REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA … zaključka o... · neposrednoj potrošnji energije, ... Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište

REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Ž U P A N KLASA: 300-01/15-01/0023 URBROJ: 2181/1-05/05-15-0001 Split, 13. listopada 2015. PREDSJEDNIKU ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE gosp. Petroslavu Sapunaru, prof. - o v d j e - PREDMET: Prijedlog zaključka o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2014.-2016. Na temelju članka 60. Poslovnika Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj13/09 i 02/13), u privitku Vam dostavljamo Prijedlog zaključka naveden u predmetu, radi rasprave na sjednici Županijske skupštine. PRAVNI TEMELJ: Članak 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine”, broj

127/14) i članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09, 07/10, 10/10 i 02/13),

NOSITELJ IZRADE:Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu PREDLAGATELJ: Župan DONOSITELJ: Županijska skupština IZVJESTITELJ: Anđelko Katavić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo,

EU fondove i poljoprivredu Ž U P A N Zlatko Ževrnja, dipl. oec.

Na temelju članka 11. Zakona o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, broj 127/14), te članka 20. Statuta Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 11/09, 7/10, 10/10 i 2/13), Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na ____ sjednici, održanoj _________________ 2015., donijela je

Z AKLJUČAK o donošenju Akcijskog plana energetske učinkovitosti

Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2014.-2016.

Članak 1.

Donosi se Akcijski plan energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2014.-2016. Klasa: 300-01/15-01/0023 Ur.broj:2181/1-05/05-15-0005 od 13. listopada 2015., koji je sastavni dio ovog Zaključka.

Članak 2. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog (8) dana od dana objave u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“. KLASA: URBROJ: Split, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Petroslav Sapunar, prof. Dostaviti:

1. Upravni odjel za gospodarstvo, ovdje 2. Službeni glasnik, ovdje 3. Pismohrana, ovdje

Obrazloženje:

Izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije obveza je prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u provedbu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke.

Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera po sektorima uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini, stoga se predlaže kako je ranije iznijeto.

KLASA: 300-01/15-01/0023 URBROJ: 2181/1-05/05-15-0005 Split, 13.10.2015. godine

Akcijski plan energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije

Sadržaj Popis kratica ................................................................................................................................................... 1

Sažetak............................................................................................................................................................ 3

Uvod ................................................................................................................................................................ 5

Splitsko-dalmatinska županija i temeljne postavke.................................................................................. 7

Opis metodologije izrade akcijskog plana.............................................................................................. 13

Način izračuna.......................................................................................................................................... 13

Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije................................................................... 15

Potrošnja energije u sektoru industrije ................................................................................................... 16

Potrošnja energije u sektoru prometa................................................................................................... 17

Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje ....................................................................................... 19

Bilanca potrošnje energije Splitsko-dalmatinske županije .................................................................... 23

Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije............................................................................. 25

Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima ................................................................. 27

Sektor industrije ......................................................................................................................................... 28

Sektor prometa ......................................................................................................................................... 30

Sektor opće potrošnje ............................................................................................................................. 32

Sumarni prikaz predloženih mjera.......................................................................................................... 37

Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja ...................................................................................... 39

Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera ............................................................. 40

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).................................................................. 40

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ...................................................................................... 44

Fondovi Europske unije ............................................................................................................................ 46

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).......................................................................................... 47

Europska investicijska banka (EIB) ......................................................................................................... 48

ESCO tvrtke................................................................................................................................................ 50

Poslovne banke ........................................................................................................................................ 50

Zaključak ....................................................................................................................................................... 51

Dodatak – potencijal obnovljivih izvora energije.................................................................................. 52

Energija vjetra ........................................................................................................................................... 52

Energija sunca........................................................................................................................................... 53

Energija biomase...................................................................................................................................... 56

Geotermalna energija............................................................................................................................. 60

Hidroenergija............................................................................................................................................. 61

Popis tablica................................................................................................................................................. 64

Popis slika ...................................................................................................................................................... 65

Popis kratica APN Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama BAU engl. business-as-usual BDP bruto društveni proizvod BU odozdo-prema-gore (engl. bottom-up) CEI Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija CTS centralizirani toplinski sustavi CVH centar za vozila Hrvatske DIRH Državni inspektorat Republike Hrvatske DZM Državni zavod za mjeriteljstvo EBRD Europska banka za obnovu i razvoj EED Direktiva 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25.10.2012. o

energetskoj učinkovitosti EIHP Energetski institut Hrvoje Požar EK Europska komisija EMEEES projekt “Evaluation and Monitoring for the EU Directive on En End-Use

Efficiency and En Services” EnU energetska učinkovitost EPBD Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performace

of Buildings Directive) EPBD II Direktiva 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (engl. Energy Performace

of Buildings Directive - RECAST) ESCO pružatelj energetskih usluga (engl. Energy Service Company) ESD Direktiva 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (engl.

Energy Service Directive) ETS Europska shema trgovanja emisijskim dozvolama EU Europska unija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora HROTE Hrvatski operator tržišta energije INA Industrija nafte IPMVP Međunarodni Protokol za mjerenje i verifikaciju učinka (engl. International

Performance Measurement and Verification Protocol JLP(R)S Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave MINGO Ministarstvo gospodarstva MINT Ministarstvo turizma MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja NAPEnU Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti OIE obnovljivi izvori energije SDŽ Splitsko-dalmatinska županija SPP stlačeni prirodni plin (engl. CNG)

Akcijski plan energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2014. – 2016.|1


UNP ukapljeni naftni plin (engl. LPG)

Sažetak Izrada Akcijskog plana energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije obveza je prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14), a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u provedbu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini. Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na „bottom-up” pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača, oblici energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. „End-use” potrošnja se dijeli na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode te netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično. U dodatku 1 dan je pregled potencijala obnovljivih izvora energije na području županije. Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je vidljivo u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor kućanstva.

SLIKA 1 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA

Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu svih predloženih mjera iznosi 5,13 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 375 milijuna kuna godišnje.

TABLICA 1 ŽUPANIJSKI CILJ UŠTEDA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016.

Uštede po 1,125% 1,125% 1,125% Ukupno



godinama (PJ) 2014. 0,004 0,004 2015. 0,004 0,100 0,104 2016. 0,004 0,100 0,100 0,204

Kumulativno 0,321 Godišnje 0,107

Iz tablice je vidljivo da kumulativne uštede predloženih mjera u razmatranom razdoblju iznose 0,321 PJ, dok je okvirni cilj energetske učinkovitosti 0,304 PJ čime će Županija Splitsko-dalmatinska uz provedbu navedenih aktivnosti ispuniti zahtjeve sukladno trenutno važećoj zakonskoj regulativi.

Uvod Akcijski plan energetske učinkovitosti županije predstavlja strateški dokument koji je ujedno i obveza prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14). Akcijski plan se donosi za period od 3 godine i s njime se utvrđuje 3-godišnja provedbena politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na području županije usklađena s Nacionalnim programom i Nacionalnim akcijskim planom. U srpnju 2014. usvojen je 3. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. Akcijski plan županije sadrži prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebne podatke. Akcijski plan predlaže izvršno tijelo, a donosi predstavničko tijelo županije. Akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije prikazuje jasne smjernice vezane za tehno-ekonomske i ekološke parametre s terminskim planom, a uključuje:

prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije; ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području županije; mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti; nositelje aktivnosti i rokove provedbe; izračun planiranih ušteda energije u skladu s pravilnikom za praćenje,

mjerenje i verifikaciju ušteda; način praćenja izvršenja aktivnosti predviđenih akcijskim planom; izvore sredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja

energetske učinkovitosti; druge potrebne podatke npr. prognozu energetskih potreba za

razdoblje 2015. do 2017., vremenski plan i dinamika provedbe identificiranih mjera itd. Akcijskim planom daju se strateški ciljevi za racionalizaciju potrošnje i troškova za energiju i emisiju u okoliš – prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti i Zakonu o energetskoj učinkovitosti te prijedlozi mjera za navedene sektore uz naglasak da je moguće napraviti podjelu na mjere za koje je odgovorna županija i mjere za koje odgovornost leži na nacionalnoj razini. Rezultat je jasan popis aktivnosti koje su korelirane sa smjernicama Zakona o energetskoj učinkovitosti, 3. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2016. i ostalim zakonskim podlogama i obvezama kao i financijskim okvirima (Plan i program financiranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond), Obzor 2020, domaćih i stranih institucija i sl.). Svaka aktivnost ima svoj broj i mjesto s definiranim potencijalom uštede, dinamikom implementacije, odgovornim strukturama za provedbu, financijskim okvirom i izvorima (su)financiranja te ostalim opisnim kriterijima za rangiranje prema matrici prioriteta (neke mjere su ionako u obvezi JLS/županije, neke mjere su uobičajena praksa, veliku većinu mjera moguće je financirati putem Fonda/APN-a, EU fondova i sl.). Fokus akcijskog plana je na energetskoj učinkovitosti, a moguće je izračunati i prikazati posljedično smanjenje emisija CO2.



Splitsko-dalmatinska županija i temeljne postavke Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u južnom dijelu Republike Hrvatske i prostorno je najveća županija s ukupnom površinom 14.045 km2, od čega na površinu kopna otpada 4.572 km2, odnosno 32,5%. Proteže se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca na istoku. Prostor Splitsko-dalmatinske županije dijeli se u tri geografske cjeline: zaobalje, priobalje i otočno područje. Zaobalje zauzima prostor kontinentalnog dijela županije, a ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom. Kraj karakterizira veliko prostranstvo te kontinentalne osobine tla, klime i reljefa s rijetkom naseljenošću. Priobalje čini uski rubni pojas uz more koji omeđuje priobalne planine Svilaju, Kozjak, Mosor, Biokovo s prosječnom širinom pojasa od oko 5 km. To je područje visoko urbanizirano, gušće naseljeno i ekonomski razvijeno u odnosu na zaobalje. Otočno područje sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, međutim zbog različitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika. Veličinom i naseljenošću izdvaja se pet otoka: Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis, a još šest otoka je naseljeno: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija. Otoci su karakterizirani izrazitom mediteranskom klimom i blagim reljefom.

SLIKA 2 KARTA ŽUPANIJE

Splitsko-dalmatinskom županijom geomorfološki dominira krševit i vapnenački sastav terena, s brojnim kraškim formama od kojih su najvažnija kraška polja (Cetinsko, Hrvatačko, Sinjsko, Mućko-postinjsko, Konjsko, Dugopoljsko, Dicmansko i Imotsko polje, Rastok i Vrgoračko jezero). U pogledu hidrogeologije i vodnih resursa, u zaobalnom dijelu se ističu kraška polja kao


slivna područja, iz kojih se voda drenira podzemnim tokovima. Na obali, osim površinskih vodnih tokova (rijeke Cetina, Jadro i Žrnovnica) postoje veći dotoci podzemnih voda iz kraškog zaleđa (npr. ponornica Vrlike i Matice u Imotskom odnosno Vrgoračkom polju). Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u zoni jadranskog tipa mediteranske klime čije su osnovne osobine suha i vruća ljeta te blage i vlažne zime. Krećući se od otočnog preko obalnog do zaobalnog područja, srednje godišnje temperature opadaju, a povećava se ukupna količina oborina. Klima otočkog područja je topla s obiljem sunca i temperaturama koje rijetko padnu ispod nule te sa malo oborina, za razliku od klime zagorskog područja gdje temperature tijekom jesenskih i zimskih mjeseci često padaju ispod nule, a prisutna je i veća količina oborina. Klima priobalja je karakterizirana maksimalnim oborinama u hladno doba godine te vrućim, suhim i izrazito vedrim ljetom. Temperatura najhladnijeg mjeseca se kreće između –3°C i +18°C, dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca veća od 22°C. Sa 463 676 stanovnika Splitsko-dalmatinska županija je druga županija po broju stanovnika. Njeno administrativno središte je grad Split s 178.102 stanovnika što ga čini drugim najvećim gradom po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. Broj kućanstava u Splitsko-dalmatinskoj županiji je 154.528, a prosječan broj članova kućanstva je 2,92 što je nešto više od prosjeka države koji je 2,8. Prema broju članova kućanstva, najmnogobrojnija su kućanstva s 2 člana, zatim jednočlana kućanstva, a podjednako su zastupljena kućanstva s 3 i 4 člana kućanstva. Raspodjela se vidi i na slici.

SLIKA 3 PRIVATNA KUĆANSTVA PREMA BROJU ČLANOVA

Prosječna površina stambene jedinice koja se koristi za stanovanje je oko 76 m2, što je nešto manje od prosjeka države koji je 80 m2. Ukupno 16 524 stambenih jedinica evidentirano je da se u njima obavlja djelatnost iznajmljivanja turistima, a prosječna površina tih jedinica je 52 m2. Na području Splitsko-dalmatinske županije nalazi se 16 gradova, 39 općina i 368 naselja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji oko 74% zaposlenih radi u gospodarstvu, a 26% u ostalim djelatnostima. Udio broja zaposlenih u Županiji u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj iznosi 8,5%. Geoprometni položaj, podneblje i klima, more, razvedenost obale, bogati vodotoci i jezerske akumulacije, te krška polja prirodna su osnova za razvitak pomorstva, brodogradnje, ribarstva, trgovine, specifične poljoprivredne proizvodnje mediteranskog podneblja i posebno turizma. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima je sljedeća:

Trgovina 40,1 % Prerađivačka industrija 24,1 %


Građevinarstvo 18,2 % Poslovne usluge 6,1 % Ostale djelatnosti 11,5 %

SLIKA 4 UDIO BDP-A SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U UKUPNOM BDP-U RH

Bruto domaći proizvod (BDP) za Republiku Hrvatsku u 2011 godini iznosio je 328.737 milijuna kuna, dok je bruto domaći proizvod Splitsko-dalmatinske županije iznosio 27.298 milijuna kuna, što predstavlja udio od 8% u ukupnom BDP-u (Slika 4). Time se Splitsko-dalmatinska županija svrstava na treće mjesto po veličini BDP-a u Hrvatskoj, iza Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije.

SLIKA 5 BDP PO ŽUPANIJAMA

Udio Splitsko-dalmatinske županije u bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske prema pojedinim djelatnostima NKD-a u 2011. godini prikazan je tablicom niže.

TABLICA 2 STRUKTURA BRUTO DODANE VRIJEDNOSTI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PREMA DJELATNOSTIMA

NKD Udio u


BDP RH A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,49%B,C,D,E Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije 4,71%F Građevinarstvo 11,62%G,H,I Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj,

priprema i usluživanje hrane 9,52%

J Informacije i komunikacije 6,87%K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 7,06%L Poslovanje nekretninama 12,07%M,N Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti 8,52%

O,P,Q Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

9,36%

R,S,T,U Ostale uslužne djelatnosti 11,86% Područje trgovine značajno doprinosi ukupnom financijskom rezultatu gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije. U djelatnosti trgovine u 2013. godini u Županiji je poslovalo 23,8% od ukupnog broja poduzetnika, zaposleno približno 18,6% od ukupnog broja zaposlenih, a udio trgovine u ukupnom prihodu iznosio je 37,9%. Promet od trgovine na malo u 2013. godini u odnosu na 2012. ukupno je nominalno povećan za 1,7%, dok je realno smanjen za 0,6 %. Prerađivačka industrija Splitsko-dalmatinske županije ima značajan doprinos u ukupnim financijskim i drugim ekonomskim rezultatima gospodarstva Republike Hrvatske. Najvažnije djelatnosti u prerađivačkoj industriji Splitsko-dalmatinske su sljedeće:

brodogradnja strojogradnja/metaloprerađivačka industrija (najjači i najkvalitetniji kapaciteti

strojogradnje su namijenjeni brodogradnji i nautičkom program) elektroindustrija (projektiranje, konstruiranje, proizvodnja, montaža i ispitivanje

elektrouređaja, elektroničke opreme, solarnih ćelija i uređaja) tekstilna i odjevna industrija prerada kože, izrada galanterije i obuće industrija građevnog materijala (proizvodnja cementa te arhitektonsko-građevinskog

kamena)

U 2013. ukupna vrijednost industrijskih proizvoda koju su prodala poduzeća što su se bavila industrijskom proizvodnjom (bez obzira na to gdje je poduzeće registrirano) u Republici Hrvatskoj iznosila je 123.847 milijuna kuna, od čega je 4.015 milijuna kuna ostvareno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što čini udio od 3,2%. Slika 6 prikazuje strukturu vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda prema djelatnosti proizvoda po područjima NKD-a 2007. u 2013. godini.


SLIKA 6 STRUKTURA VRIJEDNOSTI PRODANIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PREMA DJELATNOSTI – SPLITSKO-

DALMATINSKA ŽUPANIJA

Na području Splitsko-dalmatinske županije kategorizirano je 2.505,5 km suvremenih cesta, od čega su 781 km državne, 785,32 županijske i 939,18 km lokalne ceste, ne uključujući gradsku mrežu. U međunarodnom cestovnom prometu sudjeluje 199 prijevoznika s preko 653 voznih jedinica. Zračna luka Split u Kaštelima treća je po veličini i prometnom značenju u Hrvatskoj (poslije Zagreba i Dubrovnika). Ukupno 1 581 734 putnika je prošlo u 2013. godini kroz ovu zračnu luku. Promet je izrazito sezonskog karaktera, jer se u sezoni (lipanj-rujan) obavilo 68,4% prometa U Županiji je još jedna zračna luka - Zračna luka Brač - koja je u 2010. ostvarila promet od 11.649 putnika, što je svega 33% prometa u odnosu na 2001. godinu. Željeznička pruga Split - Gospić - Zagreb je u procesu rekonstrukcije. Tri četvrtine željezničke pruge prilagođeno na brzinu vlaka od 160 km/h, te trenutno željeznice raspolažu s 3 nagibna vlaka koja prometuju željezničkom prugom. Graditeljstvo u razvitku Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita ima izuzetno važnu ulogu. Zahvaljujući bogatoj sirovinskoj osnovi (kamen, cement), zemljopisnom položaju (more, luka, ceste i željeznica) i ljudskim resursima (sveučilište, institut) graditeljstvo je dugi niz godina predstavljalo najjaču gospodarsku oblast i utjecalo na ukupni gospodarski razvitak Županije i Dalmacije. Splitsko-dalmatinska županija danas posjeduje veliki potencijal na području građevinarstva s oko 1383 društva za izvođenje, 502 društva za arhitektonsko projektiranje visokogradnje i niskogradnje i tvrtke za proizvodnju kamena, cementa, cigle i željeza. Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti. Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima; otočnim, priobalnim i zagorskim, koji pružaju veliku raznolikost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 237.288 ha, a oranice, voćnjaci, vinogradi i livade zauzimaju 36.599 ha. Obradive površine, u ukupnim poljoprivrednim površinama čine svega 15,2 %, dok je na razini države taj odnos 61,6 %. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva s posjedom do 1 ha čine oko 50% od ukupnog broja gospodarstava. Veliki morski akvatorij (9.576,40 km2), kao i već izgrađeni kapaciteti u akvakulturi i marikulturi (uzgoj pastrve, uzgoj lubina i komarče te uzgoj tunja za zahtjevno



japansko tržište), ovu djelatnost čine posebno značajnom za daljnji gospodarski razvitak Županije zbog izrazitih komparativnih prednosti za široki razvoj marikulture. Prema izvješću Ministarstva turizma Republike Hrvatske tijekom 2014. godine Splitsko-dalmatinsku županiju posjetilo je 2.212.903 turista te je ostvareno 12.134.612 noćenja, što predstavlja rast od oko 6% u odnosu na 2013. godinu.

Opis metodologije izrade akcijskog plana Metodologija za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji definirana je u Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10), odnosno u skladu s odredbama Direktive 2006/32/EC Europske komisije o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama. Za potrebe analize trenutne potrošnje kontaktirani su poznati distributeri i opskrbljivači energije na području županije sa značajnim udjelom u ukupnoj finalnoj potrošnji. Podaci koji nisu dostavljeni na vrijeme, nisu bili potpuni ili su nedostajali nadomješteni su podacima iz vlastite baze Energetskog instituta Hrvoje Požar te nadomjesnim modelima i normativima ili iskustvenim procjenama stručnjaka za specifična područja.

Način izračuna Nacionalni okvirni cilj ušteda energije izračunava se na sljedeći način: Neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu:

u kojem je: Enep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije za svaku godinu u petogodišnjem razdoblju koji prethodi razdoblju za koje se donosi nacionalni program energetske učinkovitosti izražena u PJ, Enep– neposredna potrošnja energije prema podacima iz energetske bilance za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Podaci se uzimaju u obliku u kojem su navedeni u bilanci i ne korigiraju se faktorima kao što su stupanj-dani, strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjene opsega proizvodnje, Eets – neposredna potrošnja energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu trgovanja emisijskim jedinicama u Planu raspodjele emisijskih kvota (Tablica 1. Popis postrojenja) prema podacima Ministarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Državnog zavoda za statistiku za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu:

u kojem je: Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, Enep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, I – godina na koju se potrošnja energije odnosi. Dugoročni okvirni nacionalni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema slijedećem izrazu:


u kojem je: Ecilj,dug – dugoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ, Esr– prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, pdug– postotni iznos prosječne neposredne potrošnja energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije. Dugoročni nacionalni okvirni cilj ušteda energije ne smije biti manji od iznosa koji na kraju razdoblja za koji se nacionalni program donosi odgovara kumulativnim uštedama od 1% prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije godišnje. Kratkoročni nacionalni okvirni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema slijedećem izrazu:

u kojem je: Ecilj,krat – kratkoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ, Esr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ, pkrat – postotni iznos prosječne neposredne potrošnja energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije, Dugoročni i kratkoročni okvirni nacionalni cilj (Ecilj) predstavljaju količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu u PJ koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi nacionalni program odnosno nacionalni akcijski plan, a treba biti verificirana kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda. Za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koriste se sumarne i detaljne tablice sadržane u Prilogu 1. i 2. Pravilnika koje su njegov sastavni dio.


Analiza stanja i potreba u neposrednoj potrošnji energije Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište za provedbu ostalih energetskih analiza. Ovom segmentu je neophodno obratiti posebnu pažnju u procesu izrade energetskog plana. Metodološki koncept za identifikaciju energetskih potreba temelji se na „bottom-up” pristupu prema kojem se karakteristike potrošnje energije kod samih potrošača, oblici energije i korištene tehnologije analiziraju za svaki sektor potrošnje posebno. „End-use” potrošnja dijeli se na dvije kategorije: toplinsku potrošnju za grijanje, kuhanje i pripremu tople vode te netoplinsku potrošnju za rad kućanskih uređaja, hlađenje i slično. Kako bi se provela prethodno opisana analiza, neophodno je prikupiti i analizirati niz podataka i činjenica, kao npr. indikatore gospodarskog razvoja, raspoložive statističke podatke na nacionalnoj i lokalnoj razini kao i podatke o potrošnji energije pojedinih kategorija potrošača koji se prikupljaju od strane poslovnih subjekata čija je djelatnost distribucija i opskrba energijom. Na slici je prikazana raspodjela potrošnje energije po sektorima za 2013. godinu. Kao što je vidljivo u ukupnoj potrošnji dominiraju sektor prometa i sektor opće potrošnje koji se sastoji od podsektora kućanstva, usluga, poljoprivrede i građevinarstva. Podsektori poljoprivrede i građevinarstva nisu prikazani zasebno već su obrađeni skupno unutar podsektora usluga i kućanstva.

SLIKA 7 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA


Potrošnja energije u sektoru industrije Kako je vidljivo na slici, u sektoru industrije (dio sektora koji nije obuhvaćen ETS-om) Splitsko-dalmatinske županije dominantan energent je električna energija s udjelom od 49% u ukupnoj potrošnji energije sektora. Znatne udjele također imaju dizelsko gorivo (26%) i loživo ulje (12%). Udio od 5% u ukupnoj potrošnji energenata imaju i ukapljeni naftni plin te benzin s udjelom od 4%.

SLIKA 8 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE

Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici.

TABLICA 3 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU INDUSTRIJE

PJ

Benzin 0,033

Dizel 0,211

Drvni peleti/briketi/sječka 0,026

Električna energija 0,404

Loživo ulje 0,095

Ogrjevno drvo 0,009

UNP 0,045

UKUPNO 0,823

Potrošnja energije u sektoru industrije bez dijela industrije koja je uključena u ETS sustav trgovanja emisijama u stalnom je padu u zadnje tri godine, od 2011. do 2013. U 2011. ukupna potrošnja energije bila je 35% veća, odnosno 1,115 PJ. Ukupna potrošnja energije u sektoru industrije u 2013. godini kretala se u razini 5,5 PJ pri čemu najveći dio te potrošnje spada u sektor industrije koji je pokriven Europskim sustavom trgovanja emisijama (EU ETS). U usporedbi s rezultatima analize provedene 2008. godine u sklopu projekta „Energetska bilanca Splitsko-dalmatinske županije u 2007. godini“ kada je potrošnja energije u sektoru industrije bila 8,1 PJ to je pad potrošnje od 33%.


Potrošnja energije u sektoru prometa U sektoru prometa Splitsko-dalmatinske županije dominiraju fosilna goriva pri čemu je dizelsko gorivo najzastupljenije, s udjelom od 57%, a slijedi motorni benzin s udjelom od 38%. S malim udjelom prisutni su ukapljeni naftni plin (3%) i tekuća biogoriva (kao posljedica nacionalnog zakonodavnog okvira).

SLIKA 9 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U SEKTORU PROMETA

Potrošnja energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu prikazana je u tablici.. Potrošnja biogoriva posljedica je, prije svega, nacionalne politike i obaveze o dostizanja cilja od 10% obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. Ukupna potrošnja energije u prometu u 2013. godini 1,5% je veća no u 2011. godini.

TABLICA 4 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU PROMETA

PJ

Motorni benzin 4,020Dizelsko gorivo 5,913UNP 0,297Tekuća biogoriva 0,179UKUPNO 10,409

Prema ukupnom broju registriranih cestovnih motornih vozila na području Splitsko-dalmatinske županije nalazi se 196.279 vozila, što čini 10,50% od ukupnog broja registriranih vozila u Republici Hrvatskoj. Najveći broj je osobnih vozila, koja čine gotovo 80% ukupnog broja vozila u županiji, odnosno čine 10,75% osobnih vozila u Republici Hrvatskoj.

TABLICA 5 REGISTRIRANA CESTOVNA MOTORNA VOZILA

Ukupno Mopedi i motocikli

Osobna vozila

AutobusiTeretna vozila

Ostala vozila

Republika Hrvatska

1.869.370 154.782 1.448.299 4.789 141.491 120.009

Splitsko- 196.279 23.461 155.671 593 14.577 1.977


dalmatinska Udio SDŽ u RH 10,50% 15,16% 10,75% 12,38% 10,30% 1,65%

Sektor prometa na gotovo je jednakoj razini potrošnje kao i 2007. godine, s razlikom što je u ovom akcijskom planu razmatrana samo potrošnje cestovnih vozila. Prema podacima „Energetske bilance Splitsko-dalmatinske županije u 2007. godini“ potrošnja u sektoru prometa iznosila je 10411,9 TJ pri čemu je dizelsko gorivo i tada imalo najveći udio, 55,1% odnosno 5,7 PJ. Potrošnja motornog benzina iznosila je 3,5 PJ, mlazno gorivo 0,9 PJ, a UNP 0,26 PJ. Potrošnja energije u cestovnom prometu Splitsko-dalmatinske županije u 2007. godini iznosila je 9,48 PJ, što je 9% niže nego je prikazano u ovom akcijskom planu.


Potrošnja energije u sektoru opće potrošnje Sektor opće potrošnje dijeli se na podsektor kućanstva, usluga, poljoprivrede i graditeljstva. S obzirom na relativno male iznose potrošnje u sektoru poljoprivrede i graditeljstva u odnosu na ostale podsektore potrošnje u daljnjoj razradi će ta dva sektora biti obrađena kroz potrošnju podsektora kućanstva i usluga te se neće iskazivati zasebno. Potrošnja energije u podsektoru kućanstva U podsektoru kućanstva dominantan energent na području Splitsko-dalmatinske županije je električna energija s udjelom od 51%, potom ogrjevno drvo s udjelom od 37%, UNP i ekstra lako loživo ulje s udjelima 5% i 7%.

SLIKA 10 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU KUĆANSTVA

U tablici je prikazana potrošnje energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu.

TABLICA 6 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU KUĆANSTVA

PJ


Loživo ulje 0,346

UNP 0,292

Ogrjevno drvo 1,938

Drvni peleti/briketi 0,000

Sunčeva energija 0,015

UKUPNO 5,263

Struktura korištenih energenata za potrebe grijanja prostora, pripremu tople vode te kuhanje prikazani su na slikama u nastavku. Ogrjevno drvo značajan je energent za grijanje prostora s udjelom u ukupnoj potrošnji od 72%, potom su električna energija s udjelom od 14% i ekstra lako loživo ulje s 13%.


SLIKA 11 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA GRIJANJE PROSTORA

Priprema tople vode uglavnom se oslanja na električne bojlere odnosno električnu energiju (92%) te u manjoj mjeri na ogrjevna drva (3%) i ekstra lako loživo ulje (2%). Za pripremu hrane, odnosno kuhanje, u najvećoj se mjeri koristi UNP (67%), a potom električna energija (28%) i ogrjevno drvo (5%).

SLIKA 12 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA PRIPREMU TOPLE VODE

SLIKA 13 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA ZA

KUHANJE

Struktura potrošnje finalne energije u podsektoru kućanstva u 2013. godini slična je onoj iz 2007. sa značajnom razlikom što je iz potrošnje nestalo ugljena kao energenta, a međuvremenu su stanovnici županije počeli koristiti drvne pelete/brikete/sječku te sunčevu energije (solarni kolektori). Radi usporedbe, udio potrošnje električne energije u kućanstvima u 2007. godini bio je 47% u usporedbi s 51% u 2013. godini, udio ogrjevnog drva bio je 38% u 2007. dok je u 2013. bio 37%, udio UNP-a je 2007. godine iznosio gotovo 9% dok je u 2013. taj iznos bio 7%. Potrošnja ekstra lakog loživog ulja pala je s gotovo 7% na iznos od 5%. Potrošnja energije u podsektoru usluga


U podsektoru usluga, izraženije nego u podsektor kućanstva, u strukturi ukupne potrošnje energije dominira električna energija s udjelom od 74%, a slijedi ekstra lako loživo ulje s udjelom od 18% i UNP s udjelom od 7%.

SLIKA 14 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA U PODSEKTORU USLUGA

U tablici je prikazana potrošnje energenata u apsolutnim iznosima u PJ za 2013. godinu.

TABLICA 7 POTROŠNJA ENERGENATA U SEKTORU USLUGA

PJ


Loživo ulje 0,482

UNP 0,179

Ogrjevno drvo 0,009

Ugljen 0,001

Toplinska energija 0,009

UKUPNO 2,646

U podsektoru usluga najveći udio u potrošnji energije ima djelatnost turizma i ugostiteljstva s udjelom od 44%, potom djelatnost trgovine s udjelom od 20%, zdravstvena djelatnost s udjelom od 12% te ostale djelatnosti s udjelom od 15%.

SLIKA 15 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGENATA PO DJELATNOSTIMA



Struktura potrošnje energenata prema grupama djelatnosti sektora usluga u 2013. slična je onoj iz 2007. s glavnom razlikom što je u povećan udio potrošnje djelatnosti turizma i ugostiteljstva s 35% u 2007. na 44%, te smanjen udio djelatnosti trgovine s 32% na 20%. U zastupljenosti energenata povećana je dominantnost električne energije na uštrb ekstra lakog loživog uglja. Udio električne energije u strukturi potrošnje u 2007. iznosio je 60%, ekstra lakog loživog ulja 36%, UNP-a 3% te ogrjevnog drva 1%. Radi usporedbe, udio električne energije u 2013. godini bio je 74%, ekstra lakog loživog ulja 18%, UNP-a 7% te ogrjevnog drva 1%.

Bilanca potrošnje energije Splitsko-dalmatinske županije Bilanca potrošnje finalne energije na području Splitsko-dalmatinske županije dobiva se sumiranjem iznosa pojedinih sektora potrošnje. Struktura, odnosno zastupljenost pojedinih energenata u finalnoj potrošnji energije dana je na slici (Slika 14).

SLIKA 16 STRUKTURA POTROŠNJE ENERGIJE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

Najveći udio u potrošnji energenata imaju dizelsko gorivo koje se koristi u prometu s udjelom od 31% te električna energija s udjelom od 28%. U strukturi potrošnje energenata slijede motorni benzin s udjelom od 20% te ogrjevno drvo s udjelom od 10%. Od značajnijih energenata tu su loživo ulje s udjelom od 5% i UNP s udjelom od 3%.

TABLICA 8 BILANCA ENERGIJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

mjerna jedinica - PJ Industrija (bez ETS)

KućanstvaUslužni sektor

Transport UKUPNO

Dizelsko gorivo 0,211 5,913 6,125

Drvni peleti/briketi/sječka 0,026 0,000 0,026

Električna energija 0,986 2,671 1,966 5,623

Loživo ulje 0,194 0,346 0,482 1,022

Motorni benzin 0,033 4,020 4,053

Ogrjevno drvo 0,009 1,938 0,009 1,956

Sunčeva energija 0,015 0,015

Tekuća biogoriva 0,179 0,179

Toplinska energija 0,009 0,009

Ugljen 0,001 0,001

UNP 0,045 0,292 0,179 0,297 0,813

Ukupno 1,504 5,263 2,646 10,409 19,822

Apsolutni iznosi potrošnje pojedinih energenata prikazani po sektorima potrošnje mogu se vidjeti u tablici 8 – energetskoj bilanci Splitsko-dalmatinske županije. Najznačajniji sektor potrošnje je



promet s iznosom od 10, 4 PJ godišnje, potom kućanstva s iznosom od 5,3 PJ godišnje i usluge s 2,6 PJ koji zajedno čine sektor opće potrošnje. U sektor opće potrošnje spadaju još i građevinarstvo te poljoprivreda no zbog nedostatka preciznijih podataka ta dva podsektora obuhvaćena su kroz potrošnju podsektora kućanstva i usluga. U sektoru industrije računata je ukupna potrošnja svih industrijskih postrojenja, a za izračun okvirnog cilja ušteda energetske učinkovitosti koji je prikazan kasnije izuzeta je potrošnja industrijskih postrojenja u ETS sustavu.

Izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije Sukladno Pravilniku o metodologiji za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 40/10) koji je u trenutku izrade ovog Akcijskog plana na snazi, županijski cilj treba biti u skladu s postotkom koji se koristi za određivanje kratkoročnog nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koji je iskazan u nacionalnom akcijskom planu, a korištenje manjeg postotka županija mora opravdati u županijskom akcijskom planu. Također, županijski cilj predstavlja količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu, iskazanom u PJ, koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi akcijski plan. Preuzeti okvirni cilj treba biti verificiran kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema Pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda. U trenutku izrade ovog Akcijskog plana na snazi je Pravilnik usvojen u NN 77/12. Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2012/27/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni Direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage Direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, preuzela obvezu povećanja energetske učinkovitosti u EU radi ostvarivanja cilja uštede 20 posto potrošnje primarne energije na razini Europske unije do 2020. u usporedbi s projekcijama (u odnosu na business-as-usual ili temeljni scenarij potrošnje energije). Direktiva propisuje da kumulativni cilj uštede energije u krajnjoj potrošnji mora biti barem jednak ostvarivanju novih ušteda svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, u iznosu od 1,5% godišnjeg opsega energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. godine. Iz tog se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet. Iz navedenog slijedi da se u izračunu ukupnog iznosa propisanih ušteda prvo određuje godišnji opseg energije koju su svi distributeri energije ili sva poduzeća za maloprodaju energije prodali krajnjim kupcima (neposredna potrošnja energije) prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013. godine, tj. za 2010., 2011. i 2012 godinu. Za potrebe određivanja prosječne ukupne neposredne potrošnje energije koriste se energetske bilance Republike Hrvatske za 2010., 2011. i 2012. godinu prema IEA metodologiji. Za ispunjenje navedenog cilja, Republika Hrvatska se odlučuje za kombinaciju dvaju pristupa (sustav obveze energetske učinkovitosti i primjenu alternativnih mjera). Sukladno metodologiji izračuna ciljeva uštede energije, opisanoj u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016., nacionalni cilj uštede energije u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine iznosi 1,938 PJ godišnje, odnosno kumulativno 54,250 PJ. Prema prikazanom izračunu, prilikom određivanja okvirnog cilja, koristi se ukupna neposredna potrošnja energije umanjena za potrošnju energije u industrijskim instalacijama koje su pokrivene ETS-om i umanje za potrošnju energije u prometu. Ujedno, u nacionalnom planu iskorištena je mogućnost smanjenja zahtijevane godišnje stope smanjenja potrošnje od 1,5% za maksimalno 25% i time novi (kratkoročni) cilj za energetske uštede za razmatrano razdoblje iznosi 1,125% (pkrat%) godišnje. Sukladno nacionalnom cilju uštede energije u razdoblju 2014. – 2020. te izmjenama u načinu izračuna za ovaj akcijski plan korištena je modificirana metodologija.



TABLICA 9 IZRAČUN ŽUPANIJSKOG OKVIRNOG CILJA UŠTEDA ENERGIJE

2011 2012 2013

PJ

Neposredna potrošnja energije (Enep) 19,428 19,582 19,141Industrija (bez Eets) 1,115 0,962 0,823Promet 10,248 10,433 10,409Ostali sektori 8,064 8,187 7,908

Kućanstva 5,394 5,514 5,263Usluge 2,670 2,673 2,646

Neposredna potrošnja energije ‐ industrija (ETS) – promet 9,179 9,149 8,732Trogodišnji prosjek (Esr) 9,020Cilj za energetske uštede do kraja razdoblja nacionalnog akcijskog plana (pkrat% Esr)

0,304

Prijedlog mjera energetske učinkovitosti po podsektorima Shodno dostupnim podacima, analizama te u skladu s dobrom poslovnom i energetskom praksom a poštujući smjernice Zakona o energiji, Zakona o energetskoj učinkovitosti i trećeg Nacionalnog akcijskog plana o energetskoj učinkovitosti (NAPEnU 3), nominirane su grupe mjera prema bottom-up smjernicama (BU). Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) Republike Hrvatske donosi se sukladno zahtjevima članka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), kojim se od država članica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju Europskoj komisiji (EK) planove koji sadrže mjere čijom će se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi ušteda energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske donosi se do kraja 2063. godine kao preduvjet za ispunjenje EU cilja 20 postotnog smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine u usporedbi s temeljnim (business-as-usual - BaU) scenarijem koji je usklađen sa strateškim i zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske - Nacionalnim programom energetske učinkovitosti Republike Hrvatske (RH) za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskog razvoja RH (Narodne novine br. 130/09) i Zakonom o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine br. 127/14). Donošenjem 3. NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u prvom i drugom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine te od 2011. do 2013. godine. Prema navedenom predlošku EK, u dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuju ostvarene uštede energije zaključno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih planova svih država članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave EU. Naglasak je u predstojećem razdoblju potrebno staviti na izradu i provedbu detaljnih i sveobuhvatnih nacionalnih programa složenih obnova stambenih i nestambenih zgrada, a valja istaknuti da je bez provedbe tih programa nacionalni cilj u 2016. (i 2020.) godini teško ostvariv. U nastavku poglavlja dan je pregled predloženih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na području Splitsko-dalmatinske županije. Mjere se podijeljene prema podsektorima neposredne potrošnje – industrija, promet i sektor opće potrošnje. Predložene mjere nalaze se i u 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, a iznosi pojedinačnih ušteda te mogućnosti i potrebe penetracije pojedine mjere u svrhu dostizanja propisanih ciljeva izračunati su prema specifičnostima Splitsko-dalmatinske županije. U slučajevima kada nisu bili poznati svi potrebni podaci za izračun uštede, izvršene su procjene temeljene na prethodno izvršenim proračunima i studijama sličnih parametara, te stručnom procjenom. Svaka predložena mjera sastoji se od:

naziva mjere, oznake mjere prema 3. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, opsega provedbe, tj. broju objekata ili vozila temeljem kojeg je izvršen proračun ušteda, opisa mjere kojim su pobliže opisane predviđene aktivnosti, životnog vijeka pojedine mjere unutar kojeg se mogu očekivati predviđene uštede,


očekivani ukupni financijski iznos ulaganja pri čemu je naznačen eventualan udio FZOEU, očekivane uštede u MWh ili tonama ekvivalenta nafte te količine ušteđene vode (ukoliko

postoji), izvori financiranja, pri čemu je predviđene mjere moguće financirati i iz drugih izvora koji

nisu ovdje opisani, predviđeni početak primjene mjere, način praćenje provedbe pojedine mjere.

Sektor industrije U sektor industrije predviđene su dvije mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Jedna je mjera uvođenja efikasnih elektromotornih pogona i mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE), dok je druga predviđena mjera provođenje energetskih pregleda i gospodarenja energijom u velikim poduzećima. Naziv mjere Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Uvođenje

efikasnih elektromotornih pogona Oznaka mjere I.1/I.3.

Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti Opseg provedbe Industrija (postrojenja) Opis Kroz MIEE će se provoditi čitav niz aktivnosti usmjerenih na

promoviranje energetske učinkovitosti u industriji. Osnovni je cilj poboljšati svijest i znanje vodstva industrijskih poduzeća i zaposlenika kako bi se iskoristili cjelokupni potencijali ostvarivih mjera energetskih ušteda. Na razini tvrtki kao i na razini industrijskih grupacija potrebno je uspostaviti strukture za upravljanje potrošnjom energije, te uvesti nadzor i analizu potrošnje energije uz postavljanje ciljeva.

Koordinacija institucija: Ostvarenje suradnje između državnih i strukovnih tijela koja se uključuju u razvoj MIEE

Snimka potrošnje: Pregled stanja potrošnje i korištenja energije prema industrijskim granama

Razrada alata: SGE, M&T, energetski pregledi, benchmarking, demo projekti

Odabir ključnih industrijskih grana i ciljanih tvrtki za demo projekte, prema postavljenim kriterijima

Uspostava energetskog menadžmenta: Prijedlog prikladnih mjera energetske učinkovitosti za svaku

industrijsku granu i plan provedbe Određivanje financija: Razrada aspekata financiranja,

razmatranje mogućih tzv. "pipeline" projekata, razrada moguće primjene ESCO principa.

Praćenje provedbe programa i rezultata Životni vijek 10 godina Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja

20.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva


Očekivane uštede 1800 MWh Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP Naziv mjere Energetski pregledi i gospodarenje energijom u poduzećima Oznaka mjere I.4 Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Poduzeća SDŽ (50 poduzeća godišnje) Opis Ovom mjerom treba osigurati potporu za procjenu potencijala

uštede energije u velikim poduzećima putem sufinanciranja provedbe energetskog pregleda. U izradi Pravilnika za energetske preglede velikih poduzeća, uzet će se u obzir standard ISO 50001 i slične smjernice za kompletni energetski menadžment u poduzećima

Životni vijek 5 godina Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja

5.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva

Očekivane uštede 1500 MWh Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI, MINGO, MGIPU, MZOIP


Sektor prometa U sektoru prometa predviđene su tri mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti:

trening i promocija eko vožnje, poticanje kupovine energetski učinkovitih vozila i vozila na alternativna goriva, razvoj intermodalnog prijevoza tereta, promicanje integriranog prometa i razvoj

infrastrukture za promociju alternativnih goriva.

Naziv mjere Trening i promocija eko vožnje

Oznaka mjere T.1

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe 10.000 vozača godišnje (javna služba i privatne osobe) Opis Ovom mjerom želi se postići maksimalna razina osviještenosti svih

građana i vozača u Republici Hrvatskoj o prednostima eko vožnje, kroz aktivno provođenje treninga eko vožnje te promotivnim aktivnostima među vozačima koji su stekli licencu prije donošenja Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače (NN 13/09). Posebni elementi nacionalne kampanje trebaju biti posvećeni edukaciji o eko vožnji za: vozače osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila > 3,5 tone.


6.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) + gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije - učešće županije - samo za vlastiti vozni park)

Očekivane uštede 600 tona nafta(eq) Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLP(R)S i Županija za vlastita

vozila/vozače vlastita sredstva (privatna vozila) Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI – praćenje ostvarenih ušteda

(SMIV) Naziv mjere Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila

Oznaka mjere T.6

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe 100 električnih vozila, 100 hibridnih vozila (godišnje) Opis FZOEU u svom radu sufinancira projekte čistijeg prometa.

Sastavni dio su linije sufinanciranja za kupnju električnih i hibridnih vozila te linije sufinanciranja za pregradnju/kupnju vozila s pogonom na stlačeni prirodni plin (SPP), pri čemu se očekuje da će manji broj vozila na SPP biti će u prometu nakon dovršenja plinofikacije SDŽ.


Životni vijek 8 - 10 godina Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja

40.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40% / 70.000 kn po vozilu) + gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije - učešće županije - samo za vlastiti vozni park)

Očekivane uštede 200 tona nafte(eq) Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLP(R)S i Županije za vlastita vozila,

vlastita sredstva i krediti vlasnika (privatna vozila) Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI – praćenje ostvarenih ušteda

(SMIV) Naziv mjere Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog

prometa; Razvoj infrastrukture za alternativna goriva Oznaka mjere T.2/ T.4/T.7

Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti Opseg provedbe - Opis Intermodalni prijevoz uključuje više načina prijevoza u teretnom

prometu. Ova se mjera fokusira samo na teretni promet i potencijal koji on nudi za rasterećenje cestovnih pravaca i smanjenje potrošnje goriva korištenjem željezničke infrastrukture i unutrašnjih plovnih putova. Potrebno je promovirati održivi razvoj gradskih prometnih sustava i to kroz:

optimiranje gradske logistike prijevoza tereta, inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama, pružanje potpore razvoju infrastrukture javnih gradskih

bicikala, uvođenju car-sharing sheme u gradovima.

Cilj T.7 mjere je olakšati prihvaćanje alternativnih goriva od strane korisnika/potrošača jačanjem infrastrukture za distribuciju alternativnih goriva i provedbom zajedničkih tehničkih specifikacija za ovu infrastrukturu.


20.000.000 kn godišnje (FZOEU do 40%) - vlastita sredstva; sredstva županije (do 3%)

Očekivane uštede 200 tona nafte(eq) Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika, sredstva JLS i

Županije Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI, MPPI, MZOIP


Sektor opće potrošnje Mjere u sektoru opće potrošnje odnose se na zgrade i građevine, elektroničke uređaje, javnu rasvjetu te procese i usluge. Osim toga, mjere su podijeljene na sektor kućanstva i sektor usluga, pa unutar usluga posebno je izdvojen javni sektor. Naziv mjere Program energetske obnove višestambenih zgrada Oznaka mjere B.3

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Višestambene zgrade SDŽ (200 godišnje) Opis Planom se pozornost primarno usmjerava na višestambene zgrade

građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Obnova zgrade minimalno uključuje toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, a prema preporukama energetskog pregleda i druge mjere kojima se smanjuje potrošnja toplinske energije u zgradi. Mjera uključuje:

1. Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada: a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice; b. Zamjena prozora; c. Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja; OIE


80.000.000 kn godišnje (učešće županije/JLS - za 2015. nije potrebno)

Očekivane uštede 4000 MWh godišnje Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni JLP(R)S (minimalno

- bez obveze za 2015. osim za postojeće programe za OIE), vlastita sredstva i krediti građana

Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP

– praćenje ostvarenih ušteda

Naziv mjere Program energetske obnove komercijalnih nestambenih

zgrada Oznaka mjere B.4

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Komercijalne nestambene zgrade SDŽ (20 godišnje)


Opis Energetska obnova postojećih komercijalnih nestambenih zgrada usmjerena je na zgrade izgrađene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Mjerom se predviđa izrada energetskih certifikata zgrada javne namjene i to prije i poslije obnove.


60.000.000 kn godišnje (učešće županije - nije obvezno)

Očekivane uštede 3500 MWh godišnje Izvor financiranja FZOEU (minimalno - bez obveze za 2015.), vlastita sredstva i

krediti vlasnika Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP

– praćenje ostvarenih ušteda Naziv mjere Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski

standardi Oznaka mjere B.5

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Građanstvo (1500 kućanstava/uređaja godišnje) Opis Energetskim oznakama kupcima se daju informacije o potrošnji

energije tog uređaja i odabir usmjerava prema učinkovitijima. Životni vijek 10 godina Očekivani ukupni financijski iznos ulaganja

7.500.000 kn godišnje (FZOEU do 800 kn/uređaju) - vlastita sredstva

Očekivane uštede 150 MWh električne energije + 3000 m3 vode Izvor financiranja FZOEU, vlastita sredstva i krediti vlasnika Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI

Naziv mjere Program energetske obnove obiteljskih kuća Oznaka mjere B.6

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Obiteljske kuće SDŽ (model 200 kuća godišnje)


Opis Obnova postojećih obiteljskih kuća. Mjera uključuje:

1. Poticanje obnove vanjske ovojnice: a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice b. Zamjena prozora

2. Poticanje zamjene sustava grijanja: a. Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste

električnu energiju ili fosilna goriva novim sustavima (OIE)


40.000.000 kn godišnje (učešće županije/JLS - za 2015. nije potrebno osim za sunčane kolektore)

Očekivane uštede 2000 MWh godišnje Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni JLP(R)S (minimalno

- bez obveze za 2015.), vlastita sredstva i krediti građana Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija Naziv mjere Program energetske obnove zgrada javnog sektora Oznaka mjere P.2

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Zgrade u vlasništvu Splitsko-dalmatinske županije (3 objekta

godišnje) Opis Mjerom se predviđa osmišljavanje Programa energetske obnove

zgrada javnog sektora. Programom se pozornost primarno usmjerava na zgrade javnog sektora građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+.


8.000.000 kn godišnje (učešće županije - 40-60% - manje uz su učešće ministarstava i/ili ESCO/EPC model obnove)

Očekivane uštede 500 MWh godišnje Izvor financiranja FZOEU, županijski proračun i proračuni Ministarstva;

ESCO/EPC Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI u suradnji s MINGO i MZOIP

– praćenje ostvarenih ušteda Naziv mjere Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“

Oznaka mjere P.4

Kategorija mjere Financijski instrumenti Opseg provedbe Javna rasvjeta JLS Splitsko-dalmatinske županije (10% sustava JR


godišnje) Opis Ovom mjerom potiče se energetska učinkovitost u sustavima javne

rasvjete kroz različite financijske mehanizme: sufinanciranjem mjera putem FZOEU-a i jedinica lokalne samouprave te energetskim uslugama ESCO poduzeća


27.000.000 kn godišnje (FZOEU do 1,4 milijuna kn po projektu + gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije - učešće županije - nije obvezno)

Očekivane uštede 1450 MWh električne energije godišnje Izvor financiranja FZOEU, proračuni JLP(R)S (Županija minimalno - bez

obveze ) Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI – praćenje ostvarenih ušteda

(SMIV) Naziv mjere “Zelena” javna nabava

Oznaka mjere P.5

Kategorija mjere Dobrovoljni sporazumi i kooperativni instrumenti Opseg provedbe JLS/Županija Opis Potrebno je intenzivirati aktivnosti kojima će se osigurati pravna i

tehnička znanja i vještine javnih nabavljača za uključivanje i vrednovanje zahtjeva za energetskom učinkovitosti u postupcima javne nabave primjenom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.


Očekivane uštede 300 MWh primarne energije Izvor financiranja MZOIP MINGO Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI, MZOIP

Naziv mjere Promocija energetskih usluga i mjera EE i OIE

Oznaka mjere H.8

Kategorija mjere Informacijske i obvezne informacijske mjere Opseg provedbe Svi oblici i sustavi potrošnje energije u zgradarstvu i industriji


Opis Ovom mjerom nastoji se povećati svijest korisnika zgrada, transformirati tržište prema sve učinkovitijim zgradama. Info kampanjom podići svijest ciljanih skupina o koristima i mogućnostima provedbe mjera energetske učinkovitosti kroz energetske usluge. Informirati i educirati širu javnost o ESCO tvrtkama, modelima i principu pružanja energetskih usluga. Uspostava propisa kvalifikacija pružatelja energetskih usluga. Izrada i vođenje evidencije o pružateljima energetskih usluga.


1.000.000 kn godišnje (40-60% Županija)

Očekivane uštede 50 MWh primarne energije godišnje Izvor financiranja FZOEU, JLS, Županija Rokovi provedbe Početak: 2015. godina Način praćenja Splitsko-dalmatinska županija; CEI, APN; MINGO, MGIPU


Sumarni prikaz predloženih mjera Sumarni prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu predloženih mjera dan je u nastavku, a podijeljen je na objekte koji su u vlasništvu Županije te one koji to nisu. Za objekte koji nisu u vlasništvu Županije ukupan iznos potrebnih ulaganja je 360 milijuna kuna, od čega predviđeno sufinanciranje od strane Županije iznosi 510 tisuća kuna.

TABLICA 10 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI NISU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE

MJERA NOSITELJTROŠAK MJERE

(godišnje)

SUFINANCIRANJE ŽUPANIJE

Program energetske obnove obiteljskih kuća

Vlasnik 40.000.000,00 kn 100.000,00 kn

Program energetske obnove višestambenih zgrada

Vlasnik 80.000.000,00 kn 100.000,00 kn

Program energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada

Vlasnik 60.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Program „Energetski učinkovita javna rasvjeta“

JLS 27.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila

Vlasnik 99.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Trening i promocija eko vožnje Vlasnik 5.500.000,00 kn 40.000,00 kn

Energetski pregledi i gospodarenje energijom u poduzećima

Vlasnik 5.000.000,00 kn 0,00 kn

Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi

Vlasnik 7.500.000,00 kn 20.000,00 kn

Mreža industrijske energetske efikasnosti (MIEE) i Uvođenje efikasnih elektromotornih pogona

Vlasnik 20.000.000,00 kn 0,00 kn

Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa; Razvoj infrastrukture za alternativna goriva

vlasnik 15.000.000,00 kn 50.000,00 kn

Promocija energetskih usluga i mjera EE i OIE

JLS 800.000,00 kn 50.000,00 kn

UKUPNO 359.800.000,00 kn

510.00,00 kn

Ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu Županije iznosi gotovo 15 milijuna kuna, pri čemu potrebno financiranje od strane županije iznosi gotovo 5 milijuna kuna.



TABLICA 11 PREGLED MJERA ZA OBJEKTE KOJI SU U VLASNIŠTVU ŽUPANIJE

MJERA NOSITEL

J

TROŠAK MJERE

(godišnje)

SUFINANCIRANJE ŽUPANIJE

Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Županija 8.000.000,00 kn 3.000.000,00 kn

Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila

Županija 1.000.000,00 kn 400.000,00 kn

Trening i promocija eko vožnje Županija 500.000,00 kn 300.000,00 knPromocija energetskih usluga i mjera EE i OIE

Županija 200.000,00 kn 120.000,00 kn

Intermodalni prijevoz tereta; Promicanje integriranog prometa; Razvoj infrastrukture za alternativna goriva

Županija 5.000.000,00 kn 800.000,00 kn

“Zelena” javna nabava Županija UKUPNO 14.700.000,00 kn 4.620.000,00 kn

Ukupno predviđeno financiranje od strane županije potrebno za provedbu predloženih mjera iznosi 5,13 milijuna kuna godišnje. S obzirom na to da se akcijski plan donosi za razdoblje od 2014. do 2016., a početak implementacije svih predloženih mjera počinje najranije tijekom 2015. godine, uštede nastala provedbom aktivnosti Županije u 2014. ovdje su preuzete su iz analize učinjene za potrebe Godišnjeg plana energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. U navedenom Godišnjem planu rezultati provedenih aktivnosti detaljnije su obrađeni i analizirani.


Uštede po godinama (PJ)

1,125% 1,125% 1,125% Ukupno

2014. 0,004 0,004 2015. 0,004 0,100 0,104 2016. 0,004 0,100 0,100 0,204



Način praćenja izvršenja plana i izvještavanja Praćenje izvršenja plana te pravodobno izvještavanje o implementiranim mjerama i aktivnostima važan je segment provedbi Akcijskog plana energetske učinkovitosti. Važnost praćenja ušteda energije prepoznata je i u Zakonu o energetskoj učinkovitosti u kojem se prema članku 22. definira Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije kao računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije (SMIV). Navedeni sustav vodi i održava Nacionalno koordinacijsko tijelo u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Istim člankom određena je obaveza odgovornih osoba javnog sektora unositi sve potrebne informacije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda. Web aplikacija SMIV sustava puštena je u rad u lipnju 2014. godine, a cilj navedene aplikacije je uspostava sustava praćenja, mjerenja i verifikacije kojim će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje uspješnosti politika energetske učinkovitosti te ispunjenje zadanih ciljeva. Kontinuirano praćenje aktivnosti također će omogućiti i olakšanu reviziju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te olakšati njegovu izradu. Ostvarenje ovog trogodišnjeg akcijskog plana analizira se i u uvodnom dijelu godišnjeg akcijskog plana energetske učinkovitosti izrada kojeg je također obveza koja proizlazi iz Zakona o energetskoj učinkovitosti.


Izvori financiranja i financijski mehanizmi za provedbu mjera

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond sa ciljem sudjelovanja svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajući u vidu postizanje energetske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije. Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na Internet stranicama Fonda, te u javnim glasilima. U nastavku je dan godišnji program javnih poziva i natječaja za 2015. godinu s pripadajućim iznosima i namjenama koji pokrivaju područje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Naziv javnog poziva/natječaja

Maksimalno po

pojedinačnom ugovoru

Namjena

PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA

Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete

50.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S). Sufinancirat će se izrada energetskih pregleda sustava javne rasvjete u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora se ispoštovati do 1. srpnja 2015. do kada će i trajati ovaj poziv.

Javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete

200.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete , a sufinancirat će se izrada glavnih/izvedbenih projekata rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i energetski učinkovitih sustava javne rasvjete u skladu sa Zakonom o gradnji i tehničkim smjernicama Fonda.

Javni poziv za sufinanciranje projekata rekonstrukcije/izgradnje energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete

1.400.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete, a sufinancirat će se investicijski projekti rekonstrukcije/izgradnje ekoloških i energetski učinkovitih sustava javne rasvjete koji zadovoljavaju tehničke smjernice Fonda.


Javni natječaj za sufinanciranje projekata energetski učinkovitih elektromotornih pogona i ostalih mjera energetske učinkovitosti u proizvodnim procesima

1.400.000 *(13.000.000)

Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima, a sufinancirat će se investicijski projekti za poboljšanje energetske učinkovitosti elektromotornih pogona kao i druge mjere energetske učinkovitosti u proizvodnim/ opskrbnim procesima kojima se smanjuje potrošnja energije i prelazi na energetski i okolišno povoljnije energente. Po javnom pozivu bit će moguće dobiti subvencije investicije ili beskamatne zajmove.

Javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja

500 Poziv je namijenjen građanima, a moći će se ostvariti bespovratna sredstva za kupnju energetski najučinkovitijih uređaja na tržištu, prema tehničkim smjernicama Fonda.

PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I DEMONSTRACIJSKIH AKTIVNOSTI

Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u velikim poduzećima

50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima koja pripadaju kategoriji velikih poduzeća , a sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora se ispoštovati do 5. prosinca 2015. do kada će i trajati ovaj poziv.

Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u malim i srednjim poduzećima

50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima koji pripadaju kategoriji malih i srednjih poduzeća, a sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona.

POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Javni poziv za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru

1.400.000 *(13.000.000)

Poziv je namijenjen vlasnicima kampova, hotela, apartmana i drugih turističkih objekata koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.

Javni natječaj za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije

1.400.000 *(13.000.000)

Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodjeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.


POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE

Javni natječaj za sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada

1.400.000 *(13.000.000)

Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za projekte energetske obnove zgrada u njihovom vlasništvu. Projektima obnove moraju se zadovoljiti tehnički uvjeti Fonda. Na natječaj se mogu prijaviti i projekti izgradnje novih zgrada, koje su namijenjene za vlastitu uporabu, a moraju biti najmanje energetskog razreda A ili bolje. Po natječaju će se dodjeljivati bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi.

Javni poziv za sufinanciranje niskoenergetske novogradnje

1.400.000 Poziv je namijenjen građanima za sufinanciranje izgradnje novih zgrada, koje moraju biti energetskog razreda A ili boljeg. Raspisivanje ovog javnog poziva ovisit će o raspoloživim sredstvima Fonda.

POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA

Javni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za građane

70.000 Poziv je namijenjen građanima, a sufinancira se kupnja električnih, plug-in hibridnih i hibridnih osobnih vozila.

Javni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za trgovačka društva i obrtnike

70.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima, a sufinancira se kupnja električnih, plug-in hibridnih i hibridnih osobnih vozila.

Javni poziv za sufinanciranje treninga eko vožnje

200.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima za sufinanciranje treninga eko-vožnje.

Javni poziv za sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu

1.400.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za sufinanciranje različitih mjera kojima se smanjuju emisije onečišćujućih plinova te potrošnja goriva u prometu.

POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH SKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI


Javni poziv za provedbu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti

200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima koje provode obrazovne, istraživačke i razvojne aktivnosti u području EnU i OIE. Poticat će se provedba aktivnosti kojima se utječe na povećanje razine svijesti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, razvoj novih tehnologija, analitičkih modela i alata u ovom području.

Javni pozivi za izradu programa i planova energetske učinkovitosti JLP(R)S

80.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sufinancirat će se izrada akcijskih planova u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti, izrada planova održivog energetskog razvoja u sklopu inicijative Sporazum gradonačelnika te izrada programa energetske učinkovitosti u gradskom prometu.

PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - PROVEDBA

Javni natječaj za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada

1.400.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika vode projekt energetske obnove. Mjere koje se potiču su toplinska izolacija ovojnice, zamjena stolarije, rekonstrukcija zajedničkih tehničkih sustava zgrade (grijanje, ventilacija, rasvjeta).

Javni poziv za ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u višestambenim zgradama

2.000.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje energije u višestambenim zgradama priključenima na centralne toplinske sustave, u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije. Sufinancira se ugradnja uređaja za mjerenje, termoregulacijskih ventila te balansiranje sustava.

PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - SUFINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA, ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE

DOKUMENTACIJE

Javni poziv za izradu energetskih pregleda i energetskih certifikata višestambenih zgrada

200.000

Javni poziv za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada

200.000

Pozivi su namijenjeni upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju provedbu energetskih pregleda, izradu energetskih certifikata ili glavnih projekata za energetsku obnovu.

PROGRAM OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA


Javni poziv za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama

2.000.000

Javni poziv za sufinanciranje sustava obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama

2.000.000

Poziv je namijenjen za sufinanciranje provedbe mjera energetske učinkovitosti (toplinska izolacija vanjske ovojnice, zamjena vanjske stolarije, zamjena sustava grijanja) ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (fotonaponski, sunčani toplinski sustavi, kotlovi na biomasu, dizalice topline) u obiteljskim kućama.

ZAJEDNIČKI NATJEČAJ SEKTORA ZAŠTITE OKOLIŠA I SEKTORA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Javni natječaj za sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

100.000 Natječaj je namijenjen organizacijama civilnog društva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode (biološka i krajobrazna raznolikost, ruralni razvoj, obrazovne, istraživačke i razvojne studije, programi i projekti), te projekte iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Javni poziv za sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima EU

200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima, koji sudjeluju u projektima sufinanciranim iz programa EU, a sufinancirat će se domaća komponenta.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uveden su posebni financijski programi. Kredite je moguće realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-om. Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA ENERGETSKE OBNOVE

ZGRADA Namjena programa adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata

oprema i uređaji Korisnici programa pružatelji energetske usluge (trgovačka društva i obrti koji izvršavaju

uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora, a koji su odabrani na javnom nadmetanju)

naručitelji energetske usluge (tijela državne uprave, jedinice


lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove, agencije, škole i bolnice u njihovom vlasništvu),

sva trgovačka društva i obrti koji ulažu u energetsku učinkovitost. Vrsta sredstava kredit - putem poslovnih banaka1 ili izravnim kreditiranjem Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora

najveći iznos kredita nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, prihvatljivosti projekta temeljem Potvrde o tehničkoj i financijskoj izvedivosti projekta APN-a, odnosno stručne komisije te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja

krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu. HBOR može razmatrati kreditiranje do 50% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a.

Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja

poček: 1 godina

rok otplate: do 14 godina uključujući i poček Naziv programa PROGRAM KREDITIRANJA PROJEKATA ZAŠTITE

OKOLIŠA, ENERGETSKE UČINKOVITOSTI I OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Namjena programa osnivačka ulaganja,

zemljište,

građevinski objekti,

oprema i uređaji

trajna obrtna sredstva - do 30% ukupnog iznosa kredita Korisnici programa jedinice lokalne i regionalne samouprave

komunalna društva

trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe Vrsta sredstava kredit - kreditiranje krajnjih korisnika putem poslovnih banaka2 i

izravno kreditiranje

1 Croatia banka d.d., Zagreb; Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.,

Zagreb; Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb

d.d., Zagreb; Societe Generale - Splitska banka d.d., Split; Slatinska banka d.d., Slatina; Zagrebačka banka d.d., Zagreb 2 Banco Popolare Croatia d.d., Zagreb; Banka Kovanica d.d., Varaždin; BKS Bank d.d., Rijeka; Croatia banka d.d., Zagreb; Erste &

Steiermärkische bank d.d., Rijeka; Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Imex banka d.d., Split; Istarska

Kreditna banka Umag d.d., Umag; Kentbank d.d., Zagreb; Kreditna banka Zagreb d.d., Zagreb; OTP banka Hrvatska d.d., Zadar; Partner banka


Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora

najveći iznos nije ograničen, a ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja

HBOR kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a

zahtjevi manji od 100.000,00 kn u pravilu se neće razmatrati Uvjeti financiranja kamata: 4% s mogućnošću snižavanja za projekte okoliša i

energetske učinkovitosti

poček: 3 godine

rok otplate: do 14 godina uključujući i poček

Fondovi Europske unije Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je kohezijska politika, koja se provodi kroz strukturne fondove (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond) i Kohezijski fond, ali i kroz druge strukturne fondove: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti države članice i regije bi trebalo poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Prema Operativnom programa - Konkurentnost i kohezija (2014.-2020.), usvojenom u prosincu 2014. godine, planirana je alokacija od 531.810.805 eura za prioritetnu os Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tablici je dan pregled iznosa financiranja specifičnih ciljeva. Nositelj financiranja te način na koji će se financijska sredstva distribuirani krajnjim korisnicima bit će određen naknadno. Prioritetna os 4: Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Ukupna alokacija za Prioritetnu os 4: 531.810.805 €

Investicijski prioritet 4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije

Specifični cilj 4b1 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama

60.000.000 €

d.d., Zagreb; Podravska banka d.d., Koprivnica; Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb; Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb; Sberbank d.d.,

Zagreb; Slatinska banka d.d., Slatina; Société Générale-Splitska banka d.d., Split; Štedbanka d.d., Zagreb; Zagrebačka banka d.d., Zagreb


u poduzećima Specifični cilj 4b2 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam, trgovina)

40.000.000 €

Specifični cilj 4c1 Smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog sektora

211.810.805 €

Specifični cilj 4c2 Smanjenje energetske potrošnje u stambenim zgradama (u više stambenim zgradama i obiteljskim kućama)

100.000.000 €

Specifični cilj 4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

80.000.000 €

Investicijski prioritet 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru

Specifični cilj 4c4 Povećanje učinkovitosti javne rasvjete

20.000.000 €

Investicijski prioritet 4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

Specifični cilj 4d1 Uvođenje pametnih mreža na pilot područjima

20.000.000 €

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Europska banka za obnovu i razvoj je najmlađa međunarodna financijska institucija, čija je misija financirati prvenstveno projekte u privatnom sektoru koji ne mogu pronaći izvor financiranja na tržištu, no samo one projekte koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokratskom društvu. EBRD u Hrvatskoj ima mogućnost izravnog kreditiranja ili kreditiranja putem poslovnih banaka. U pravilu, izravno kreditira samo velike projekte (vrijednosti minimalno oko 3 milijuna eura), a sve ostale projekte financira preko poslovnih banaka. Za prihvaćanje velikih projekata, EBRD razmatra kreditnu sposobnost klijenta te isplativost projekta, a potom kredit i financiranje određuje putem financijskog modela. EBRD u sklopu kredita nudi i bespovratna sredstva krajnjim korisnicima (određen postotak od iznosa kredita) kojim se umanjuje glavnica kredita. Krajnji korisnik će imati pravo na bespovratna sredstva ukoliko je zadovoljio određene uvjete (npr. ostvario određeno postotno smanjenje CO2, smanjenje potrošnje energije). U Hrvatskoj je trenutno aktualna jedna kreditna linija namijenjena financiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije: Western Balkans Sustainable Energy


Financing Facility II (WEBSEFF II). Sredstva iz ovih kreditnih linija se distribuiraju putem sljedećih poslovnih banaka koje samostalno određuju komercijalne uvjete:

Privredna banka Zagreb (budžet 20 milijuna eura) Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) Erste & Steiermärkische banka (budžet 10 milijuna eura)

Naziv programa Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WEBSEFF II)

Namjena programa energetska učinkovitost (energetska obnova zgrada, poboljšanje energetske učinkovitosti)

obnovljivi izvori energije Korisnici programa javni sektor

privatni sektor Vrsta sredstava kredit

grant

besplatna tehnička pomoć Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora

ukupan budžet za Hrvatsku iznosi 50 milijuna eura, maksimalnog iznosa 2,5 milijuna eura po projektu za javni sektor te 2 milijuna eura za privatni sektor

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje banka sudionica pojedinačno za svakog korisnika kreditne linije

Europska investicijska banka (EIB) Europska investicijska banka je razvojna banka Europske unije čija je uloga doprinijeti integraciji i uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji zemalja članica EU, a slične ciljeve provodi i izvan teritorija EU. EIB i u Hrvatskoj sudjeluje u financiranju projekata javnog i privatnog sektora, i to direktnim financiranjem ili preko poslovnih banaka partnera. EIB direktno financira samo projekte ukupne vrijednosti veće od 25 milijuna eura, a sve manje projekte financira putem poslovnih banaka. Kreditna sredstva te pripadajuća bespovratna sredstva namijenjena financiranju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije plasira putem kreditnih linija preko Raiffeisen banke i Erste & Steiermärkische banke. Naziv programa Raiffeisen banka Namjena programa proširenja i modernizacije proizvodnih kapaciteta, infrastrukture,

ekonomije znanja, obrazovanja, energije, okoliša i zdravstva Korisnici programa mala i srednja poduzeća (do 250 zaposlenika na konsolidiranoj

osnovi) i srednje kapitalizirana poduzeća (do 3000 zaposlenih) Vrsta sredstava kredit



maksimalan iznos je 25 milijuna eura

za male i srednje poduzetnike i srednje kapitalizirana poduzeća do 100 % ukupnog iznosa projekta (do 12,5 milijuna EUR)

za jedinice javne uprave i ostale subjekte do 50 % ukupnog troška projekta (do 12,5 milijuna EUR za infrastrukturne projekte za pružanje javnih usluga, koji su kandidati za odobrenje EU bespovratnih sredstava do 2,5 milijuna EUR)

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka

u dogovoru s EIB-om, kamatna stopa je povoljnija od tržišne kamatne stope

Naziv programa Erste & Steiermärkische banka Namjena programa energetska učinkovitost Korisnici programa mali i srednji poduzetnici

velika poduzeća

javni sektor i ostali poslovni subjekti Vrsta sredstava kredit + dio bespovratnih sredstava Iznos ukupnog budžeta i pojedinačnog ugovora

bespovratna sredstva u visini 15% glavnice kredit

minimalan trošak projekta je 40.000 eura, a maksimalan 2,5 milijuna eura za modernizaciju proizvodnje (energetski učinkovitiju tehnologiju) te 250.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade

Uvjeti financiranja povoljniji uvjeti financiranja (kamatna stopa) od komercijalnih Hrvatskoj su dostupna i sredstva iz Green for Growth (GGF) Fonda koji je pokrenut kao javno-privatno partnerstvo u prosincu 2009. od strane njemačke razvojne banke KfW i Europske investicijske banke (EIB), uz financijsku potporu Europske komisije, njemačkog federalnog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Za sada su dvije poslovne banke, Privredna banka Zagreb (budžet 25 milijuna eura) i Zagrebačka banka (budžet 20 milijuna eura) potpisale ugovore o financiranju s GGF-om. Naziv programa Green for Growth (GGF) Namjena programa energetska učinkovitost

obnovljivi izvori energije Korisnici programa veliki korporativni klijenti

malo i srednje poduzetništvo

kućanstva

industrija

javni sektor Vrsta sredstava kredit




mali projekti: do 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 15%-tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji

veliki projekti: više od 500.000 eura za projekte koji će rezultirati 20%-tnim smanjenjem emisije CO2 ili uštede u energiji

Uvjeti financiranja uvjete financiranja određuje poslovna banka

ESCO tvrtke Primjena ESCO modela osigurava niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Što je veća potrošnja energije, to je i primjena ESCO modela isplativija. ESCO model najčešće se primjenjuje na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija), jer je na taj način moguće uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije. ESCO projekti garantiraju uštedu u potrošnji energije i troškovima za energiju te investiciju isplaćuju iz postignutih ušteda, a obuhvaćaju razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje.

Poslovne banke Brojne poslovne banke su u svoje ponude uvrstile različite kreditne linije i modele financiranja kao temelj za strateško opredjeljenje ka ponudi financijskih rješenja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u cilju povećanja sudjelovanja na ovom rastućem tržištu energije. Neke od poslovnih banaka su već spomenute kao partneri HBOR-a te kao partneri na velikim europskim kreditnim linijama, dok je ostatak banaka razvio vlastite modele financiranja. Pregledom svih modela financiranje od strane poslovnih banaka uočava se širok spektar kreditnih linija s različitim kamatnim stopama, uvjetima odobravanja samog kredita i rokovima otplate prilagođenih svakoj pojedinoj namjeni financiranja.

Zaključak Ovim akcijskim planom analizirana je trenutna potrošnja energije na području Splitsko-dalmatinske županije te izračunat okvirni cilj uštede energetske učinkovitosti sukladno trenutno važećem zakonu i pravilnicima. Uz to opisane su mjere energetske učinkovitosti koje se predlažu za implementaciju u narednom razdoblju na području županije uz analizu potrebnih financijskih sredstava za njihovu implementaciju. Način praćenja izvršenja plana i izvještavanje većim je dijelom definirano zakonom te dosadašnjom praksom i aktivnostima Županije. Ukupno predviđeno financiranje od strane Županije potrebno za provedbu svih predloženih mjera iznosi 5,13 milijuna kuna godišnje, dok je ukupna vrijednost svih investicija 375 milijun kuna godišnje. Za Županiju je zanimljiva činjenica da ukupan iznos ulaganja za mjere u vlasništvu Županije iznosi gotovo 15 milijuna kuna, pri čemu potrebno financiranje od strane županije iznosi 4,6 milijuna kuna. Županijski cilj ušteda energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. – 2016. prikazan je samo za preostalo vrijeme unutar promatranog razdoblja.


Uštede po godinama (PJ)

1,125% 1,125% 1,125% Ukupno

2014. 0,004 0,004 2015. 0,004 0,100 0,104 2016. 0,004 0,100 0,100 0,204




Dodatak – potencijal obnovljivih izvora energije Budući da se Splitsko-dalmatinska županija ima značajne potencijale obnovljivih izvora energije i s obzirom na to da su projekti OIE u skladu s nastojanjima koja teže smanjenju emisija CO2, manjem korištenju fosilnih goriva i održivom gospodarenju energijom u nastavku je dan njihov pregled koji se temelji na projektu REPAM (engl. “Renewable Energy Policies Advocacy and Monitoring -REPAM”). Prema izvješću HROTE-a za travanj 2015. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj instaliranih postrojenja u sustavu poticanja je 40, a njihova ukupna snaga je 89,96 MW. Mjesečni izvještaj za sustav poticanja OIEiK po županijama prikazan je na slici ispod.

SLIKA 17 MJESEČNI IZVJEŠTAJ ZA SUSTAV POTICANJA OIEIK PO ŽUPANIJAMA ZA MJESEC TRAVANJ (IZVOR:

HROTE)

Energija vjetra Raspoloživi prirodni potencijal energija vjetra u Splitsko-dalmatinskoj županiji je, prema dostupnim podacima, znatan. Pretpostavka je kako na vremenske prilike šireg područja najveći utjecaj ima Dinarski i Biokovski masiv. Najbolji potencijal energije vjetra u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Slika 18) može se očekivati na izloženim planinskim vrhuncima u njezinim sjevernim dijelovima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.


SLIKA 18 KARTA VJETRA ZA PODRUČJE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE3

Prema dostupnoj karti vjetra na 10 m iznad razine tla, najvjetrovitija su područja u zaobalnom području, na višim nadmorskim visinama. Karta vjetra je dobivena korištenjem modela ALADIN/HR. Za iskorištavanje energije vjetra najpovoljnija je snaga koju nose stalni i umjereni vjetrovi. Lokalna obalna cirkulacija pokretač je takvih vjetrova koji noću pušu s kopna prema moru, a danju s mora prema kopnu. U Splitsko-dalmatinskoj županiji se takvi povoljni utjecaji mogu očekivati za lokacije koje se nalaze u užoj okolici obalne linije. Mogući ograničavajući čimbenik za područje Splitsko-dalmatinske županije je nepovoljni utjecaj oštre, kontinentalne klime u njezinom zaobalnom dijelu prema granici s BiH, osobito na višim nadmorskim visinama. Zbog prostorne rezolucije karte koja iznosi 2 km i osrednjih 10 godišnjih podataka vjetra, kartografski prikaz ne ocrtava potencijal na dominantnim vrhovima Biokova uslijed jakih bura koje su česte, osobito u zimskom razdoblju godine. Tehnički potencijal vjetra određen je kapacitetom lokacija koje su pogodne za iskorištavanje njegove energije. Takve lokacije moraju zadovoljavati niz zahtjeva od koji je najvažniji: vjetropotencijal, mogućnost evakuacije snage, prihvatljivost s obzirom na utjecaje na okoliš, zaštita prirode, pristup i drugi. Raspoloživi tehnički potencijal u Splitsko-dalmatinskoj županiji procijenjen je na 450 MW. Naime, raspoloživi potencijal energije vjetra na otocima Splitsko-dalmatinske županije je znatan, osobito ako se uzme u obzir veličina otoka (Slika 18). To se posebno odnosi na središnji dio otoka Brača i južni dio otoka Hvara i zapadni otoka Visa.

Energija sunca Godišnja ozračenost vodoravne plohe osnovni je parametar kojim se može procijeniti prirodni potencijal energije Sunca na nekoj lokaciji ili širem području. Ozračenost vodoravne plohe na 3 Zbog jednostavnosti prikaza na karti je izostavljeno područje otoka Palagruže koje inače pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji


nekom širem području (poput područja županije) je prostorno distribuirana ovisno o zemljopisnoj dužini (povećava se u smjeru sjever-jug), topografiji terena (smanjuje se u smjeru od mora prema kopnu) te klimatološkim značajkama samog prostora. Splitsko-dalmatinska županija obuhvaća teritorijalni raspon od vanjskih otoka do južnih vrhova Dinare. Prostorna raspodjela Sunčevog zračenja na području Županije je pod visokim utjecajem obalne linije te se osim prirodnog smanjivanja potencijala u smjeru jug-sjever, smanjuje i u smjeru od obale prema unutrašnjosti. Tako se srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe kreće između nešto više od 1,60 MWh/m2 za vanjske otoke (Vis), preko 1,55 MWh/m2 za otoke Brač i Hvar te 1,45 MWh/m2 za obalne dijelove do 1,35 MWh/m2 za sjeverozapadni, planinski dio koji se nalazi oko Peručkog jezera i Kamešnice. Također, zamjetno je smanjenje potencijala kod visokih planina, poput Biokova. Slika 19 prikazuje prostornu raspodjelu srednje godišnje ozračenosti na području Splitsko-dalmatinske županije. Na slici nedostaje područje otoka Palagruže čija je srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe veća od 1,6 MWh/m2. Detaljni podaci o Sunčevom zračenju na području Splitsko-dalmatinske županije dostupni su za pet lokacija na kojima se provode meteorološka mjerenja: Split, Sinj, Sv. Jure – Biokovo, Makarska i Hvar. Dostupni su i podaci za otok Palagružu, međutim ova lokacija se nalazi daleko na pučini te zbog svoje površine, koja zauzima vrlo mali udio u ukupnoj površini županije, ne predstavlja značajan potencijal prilikom promatranja ukupnog potencijala županije.

SLIKA 19 KARTA SREDNJE GODIŠNJE OZRAČENOSTI VODORAVNE PLOHE NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE

ŽUPANIJE4

Uobičajena primjena sunčanih toplinskih sustava je u objektima koji se koriste kroz cijelu godinu, poput obiteljskih kuća, bolnica ili domova umirovljenika, ali i u objektima koji se koriste sezonski, poput hotela ili apartmana za iznajmljivanje. U obiteljskim kućama se najčešće koristi relativno mali sustav koji se sastoji od sunčanih kolektora površine cca 4 m 2 i spremnika tople vode volumena 300 l. Takav sustav, na području Splita, može zadovoljiti do 90% energetskih potreba za zagrijavanje potrošne tople vode u slučaju kućanstva od četiri člana. Slika 20 prikazuje procjenu pokrivanja energetskih potreba kroz godinu, kao i stupanj korisnosti sunčanog toplinskog sustava.

4 Zbog jednostavnosti prikaza na karti je izostavljeno područje otoka Palagruže koje inače pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji


Fotonaponski sustavi tradicionalno se koriste za opskrbu električnom energijom objekata udaljenih od elektroenergetske mreže, a u novije vrijeme i za proizvodnju električne energije u mrežno vezanim sustavima, posebice radi poticajnih cijena otkupa takve energije (tzv. feed-in tarifa). Fotonaponske sustave moguće je instalirati na stambenim objektima, objektima komercijalne ili proizvodne namjene kojima proizvodnja električne energije nije osnovna zadaća. Uobičajeno je da se fotonaponski moduli u ovim slučajevima postavljaju na krovove objekata (bilo ravne, bilo kose), ali su u posljednje vrijeme sve češće primjene korištenja specijalnih fotonaponskih modula kao elementa fasade. Fotonaponski sustav snage 10 kW postavljen pod optimalnim kutom, bez zasjenjenja na području Splita može proizvesti oko 14.000 kWh električne energije godišnje (Tablica 14).

SLIKA 20 GODIŠNJI TIJEK SUNČANOG STUPNJA POKRIVANJA POTREBA ZA TOPLOM VODOM I STUPNJA KORISNOSTI

SUNČANOG TOPLINSKOG SUSTAVA

TABLICA 14 PROCJENA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA FN SUSTAV SNAGE 10 KW NA PODRUČJU SPLITA

Mjesec Generirana električna energija u FN modulima (kWh)

Električna energija isporučena u mrežu (kWh)

Siječanj 823 790 Veljača 963 926 Ožujak 1305 1254 Travanj 1295 1243 Svibanj 1482 1422 Lipanj 1412 1353


Srpanj 1495 1434 Kolovoz 1420 1362 Rujan 1320 1268 Listopad 1281 1233 Studeni 881 847 Prosinac 920 886 Ukupno 14596 14017

Proizvodnost fotonaponskog sustava je količina električne energije koju može proizvesti sustav jedinične snage. Za Split bi ona iznosila oko 1.400 kWh/kW godišnje. Za različite lokacije na području Splitsko-dalmatinske županije ona bi iznosila između 1.200 kWh/kW (područje Kamenšnice) do 1.450 kWh/kW za područje vanjskih otoka.

Energija biomase Prema Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije iz 2002. godine, ukupne poljoprivredne površine zauzimaju 283.781 ha. Podaci iz digitalne baze podataka CORINE Land Cover Hrvatska se razlikuju i prema njima poljoprivredne površine Županije zauzimaju 158.340 ha. Slika 21 prikazuje kartu zemljišnog pokrova i namjene korištenja zemljišta Splitsko-dalmatinske županije5.



SLIKA 21 KARTA ZEMLJIŠNOG POKROVA I NAMJENE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE6

Šume su jedno od najvrjednijih privrednih resursa Splitsko-dalmatinske županije te prekrivaju 225.070 ha površine (156.700 ha prema CORINE). Najzastupljenije su šikare i makije (137.000 ha) te neobrasle šumske površine, dok visokih šuma bora i bukve ima na relativno malom dijelu ukupnih šumskih površina. Treba napomenuti da su u ovom području posebno važne estetske i rekreativne vrijednosti šuma. U zagorskom pojasu šume su važne za zaštitu tala, sanaciju i smirivanje bujica te razvoj stočarstva, budući da one služe kao hrana za stoku i pružaju prebivalište za divljač. Ovisno o primijenjenoj tehnologiji, iz poljoprivredne biomase je moguće proizvoditi toplinsku, električnu i mehaničku energiju (motorna goriva), kao i derivate iz kojih se dobiva korisna energija. Najčešći primjeri derivata poljoprivredne biomase su briketi, peleti, bioplin te biogoriva. TABLICA 15 ENERGETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE BIOPLINA U SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE NA GODIŠNJOJ

RAZINI

Sirovina Raspoloživost stajskog gnoja (t/god)*

Teoretski energetski potencijal (MWh/god)

Teoretski energetski potencijal (TJ/god)

Proizvodnja bioplina u monodigestiji

Goveđi stajski gnoj 62427 34335 124

Svinjski stajski gnoj 4168 694 3

Gnoj peradi 6908 6839 25

Sirovina Površina potrebna za uzgoj kukuruzne silaže (ha)

Teoretski energetski potencijal (MWh/god)


Proizvodnja bioplina u kodigestiji s kukuruznom silažom (maseni udio silaže 30%)

Goveđi stajski gnoj + silaža

796 62074 223

Svinjski stajski gnoj + silaža

53 2546 9

Gnoj peradi + silaža 88 9908 36

*Izračun se temelji na podacima o broju životinja iz Statističkih ljetopisa Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2009. godine

TABLICA 16 POTENCIJALI PROIZVODNJE BIOGORIVA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE NA

GODIŠNJOJ RAZINI

Sirovina Masa sirovine (t)*

Potencijalna količina goriva (t)

Energetska vrijednost (GJ/t)




Bioetanol Kukuruz (s.v)**

466423 140331 27 3789

* Izračun se temelji na podacima o prosječnim prinosima kultura iz Statističkih ljetopisa Republike Hrvatske za razdoblje od 2006. do 2008.

godine te podacima o raspoloživom poljoprivrednom zemljištu za uzgoj energetskih kultura ; ** s.v.- srednja vrijednost između postupka suhog

mljevenja (s.m) i postupka mokrog mljevenja (m.m)

Najčešći oblici drvne biomase koji se koriste u energetske svrhe su ogrjevno drvo, sječka, kora, piljevina, blanjevna, briketi i peleti. Drvnu biomasu moguće je pretvoriti u toplinsku i električnu energiju te u tekuća i plinovita goriva koristeći različite termokemijske i biokemijske tehnologije. Ovisno o karakteristikama drvne biomase, tj. veličini, distribuciji veličine, vlažnosti, udjelu pepela i onečišćenja (npr. kamenje, zemlja i pijesak) ovisi i tehnologija njezinog iskorištavanja. Izgaranje je najrazvijenija i najčešće korištena tehnologija za energetsko iskorištavanje drvne biomase.

SLIKA 22 PRIKAZ RASPODJELE UKUPNIH DRVNIH ZALIHA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE7



Teoretski potencijal je ukupni raspoloživi energetski potencijal drvne biomase na određenom području koji se izračunava kao umnožak ukupne drvne biomase (kg) i ogrjevne vrijednosti biomase (MJ/kg).

TABLICA 17 TEORETSKI POTENCIJAL PROIZVODNJE ENERGIJE IZ DRVNE BIOMASE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

Teoretski energetski potencijal godišnjeg etata prostornog drva (uključujući četinjače)

Ukupna drvna

zaliha (m3)

Ukupni godišnji prirast

(m3)

Godišnji etat prostornog drva (uključujući četinjače) (m3)

Planirana sječa Ostvarena sječa Planirana

sječa Ostvarena

sječa GWh TJ GWh TJ

3863647 96733 1652 1850 3 12 4 12

Kao što je vidljivo iz tablice (Tablica 18) energetski potencijal prostornog drva (industrijsko i ogrjevno drvo), koji je moguće iskorištavati za energetske potrebe iznosi 12 TJ godišnje. U 2007. godini ostvarena sječa prostornog drva iznosila je 1.850 m3 (12 TJ) što je za oko 200 m3 više od godišnjeg etata (dopuštene sječe). Prema tome, zbog relativno malog šumskog fonda, njegove strukture te iskorištavanja postojećih potencijala, ne postoje dodatni potencijali za iskorištavanje drvne biomase za proizvodnju energije. Potencijalni izvori biomase iz prehrambeno-prerađivačke industrije, između ostalog, uključuju proizvodnju vina i žestokih pića, preradu voća, proizvodnju šećera, klaonice, preradu žita, proizvodnju ulja te ostalu primarnu preradu i prehrambenu industriju. Zbog ograničene dostupnosti podataka izračunati su energetski potencijali samo za korištenje klaoničkog otpada u proizvodnji bioplina. Klaonički otpad uključuje i ribe i druge morske organizme ulovljene na otvorenom moru radi proizvodnje ribljeg brašna te svježe nusproizvode od ribe iz objekata za proizvodnju ribljih proizvoda za prehranu ljudi. Budući da za promatrani period ne postoje podaci o otpadu iz drvne industrije, procjena potencijala iz iste nije bila moguća.

TABLICA 18 TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJALI DOBIVENI IZ OTPADA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Vrsta otpada Raspoloživost

otpada (t/god)*

Teoretski energetski potencijal

(MWh/god)


Klaonički otpad 4694 23470 84,5**Biorazgradiva komponenta komunalnog otpada

93815 63325 228,0**

*izvor: Registri otpada za razdoblje 2008-2010 (Agencija za zaštitu okoliša), **dobiven tehnologijom proizvodnje bioplina

Kao što je vidljivo iz tablice (Tablica 18) značajniji teoretski energetski potencijal ostvaruje klaonički otpad. Iskorištavanje otpada iz klaonica i biorazgradive komponente komunalnog otpada ne samo da mogu pridonijeti proizvodnji energije već predstavljaju dobro rješenje za zbrinjavanje otpada te smanjenje ukupne količine otpada koja se odlaže na odlagališta.


Geotermalna energija Republika Hrvatska se može, s obzirom na geotermalni gradijent, podijeliti na tri osnovna područja: panonsko, centralno i područje Dinarida. Splitsko-dalmatinska županija pripada području jadranskog priobalja i otoka (području Dinarida) koje karakterizira niski geotermalni gradijent i niske vrijednosti gustoće toplinskog toka. Splitsko-dalmatinska županija pripada geološkoj jedinici vanjskih Dinarida oblikovanoj najvećim dijelom mezozojskim i tercijarnim karbonatima te tercijarnim klastičnim naslagama. Uski obalni pojas oblikovan je klastičnim naslagama pleogena na koje su navučene starije vapnenačke naslage jure i krede. Cijelo područje karakterizira visoki stupanj tektonske poremećenosti. Mjestimično su prisutna područja jezerskih, barskih i aluvijalnih kvartarnih naslaga uz prirodne vodotoke i jezera, crvenica i erozijske kvartarne naslage.

SLIKA 23 GEOLOŠKA KARTA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE8

U Republici Hrvatskoj je geotermalni gradijent pod najvećim utjecajem dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta (koji predstavlja granicu između Zemljine kore i plašta), odnosno debljine kontinentalne kore. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji odražava podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i u izravnoj je vezi s geološkim postankom tog prostora. Dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji je između 30 i 40 km. U skladu s time je i niska gustoća toplinskog toka te geotermalni gradijent. Na nisku gustoću toplinskog toka utječe i sastav stijena. Naime, karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) imaju nisku prirodnu radioaktivnost, koja također predstavlja jedan od izvora geotermalne energije. Najveći dio Splitsko-dalmatinske županije ima gustoću toplinskog toka između 20 i 30 mW/m2, što odgovara prosjeku za obalno područje Republike Hrvatske koji iznosi 29 mW/m2. U



Splitsko-dalmatinskoj županiji je i geotermalni gradijent razmjerno nizak i iznosi do 10°C/km (Slika 24).

SLIKA 24 KARTA DUBINA MOHOROVIČIĆEVOG DISKONTINUITETA U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Hidroenergija Na području Splitsko-dalmatinske županije detektiran je određeni energetski potencijal unutar skupine energetskih izdašnijih vodotoka, što je prikazano u tablici (Tablica 19). Kako se radi o skupini vodotoka nad kojima su provedene detaljnije analize, prezentirani numerički podaci odnose se na neto energetski potencijal. Ovdje je potrebno naglasiti da se vodotok Cetina dijelom nalazi i u Šibensko-kninskoj županiji, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se moglo razgraničiti potencijal između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije za određeni vodotok, nije bilo moguće odrediti koliki je dio tog potencijala prostorno lociran na području Splitsko-dalmatinske županije. Iz tog razloga je podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za vodotok Cetina kao i o ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom.


TABLICA 19 NETO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE S DEfiNIRANIM POTEZIMA KORIŠTENJA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Redni broj

Ime vodotoka Ukupni broj poteza

korištenja na vodotoku

Instalirana snaga (kW)

Moguća godišnja

proizvodnja (GWh)

Primjedba

1. Cetina 8 2287 8,10 *Dijelom u Šibensko-kninskoj županiji

2. Grab 3 4013 14,70 3. Jadro 9 6917 19,00 4. Ovrlja 1 245 0,92 5. Ruda Velika 6 3345 20,34 6. Rumin Mali 2 1629 4,78 7. Rumin Veliki 3 4653 13,04 8. Žrnovnica 8 1994 5,45 UKUPNO 40 25083 86,33 *Dijelom i u Šibensko-

kninskoj županiji UKUPNO 32 22796 78,23 U cijelosti isključivo u

Splitsko-dalmatinskoj županiji

Što se tiče druge spomenute skupine vodotoka (vodotoci sa skromnijim mogućnostima energetskog korištenja), na području Splitsko-dalmatinske županije detektiran je energetski potencijal koji je prikazan u tablici niže. Ovdje je potrebno naglasiti da se dio vodotoka Vrba nalazi i u susjednoj Šibensko-kninskoj županiji, a s obzirom na nedostupnost odgovarajućih podloga temeljem kojih bi se moglo razgraničiti potencijal između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije za spomenuti vodotok, nije bilo moguće odrediti koliki je dio tog potencijala prostorno lociran na području Splitsko-dalmatinske županije. Iz tog razloga je podatke o instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji za vodotok Vrba kao i o ukupnoj instaliranoj snazi i mogućoj godišnjoj proizvodnji potrebno uzeti s rezervom.

TABLICA 20 BRUTO ENERGETSKI POTENCIJAL ZA VODOTOKE BEZ DEfiNIRANIH POTEZA KORIŠTENJA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Redni broj

Ime vodotoka Instalirana snaga (kW)

Moguća godišnja proizvodnja

(GWh) Primjedba

1. Vrba 309 2,71 *Dijelom i u Šibensko-kninskoj županiji

UKUPNO 309 2,71 *Dijelom i u Šibensko-kninskoj županiji

UKUPNO 0 0,00 U cijelosti isključivo u Splitsko-dalmatinskoj županiji



Popis tablica Tablica 1 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ....................................................................... 3 Tablica 2 Struktura bruto dodane vrijednosti Splitsko-dalmatinske županije prema djelatnostima. 9 Tablica 3 Potrošnja energenata u sektoru industrije .............................................................................. 16 Tablica 4 Potrošnja energenata u sektoru prometa.............................................................................. 17 Tablica 5 Registrirana cestovna motorna vozila .................................................................................... 17 Tablica 6 Potrošnja energenata u sektoru kućanstva........................................................................... 19 Tablica 7 Potrošnja energenata u sektoru usluga.................................................................................. 21 Tablica 8 Bilanca energije Splitsko-dalmatinske županije..................................................................... 23 Tablica 9 Izračun županijskog okvirnog cilja ušteda energije .............................................................. 26 Tablica 10 Pregled mjera za objekte koji nisu u vlasništvu Županije.................................................... 37 Tablica 11 Pregled mjera za objekte koji su u vlasništvu Županije....................................................... 38 Tablica 12 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ................................................................... 38 Tablica 13 Županijski cilj ušteda za razdoblje 2014. - 2016. ................................................................... 51 Tablica 14 Procjena proizvodnje električne energije za FN sustav snage 10 kW na području Splita........................................................................................................................................................................ 55 Tablica 15 Energetski potencijal proizvodnje bioplina u Splitsko-dalmatinske županije na godišnjoj razini ............................................................................................................................................................... 57 Tablica 16 Potencijali proizvodnje biogoriva na području Splitsko-dalmatinske županije na godišnjoj razini .............................................................................................................................................. 57 Tablica 17 Teoretski potencijal proizvodnje energije iz drvne biomase u Splitsko-dalmatinskoj županiji .......................................................................................................................................................... 59 Tablica 18 Teoretski energetski potencijali dobiveni iz otpada na području Splitsko-dalmatinske županije......................................................................................................................................................... 60 Tablica 19 Neto energetski potencijal za vodotoke s definiranim potezima korištenja na području Splitsko-dalmatinske županije.................................................................................................................... 62 Tablica 20 Bruto energetski potencijal za vodotoke bez definiranih poteza korištenja na području Splitsko-dalmatinske županije.................................................................................................................... 62


Popis slika Slika 1 Struktura potrošnje energije po sektorima ..................................................................................... 3 Slika 2 Karta županije .................................................................................................................................... 7 Slika 3 Privatna kućanstva prema broju članova..................................................................................... 8 Slika 4 Udio BDP-a Splitsko-dalmatinske županije u ukupnom BDP-u RH .............................................. 9 Slika 5 BDP po županijama........................................................................................................................... 9 Slika 6 struktura vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda prema djelatnosti – Splitsko-dalmatinska županija.................................................................................................................................. 11 Slika 7 Struktura potrošnje energije po sektorima ................................................................................... 15 Slika 8 Struktura potrošnje energenata u sektoru industrije................................................................... 16 Slika 9 Struktura potrošnje energenata u sektoru prometa .................................................................. 17 Slika 10 Struktura potrošnje energenata u podsektoru kućanstva ...................................................... 19 Slika 11 Struktura potrošnje energenata za grijanje prostora ............................................................... 20 Slika 12 Struktura potrošnje energenata za pripremu tople vode ....................................................... 20 Slika 13 Struktura potrošnje energenata za kuhanje.............................................................................. 20 Slika 14 Struktura potrošnje energenata u podsektoru usluga............................................................. 21 Slika 15 Struktura potrošnje energenata po djelatnostima................................................................... 21 Slika 16 Struktura potrošnje energije u Splitsko-dalmatinskoj županiji .................................................. 23 Slika 17 Mjesečni izvještaj za sustav poticanja OIEiK po županijama za mjesec travanj (izvor: HROTE)........................................................................................................................................................... 52 Slika 18 Karta vjetra za područje Splitsko-dalmatinske županije.......................................................... 53 Slika 19 Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području Splitsko-dalmatinske županije......................................................................................................................................................... 54 Slika 20 Godišnji tijek sunčanog stupnja pokrivanja potreba za toplom vodom i stupnja korisnosti sunčanog toplinskog sustava .................................................................................................................... 55 Slika 21 Karta zemljišnog pokrova i namjene korištenja zemljišta Splitsko-dalmatinske županije.... 57 Slika 22 Prikaz raspodjele ukupnih drvnih zaliha na području Splitsko-dalmatinske županije ......... 58 Slika 23 Geološka karta Splitsko-dalmatinske županije.......................................................................... 60 Slika 24 Karta dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta u jugoistočnoj Europi................................. 61


Documents

REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA … zaključka o... · neposrednoj potrošnji energije, ... Analiza postojećih i predviđanje budućih potreba za energijom je polazište