstvo turista, što nalaže da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanjakvantitativnih i kvalitativnih činitelja ponude;

• Zadovoljstvo svih sudionika lokalne turističke ponude, što nalaže evaluacijurealnih mogućnosti i postignuća u domeni kvalitete poslova i razvoju karijerazaposlenih a na dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu;

• Zadovoljstvo lokalnog stanovništva kvalitetom života što zahtijeva sustavnoocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini;

• Kvaliteta okoliša izrazito je važan činitelj suvremenog razvoja turizma mjerljivkroz pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoliš, tj. na prirodno okruženje,kulturnu baštinu, resurse ljudskog djelovanja, urenenost i organiziranostdestinacije.Upravljati turističkim područjem na temeljima IQM može samo inovativni i integralnidestinacijski menadžment, a to je prepoznatljivo, ukupnom razvoju orijentirano vodstvo, uz podršku lokalne vlasti, turističkih profesionalaca, nositelja turističke ponude i lokalnogstanovništva.