Ovu manifestaciju zajedni~ki su orga-nizirale privredne komore Federacije BiH iRepublike Srpske, rukovo|ene `eljom daprezentacijom doma}ih proizvoda i robe{iroke potro{nje poka`u da kvalitetom ipovoljnom cijenom zasigurno mogu ravno-pravno konkurirati ne samo na doma}em negoi na zahtjevnim inozemnim tr`i{tima. Onapredstavlja i najdirektniju podr{ku akciji kojase pod radnim nazivom "kupujmo doma}e"ovih dana odvija uz zna~ajnu medijskupodr{ku.

Analiziraju}i nepovoljne bilanse robnerazmjene koju BiH kontinuirano ve} niz go-

dina ostvaruje sa inozemstvom, pogotovoporaznu ~injenicu da se ona najve}im dijelomodnosi na robu {iroke potro{nje, vidi se da jestanje odavno alarmantno i da prijeti potpuniekonomski kolaps. Na `alost, sve se to de{avau uslovima apsolutne izlo`enosti doma}ih rob-nih proizvo|a~a neumoljivoj tr`i{nojkonkurenciji svjetskih multinacionalnih kom-panija, koju bi bilo te{ko izdr`ati i sa mnogove}im stepenom za{tite. Ograni~eni smoispunjavanjem brojnih uslova vezanih za prist-up svjetskim integracijskim prostorima, kojisu, u cjelini gledano, pozitivni i nude brojnepogodnosti doma}oj proizvodnji i privrednici-ma. Ali, nedostaje ve}a za{tita na doma}emtr`i{tu koju nije mogu}e obezbijediti.Preostaje stoga jedini ~inilac koji u toj za{titimo`e odigrati presudnu ulogu, {to su prepoz-nali i doma}i proizvo|a~i i njihove asocijacije -u ovom slu~aju komore, a to je neposrednikupac, odnosno doma}i gra|anin. Otuda bro-jne aktivnosti usmjerene upravo ka ovoj kate-goriji stanovni{tva, apeliraju}i na svijest i sav-jest, ukazuju}i na potrebu kupovine doma}egproizvoda kako bi se u krajnjem obezbijedio

Neum

"Dani BiH proizvoda {iroke potro{nje"

Neum je, kao primorski turisti~ki centar BiH, biodoma}in prve manifestacije organizirane pod radnimnazivom "Dani BiH proizvoda {iroke potro{nje", koja je27. i 28. maja uprili~ena u neumskim hotelima "Neum" i"Zenit"

3

opstanak. Svima je jasnoda bez proizvodnje nijemogu}e imati bilo kakvu, akamoli uspje{nu, ekonom-sku politiku zemlje, kao nito da proizvodnja ne}emo}i egzistirati samo nadoma}em tr`i{tu. Plasmanna svjetska tr`i{ta uslovnoje vezan za dostizanje pre-poznatljive robne marke,koja ima direktnupovezanost sa kvalitetom iispunjenjem brojnih pre-duslova vezanih za njegovustalnu kontrolu i provjeru.Dok se ne ispune takopostavljeni ciljevi, koji~esto ne ovise samo odproizvo|a~a nego upravood racionalnije organizaci-je prate}ih dr`avnih struktura, neophodno jeobezbijediti tr`i{te za plasman koje }e posred-no omogu}iti stvaranje `eljene marke, kvalite-ta i organizacije. To u datim okolnostimamo`e biti samo doma}i potro{a~ i doma}etr`i{te, ukoliko se shvati kako kupovinomdoma}eg proizvoda direktno poma`emo samisebi.

Razumljiva je stoga bila namjera i `eljaorganizatora da pozovu brojne zvani~nike ipotencijalne poslovne partnere iz nama sus-jednih i drugih zemalja sa kojima BiH imaizuzetnu ekonomsku saradnju, kako bismo injih uvjerili u mogu}nosti i kvalitet ovda{njih

proizvoda, koji mogu ravnopravno konkuri-rati na njihovim tr`i{tima. Naravno, ciljanotr`i{te u ovom trenutku bio je jadranskiregion, imaju}i u vidu ~injenicu da usljedgeografske blizine BiH mo`e sebi na ovompodru~ju obezbijediti status strate{kogdobavlja~a robom {iroke potro{nje, pogotovou turisti~koj sezoni. Koliko bi to imalo direk-tnog utjecaja na uravnote`enje platne bilansezemlje, odnosno koliki bi to bio stimulans zadoma}u proizvodnju?

Iako je period pripreme i ogla{avanja man-ifestacije bio kratak, ~injenica da su se svojimproizvodima predstavila 84 izlaga~a dovoljnogovori o njenom uspjehu, odnosno sprem-nosti BiH proizvo|a~a da se svojimproizvodima predstave {irem auditoriju, teravnopravno uklju~e i sudjeluju u tr`i{nojutakmici. Kako je i zami{ljeno, manifestacijase odvijala na dva izlo`bena prostora. U"Neumu" su predstavljeni proizvodi tekstilnei ko`arsko-prera|iva~ke industrije, dok su u"Zenitu" izlagali proizvo|a~i prehrambenihartikala i ostalih proizvoda {iroke potro{nje.Rije~ je o eminentnim privrednim subjektimakoji su svojim kvalitetom ve} stekli me|unar-odni ugled i afirmaciju, kao {to su "Klas","Lijanovi}i", FDS, "Vispak", "Sarabon","Meggle" i brojni drugi. Svi su dodatnoprezentirani u publikaciji koju je timpovodom uradila Komora i podijeljena jeprisutnim izlaga~ima i gostima izlo`be.

Sama manifestacija, koju je sve~ano otvorio\uro Obradovi}, gradona~elnik Neuma, ukaza-la je na neo~ekivano veliko interesovanje. Bilisu prisutni brojni zvani~nici i gosti, kao {to suambasadori Hrvatske, Srbije i Crne Gore,odnosno Slovenije akreditovani u BiH, brojnipredsjednici regionalnih i `upanijskih komora[ibenika, Splita i Dubrovnika. Za izlaga~e su

4

najzanimljiviji bili potencijalni poslovni part-neri i zastupnici trgova~kih lanaca kako iz BiHtako i iz susjednih zemalja. Zavidan asortimanizlo`enih proizvoda i profesionalna postavka{tandova mogli bi dekoracijom i estetikompobuditi pa`nju na bilo kojoj svjetskoj mani-festaciji.

Poseban pe~at i aromu prvom danu mani-festacije dala je degustacija proizvoda koju suuprili~ili izlaga~i na kraju radnog dana, {to je,uz prigodan program i modnu reviju, ostavilodojam.

Kako je ova manifestacija odr`ana prvi put,razumljivi su i odre|eni propusti koji nasre}u nisu bitno utjecali na kvalitet. Radijske,

TV i novinarske ekipe su doprinijele jo{boljoj promociji doma}eg proizvoda. Dodajuli se tome pozitivne kritike prisutnih izlaga~a,mo`e se konstatirati da je ve} obezbije|enkvalitetan po~etni rejting, na ~ijim temeljimase mo`e razmi{ljati o budu}nosti izlo`be koja}e uz najavu i dodatnu medijsku promocijusigurno imati sve brojnije izlaga~e i posjeti-oce.

Budu}nost se izvjesno mo`e predvidjetikroz sljede}e aktivnosti:

- prerastanje manifestacije u tradicionalnu,koja bi se svake godine naizmjeni~noodr`avala u FBiH, odnosno RS;

- dodatno omasovljenje i pove}anje brojaizlaga~a, {to }e se obezbijediti kori{}enjempo~etnog uspjeha i budu}om pravovre-menom i poja~anom medijskom promocijommanifestacije;

- premje{tanje cjelokupne ili dijela mani-festacije u inozemstvo, ciljano premaodre|enim namjenskim tr`i{tima, za koja seprocijeni da su u datom momentu potencijal-no najinteresantnija kao konzumentiodre|enih proizvoda.

Shodno budu}im aktivnostima i`eljama,ve} su obavljeni preliminarni razgov-ori i dobijena pohvalna mi{ljenja, uz obe}anjai neophodnu podr{ku. To dodatno ohrabrujei daje nadu da ova izlo`ba robe i proizvoda{iroke potro{nje BiH ima svoju budu}nostzajedno sa drugim sli~nim projektima, nadobrobit kako samih proizvo|a~a tako i ukup-nih stabilizacija ekonomskih pokazateljazemlje. Ahmed GAZIJA

5

Drugog dana neumske manifestacije "Danibh. proizvoda robe {iroke potro{nje", na sas-tanku predsjednika komora Bosne iHercegovine, kome su prisustvovali i predsjed-nici nadzornih i upravnih odbora, dva sata seraspravljalo o Izmjenama zakona o privred-nim/gospodarskim komorama u oba entiteta ireorganizaciji komorskog sustava sukladnodonesenim izmjenama. Jednu od varijanatapredlo`ene transformacije komora obrazlo`ioje predsjednik Skup{tine P/GKFBiH dr AzizMujezinovi}, naglasiv{i da komore prihvatajukriti~ki pristup u ovakvim raspravama, jer `eleda time do|u do najboljih rje{enja i za komorei njene ~lanice. Od pozitivnih stvari ura|enih uproteklom periodu istakao je nekoliko ~injeni-ca me|u kojima su i one da su se sve komoretransformisale u organizacijskom smislu,oformljena su strukovna vije}a, uspostavljen jezadovoljavaju}i odnos sa vladom i sada seuva`avaju mi{ljenja komore, a jedno od njih jei da u komorama nije zaposlen veliki broj rad-nika, iako se i dalje mo`e reducirati i sl. Ukomore je formalno uklju~en veliki broj firmi,ali mnoge od njih ne pla}aju ~lanarinu.

- ^lanice nam prigovaraju da pla}aju~lanarinu komorama po vi{e osnova i ka`u danisu zadovoljne onim {to im uradimo - rekao jedr Mujezinovi}, te dodao kako treba razmislitio tome.

Govore}i {ta komora u narednom periodutreba da uradi, istakao je dva krucijalna dijela:do}i do ~lanstva koje }e se dobrovoljno u~lani-ti u komoru, te integrisati cijelo tr`i{te BiH ujedno. Funkcionalnije djelovanje komore tra`i iuspostavu tje{nje saradnje i partnerski odnossa vlasti, te postizanje ve}eg stepena opera-tivnosti i javnosti u svom radu.

Ukazuju}i na trenutno djelovanje komora,dr Mujezinovi} je podsjetio da su one uraspravi o transformaciji do{le do svojih prijed-loga daju}i vi{e verzija. U njima }e se iskristal-isati najbolji i do}i do odgovora kako napravitidobar komorski sistem koji odgovara interesi-ma njenih ~lanica. Ujedno je podsjetio i narokove: da se do 15. septembra zavr{e sverasprave oko transformacije, do 30. septembrada se primijeni nova organizacija, a sa 1. janu-

arom 2004. godine da za`ivi novi oblik organi-zovanja komorskog sistema u BiH.

Avdo Rapa, predsjednik Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, smatrada se kroz raspravu treba izdiferencirati dioposlova u komorskom sistemu i da se o tim pri-jedlozima ponovo zajedni~ki dogovara naovom niovu. Po{to prema utvr|enim rokovimanema mnogo vremena, treba raditi ubrzanije.Kad je rije~ o na~inu funkcionisanja finansiran-ja, on predla`e da se u svakom kantonu u pojednoj banci otvori `iro-ra~un preko koga }e sefinansirati komorski sistem.

Problem transformacije komorskog sistemaje slo`eniji nego {to je ovdje predstavljeno,ka`e Jago Lasi}, dopredsjednik P/GKFBiH, inagla{ava kako je jedan od slo`enijih i carinskisistem. On smatra da je u budu}em sistemuVanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komoraBiH vi{ak. Ujedno je postavio pitanje postoji lizakonska osnova za spajanje vi{e komora ujednu, podsje}aju}i da BiH vi{e odgovaraevropski sistem organizacije, kakav je u repub-likama Hrvatskoj, Sloveniji i Njema~koj.Ujedno predla`e da 60 odsto svojih prihodakomora ubire od ~lanarine a 40 odsto natr`i{tu. Primijetio je i da predstavnika ove aso-cijacije privrede nema u Buldo`er komisiji.

Mladen Mi~i}, predsjednik Privrednekomore Republike Srpske, smatra da uraspravama ne treba i}i na kantonalni nivo, teje postavio pitanje deta{mana: kome ih ustu-pati? Ko treba da daje saglasnost za njih: komo-ra ili neko drugi?

Irfan Mehi~i}, potpredsjednik PK KantonaSarajevo, je primijetio da je u izboru varijantitransformacije komorskog sistema Parlamentodabrao najlo{iju verziju, te zato predla`e da semenad`ment komora sastane i analizira koja jeto najbolja varijanta. Njoj bi se u naredna trimjeseca posvetila ozbiljnija rasprava. Predo~ioje mi{ljenje Sarajevske komore - da BiH moraimati V/SKBiH kao faktor razvoja integralnogtr`i{ta i ukupne privrede, istovremeno, pod-sje}aju}i da se u posljednje vrijeme pri ve}imekonomskim centrima formiraju slu`be zaekonomski razvoj regiona koje su, u stvari,preslikane komore. Mi{ljenja je da iz RS dolazedobri prijedlozi za transformaciju i one najbol-je treba prihvatiti u FBiH, kao i obratno.

- Klju~no na~elo u prijedlogu transformaci-je komorskog sistema je na~elo slobode u~lan-jenja, {to je ulazak u tr`i{nu utakmicu i onaj koje bolji dobija je - ka`e Perica Jurkovi}, pred-sjednik Komore Hercegova~ko-neretvanske`upanije, ujedno smatraju}i da je prijedlog zaobavezno ~lanstvo neodr`iv. Cio komorski sis-tem mora funkcionisati tako da njime bude

Reorganizacija komorskog sistema

Kako do najboljih rje{enjaU nizu pozitivnih promjena u dosada{njoj transformacijikomorskog sistema je i ~injenica da je uspostavljenravnopravan odnos sa vladom, pa se sada vi{e uva`avami{ljenje * BiH vi{e odgovara evropski sistem organizo-vanja komora * Ho}e li od nove godine profunkcionisatinovi model organizovanja?

6

zadovoljna ve}ina ~lanica. On je predlo`io datim za transformaciju bude sastavljen i od koris-nika usluga komore i tada bi taj prijedlog biozajedni~ki i br`e bi sigurno bio i prihva}en.

Mladen Mari}, potpredsjednik Komore izTrebinja, se pita kako animirati ~lanice komorena ~lanstvo? Smatra da je nemogu}e nekogaprisiliti da bude ~lan komore ako on to ne `eli.

Sli~nog mi{ljenja je i predsjednik Privrednekomore Bijeljina Milan Lugonji}, te predla`e dase ide na dobrovoljno ~lanstvo. Istovremeno,zagovara podjelu rada u komorama na raznimnivoima, ali pri tome treba voditi ra~una da seisti poslovi ne isprepli}u na raznim nivoima.

Asim Gradin~i}, potpredsjednik Privrednekomore Srednjobosanskog kantona, predlo`e-

ni zakon o komorskom sistemu ocjenjuje nepo-voljnim i predla`e da se predstavnici komoramoraju izboriti za novi.

Ukazuju}i na najbolje pravce aktivnosti utransformaciji komorskog sistema, MarijanMi{i}, predsjednik Privredne komore Doboj,primje}uje da su to kantonalna, entitetske, paspoljnotrgovinska komora. Po njegovommi{ljenju, neobavezno ~lanstvo u komori natr`i{tu donosi osnivanje raznih agencija, kao{to je ona za drvnu industriju u RS. Prvo se -smatra on - moraju izdiferencirati odnosikomore prema drugima, pa tek onda i}i utransformaciju.

Raif ^EHAJI]

Plenarnoj sjednici je prisustvovao i predstavnikMinistarstva trgovine, koji je informisao prisutne dasa Ministarstvom vanjske trgovine u BiH radi nausagla{avanju Sporazuma o slobodnoj trgovini.Predsjednik je predo~io i aktivnosti oko privatizaci-je, u ~ijoj provedbi mogu u~estvovati i bh. firme.

Predsjednik Rapa je ukratko predo~io cilj pos-jete, sa osvrtom na op{te uslove privre|ivanja uFBiH. U drugom dijelu plenarne sjednice, zatim ubilateralnim razgovorima, akcentirana je saradnja uokviru metalnog sektora.

Predstavnici firmi sa Kosova bili su: IbrahimAbra{i - KEK Sektor za razvoj energetike, HaxhiQorri Ferronikeli, Gani Dauti, Fabrika EAmortizatoreve, Xhevdet Krasniqi FPA, \emailIsmaili, direktor, i saradnici Fabrike armaturaPodujevo, direktor za uvozno-izvozne posloveFabrike radijatora Jugoterm i drugi.

Iako su neki privredni subjekti ostvarili dobrusaradnju, te{ko}e su i dalje prisutne, jer je transportrobe optere}en dodatnim taksama, porezima i pret-jeranom administracijom kroz dozvole i druge zaht-jeve. Stoga privrednici tra`e i o~ekuju da pomenutisporazum razrije{i navedena pitanja, obostrano, io~ekuju pomo} komora u tom smislu. Dio nave-denih te{ko}a mogu}e je razrije{iti, kako su istakli isaradnici predsjednika PK Kosova i uspostavomdirektne saradnje u bankarskom poslovanju.

Interesovanje firmi za saradnju postoji i ve} suna putu konkretizacije poslovnih aran`manaNarodno Grijanje i Jugoterm, kao i Vatrostalna iFerronikeli.

Istaknuta je potreba za pro{irenjem saradnje saBHSTEEL @eljezara Zenica.

Abra{i iz KEK-a je istakao potrebu saradnje saEnergoinvestom, kao i livnicama gvo`|a i ~elika iz BiH.

Privrednici koji vode proizvodnju automobilskihdijelova su zainteresirani za plasman na bh. tr`i{tu,pa im je sugerisano da proizvodnju razvijaju upravcu primjene standarda ISO 9000 i VDA. 6. 1,~ime posti`u realne {anse za plasman. Nekoliko~lanova delegacije posjetilo je Fabriku amortizeraPri{tina.

Nafija [EHI] - MU[I]

Posjeta delegacije privrednika FBiH Privrednoj komori Kosovo

Suradnja firmi metalnog sektoraPredstavnici bh. kompanija (Vatrostalna Zenica,Narodno Grijanje, Volkswagen - Vogo{}a) i Udru`enjaMEI, na ~elu sa predsjednikom P/GKFBiH Avdom Rapa,posjetili su PK Kosova, 20. i 21. maja. Delegaciju je primio Ismail Kastrati, predsjednik PKKosova sa saradnicima

7

Na Skup{tini Foruma okupilo se stotinjak sudionika,predsjednika i predstavnika svih jadransko-jonskih komora,uz nazo~nost gradona~elnika Igoumenitse, `upana regijeThesprotia i zastupnika u gr~kom saboru. Odr`avanju ovogtre}eg po redu prethodili su forumi u Splitu (listopad 2001.)i Anconi (travanj 2002.).

Nakon uvodnih rije~i Vasilisa Lolosa, predsjednikakomore Thesprotie, nazo~nima su se obratili predsjed-nica @upanijske komore Split Jadranka Radovani}, ujed-no incijatorica osnivanja ove institucije, te predsjednikkomore Ancone Augusto Bocchini. Radovani} je pod-sjetila na osnivanje Foruma, te na prvotne ciljeve, prven-stveno, stvaranje zajedni~ke baze podataka gospodarskihsubjekata i izradu konkretnih projekata budu}i da }e EUpodupirati i stimulirati progres jadransko-jonske regije.Augusto Bocchini je istaknuo kako Forum nije zami{ljenkao tijelo za formalne sastanke, nego kao tijelo s konkret-nim ciljevima i prate}om operativom.

Primanja novih gospodarskih komora Na Skup{tini su, prema ~l. 3. i 8. Statuta, prihva}eni

zahtjevi za pristupanje Forumu sljede}ih gospodarskihkomora: Privredne komore Crne Gore - Podgorica,Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH: Mostar -Sarajevo, HGK `upanijskih komora Dubrovnika, Pule,Zadra, Rijeke i [ibenika, Gospodarske komore Vlore izAlbanije, te gr~ke Gospodarske komore Kerkyra.

Imenovanje glavnog tajnika Foruma Prema zapisniku sa sastanka Upravnog vije}a

odlu~eno je, a u Gr~koj i definitivno potvr|eno, daglavni tajnik Foruma, kao i Me|unarodnog arbitra`nogsuda, bude Michele De Vita iz komore Ancone, sobzirom na ~injenicu da }e tajni{tvo Foruma biti uAnconi. De Vita je, ina~e, odvjetnik i ujedno tajnikankonskog Arbitra`nog suda s dugogodi{njim iskustvom

u pravnom sektoru, {to ga, prema rije~ima predsjednikakomore Ancone, ~ini najprikladnijom osobom za preuz-imanje du`nosti tajnika kako Udru`enja tako i Me|unar-odnog jadransko-jonskog arbitra`nog suda.

Upravno vije}e Prema ~lanu 8. Statuta Udruge jadransko-jonskih

gospodarskih komora, Upravno vije}e ostaje na du`nostidvije godine i sastoji se od devet ~lanova, od toga su dva~lana iz komore osniva~a (Gospodarska komora Anconei HGK `upanijska komora Split). U prvom sazivu pred-sjednik Upravnog vije}a biti }e Augusto Bocchini,Gospodarska komora Ancone, a dopredsjednicaJadranka Radovani}, HGK `upanijska komora Split.Ujedno su imenovani ostali ~lanovi Vije}a iz BosneHercegovine Jago Lasi}, Hrvatske, Italije, Crne Gore,Albanije i Gr~ke, a u slu~aju pristupa Slovenije Udruzi,jedno }e mjesto pripasti i njihovom predstavniku.

Me|unarodni arbitra`ni sudZa predsjednika Me|unarodnog arbitra`nog suda

imenovan je Daniele Mantucci, Foligno, Italija, zadopredsjednicu @eljana Bevanda, P/GKFBiH, a zaglavnog tajnika Michele De Vita, Gospodarska komoraAncone, Italija. ^lanovi me|unarodnog arbitra`nog sudasu Jasminka Trzun, Hrvatska gospodarska komora,Hrvatska, Petraq Semani, Gospodarska komora Lezhe,Albanija, Spiros Mandelas, Gospodarska komoraThesprotia, Gr~ka, te Stanko Zlokovi}, generalni direk-tor Jadranskog brodogradili{ta, Crna Gora. Trajanjedu`nosti je ~etiri godine.

Revizorski kolegij^lanom 12. Statuta predvi|en je sastav Revizorskog

kolegija od tri izvr{na ~lana i jednog zamjenika.

Logotip UdrugeRatificiran je logotip Udruge prema usvojenom pri-

jedlogu `upanijske komore Split (~etiri boje sa svimzemljama ~lanicama i oznakom FORUM).

Okrugli stoloviU sklopu Foruma odr`ana su ~etiri okrugla stola o

sljede}im temama: `ensko poduzetni{tvo (predsjedava-ju}a Jadranka Radovani}), turizam (predsjedavaju}iAugusto Bocchini), ribarstvo (predsjedavaju}i GiuseppeCingolani), te transport (predsjedavaju}i Vasilis Losos).

Iako su se prema prethodnom prijedlogu JadrankeRadovani} trebala odr`ati jo{ dva okrugla stola o okoli{ui za{titi mora, te poljoprivredi, od kojih je jednom trebalapredsjedavati komora Rijeke, a drugom komora Albanije,oni nisu odr`ani zbog nedovoljnog odziva ostalih komora.Biti }e, ipak, pripremljeni za sljede}i, ^etvrti forum, koji }ese, u organizaciji P/GKFBiH, odr`ati u Neumu u prolje}e2004.

@eljana BEVANDA

Gr~ka

Tre}i forum jadransko-jonskih gospodarskih komora

Gospodarska komora Thesprotia iz Gr~ke bila jeorganizator Tre}eg foruma jadransko-jonskihgospodarskih komora, koji je odr`an u Gr~koj,Igoumenitsa, 16. i 17. svibnja

8

U okviru planom zacrtanih aktivnosti napolju ekologije, predvi|ena je i ova, kao jedna unizu. P/GKFBiH je organizirala, od pro{le godinedo danas, serijal seminara, okruglih stolova,workshop radionica, pod nazivom: "Okolina iodr`ivi razvoj", "Biznis i okolina", "Recikla`a" i sl.

Razlozi za razmatranje ovako zna~ajne teme,kako je napomenuto u uvodnom izlaganju pred-stavnika Komore kao doma}ina, sadr`ani su u~injenici da razvoj turizma, pogotovo eko-turiz-ma, le`i u na{im raspolo`ivim resursima, ali i nji-hove istovremene potrebe za za{titom.

Eko-turizam je aspekt koji se razmatra, ali kojije mogu}e uvezati sa drugim granama isadr`ajima, koji su u direktnoj i indirektnoj vezisa turizmom.

Esma Kreso, stru~njak za okoli{ u firmi BosnaS, istaknula je da se eko-turizam bazira na prirod-nim bogatstvima, posje}ivanju prirodnihstani{ta, na na~in na koji se minimizira uticaj naokoli{, uz o~uvanje prirodnih bogatstava, prekoorganizovanih i odgovornih posjeta. Potencijaleko-turizma u BiH sadr`an je u ~injenici da je 50odsto BiH prekriveno {umama, vi{e od polapovr{ine je brdovito-planinsko, imamo brojnerijeke, jezera, termalne i geotermalne vode i dr.

Dubravka Bandi}, savjetnik za trgovinu i tur-izam u P/GKFBiH, govore}i s privrednog aspekta,

navela je da je sve {to je vezano za ekologiju vezanoi za turisti~ko-ugostiteljsku ponudu, a ~ak 40 granaje povezano sa ugostiteljstvom i turizmom.

Federalni ministar za prostorno ure|enje iokoli{ Ramiz Mehmedagi} i predstavnicaVanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komoreBiH mr Nermana Bi~ak~i} su predstavili programza{tite okoli{a sa stanovi{ta razvoja turizma uzkonkretne pokazatelje.

Govore}i o mogu}nostima i preprekama zarazvoj eko-turizma u BiH, Nijaz Abad`i} je daoniz primjera, porede}i na{e potencijale sa zeml-jama savremenog svijeta, koje su ih iskoristile nanajbolji mogu}i na~in.

Profesor dr Aleksandar Kne`evi} govorio je oeko-turizmu u funkciji odr`ivog razvoja.

Predsjednik PK Unsko-sanskog kantona IsmetPa{ali} predstavio je BIS, Projekt Biha}ki sajam,kao ciljnu priredbu odabranih sadr`aja koja }epratiti ekolo{ke trendove u oblasti turizma,ekologije i proizvodnje hrane.

Seminaru je prisustvovalo ~etrdesetak zvani-ca, predstavnika turisti~kih zajednica, direktorahotela i drugih institucija, koji su i aktivnimu~e{}em u raspravi pokazali veliko interesovanjeza ovu oblast.

Kako se vidi anga`man Komore u oblastiprivreda - ekologija - turizam? Privrednici izrazli~itih grana treba tu da na|u svoj interes,zbog ~ega je potrebno sa~initi program razvoja iu okviru privrednih komora.

N. [EHI] - MU[I]

Seminar

Eko-turizamPrivredna/Gospodarska komora FBiH je, 17. juna ovegodine, u suradnji sa firmom Bosna S, organiziralajednodnevni seminar pod nazivom "Eko-turizam"

U Sarajevu je, 10. juna, odr`ana Druga sjed-nica Stru~nog tima, zadu`enog za realizacijuProjektnog zadatka "Pravci razvoja metalne ielektro industrije u FBiH". Stru~ni tim, koga~ine predstavnici vode}ih doma}ih kompanijametalnog i elektrosektora i institucija kojeprate ovu oblast, imenovan na sjednici OdboraUdru`enja metalne i elektro energije, uzpodr{ku rukovodstva P/GKFBiH, garancija je ukvalitetnosti materijala.

Analizirane su dosada{nje aktivnosti i pisanimaterijal, po radnim grupama, te dogovorenoda se do slijede}e sjednice, koja }e uslijediti zadesetak dana, uobli~i materijal u formi pretfi-nalizacije projekta.

Bilo je i rije~i o II verziji PRSP dokumenta,koji je, u segmentu Sektorski prioriteti - indus-trija, kao i Akcioni plan - industrija, ranijedostavljen ~lanovima.

Konstatirano je da, iako je II verzija ne{tokonkretnija nego prethodna, dokument neodgovara stvarnom potencijalu i potrebama, teu dijelu industrija nisu obra|eni bitni sektori,koji imaju realne razvojne {anse.

Sve konkretne primjedbe, koje se odnosena Sektor metalne i elektro industrije, bit }eizre~ene u toku javne rasprave, koja slijedi.

Diskusija nedvosmisleno potvr|uje oprav-danost u opredjeljenju izrade dokumentaPravci razvoja metalne i elektro industrije, koji}e prvenstveno koristiti Metalnom i elektrosektoru, kao i dr`avnim organima u cilju usm-jeravanja i potpore strate{ki zna~ajnim seg-mentima.

Isti materijal }e biti dostavljen Radnoj grupiPRSP za BiH, kako bi bio uklju~en u sveobuh-vatnu strategiju BiH.

N. [. - M.

Druga sjednica Stru~nog tima

Pravci razvoja metalne i elektro industrije

9

Izabrani su delegati u Strukovnu grupu, a nekima je potvr|enodosada{nje ~lanstvo, na prijedlog kantonalnih komora: JasminZili}, Hotel Aqua, Sarajevo; Senadin Fetahagi}, Hotel HolidayInn, Sarajevo; Adem Bedak, Evropa, Te{anj; Mijo ]osi}, MotelSplit, Usora; Marti} Dragan, UTPKru{~ica, Vitez i Suad Hod`i},Hoteli Ilid`a, Ilid`a.

Diskutovalo se o organiziranju strukovne grupe ukomorskom sisitemu. ^ula su se mi{ljenja da Komora trebagospodarstvu, kao i ova strukovna grupa, koja bi u Komori tre-bala imati ve}i zna~aj.

Re~eno je i da bi trebalo urediti da se na sajmovima neprepli}u u prezentaciji turisti~ke zajednice i komore.

^lanovi su istakli da su zadovoljni postignutim rje{enjimaproblema koje su isticali, na primjer: porezi - smanjenje ili oslo-ba|anje; smanjenje doprinosa i ~lanarina; bezvizni re`im iolak{an ulazak u zemlju; Zakon o radu; Zakon o ugostiteljsko-turisti~koj djelatnosti; Zakon o stranim ulaganjima i Zakon oprivatizaciji.

Nezadovoljni su tretmanom ugostiteljsko-turisti~koggospodarstva u "Strategiji razvoja", ~ije je razmatranje u toku.Ovu djelatnost u svijetu smatraju pokreta~em razvoja, jer ve`evi{e desetina drugih grana. Prema statisti~kim podacima (4.mart 2003.) registrirano je 506 pravnih lica u ugostiteljsko-tur-isti~koj djelatnosti, a 4.494 obrtni~ke radnje, prema podacima

od 28. aprila. Afirmaciju doma}e proizvodnje i ponudemo`emo valorizirati preko ove djelatnosti. Ova oblast bi tre-bala da se uredi od prostornog plana do cilja {ta se `eli i mo`eponuditi FBiH. Nabrojmo samo neke: stare gradove, planine,rijeke, jezera, more, zdravstveni turizam, vjerski, rekreativni,seoski, kulturne vrijednosti. Smatra se da je najprihvatljivijiadministrativni i tranzitni turizam. Ali, s tim ne mo`emo bitizadovoljni, ve} treba te`iti ka kvalitetnijoj ponudi i takozadr`ati tradicionalne goste i privu}i nove. Zahtijeva se region-alizacija FBiH i ciljevi u Strategiji razvoja ove djelatnosti.

Sajmovi i razne priredbe na dr`avnom ili lokalnom nivoudoprinose afirmaciji resursa i FBiH. Kako ih je veliki brojmoraju se uskladiti. A za prezentacije izvan na{e zemlje trebanapraviti plan nastupa.

Govorilo se i o opstanku turisti~kih zajednica po zna~ajuregije ili op}ine. Dekretom bi bilo {tetno ukinuti ih u Travniku,^apljini, Me|ugorju, Biha}u, Zenici, Ilid`i, Neumu i nekimdrugim mjestima ako postoji op}i interes za njih. Ukazano jena problem nedovoljne kontrole kod prijave gostiju. Razlog zato je kompliciran izra~un ~lanarine i boravi{ne takse, kao ineodgovornost davatelja usluga u turisti~kim destinacijama ituroperatora.

Re~eno je i da ova turisti~ka godina ima nepovoljan startzbog nemira u svijetu, pada kupovne mo}i i ~este izmjenepropisa, koji su, uz nelikvidnost i gubitke, preneseni jo{ izpro{le godine. U narednom periodu bi situacija trebala da sepobolj{a, jer se o~ekuju najavljene izmjene zakona i propisa,kao i smirenje situacije u regiji.

Dubravka BANDI]

Sedma sjednica

Strukovna grupa ugostiteljstva i turizmaU Tuzli je, 11. juna, odr`ana VII sjednica Strukovnegrupe ugostiteljstva i turizma P/GKFBiH, u prostorija-ma PK Tuzlanskog kantona * Istaknuto je dastrukovne grupe pokre}u pitanja od vitalnog interesaza Grupaciju, ali da se sporo rje{avaju prijedlozi

Istaknut je problem premija koje su za pro{lu godinubile niske, ali su, ipak, dale odre|ene rezultate. Za ovugodinu jo{ uvijek nisu odre|ene, iako je dat novi prijed-log Federalnom ministarstvu poljoprivrede, uva`avaju}i iostale proizvodnje.

Prof. \or|e Kosori} iz firme Tropic iz Banje Luke jeistakao da u RS postoji stimulacija za proizvodnju i izvozautohtone ribe bez obzira na koli~ine i to 0,50 KM/kg. Uprvom kvartalu ove godine RS je izvezla 30 tona ribe natr i{te Republike Srbije, bez ikakvih problema. Jedini kojise javlja jeste nedostatak ribe u pojedinim periodima itada tra`e ribu iz FBiH. Iako za na{u ribu postoji velikointeresovanje u zemljama EU, BiH nije u mogu}nostiizvoziti ni kilogram bez odgovaraju}ih certifikata, koji sene mogu dobiti bez Pravilnika o izradi certifikata {to je unadle`nosti Ureda za veterinarstvo.

Ured za veterinarstvo mora napraviti koordinaciju saeuropskom komisijom iz Dablina koja }e davati ateste za

izvoz. U prvom kvartalu ove godine je uvezeno oko 1,5miliona KM smrznute ribe, 250.000 KM ribljih fileta,100.000 KM svje`e ili rashla|ene ribe i oko 35.000 KMsu{ene ili dimljene ribe. Za isti period je izvezeno oko215.000 KM svje`e ili rashla|ene ribe, smrznute135.000 KM i 46.000 KM ribljih fileta.

Dakle, rije~ je o velikom vanjskotrgovinskom debal-ansu. Ovo su podaci koje je zabilje`ila FCU, a uslijednekontroliranog uvoza debalans je daleko ve}i.

Federalnom ministarstvu poljoprivrede je ukazanona propuste, odnosno grani~ne prijelaze na koje ile-galno riba ulazi i tra`i se da nadle`ne institucije poduz-mu odgovaraju}e mjere za{ite doma}ih proizvo|a~a.

Tra`i se od relevantnih institucija, prije svega,op}ina, a i Ministarstva prostornog ure|enja i okoli{ada se maksimalno za{titi prostor oko ribnjaka"Dekorativa" Prozor i "Ljuta" Konjic, kako se u njihovojblizini ne bi gradili gra|evinski objekti. Istovremeno bitrebalo i poru{iti bespravno sagra|ene, kako bi se ribanalazila u ~istoj vodi.

Zatra`eno je i da se dogovori sastanak predstavnikaGrupacije proizvo|a~a i prera|iva~a ribe i riblje mla|isa ministrom Federalnog ministarstva rudarstva, indus-trije i energetike.

E. L.

Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a ribe i riblje mla|i FBiH

Nemogu} izvoz u zemlje EU bez certifikataSastanak Grupacije proizvo|a~a i prera|iva~a ribe iriblje mla|i Federacije BiH odr`an je na Uni, uSrbljanima, Hotel "Sedra", 3. lipnja. Prisustvovale subrojne ~lanice Grupacije, predstavnici ribara izRepublike Srpske, komora i Ureda za veterinarstvo

10

Zbog nedostatka ili nepoznavanja regula-tive za ovu djelatnost, kao i sporog dono{enjaBA standarda, kompanije koje se bave recik-la`om u FBiH nailaze na niz problema kojiprouzrokuju umanjenje profita, naro~ito naizvoznim poslovima.

Znaju}i za ovakvo stanje, Udru`enje recik-la`e P/GKFBiH, u saradnji sa kompanijom"Bosna-S", osmislilo je ovaj seminar, a rukovod-stvo Komore je shvatilo njegovu va`nost i prih-vatilo da Komora u potpunosti finansira njego-vo organiziranje i realizaciju bez kotizacijeu~esnika.

Izraziti poznavaoci navedene problematikeiz FBiH i Republike Hrvatske su, u kratkim crta-ma, ali na na~in koji je pribli`en prakti~nimpotrebama, prezentirali pripremljene materi-

jale. Svaki od u~esnika je dobio {tampanimaterijal od oko 300 stranica teksta, kao i CDna kojem su, pored navedenog materijala,smje{teni i drugi korisni sadr`aji.

Uru~eni materijal, pored originalnihokvirnih zakona Europske unije, sadr`i preve-denu Bazelsku konvenciju, propise EU koji seodnose na otpad, bh. propise koji su u proce-duri usvajanja sa katalogom otpada, liste otpa-da (zelena, `uta i crvena), OECD propise sapriru~nikom za implementaciju i, kaonajva`niji dio, standarde EU za metale i papir.

U~esnici su izrekli pohvale o pripreml-jenom materijalu i odr`anom seminaru.

Na `alost, jedan broj pozvanih kompanija izdjelatnosti recikla`e nije poslao svoje pred-stavnike tako da su ostale uskra}ene za korisneinformacije. Takvim kompanijama preporu~u-jemo da se jave u P/GKFBiH i preuzmu mater-ijale, uz napomenu da je broj preostalih prim-jeraka ograni~en, te je po`eljno da se jave u {tokra}em roku.

Fahrudin \IKI]

Propisi i standardi u recikla`i metala ipapira

U organizaciji Privredne/Gospodarske komore FederacijeBiH i sarajevske kompanije "Bosna-S", 03. juna, odr`an jeprvi seminar iz ciklusa "Okoli{ i recikla`a". Te`i{te ovogseminara bilo je na propisima i standardima u recikla`imetala i papira

Prvi seminar iz ciklusa "Okoli{ i recikla`a"

Industrijska proizvodnja u FBiH u maju ovegodine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvod-nju iz pro{le godine ve}a je za 6,8 odsto. U odnosuna proizvodnju iz istog mjeseca lani ve}a je za 11,7posto, dok je u odnosu na april ove godine ve}a za4,8 odsto, saop}io je, 16. juna, na konferenciji zanovinare direktor Federalnog zavoda za statistikuDervi{ \ur|evi}.

Industrijska proizvodnja u podru~ju snabdije-vanja elektri~nom energijom, gasom i vodom uodnosu na prosje~nu mjese~nu prioizvodnju izpro{le godine ostala je na istom nivou, u podru~jurudarstva manja je za jedan odsto, a u podru~juprera|iva~ke industrije ve}a je za 12,3 odsto.

FBiH ostvarila je, u aprilu, izvoz vrijedan153.064.000 KM, {to je za 11,2 odsto vi{e u odno-su na prethodni mjesec. Istovremeno, uvezeno je478.817.000 KM, {to je za 5,4 odsto vi{e u odnosuna prethodni mjesec. Izvoz u prva ~etiri mjesecaiznosio je 545.551.000 KM, a u tom periodu ost-varen je uvoz od 1.677.224.000 KM. Procentpokrivenosti uvoza izvozom, u aprilu, iznosi 32

odsto, a za prva ~etiri mjeseca 32,5 odsto. U apriluse najvi{e izvozilo i uvozilo iz Hrvatske. URepubliku Srpsku, u maju, je prodato robe u vrijed-nosti 17.181.301 KM, {to je smanjenje za 4,7 odstou odnosu na prethodni mjesec i smanjenje za {estodsto u odnosu na isti mjesec lani. Iz RepublikeSrpske tada je nabavljeno robe u vrijednosti5.645.604 KM, {to predstavlja pove}anje za 28,1odsto u odnosu na prethodni mjesec ove godine ipove}anje za 4,2 odsto u odnosu na isti mjesecprethodne godine. Najve}e u~e{}e odnosi se naproizvode industrije, zanatstva i prehrambeneproizvode.

U FBiH na kraju prvog tromjese~ja u distribu-tivnoj trgovini bile su 3.933 prodavnice, 26.974zaposlenih, a zalihe su iznosile 446.483.000 KM.Ostvareni promet u prvom tromjese~ju iznosio je941.847.000 KM, a najve}e u~e{}e se odnosi natrgovinu na veliko 42,9 odsto.

U trgovini na malo, u aprilu, je ostvaren prometu vrijednosti 127.306.000 KM. /FENA/

Statisti~ki pokazatelji industrijskeproizvodnje

Federacija BiH

11

Potreba za predstavljanjem privrede jedne ner-azvijene zemlje koja vapi za stranim ulaganjemdanas je vi{e nego opravdana. Ipak, u turbulent-nom i nedefinisanom politi~kom trenutku u kojem`ivimo malo institucija i firmi ima sluha za takvone{to, a jedna od njih je Privredna/Gospodarskakomora Federacije BiH, koja je izdava~ multi-medijalnog CD-a upravo te namjene, koji smodobili na recenziju.

Rije~ je o skladno dizajniranoj prezentacijiura|enoj u Flash-u, koja sadr`i podatke koji mogubiti od zna~aja eventualnim ulaga~ima u doma}uprivredu.

Prezentacija je podijeljena u tri cjeline, sa jed-nostavnom navigacijom - predstavljanje doma}eprivrede/ekonomije, Komore, kao medijatoraizme|u doma}ih i stranih firmi, te na kraju i sameFederacije BiH.

Date su osnovne informacije o va`nijim grana-ma privrede, ~ija je detaljnost analogna razvi-jenosti pojedine grane. Svaki segment prati ani-macija, uz izlaganje spikera (mo`e se isklju~iti), ukojoj se obja{njava stanje u tom segmentu.Zainteresovani mogu dobiti i popis najva`nijihfirmi iz aktuelne oblasti, a inteligentnom nado-gradnjom prezentacije na web stranicu Komoremogu}e je dobiti potpuniji spisak firmi s kojima semo`e ostvariti saradnja.

Va`an segment za sve koji misle ulo`iti u BiHjeste dr`avno i politi~ko ure|enje ovog BiH entite-ta, koje je obra|eno u zasebnom dijelu. Mogu}e jesaznati sve va`ne informacije o FBiH - odgeopoliti~kih, preko pravnih i posebno dijelovakoji se ti~u stranih ulaganja i njihove za{tite, aautori su o~igledno `eljeli biti {to je mogu}edetaljniji, pa su uklju~ili i osnovne podatke oistoriji, kulturi i umjetnosti. Cjelinu zaokru`ujuva`ne kontakt informacije, te video-razglednice izkantona/`upanija FBiH.

Tre}i segment posve}en je izdava~u, i u njemuse mo`e saznati o organizaciji ove institucije, ali ina}i popis najva`nijih doma}ih sajmova, koji,tako|er, mogu zatrebati ljudima s novcem. Cijelaprezentacija ra|ena je dvojezi~no, a prati jekvalitetna i nenametljiva muzi~ka podloga.

Zamjerki, osim povremenog ~ekanja na u~ita-vanje video sadr`aja (Flash, ipak, nije platformaza razvoj multimedijalnih CD-ova), nemamo.Mo`emo samo uputiti pohvale izdava~u, ali i firmi\iki} iz Sarajeva, koja je potpisala dizajn ovogCD-a, za vrhunski ura|enu prezentaciju.

Voljeli bismo vidjeti isti proizvod ~ije bi usm-jerenje bilo direktnije - koji bi doma}e firme i nji-hove proizvode predstavljao inostranim tr`i{tima.

(preneseno iz ~asopisa INFO, broj 65 - juni2003.)

Vladimir LEPU[INA

Federacija BiH - va{ poslovni partnerMultimedijalni CD

12

Pro{lo je 120 godina od po~etka orga-nizirane proizvodnje duhana u Hercegovini. Utom razdoblju ova kultura imala je uspone ipadove, ali je sigurno da }e ostati zabilje`ena upovijesti kraja. Duhanska industrija predstavl-jala je za~etak industrije na na{im prostorima, aproizvodnja duhana je dugo vremena bilanajva`nija gospodarska djelatnost u ekonom-skom i socijalnom pogledu. Zadnjih petnaestakgodina ova proizvodnja je zbog vi{e razloga ustalnom padu i do{la je na zanemarivu razinu.Od nekada{nje "biljke hraniteljice", kulture skojom se `ivjelo, za koju se `ivjelo i od koje se`ivjelo, duhan u Hercegovini postaje stvarpro{losti s dobrim izgledima da ostane samo upovijesnim knjigama. Je li to stvarno budu}nostduhana u Hercegovini? [to je doprinijelo tomei ima li tu ova proizvodnja ikakvu perspektivu?

Je li mogu}a revitalizacija i postoji li ekonoms-ka opravdanost ulaganja?

Te{ko je na sva pitanja dati jednozna~anodgovor, jer i mogu}a rje{enja ovise o brojnimuvjetima, ekonomskim, tr`i{nim, tehnolo{kim idemografskim.

Do polovine osamdesetih godina prosje~naproizvodnja duhana u Hercegovini iznosila jeoko 10.000 tona s oscilacijama od 5.000 do20.000 tona, ovisno o uvjetima godine, stanjutr`i{ta, ekonomskim mjerama i dru{tvenim kre-tanjima. Nakon tog perioda po~inje konstantnipad proizvodnje. Polovinom devedesetih je to2.000 tona, a 2002. godine otkupljeno je svega600 do 700 tona, od ~ega u Stocu 70 odsto tekoli~ine. Za 2003. godinu ugovorena je ne{tove}a proizvodnja, ali ona ne dosti`e ni 10 odstonekada{nje prosje~ne. Tako male koli~ine te{komogu biti zanimljive velikom kupcu, a ne mo`ese govoriti o nekom izvozu.

Proizvodnja se danas preselila na lijevuobalu Neretve, u podru~ju Stoca, Ljubinja, teoko Blagaja. Tu se uz odgovaraju}u tehnologijuuzgoja mo`e proizvesti duhan zadovoljavaju}ekvalitete, ali ne takve kao na starom podru~ju.Oko Stoca i Blagaja ovom djelatnosti se baveuglavnom povratni~ke obitelji i to im je gotovojedini na~in pre`ivljavanja.

Od nekada{njih sedam poduze}a zaproizvodnju, otkup i obradu duhana ~etiri supotpuno prestala s otkupom, a me|u tri pre-ostala jedino Stolac ima respektabilnuproizvodnju.

Vi{e je ~initelja koji su doprinijeli kriziduhana u Hercegovini, ali su najva`nijiekonomski i tr`i{ni, a dijelom tehnolo{ki idemografski. Sve se na kraju svodi na neatrak-tivnu cijenu kako u otkupu tako i u prodaji.

Imao je i brojne prednosti u odnosu nadruge kulture radi ~ega je uzgajan u gotovosvakom seoskom doma}instvu. Prije svega,izvanredno je prilago|en prirodnim uvjetimaovog podru~ja, a daje veoma dobre rezultate.Pogodan je za sitna gospodarstva kakva prevla-davaju u Hercegovini, a zapo{ljava dosta radnesnage. Dugo je bio gotovo jedini izvor gotovognovca u tim pasivnim podru~jima, kada je nje-gova proizvodnja imala sigurnost prodaje,dobru organizaciju, mogu}nost uzgoja i namanje plodnim tlima i dobro uklapanje sdrugim kulturama.

Ve}ina tih prednosti je nestala u ekonom-skom, socijalnom i demografskom okru`enjuHercegovine. Prosje~na proizvodnja, posebnou elitnim brdskim podru~jima na malim i razba-canim parcelama, iznosila je 500 do 600 kg. Nadana{nje otkupne cijene to predstavlja prihod

Stanje, problemi i mogu}a rje{enjaProizvodnja duhana u Hercegovini

Na Agronomskom fakultetu u Mostaru, 30. svibnja,odr`an je okrugli stol: "Proizvodnja duhana uHercegovini: stanje, problemi i mogu}a rje{enja" * Uzministra poljoprivrede Marinka Bo`i}a bili su nazo~ni ibrojni stru~njaci iz ove oblasti * Istaknut povijesnizna~aj ove kulture

13

od 2.000 KM. To je nekada moglo zadovoljitiproizvo|a~e. Za dana{nji standard to je maloda bi se na toj proizvodnji anga`irala jednaobitelj cijelu godinu.

Obujam proizvodnje duhana odre|ujeotkupna cijena i tro{kovi. Nema motiviranostida ga proizvode po cijeni od tri do 3,5 KM/kguz relativno visoke tro{kove. Istovremeno,otkupljiva~i te{ko mogu tu na}i ra~unicu,pogotovo ako nije zadovoljavaju}e kvalitete.Na svjetskom tr`i{tu ga ima dovoljno i uzpovoljne cijene, pogotovo u zemljama urazvoju gdje je radna snaga jeftina.

Drugi bitan ~initelj u krizi hercegova~kogduhana je gubitak tr`i{ta ~emu su doprinijeliobjektivni i subjektivni razlozi. Gubitak tr`i{taje pogodio i druge poluorijentalne duhane.Zbog izmjene okusa pu{enja i tehnologijeproizvodnje cigareta, tr`i{te cigaretnihduhana se polariziralo na krupnolisne"vird`iniju" i "berlej", s jedne, te orijentalniduhan, s druge strane. Za druge tipove prak-ti~no vi{e nema mjesta u recepturama cigare-ta blend tipa, kakve danas dominiraju nasvjetskom tr`i{tu. Zamjena za poluorijentalniduhan je dopunski orijentalac, ali se i on svevi{e izbacuje iz receptura, a pove}ava udioaromati~nog orijentalnog.

I neki drugi razlozi su doprinijeli ovakvomstanju u proizvodnji i prodaji hercegova~kogduhana. U svijetu se usavr{ava tehnologijaobrade, a mi smo ostali na starim normama.Sada{nji na~in obrade ne uklapa se u zahtjevesuvremene proizvodnje cigareta. Po svojimosobinama "hercegovac" je krupnolisni tip idonji dio lista trebalo bi i`iljavati. Da li je tonu`no trebali bi re}i proizvo|a~i cigareta kojiga kupuju.

Hercegova~ki duhan mo`e na}i svojemjesto i u cigaretama blend tipa, ali mora bitiprihvatljive kvalitete i obra|en po zahtjevimaproizvo|a~a. No, on je, zbog pogre{ne poli-tike u proizvodnji i otkupu, izgubio nakvaliteti i svoj prepoznatljiv imid`. Tr`i{te jeizbirljivo, a da bi se odr`ali na njemu proiz-vo|a~i cigareta tra`e samo duhane koji imodgovaraju i to ujedna~ene kvalitete udovoljnim koli~inama. Sa malom proizvod-njom kakva je na{a ne mo`emo ra~unati naneko veliko tr`i{te.

^esto se javljaju prijedlozi da je uvo|enjenovih tipova rje{enje problema s proizvod-njom u Hercegovini. No, ta mjera te{ko da biga rije{ila. To~no je da se mo`e proizvestivird`inijski duhan izvanredne kvalitete, alipostoje ograni~avaju}i ~initelji te proizvod-nje, kao {to su struktura posjeda, na~insu{enja i tro{kovi po~etnih ulaganja. Poredtoga, ovaj duhan mo`e se uzgajati samo uuvjetima navodnjavanja, a na takvimstani{tima puno je profitabilnije uzgajatipovr}e, budu}i da se mogu dobiti dvije `etvegodi{nje. Berlej bi se, tako|er, proizvodio na

poljskim tlima u uvjetima navodnjavanja, aproblem bi bio su{enje zbog niske relativnevlage. Postoje stani{ta na kojima bi se uzgajaliberlej i vird`inija, ali ne i ona za elitni herce-gova~ki duhan na kojima se drugi tipovi nemogu uzgajati, a te{ko da ima neke drugealternative i jednako profitabilne kulture za tabrdska stani{ta.

Je li rje{enje prodaja za fino rezani i ru~nomotane cigarete?

Poznato je da je hercegova~ki duhan jedanod rijetkih koji se mo`e pu{iti sam bezmije{anja s drugim. Svi drugi tipovi imaju poneki nedostatak, pa se dodaju jedan drugomkako bi se dobio puni okus pu{enja.Hercegova~ki ima uravnote`ena pu{a~ka svo-jstva, {to mu daje prednost u rezanju za ru~nomotane cigarete. To pokazuje i njegova pro-daja na crnom tr`i{tu. Tu se ostavljaju nekaograni~enja ekonomske i dijelom tehnolo{kenaravi. Od prodajne cijene takvog duhana nemo`e se ostvariti posebna zarada. Neki kupcizahtijevaju da bude i`iljen, dok ga drugikupuju u listu, ali po ni`oj cijeni.

Kakva je budu}nost hercegova~kogduhana?

Bez obzira na njegovu pro{lost, na nostal-giju za nekim davnim vremenima kad je goto-vo svaka njiva u nekim dijelovimaHercegovine bila njime zasa|ena i kad je bionajva`nija gospodarska djelatnost, moramorazmi{ljati racionalno. Treba li tr`i{tu duhan iima li interesa za njim? Pri tome se trebadr`ati osnovnog pravila da se proizvodi samoono {to se mo`e prodati.

Prvi odgovor trebali bi dati proizvo|a~i cig-areta. Treba li njima takav duhan, u kojimkoli~inama i kakvih svojstava i koliko su gaspremni platiti? Nema sumnje da kvalitetanhercegova~ki duhan mo`e na}i svoje mjesto ugotovo svakoj cigareti, jer ima prepoznatljivokus i pu{a~ka svojstva. Ali, po kojoj se cijenitakav mo`e proizvesti i ima li onih koji }e toraditi, iako cijena nije stimulativna.

Ima li dr`ava interes za ovom proizvod-njom koja mo`e biti povezana ne samo uzekonomsku ra~unicu ve} i socijalnu za{tituseoskih doma}instava. U zadnje vrijemeproizvodnjom duhana u Hercegovini najvi{ese bave siroma{nija doma}instva i povratnici.Ako dr`ava ima interes za{tititi takvadoma}instva, onda bi trebala {tititi tuproizvodnju, a to se kao i u drugim zemljamaposti`e sistemom nov~anih poticaja. Naravno,oni kod nas ne mogu biti kao u razvijenimzemljama Europe, gdje se premije kre}u dotri eura, ali bi mogli biti takvi daproizvo|a~ima osiguravaju kakvu-takvu dobit.

Ministar je obe}ao da }e se zalagati osobnoda se poljoprivredi vrati sve ono {to joj jeoduzeto, {to zna~i da se namjenski tro{eprelevmani.

Erina LASI]

14

Raspravljalo se o ekonomskom polo`ajupomenute grane i re~eno da se rapidnopogor{ava proizvodnja. Ova konstatacija seodnosi na one firme koje redovito i pravovre-meno izvr{avaju svoje obaveze prema dr`avii uposlenim radnicima. Analiziraju}i uzrokepada ekonomskog polo`aja ove industrijskeproizvodnje, op}a je ocjena da u ovoj granivlada nered i zbog toga crno tr`i{te,uglavnom, diktira negativan trend.

Istovremeno, zna~ajan broj sitnih pravnihsubjekata u mlinsko-pekarskoj, tjesteni-~arskoj i konditorskoj proizvodnji podmirujetr`i{te BiH u pekarskim proizvodima sa 80odsto, u bra{nu sa 45 do 50 odsto, a utjestenini sa 90 odsto. "Zahvaljuju}i" nelojal-noj konkurenciji ovakvi pravni subjekti nepla}aju}i obaveze prema dr`avi i radnicima,nedovoljnom materijalno-financijskom evi-dencijom ulaza i izlaza robe iz proizvodnje,uti~u na konstantan pad fizi~kog obimaproizvodnje i realizacije onih koji urednovode i pla}aju obaveze prema dr`avi i rad-nicima.

U posljednje tri godine, na bazizvani~nih podataka FBiH i Distrikta Br~koBiH, uvoz bra{na kretao se izme|u 7.000 i10.000 tona godi{nje. Cijeni se da je nele-galan uvoz bra{na bez bilo kakve kontroleznatno ve}i.

U cilju izjedna~avanja uvjeta poslovanjamlinova, pekara i tvornica tijesta, neophod-no je da nadle`ni entitetski organi, u skladusa svojim ovlastima, primijene jedinstvenapravila za sve u~esnike u procesu proizvod-nje, bra{na, kruha, tjestenine i konditorskihproizvoda:

- jedinstveno evidentiranje svihposlovnih doga|aja u skladu sa knjigovod-stvenim pravilima i propisima;

- jedinstvena poreska politika;- stalna tr`na, finansijska i sanitarna kon-

trola sirovina i gotovih proizvoda.Predlo`eno je da nadle`ni entitetski

organi u {to kra}em roku donesu pravilnikeu kojima }e biti regulirano pod kojim uvje-tima, sa kojom minimalno tehni~ko-tehno-lo{kom opremom i stru~nim kadrom pravni

subjekt u prehrambenoj djelatnosti mo`e dase bavi ovom proizvodnjom. Neophodno jeda se usvoje i zvani~no objave u oba entitetapravilnici koje je izradilo Udru`enjepoljoprivrede, prehrambene i duhanskeindustrije P/GKFBiH i "@itozajednica"Sarajevo i dostavila nadle`nim institucijamaFBiH. To su: Pravilnik o minimalnimtehni~ko-tehnolo{kim uvjetima za proizvod-nju, rekonstrukciju i izgradnju pekara iPravilnik o minimalno tehni~ko-tehnolo{kimuvjetima za proizvodnju, rekonstrukciju iizgradnju tvornica tjestenine.

U~esnici insistiraju da navedeni pravilnicimoraju biti jedinstveni po svim kriterijima nanivou BiH. Procjenjuje se da }e sada{nje stan-je ekonomskog polo`aja ove industrijskegrane biti znatno te`e nego {to je to trenutnokada se primijene ugovori o slobodnojtrgovini sa republikama Hrvatskom,Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom.Postoje}e za{titne mjere vlastite proizvodnjepo ovim ugovorima bit }e van snage. Ukolikonadle`ni organi ne obezbijede adekvatnanov~ana sredstva za stimulaciju primarnepoljoprivredne proizvodnje i poticaja zaizvoz, kao {to rade zemlje u na{emokru`enju, do}i }e do obustave proizvodnje.U tom slu~aju negativni efekti odrazit }e sena elektroprivredu, tvornice ambala`e, trans-port, poreze i doprinose prora~unima, sman-jenje broja uposlenih radnika i dr.

Odluka Vije}a ministara o za{titi doma}eproizvodnje od prekomjernog uvoza("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/02) ima niznedore~enih i nejasno definisanih pojedinihodredbi. Proizvo|a~i, u~esnici ovog sastanka,insistiraju na decidnoj Odluci bez prethod-nih uvjetovanja. Proizvo|a~i zahtijevaju da sena nivou BiH izradi bilans tr`i{ta p{enice zacijelu BiH iz kojeg bi se vidjelo kolika jevlastita proizvodnja u komparaciji sa realnimpotrebama tr`i{ta BiH i koliki je deficit.

Ukupan deficit p{enice, bra{na, tjesteninei konditorskih proizvoda neophodno jekontingentirati, utvrditi dinamiku uvoza, kaoi firme koje se mogu baviti prometomp{enice i bra{na.

Poduze}a moraju ispunjavati osnovneuvjete za obavljanje ove djelatnosti, a to su:

- vlastiti stru~ni kadar prehrambenestruke;

- vlastita laboratorija za ispitivanje svih bit-nih parametara kvaliteta upotrebne vrijed-nosti p{enice i bra{na i

- vlastiti adekvatan skladi{ni prostor.B. SU^I]

Izjedna~iti uvjete poslovanjaSastanak mlinsko-pekarske, tjesteni~arske i konditorske industrije FBiH i RS

U Bijeljini je, 20. marta, odr`an sastanak predstavnikamlinsko-pekarske, tjesteni~arske i konditorske industri-je Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.Organizirali su ga Udru`enje poljoprivrede i prehram-bene industrije Privredne komore RS, Udru`enjepoljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije ivodoprivrede Privredne/Gospodarske komore FBiH i"@itozajednica" d.o.o. Sarajevo

15

Na osnovu zaklju~ka sa Prve sjednice Koordinacionog odbora: "Mlinsko- pekarska industrija BiH" (PK regije Bijeljina,Bijeljina 20. 03. 2003. godine), u granskim udru`enjima PK entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, ura|en je prijed-log bilansa za p{enicu i osnovne proizvode od p{enice za ishranu stanovnika BiH.

Cilj izrade bilansa je da se predlo`e mjere stvaranja boljih uslova privre|ivanja svih privrednih subjekata u BiH.Za izvore podataka kori{teni su:- zavodi za statistiku u entitetima i procjena: za proizvodnju,- carinske uprave entiteta i Distrikta Br~ko: za uvoz i- dugogodi{nje iskustvene norme potro{nje p{enice i bra{na/stanovniku.

Potrebe u p{eniciBroj stanovnika Potro{nja po stan. Ukupna potro{nja

FBiH 2.389.972 x 150 = 348.000 tonaR Srpska 1.392.000 x 150 = 208.800 tonaDistrikt Br~ko 80.000 x 150 = 12.000 tonaUKUPNO: 3.790.972 568.800 tona

Potrebe u bra{nuFBiH 348.000 x 74% = 257.520 tonaR Srpska 208.800 x 74% = 154.512 tonaDistrikt Br~ko 12.000 x 74% = 8.880 tonaUKUPNO: 420.912 tona

Struktura potro{nje bra{na po stanovniku150 kg p{enice x 74% izmeljave = 111 kg bra{na:- za pekarsku proizvodnju 250 grama po stanovniku x 366 dana = 91 kg u bra{nu 68 kg godi{nje,- u proizvodnji tjestenina 5 kg godi{nje,- u konditorskoj industriji 20 kg godi{nje,- u doma}instvu po stanovniku 18 kg godi{nje,

111 kg bra{naNa bazi realnih potreba p{enice u zrnu za jednogodi{nje potrebe stanovni{tva BiH u koli~ini od 568.800 tona, odnos-

no u bra{nu 420.912 tona, izvori su slijede}i:

Na osnovu navedenih podataka mo`e se zaklju~iti:- u FBiH nedostaje 119.000 tona p{enice,- u RS ostvaruje se vi{ak od 36.000 tona p{enice i- u Distriktu Br~ko se ostvaruje vi{ak od 82.500 tona p{enice.Posmatrano na nivou BiH:- uz zadr`avanje dosada{njeg nivoa doma}e proizvodnje p{enice, uvoz bi trebao biti na dosada{njem nivou od 314.000

tona p{enice.Uvoz nedostaju}ih koli~ina p{enice u narednom periodu trebalo bi omogu}iti samo pravnim licima koja imaju stru~ni

kadar iz prehrambene industrije, laboratoriju za kontrolu bitnih parametara kvaliteta i adekvatan skladi{ni prostor;- s obzirom na prijeratne mlinske kapacitete za preradu p{enice, ra`i i kukuruza od 480.000 tona i izgra|ene kapacitete

od 1992. godine od oko 200.000 tona, potrebe za uvozom bra{na, u pravilu, ne postoje.Imaju}i u vidu da su koli~inske mogu}nosti proizvodnje bra{na jedan od faktora za odlu~ivanje o uvozu, u cilju objek-

tivnijeg sagledavanja mogu}nosti proizvodnje, potrebno je sagledati mogu}nosti sa stanovi{ta kvaliteta, cijena i dinamikeisporuke, naro~ito za namjensko bra{no u proizvodnji tjestenina i konditorskoj industriji i

- broj malih pekara - obrtni~kih radnji je nepoznat, procjenjuje se da ih ima oko 1.222 s godi{njim kapacitetom od oko300.000 tona (1.200 x 250 kg), {to u ukupnim potrebama za pekarskim proizvodima u BiH (oko 345.000 tona) otpada86 odsto potro{nje.

Bilans potreba p{enice i osnovnih proizvoda p{enice za ishranu stanovnika BiH

Prijedlog

FederacijaBiH

RepublikaSrpska

DistrikBr~ko

Bosna iHercegovina

Godi{nje potrebe u zrnu 348.000 208.800 12.000 568.800Godi{nje potrebe u bra{nu 257.520 154.512 8.800 420.912Uvoz p{en.: prosjek za tri godine 165.000 64.000 85.000 314.000Uvoz bra{na 5.500 2.800 - 8.300Vlastita proizvod. p{enice 64.000 181.300 9.500 254.800Deficit ili suficit p{en. - 119.000 + 36.500 + 82.500 0

16

Na inicijativu Udru`enja poljoprivrede,prehrambene industrije i vodoprivrede,"@itozajednice" FBiH i Privredne komoreRepublike Srpske, po~etkom juna, odr`an jeradni sastanak Koordinacionog odbora mlin-sko-pekarske industrije BiH.

Nastavljena je realizacija aktivnostizapo~etih odr`avanjem zajedni~kog sastankapredstavnika pomenute industrije u Bijeljini,sredinom marta, teku}e godine.

Zajedni~ke aktivnosti su rezultat prethodnihzahtjeva privrednika oba entiteta za stvaranjeistih uslova privre|ivanja na jedinstvenom bh.tr`i{tu. Razmatrano je pitanje priprema za`etvu i otkup `itarica roda 2003. godine, uzkonstataciju da }e koli~ine p{enice koja zado-voljava standarde za ishranu biti znatno uman-jene zbog nedavne su{e.

Predstavnici mlinske industrije su izrazilispremnost da otkupe sve raspolo`ive koli~ine`itarica, za {ta su ve} pripremljeni skladi{niprostori. Ove godine je prostor obradivogzemlji{ta umanjen za pola, umjestodosada{njih 80.000 hektara zasijano je svega40.000, {to je jo{ jedan od razloga za manjakkoli~ina `itarica.

Ovogodi{nji prinosi su neizvjesni i prvi put}emo imati manjkove.

S obzirom na to da p{enica nije strate{kiproizvod u na{oj zemlji, i da se ve} uvoze velikekoli~ine bra{na, potrebno je planski definisatipotrebe, stav je ~lanova Odbora.

Potrebno je uvesti i red u primarnojproizvodnji, preradi i distribuciji kako bi se ure-dilo tr`i{te i uslovi privre|ivanja bili isti za sve.Kada je u pitanju uvoz potrebnih koli~inap{enice, stav ~lanova Odbora je da se uvozdozvoli samo pravnim licima koja imaju odgo-varaju}i stru~ni kadar, laboratoriju za kontroluparametara kvaliteta i adekvatan skladi{ni pros-tor.

Prezentirana je i informacija o dono{enjuPravilnika u mlinsko-pekarskoj industriji.

- U Federaciji BiH ve} je donesen Pravilnik oizgradnji, rekonstrukciji i kori{tenju mlinova,dok je izrada pravilnika koji se odnosi napekare i fabrike tijesta u toku - kazao je HalilMe{an, predstavnik Koordinacionog odboraFBiH.

Nakon toga bi se trebao izraditi i pravilnik okvalitetu gotovih proizvoda. To bi trebalodoprinijeti regulisanju proizvodnje prehram-benih proizvoda, higijenskih i ekonomskihuslova i stru~ne osposobljenosti kadrova u pro-cesu proizvodnje. U toku je izrada pravilnika uRepublici Srpskoj.

Pravilnikom je odre|eno da svi mlinovimoraju zadovoljavati optimalne uslove zaobavljanje djelatnosti, odnosno moraju biti reg-istrirani njihov kapacitet, oprema, struktura ibroj uposlenih.

Rok za ispunjenje pomenutih uslova je god-ina, u protivnom }e biti zatvoreni mlinovi.

Jedan od zaklju~aka Odbora bio je i zahtjevza ukidanje prelevmana na suhi i svje`i kvasac,koji optere}uje ovu industriju, a kod nas se neproizvodi.

S. V.

Smanjena proizvodnja p{enice Mlinsko-pekarska industrija

Ovogodi{nji prinosi neizvjesni * Utvrditi realan bilanspotreba * Ukinuti prelevmane na suhi i svje`i kvasac

U organizaciji Njema~ke vladine organi-zacije za tehni~ku pomo} BiH - GTZ, pred-stavnici Privredne/Gospodarske komore FBiH,Privredne komore RS, Federalnog ministarst-va za energiju, rudarstvo i industriju iMinistarstva privrede i tehnologije RS,Ma{inskog fakulteta Sarajevo - Odsjekmehani~ka tehnologija drveta, privrede FBiH iRS iz oblasti drvne industrije posjetili su, od 28.maja do 01. juna, Me|unarodni sajam ma{ina zadrvnu industriju i {umarstvo LIGNA Hannover.

Na ovom svjetskom vode}em sajmu u ovimoblastima predstavljena su dostignu}a i ino-

vacije iz oblasti prerade drveta na prostoru od120.000 kvadratnih metara. Svoje proizvodeizlo`ilo je 1.721 izlaga~a, a od toga je 877kompanija iz ostalih zemalja.

Posjetioci su imali priliku da se kroz izla-ga~ki program 1.721 kompanije upoznaju sakonstrukcionim materijalima, komponenta-ma, monta`nim elementima, ma{inama, sis-temima, projektima istra`ivanja i razvoja, temodernim arhitektonskim rje{enjima gradnje,kori{tenjem kombinacije drugih materijala idrveta i eksploatacije u {umarstvu.

[emsa ALIMANOVI]

Me|unarodni sajam ma{ina zadrvnu industriju i {umarstvo

LIGNA

17

Preduze}e je pravno lice formirano daobavlja odre|ene poslovne aktivnosti, a vlasni-ci dionica su vlasnici preduze}a. Preduze}e,me|utim, posjeduje imovinu samog poslovan-ja. Kada se radi o poslovanju malog obima,mogu}e je da jedna osoba investira u ~itavopreduze}e. Kako se poslovanje pro{iruje,postaje sve te`e za jednu osobu da obezbijedidovoljna sredstva, tako da odre|eni broj pojed-inaca mo`e biti pozvan da ulo`i svoj kapital koji}e se zatim iskoristiti za finansiranje novihposlovanja preduze}a. U po~etku svaki vlasnikula`e svoj kapital u zamjenu za dionice usrazmjeri sa ulo`enim kapitalom, tj. {to vi{ekapitala ulo`i, dobija vi{e dionica. Jedna odglavnih prednosti osnivanja ovakvog pravnogtijela je {to }e ono obi~no imati ograni~enuodgovornost. Rije~ju, vlasnici dionica su, uslu~aju lo{eg poslovanja preduze}a, odgovornisamo do mjere njihovog dogovorenog uloga usredstva preduze}a.

Stoga ovakvo vlasni{tvo nad dionicama, ilivlasni~kim vrijednosnim papirima, u pre-duze}u donosi rizik gubitka ~itave investicije uslu~aju da propadne preduze}e. Ako postignefinansijski uspjeh, tada }e svi dioni~ari imatikoristi. Kada dugovi budu otpla}eni, dioni~arise mogu dogovoriti da prihvate svoj dio profitakao dividendu, ili se odlu~iti da dozvole pre-duze}u da zadr`i taj profit u svojim knjigamapod stavkom rezervi. Ostavljaju}i taj profit upreduze}u, omogu}avaju firmi da potencijalnouve}a svoj profit u odre|enom budu}em perio-du. Vlasni~ka prava se mogu klasifikovati udvije kategorije: prioritetne dionice i obi~nedionice.

Pojmovnik tr`i{ta kapitalaPRIORITETNE DIONICE - obi~no donose i

odre|ena prava glasa, ali imaju i neke karakter-istike kreditnih instrumenata, {to rezultiraograni~enim rizicima, ali i ograni~enimnagradama. Prioritetne dionice obi~no donosedividendu po fiksnoj stopi godi{nje (sli~nokuponu na obveznici).

Prioritetne dionice mogu biti kumulativneili nekumulativne. Ako preduze}e ne ostvaridovoljan profit da bi moglo isplatiti dividendu,dividende pojedinaca koji posjeduju kumula-tivne prioritetne dionice }e se gomilati svakegodine do onog momenta u kojem ih pre-duze}e mo`e platiti. Vlasnici nekumulativnihprioritetnih dionica nemaju ovakvumogu}nost. Kona~no, prioritetne dionicemogu da budu iskupljive, {to zna~i da imaju fik-san datum dospije}a, ili neiskupljive, {to, nar-avno, zna~i da ga nemaju.

OBI^NE DIONICE - Obi~ne dionice moguse smatrati kontinuiranim, stalnim pozajmica-ma preduze}u u zamjenu za udio u profitabil-nosti tog preduze}a, a njihovi vlasnici su istvarni vlasnici, pa i najve}i nosioci rizika u pre-duze}u. Prava koja donose ove dionice }e uvi-jek biti opisana u osniva~kim aktima ili statutupreduze}a, a obi~no obuhvataju pravo glasanjana skup{tinama dioni~ara u vezi sa: politikompreduze}a, odobravanja dividende predlo`eneod direktora, izbora direktora i pravo na pro-porcionalni udio u imovini preduze}a u slu~ajunjegove likvidacije. Obi~ne dionice ne donosepravo na fiksnu dividendu i obi~no }e samodonositi dividendu onda kada preduze}e ost-vari profit.

POVLA[TENE DIONICE - One evidentirajuvlasni{tvo u preduze}u, donose fiksan postotakdividende, ali obi~no ne daju vlasniku glasa~keprivilegije. Povla{tena dionica rangira se ispredobi~ne kod isplate dividende i povrata kapitalaukoliko preduze}e postane nesolventno.

Pitanja ~itatelja:Koja su moja prava kao vlasnika dionica?Odgovor: Va{a prava kao vlasnika dionica

su:- pravo glasa na godi{njoj skup{tini

dioni~kog dru{tva,- pravo na udio u dobiti, isplativoj u obliku

dividende,- ograni~ena odgovornost u slu~aju likvi-

dacije dru{tva,- proporcionalni udio u imovini dru{tva u

slu~aju likvidacije, - pravo prve kupnje u slu~aju novog izda-

vanja dionica dioni~kog dru{tva,- ograni~eni pristup poslovnim knjigama

dioni~kog dru{tva.

Pitanja vezana za tr`i{te kapitala mo`eteposlati na e-mail adresu: info@fima.ba

Ahmed HOD@I], dipl. oec.Brokerska ku}a "FIMA International" d.o.o.

Sarajevo

Vrste dionicaSerijal

18

Lijekovi mogu tretirati i lije~iti mnogezdravstvene tegobe, ali samo pod uslovom da sepravilno upotrebljavaju. Cilj upotrebe svakog lijekaje izvu}i maksimalnu korist, a smanjiti rizik na mini-mum.

Istovremenom primjenom vi{e lijekova - lijekovimogu stupati u interakcije (me|udjelovanja). Efektiinterakcija nisu uvijek i nepovoljni. Nekada ih ljekarsvjesno izaziva propisuju}i vi{e lijekova u kombi-naciji kako bi se pobolj{ao krajnji terapeutski efekat.

Na djelovanje lijekova u organizmu ~esto bitnouti~e ishrana i dijetetski re`im kojeg se pridr`avabolesnik. Sastojci odre|ene hrane, za~ini, alkohol,kofein i nikotin ~esto, a i da nismo toga svjesni, ulazeu {tetne interakcije sa lijekovima koje koristimo.[tetnost uzimanja alkohola je neosporna, pa ovdjene treba isticati {tetne efekte upotrebe lijekova ialkohola. Akcenat }emo staviti na interakcije lijek -hrana koje ~esto zanemarujemo, a mogu biti ikorisne, ali i opasne.Skrivena opasnost soka od grejpfruta

Evo jednog na prvi pogled "zdravog" napitka!Bogat izvor vitamina C i nezaobilazan zimi u korpivo}a na stolu uz limun i naran~e, grejpfrut sadr`iflavonoide koji sna`no mijenjaju koncentracijuodre|enih lijekova u plazmi, te oni po~inju ispolja-vati toksi~ne efekte. Me|u tim lijekovima su neki kojise koriste u terapiji hipertenzije i angine pektoris:felodipin, nifedipin, verapamil. Zabilje`eni su i neg-

ativni efekti uzimanja soka od grejpfruta sa nekimantihistaminicima kao {to je terfenadin. Ovajpreparat nije registriran kod nas, ali jeste u susjed-nim dr`avama, te treba biti oprezan i obavezno sekonsultovati sa ljekarom i farmaceutom ~ak kadalijek nije nabavljen u na{im apotekama! Tragi~anprimjer je smrtni slu~aj mladi}a prijavljen u USAusljed kombinacije terfenadina (za lije~enje alergi-jskog rinitisa) i soka od grejpfruta. Sok od grejpfrutase ne smije uzimati ni uz antiaritmik: propafenon, telijekove za smanjenje nivoa holesterola u krvi: sim-vastatin, lovastatin, fluvastatin. Ukratko sok od gre-jpfruta se ne bi smio uzimati dva sata prije i ~etirisata nakon uzimanja ovih i svih drugih lijekova kojise na isti na~in metaboliziraju u organizmu.

U doba prehlade vi{e-manje karakteristi~na slikaje sok od naran~e ili limunada uz bolesnikovouzglavlje. U svakom slu~aju, sok treba piti i to {tovi{e, ali ne kako biste uzeli antibiotik, jer kiselostmo`e uticati na apsorpciju antibiotika i smanjiti nje-gov efekat.

Antihipertenzivna terapija ne}e dati `eljeni efekatukoliko se ne smanji koli~ina hrane bogatetiraminom (vidi tabelu). Tiramin dalje u organizmudaje spojeve koji imaju vazokonstriktorni efekat itako umanjuju djelovanje antihipertenziva.

Hrana bogata tiraminom mo`e biti smrtonosanspoj sa lijekovima ~iji je mehanizam djelovanja zas-novan na inhibiranju enzima monoaminooksidaze.Jedna vrsta antidepresivnih lijekova (npr. amitrip-tilin) svoje djelovanje zasniva upravo na tom meha-nizmu. Kombinovanje ovih lijekova sa hranombogatom tiraminom mo`e izazvati hipertenzivnukrizu.

Iako iz najbolje namjere pijemo kiselo mlijeko uzantibiotike kako bismo"za{titili" normalnu crijevnufloru, nekim antibioticima(tetraciklinima) na ovajna~in zna~ajno umanjujemodjelovanje ve`u}i ih unerastvorljive komplekse sakalcijem iz mlijeka. Po istomprincipu trebamo izbjegavatiistovremeno uzimanje vita-minsko-mineralnih prepara-ta koji sadr`e kalcijum.

Jedinstvenog pravilanema, ali najsigurnije je pitilijekove sa vodom i nemije{ati vi{e vrsta odjed-nom.

Evo pregleda nekihmogu}ih interakcija lijekovai hrane:

(u tabeli su generi~ki -hemijski nazivi lijekova, ane za{ti}ena fabri~kaimena)

Interakcije lijekova i hrane Iz apoteka

Ovaj put }emo akcenat staviti na interakcije lijek -hrana koje ~esto zanemarujemo, a mogu biti i korisne,ali i opasne. Sljede}i put kada odete ljekaru ili uapoteku informi{ite se i o uticaju odre|ene hrane nalijek koji koristite

Ogroman je broj mogu}ih interakcija lijekovame|usobno, lijekova sa hranom i pomo}nimljekovitim sredstvima. Sve je ve}i broj registri-ranih lijekova i pomo}nih ljekovitih sredstava.Samim tim se uve}ava i broj mogu}ih interakcija.Mnogi lijekovi su nakon {to su kori{teni godina-ma povu~eni sa tr`i{ta usljed otkrivanjane`eljenih opasnih interakcija sa drugim lijekovi-ma. Jedan od najnovijih primjera je povla~enjeLipobaya® (lijek za smanjenje masno}a u krvi) sasvjetskog tr`i{ta.

Va`no je kada ljekar prvi put ordinira nekilijek naglasiti koje lijekove ve} koristite bez obzi-ra na to o kakvim se radi. Sve je vi{e preparata zakoje nije potreban lije~ni~ki recept: biljnog pori-jekla, vitaminskih preparata, "zdrave hrane" kojeni u kom slu~aju ne treba uzimati u kombinaci-jama i bez prethodnog savjetovanja sa ljekarom ifarmaceutom. To {to za njih uvjet nije lije~ni~kirecept, ne zna~i i da oni ne mogu {tetiti kako se~esto vjeruje.

Ako imate nekih pitanja vezano za na~in uzi-manja lijekova, ne ustru~avajte se, pitajte va{egfarmaceuta!

APOTEKA MY MEDICOSARAJEVO

Mr ph. Maja KNE@EVI]

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i

Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina IV

Broj 9juni/lipanj 2003.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij: @eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi},Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar

Redakcije.DTP: �Privredna {tampa�

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: m.velic@kfbih.comTelefoni:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo

[tampa: �Birograf � Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

BINA

Otvorena novaproizvodna linija

U Biha}koj industriji namje{taja - BINI, 06.juna, otvorena je nova savremena linija za final-iziranje proizvoda. Zahvaljuju}i ovoj proizvod-noj liniji, BINA }e u jesen startati sa proizvod-njom masivnog namje{taja, ~ime }e bitistvoreni uvjeti za otvaranje novih radnih mjes-ta. Vrijednost investicije je 400.0000 KM, a unarednom periodu BINA planira utro{iti jo{milion KM za nabavku dodatne tehnolo{keopreme.

[. A."Krnjeu{a"

Novi pogoniU drvnom poduze}u "Krnjeu{a" iz

Bosanskog Petrovca dvije godine nakon priva-tizacije pokrenuta je proizvodnja i zaposlenoje 130 radnika. Otvaranjem novog pogona zaproizvodnju parketa i elemenata za namje{tajposao ih je dobilo jo{ 20. Od maja pro{legodine, kada je pokrenuta proizvodnja, u ovopoduze}e investirano je blizu pet miliona KM.

[. A.

Tra`i se partner zazajedni~ko ulaganje

Helios d. d. iz Banovi}a je proizvodnopreduze}e osnovano 1971. godine i osnov-na djelatnost mu je razvoj, proizvodnja i pro-daja opreme za doma}instva. Zaposleni uHelios-u budu}nost vide u razvoju i imple-mentaciji novih tehnologija.

S tim u vezi provode odre|ene aktivnostivezane za usvajanje nove tehnologije uza{titi metala - emajliranja, kao i usvajanjaproizvodnje plinskih i elektri~nih {tednjaka.S obzirom na to da ova ulaganja predstavlja-ju zna~ajne investicije, tra`e zainteresira-nog partnera za zajedni~ka ulaganja.Vrijednost investicije je veli~ine100.000,00 eura, odnosno 200.000,00eura, ovisno od stepena implementacijenovih tehnologija.

Kontakt telefoni su: ++ 387 35 880 500++ 387 35 880 300 - faks

E-mail: mb@helios.com.ba

Kontakt osoba je Enes Muji}, direktor dru{tva.

www.kfbih.com