R E P U B L I Č K I H I D R O M E T E O R O L O S K I Z A V O D S R H R V A T S K E

V II E ST 0

Z A G R E B 1 9 7 6.

V I J E S T I

REPUBLIČKI H ID R O M E T E O R O LO S K I Z A V O D SR HRVATSKE

D vo m jese čn i list. S ad rž i č la nke , n a m i je n je n e za s tručno u s a v rša v a n je k a d ro v a , te

o b a v i je s t i , s a o p ć e n ja , o d lu k e i z a k l ju č k e o r g a n a u p ra v l ja n ja .

Rukopis i za »Vijesti« t re b a da su p isan i s t ro je m na je d n o j s tran i p a p i r a s r a z m a ­

kom izm e đu re d o v a . Rukopis i se ne v ra ć a ju . Č lanc i i o b a v i je s t i se ne h o n o r i ra ju .

O D G O V O R N I U R E D N IK :

B o ž id a r K ir ig in , p ro f .

U R E D N IČ K I O D B O R :

R a d ivo j C a p a r

Z e l jk o C ind r ić , d ip l . inž.

B o ž id a r K ir ig in , p ro f .

Z e l im i r M in č i r , d ip l . inž.

M i la n S i je rkov ić , d ip l . inž.

M r N a d e ž d a Sin ik , d ip l . inž.

M a r k o Z e l ja k , p ro f .

SLIKA N A N A S L O V N O J STRANICI

Položaj g lavne m eteoro loške stanice Lastovo (Foto: B. K ir ig in)

TISAK: REPUBLIČKI H IDRO M ETEO RO LO SKI Z A V O D SR HRVATSKE ZAGREB — GRIČ 3

V I J E S T Iiz

h i d r o m e t e o r o l o s k e s l u ž b e s o c i j a l i s t i č k e r e p u b l i k e h r v a t s k e

g o d i n a X X V I Z A G R E B 1976. BROJ !

S A D R Ž A J

ČLANCI

S tra n a

M. Šikiđs dipl.inS.Osnovni pokazatelji vodjenja kadrovske politike u Republičkom hidrometeorološkom zavodu SR Hrvatske

Z.Katusins dipl. inž.Računanje indeksa loma iz radiosondažnih mjerenja'

OBAVIJESTI IZ SLUŽBE

Glavna meteorološka stanica Lastovo 6

Pregled rada glavnih meteoroloških stanica za IV tromjesečje 1975. godine 11

Priznanja za dugogodišnji rad motriteljima na . običnim meteorološkim i kišomjernim stanicama 12

Primjena faksimila u meteorološkoj službi 15Nove publikacije Zavoda 17

IZVJEŠTAJI I SAOPĆENJA

VII medjunarodna konferencija za karpatsku meteorologiju 17

IZ RADA SAVJETA RADNE ZAJEDNICE

Izvještaj od 1.1. do 29.2.1976. godine • 19

2

OSNOVNI POKAZATELJI VODJENJA KADROVSKE POLITIKE U REPUBLIČKOM HIDROMETEOROLOŠKOM ZAVODU SR HRVATSKE

M. Šikić, dipl.inž. direktor RHMZ-a SRH-e

U nastojanju da se omogući širem krugu radnika, organima upravljanja i društveno-političkim organizacijama, uvid, a samim tim i odgovarajući utjecaj na kadrovsku strukturu Zavo­da, iznijeću neke osnovne pokazatelje, koji karakterišu pravo stanja stvari u odnosu na vodjenje kadrovske politike u HM Zavodu.a) Starosna struktura zaposlenih u Zavodu- Do 25 god. starosti u Zavodu radi 10% od ukupnog broja radnik;- Do 40 god. n " " " 51% " " " "- Od 41-55 g. " " " " 37% " " " "- Sa više od 55g." " " " 12% " " " "

Ovaj pregled nam jasno govori o vrlo povoljnoj starosnoj strukturi Zavoda. Naime, kako je iz prikaza vidljivo više od polovine zaposlenih u Zavodu su mladji od 40 godina. (Jasno u ovaj procenat od 51% ulazi i prva grupacija do 25 godina ili onih 10% tj. 41% radnika je stara od 25-40 godina, a 10% ima do 25 godina života).

Broj zaposlenih starijih od 55 godina (12%) je jednak bro­ju onih do 25 godina života. Doda li se tome i činjenica da u Zavodu radi i 10% pripravnika, tada se jasno vidi da je osigu­rana zamjena za radnike koji su pred odlaskom u mirovinu.

b ) Radni staž radnika zaposlenih u Rep. HMZ-u SR Hrvatske- Do 10 god. rad. staža ima 23% od ukupno zaposlenih u Zavodu- Do 20 " (Uključivo i one

do 10)g. rad.staža ima 58% " " " " "- Od 21-30.g. " " " 28% " " " " "- Više od 3Og. " " " 14% 11 " " " "

Ovaj prikaz upotpunjuje prethodni, tako da je slika o mladosti kadra još jasnija. Naime, 58% svih zaposlenih ima ispod ili svega dvadeset godina radnog staža. Od ovih 58% do20 godina radnog staža njih 23% gotovo polovica imaju do 10godina radnog staža, tako da je broj radnika do 10 godina radnog staža (23%) daleko veći od broja radnika koji imaju više od 30 godina radnog staža (14%). Ovakav odnos se smatra vrlo povoljnom starosnom strukturom.

c) Kvalifikaciona struktura radnika Republičkog HM Zavoda SR Hrvatske- Visoku i višu stručnu spremu ima- Srednju stručnu spremu ima- Nižu stručnu spremu ima

36% 5 8%

6 %radnika?!

?!

Sa oko sedamdeset radnika sa fakultetskom spremom i četr deset sa višom spremom, te dvije stotine sa srednjom spremom Zavod se ubraja u najstručniju Hidrometeorološku instituciju u Jugoslaviji.

Danas sedamdeset radnika Zavoda sa visokom stručnom spre mom pohadja postdiplomske studije, a nekoliko radnika Zavoda je prijavilo i doktorske dizertacije. Za ovakav kadrovski po­tencijal će uskoro postati tijesni okviri HM Zavoda kao orga­nizacije od interesa za Republiku i već ozbiljno razmišljamo o osnivanju naučnog Instituta HM Zavoda, gdje će pomenuti kadrovi moći još šire realizirati svoje ambicije i znanje.

d) Nacionalna struktura radnika RHMZ-a SR HrvatskePo nacionalnoj strukturi sastav Zavoda je kako slijedi:Hrvati 83%Srbi 11%Jugoslaveni 2%Crnogorci , MakedonciMuslimani i Slovenci 4%

e) Sastav u Republičkom GMZ-u SR Hrvatske u odnosu na spolMuškaraca ima 73%Žena ima 27%

f) Sastav RHMZ-a SRH-e u odnosu na članstvo u SK i učešće u NOB-i

Od ukupnog broja zaposlenih u Zavoduima članova SK 18%U NOB-i je učestvovalo 15%Analizirajući ovdje prikazane osnovne kadrovske pokaza­

telje Republičkog HMZ-a SR Hrvatske nedvosmisleno se nameće zaključak o vrlo dobroj starosnoj stručnoj i društveno- političkoj strukturi Zavoda, tj. nedvosmisleno se nameće zaključak o pravilno vodjenoj kadrovskoj politici u Zavodu.

To ne znači da u ovoj domeni nema problema tj. da se nema što raditi i još bolje uraditi.

Naprotiv, pred nama je stalni zadatak: borba za bolji kvalitet, kako u stručnom, tako i u društveno-političkom pogledu. Ovo je tim prije značajno, jer smo upravo ove 1976. godine donijeli novu sistematizaciju radnih mjesta, odnosno povećali smo dosadašnju za gotovo 100%. Tako će od i u budu­će pravilno vodjene kadrovske politike uvelike ovisiti brže ili sporije unapredjenje rada Zavoda.

4

rr(.s~o{-

RAČUNANJE INDEKSA LOMA IZ RADIOSONDAŽNIH MJERENJA Z. Katušin, dipl.inž. - Zagreb

Već nekoliko godina se kompjuterski obradjuju radioson- dažna mjerenja opservatorija Zagreb-Maksimir. Uz ostale veli­čine, za sve značajne nivoe, standardne izobarne plohe i standardne geometrijske visine računa se i veličina loma, koja je u kompjuterskim listama obilježena nazivom IN. PREL.

Ova veličina je ustvari modificirano napisan indeks loma.Indeks loma je svojstvo materijala kojim se valovi šire

i definira se odnosom brzine širenja valova u vakumu i sred­stvu kroz koje se valovi prostiru tj.

(1) n = indeks lomaCQ = brzina širenja valova u

vakumuC = brzina širenja valova u

odredjenom sredstvu

U elektrodinamici je indeks loma definiran jednadžbom

n = /ili ( 2 )

e - dielektrična konstanta medijay - konstanta permeabilitetaPlinovi imaju konstantu permeabiliteta y=1, dok im je

dielektrična konstanta e«l.Za zemljinu atmosferu indeks loma je u granicama

1 < n < 1,0005 (3)

Dielektrična konstanta smjese plinova se dobije prema izrazu:

£ = l + 4irEy.a (4).i

gdje je broj molekula po cm3 i a polariziranost svih uzetih molekula

Uvede se odnos

N = IO6 (n - 1) (5)N = veličina loma, u kompjuterskim listama označena IN. PREL.

5

Kad se broj molekula iz jednadžbe (4) izrazi pomoćutlaka vlažnog zraka i tlaka vodene pare dobije se izraz za izračunavanje veličine loma:

N = | (P - b-e + c |) (6)

T temperatura zrakaP = tlak zrakae = E oUe = tlak vodene pareE = maksimalni tlak vodene pareU = relativna vlagaa ,b, c = konstante

Prva dva člana u jednadžbi (6) se odnose na vlažni zrak, a treći na vodenu paru.

Obzirom na točnost kojom se konstante mogu ustanoviti, dopušteno je dva zadnja člana u jednadžbi izraziti jednim, pa imamo

N = A £ + B ^ (7)I fj1

Koeficijenti A i B u ovoj jednadžbi su dobijeni empi­rijski

N = 77,6 | + 3 ,7 3 • 10 5 (8)

Na svakom mjestu u atmosferi, gdje znamo tlak, tempera­turu i vlagu možemo izračunati veličinu loma N (jednadžba 8) i indeks loma (iz jednadžbe 5 odnosno (9))

n = IO"6 N + 1 (9)

Primjer:Dne 19.5.1975 prema radiosondaži Zagreb-Maksimir u 13

na visini H = 1000 m izračunata je veličina loma 288,8.Iz jednadžbe (9) izračunava se indeks loma:

n = 10“6•2 8 8 ,8 + 1 = 1,0002888 s 1,0003

6

Danas se na bolje opremljenim radio-sondažnim stanicama usporedno sa mjerenjem profila meteoroloških elemenata, auto­matski računa i profil indeksa loma (veličine loma), koji se koristi pri odredjivanju područja čujnosti odredjene radio­stanice, za korekciju mjerenja udaljenosti i visine radarom i slično.

L i t e r a t u r a :

1) Ein Verschlusselungsprogramm fiir Radiosonden- Messergebnise -Meteorologische Abhandlungen BAND XXII/Heft 1.

• "i

2) Vorbereitende Untersuchungen zur Einfiihrung des Radiosonden System GMD-2 ur.ter besonderer Beriickrichtigung der atmos- pharische Refraktion - Meteorologische Abhandlungen BAND XXII/Heft 2.

jOBAVIJESTI IZ SLUŽBE;

JTf ^

GLAVNA METEOROLOŠKA STANICA LASTOVO (uz njezino uredjenje i 30 godina rada)

Glavna meteorološka stanica Lastovo nalazi se na vrhu čunjastog brda Glavica, sjeveroistočno od samog mjesta Lasto­vo, oko 90 m iznad njega, a 186 m iznad mora. Prostorije su joj smještene u čvrstoj zgradi nekadašnje tvrdjave, zvane Kaštel, a meteorološki krug na uskom zaravanku sa zapadne strane Kaštela. Najdalje je bio od zgrade vjetrokaz, na samom kraju zaravanka, oko pedesetak metara daleko, bliže su nešto pluviograf, obični i brdski kišomjer (s Nipherovim obručem) te skupljač uzoraka oborine, zatim dolazi kućica s uredjajima za skupljanje uzoraka zraka, na samoj koti (186,26 m) na kraju posve ravnog dijela je stalak za instrumente za zrače­nje (bilancmetar, albedometar i jedan solarimetar) i kojih petnaestak metara od zgrade je termometrijska kućica s kom­pletom termometara, termografom, higrografom i aspiratorom. Zgrada je oblika kocke (brida oko deset metara) i u prizemlju je smještena stanica, u kancelariji-sobi oba pisača za

7

za zračenje, telefon, radiostanica, barometar, mikrobarograf i anemograf, a u drugoj će raditi osoblje. Na katu su prostorije prazne, a na ravnoj terasi je antena radiostanice, glava ane- mografa, heliograf i jedan solarimetar. Budući da je stanica na vrhu brda, horizont je na sve strane praktički bez prepre­ka, jedina je (svega nekoliko stupnjeva iznad horizonta) glav­ni vrh otoka Hum (415 m), ali je zato tlo kamenito. Prema tome je položaj dominantan i apsolutno reprezentativan za šire po­dručje tog dijela Jadrana, ne spominjući prekrasan pogled na sve strane i na južnoj panoramu otvorenog mora preko središ­njeg dijela otoka sa samim mjestom, a na sjevernoj od Hvara preko Korčule i Pelješca iza nje sve do Dubrovnika. Kaštel je sam vjerojatno, usprkos svim pregradnjama, najstarija zgrada na otoku: izgradjen je negdje u 13. ili 14. stoljeću radi obrane od gusara, poznato je,' da je samodoprinosom mještana popravljen 1547., a sadašnji oblik je dobio 1808. u vrijeme francuske vladavine. Kasnije ga je koristila austrijska voj­ska, pa konačno talijanska,; te nakon završetka II svjetskog rata neko vrijeme i naše jedinice.

Nema sumnje, da je glavna meteorološka stanica Lastovo ne samo najvažnija nego i najreprezentativnija stanica na Jadranu južno od Splita i to s više gledišta. Nalazeći se da­lje od kopna daje podatke, koji odražavaju stanje nad puči­nom, a ujedno svojom udaljenošćp od izvora zagadjivanja atmo­sfere vrlo je prikladna za prikupljanje referentnih podataka iz te oblasti. Nije stoga čudno, da je talijanska vojska iz- medju dva rata na Lastovu uspostavila svoju meteorološku stanicu upravo na istom mjestu na Kaštelu, odakle se stanica nije selila ni do dana današnjeg.-Točan datum osnivanja nije poznat, ali zna se, da je 1935..postojala i nosila broj 325. Oprema je bila veoma dobra i kompletna i 1939. je pored Augustovog (neaspiriranog) psihrometra i ekstremnih termome­tara bio u upotrebi barometar i ružni anemometar, a od regi- strirnih instrumenata termograf, higrograf, barograf, helio­graf i pluviograf. Pluviograf je bio na principu posude u obliku dvostrukog roga i smješten na terasi Kaštela. Naredne godine postavljen je i anemograf (s registracijom smjera i trenutne brzine vjetra), stanicu je osobno obišao i prof. Castelif, rukovodilac zrakoplovne meteorološke službe sa sjedištem u Montecatiniju, a obzirom da se svakodnevno oba­vljalo pilotiranje - i to 4 puta dnevno - osoblje se sasto­jalo od četiri motritelja - i jednog zrakoplovca kao vodi­telja. Tako je stanica- radila sve do kapitulacije Italije u rujnu 1943., kada su se Talijani povukli s otoka. Nažalost spomenuti je instrumentarij u narednih 23 mjeseca propao, najviše iz neznanja onih, kojima je došao u ruke; raznesen je ili uništen. Isto tako, obzirom da se radilo o vojnoj stani­ci, nije bilo moguće dobiti za talijansko razdoblje klimato- loške podatke, premda je bilo u tom smislu višekratnih nasto­janja i preko službenih i preko privatnih kanala, što je sva­kako šteta. Odmah po završetku rata Hidrografski institut JRM obnavlja mrežu meteoroloških stanica na Jadranu i medju osta­lim 8.VIII.1945. i stanicu na Lastovu. Instrumentarij je bio

veoma skroman: suhi i mokri termometar Friedrichs, aneroid baro­metar i barograf Lufft i termograf SIAP - uglavnom ratni plijen- a osoblje su činila dva čovjeka. 1946. dobiven je ručni anemo- metar u siječnju, ali je zato termograf otišao na popravak. Sta­nicu su vodili I. Kaštelani i Nj. Djukić. U svibnju je posta­vljen kišomjer Lambrecht (mali tip - 100 cm2 (?)), a mjesec dana kasnije je anemometar na popravku. Osoblje se dosta često mije­njalo: 9.VII. 1946. nastupio je B.Manevski umjesto.Kaštelanija, Djukića je zamijenio N.Braeanovie (do veljače 1947.). Slijedeće se godine instrumentarij nije mijenjao, ali se mijenjalo osoblje- po nekoliko mjeseci su bili S.Mihajlović i K.Danilov, a od li lipnja je nastupio N.Demeržijevski. 1948. zatiče u službi Demer- žijevskog i Manevskog, no u lipnju je došao za voditelja P.Lešić koji je to ostao sve do umirovljenja (30.IX.1973.). Od rujna je postavljen i Wildov vjetrokaz, a mjesec dana kasnije su u službi Lešić, D.Grenko i T.Bašić. Vlaga se vadi po tablicama Hidrograf- skog instituta iz 1945., dok.su termometri još uvijek mokri Friedrichs i suhi jedan alkoholni bez oznake, jer se originalni Friedrichsov razbio u veljači 1946. Stoga je instrumentarij po­punjen u prosincu 1948. novim ruskim termometrima, uključujućii ekstremne, higrometrom, higrografom i talijanskim ručnim ane- mometrom. Vjetrokaz je na. visini od 8 m. Osoblje se još uvijek mijenja: čas Grenko čas Manevski, dok je Bašić bio svega jedan mjesec. U ožujku 1950. godine koriste se mjesečni izvještaji UHMS, što znači da je stanica prešla u sastav civilne službe. U naredne tri godine nema promjena ni kod osoblja ni u opremi, a u siječnju 1954. kao treći motritelj dolazi A.čengija i ostaje do 15.X.1962., dok su ostala dvojica Lešić i Manevski. U pro­sincu postavljen je novi minimalni termometar Schneider (a če­tiri mjeseca kasnije i maksimalni) i zamijenjeni termograf i higrograf. U kolovozu 1955. postavljen je novi vjetrokaz ("Zagreb"), a u srpnju 1956. suhi termometar Učila. U prosincu iste godine zamijenjeni su svi termometri osim minimalnog novim Schneiderovim, kao i termograf i higrograf. 1957. stanica se vodi kao stanica III. recla, a u studenom se postavlja novi vje­trokaz visine 12 m, mijenja termometrijska kućica, termograf i higrograf. 27.IV. 195 8. stanica konačno dobiva živin barometar_ R.Fuess, naredne godine se kvari higrograf i konačno nakon tri mjeseca mijenja, u prosincu 1960. se opet mijenjaju autografi, kao i krajem kolovoza 1962., 1963. u ožujku nastupa umjesto Čengije službu E.Glumac, a naredne se godine kompletira ponovno instrumentarij: u kolovozu je postavljen heliograf Junkalor na terasi (na postolju za -teodolit) i pluviograf Junkalor.,Kad je postavljen standardni kišomjer, nema nigdje podatka u mjesečnim izvještajima. Narednih godina nema promjena u instrumentariju i. kod osoblja. Svakih nekoliko godina su se mijenjali termograf i higrograf, kad su poče] i zapinjati, od srpnja 1969. kompletiran je psihrometar aspiratorom, a postoje i novi maksimalni i mini­malni termometar. Budući da stanica radi u svih 8 termina na­mješten je i četvrti čovjek A.Frlan, koji je nastupio 1.XI.1971. a nakon odlaska P.Leši.ća u mirovinu namješten je 1974. i

9

K.Manevski, sin B.Manevskog. Te godine odlučeno je postaviti uni­verzalni mehanički anemograf.na stanici i uopće urediti stanicu, koja nikad nije bila temeljitije uredjena.

Osim toga, kad već nije bilo moguće dobiti zgradu u vlas­ništvo, postignuto je, da je općina Lastovo besplatno ustupila na slobodno i trajno korištenje uz uvjet, da se ne narušava njezin vanjski izgled, jer se radi o historijskom objektu. Ta montaža je silom prilika morala biti odgodjena sve do lipnja1975., a tada je postavljen i mikrobarograf R.Fuess (jedan od svega tri u Hrvatskoj). Skinut je vjetrokaz, poravnan i ogra- djen meteorološki krug, zamijenjeni nogari termometrijske kući­ce, postavljen nosač instrumenta za mjerenje zračenja i ukopani kabeli do kućice u kojoj su smješteni instrumenti za mjerenje zagadjenja i do spomenutog nosača. Obzirom na teren ti su ra­dovi bili teški: trebalo je koristiti mine, a i doprema materi­jala nije bila jednostavna, jer je sve trebalo nositi, odnosno dogoniti konjem po strmoj i uskoj stazi. U zgradi je napravlje­na nova električna instalacija, premještena vrata kancelarije radi dobivanja prostora za anemograf i druge instrumente, na­pravljena opskrba vodom iz cisterne pomoću male električne s crpke uz osposobljavanje WC-a. Kako su nabavljena i dva nova ormara, dva pisaća stola i jedan dvosjed, kancelarija je uči­njena udobnijom, a trebalo je urediti i drugu sobu, tako da bi čitavo prizemlje Kaštela bilo uredjeno., bar donekle. U njemu postoje osim spomenute dvije prostorije i velikog predvorja (koje je očigledno služilo vojsci za kuhinju na otvorenom ognjištu) s. hodnikom i WC i jedan suhi prostor, kao stvoren za pomoćnu tehničku prostoriju, koja je obzirom na proširenje dje­latnosti potrebna. Treba naime reći i to, da se od 1973. na stanici skupljaju mjesečni uzorci zraka i oborine radi kemijske analize. Ta. će se djelatnost i dalje proširivati, jer je nacio­nalnim planom predvidjeno, da Lastovo bude regionalna stanica za praćenje zagadjenosti zraka, jedna od svega dvije u našoj republici. Obzirom na reprezentativni položaj i smještaj odlu­čeno je', da se na stanici uvedu i kompletna registrima mjere­nja komponenti sunčevog zračenja, koja u našoj zemlji postoje još jedino u Zagrebu, Beogradu i Sjenici. Instrumenti su puš­teni u pogon 1. 1. 1976 ., ali nažalost već nakon 4-8 dana došlo je do teškog oštećenja cijele stanice uslijed groma, šteta je vrlo velika - kancelarija je davala dojam prostorije, u koju je ba­čena bomba - električne instalacije uništene, kao i svi instru­menti i uredjaji na električni pogon, od telefona (koji je takodjer lani ponovno uveden) ostala je samo slušalica i osnov­na ploča, stakla na instrumentima polomljena, čak i mehanički instrumenti oštećeni. Stanica je skoro dva tjedna bila bez veze, sve dok se telefon nije popravio, a mjesecima bez struje. Samo pukim slučajem je ta nesreća prošla bez ljudskih žrtava. Obzirom na okolnosti, tim više što se to dogodilo usprkos ta­kodjer novo uredjenoj gromobranskoj instalaciji, koja je odgo­varala propisima, morat će se stanica tehnički reorganizirati, a ne samo urediti, što će doći prilično skupo. Električni vod trebat će priključiti podzemnim kabelom a za slučaj nestanka

10

struje ili grmljavine (kad je priključak iz mreže opasan) insta­lirati pomoćni izvor energije za mrežu opskrbu instrumenata i radiostanice. Hitno treba popraviti električne instalacije i prozore, a isto tako osposobiti drugu prostoriju za kancelariju, odnosno stalni normalni boravak ljudi. Sadašnja kancelarija služit će samo za smještaj instrumenata, da bi se izbjegao ri­zik za osoblje. Do jeseni 1976. trebali bi se ponovno instali­rati i instrumenti za zračenje, a za nadati se, da će do tada biti dovršeni i ostali radovi.

Time će ova stanica, nakon što se do kraja ove godine uvedu dnevne registracije temperature i vlage, biti jedna od nekoliko tehnički najkompletnijih u našoj republici, što je svakako na toj lokaciji i potrebno. U doglednoj se budućnosti broj meteoroloških parametara ne bi povećavao, a kod specijalnih mjerenja nastojala bi se uvesti i mjerenja direktnog zračenja u raznim spektralnim područjima,ukoliko se uspije pribaviti akti- nometar Linke-Feussner i time bi Lastovo bila prva kompletna aktinomjetrijska stanica na Jadranu. Isto tako će se proširivati sistem za skupljanje kemijskih uzoraka, da bi se stanica i u tom pogledu upotpunila. Prema tome u narednom će periodu težište djelovanja biti na planu poboljšavanja kvalitete rada osoblja i postavljenog instrumentarija, da bi se dobili točniji podaci, a u nekim slučajevima i vremenski gušći. Obzirom da predstoje i značajne promjene glede obrade materijala uvodjenjem automatske obrade podataka, bit će i povoljnije prilike da se prvenstvena pažnja posveti neposrednom radu s instrumentima i motrenjima.Što više, obzirom na položaj, te izloženost faktorima koji iz­razito djeluju negativno na instrumentarij, ne bi bilo loše, da se Lastovo odabere za eksperimentalnu stanicu jadranske regije kod ispitivanja novih tipova opreme.

Na kraju treba odati iskreno priznanje svima onima, koji su svojim požrtvovnim radom doprinijeli napretku ove stanice, a posebno ,bih medju njima po tome istaknuo Blagoja Manevskog, voditelja stanice, koji je na stanici praktički već 30 godina. Treba napomenuti, da se rad na stanici Lastovo odvijao i prije, kao i sada, pod teškim uvjetima, kakvi su na malo kojoj sta­nici, neprekidno danju i noću, uz težak prilaz stanici, u nepri­kladnim prostorijama. Stoga je stanicu već ranije trebalo ure­diti, ali je u nekoliko navrata dolazilo do odgadjanja iz raznih razloga, pa i zbog njezine udaljenosti.

Većina motritelja radila je savjesno svoj posao, a neki su ga prihvatili i kao dio svog vlastitog života. Sigurno je, da je tako prikupljen vrijedan i kvalitetan materijal, pa bi bilo sasvim u redu, da se njihovim naporima doista i odužimo. Možda ćemo najbolje to učiniti tako, da i mi svoj posao prihvatimo od srca kao svoj životni poziv.

A.Bratanić, dipl.inž.

11

PREGLED RADA GLAVNIH METEOROLOŠKIH STANICA ZA IV. TROMJESEČJE 1975. GOD.

Broj direktnih (izvornih) grešaka utvrdjen kontrolom kli- matoloških mjesečnih izvještaja za IV. tromjesečje 1975. god. prikazan je u tabeli 1.Tabela br. 1.

Red. broj S T A N I C A

Broj grešaka u IV . tromj esečjuUkupan Ybroj- , Miesec grešaka J

XI Mj esec

XIIMjesec

1. RIJEKA-GRAD 0 0 0 02. HVAR 1 0 0 13. OGULIN 1 0 0 14. OSIJEK 1 0 0 . 15. ZAGREB-MAKSIMIR 2 0 0 . 26. MALI LOŠINJ 3 0 0 37 . ZADAR-GRAD 3 1 2 08 . KNIN 4 0 2 29 . PUNTIJARKA 4 0 2 210. RAB 4 0 2 211. ŠIBENIK 4 2 1 112, BJELOVAR 5 2 0 313 . ČILIPI-AERODROM 5 2 2 114. SENJ 5 2 1 215. SPLIT-MARJAN 5 0 2 316 . KARLOVAC 6 6 0 017. PULA-AERODROM 7 0 3 418. RIJEKA-OMIŠALJ-AERODROM 9 0 1 819 . SPLIT-AERODROM 9 1 5 320 . PAZIN 10 2 2 621. DARUVAR 12 8 3 ' 122. PARG 14 3 2 923. ZAVIŽAN 14 5 6 324. VARAŽDIN 15 0 11 425. ZADAR-ZEMUNIK-AERODROM 15 9 3 326 . LASTOVO 16 2 8 627 . GOSPIĆ 17 4 1 1228. ZAGREB-PLESO-AERODROM 18 3 6 929 . SISAK 26 9 6 1130 . SLAVONSKI BROD 26 5 15 631. PLOČE 34 6 27 1

Opis grešaka kao i analiza rada na glavnim meteorološkim stanicama biti će izneseni u prikazu štampanom u posebnom broju "Vijesti", a na osnovu preporuke sa savjetovanja vodi­telja opservatorija i glavnih meteoroloških stanica održanog u Zagrebu od 11.V do 13.V.1976. god.

I ovom prilikom apeliramo na sve radnike glavnih mete­oroloških stanica da izvršavanju svojih radnih zadataka pri­laze sa punom odgovornošću, kako bi se izbjegle greške pri radu i osigurao pouzdan i upotrebljiv materijal za daljnja korištenja.

F .Fabulić

12

PRIZNANJA ZA DUGOGODIŠNJI RAD MOTRITELJA NA OBIČNIM METEOROLOŠKIM I KIŠOMJERNIM STANICAMA

Na temelju Pravilnika o priznanjima dobrovoljnim motrite­ljima meteoroloških i hidroloških stanica Republičkog hidro- meteorološkog zavoda SR Hrvatske za dugogodišnji rad .i za1975. godinu su podijeljene nagrade i pohvale našim dugogodiš­njim suradnicima motriteljima. U ovom broju donosimo popis motritelja koji su pohvaljeni i nagrađjeni za 1975. godinu.

Pismeno priznanje (u žutoj boji) i novčana nagrada u nosu od 500.- dinara za rad na običnoj meteorološkoj stanici za 20 i više godina

i z-

II

1. Luka Jendrić Djurdjenovac 19552. Eugen Vrkatić Kuna 19553 . Božo Burčul Biograd n/m 19534. Djilma Tresić Sutivan 19555. Tomislav Sić Novi Marof 19.556. Luka i Ante Božanić Komiža 19 56

Pismeno priznanje (u žutoj boji) i novčana nagrada u i:nosu od 300.- dinara za rad na više godina

kišomjernoj stanici. 20 :

1. Šime Brkanović Beničanci 19 562. Ana Jukić D .Bitelić 19563. Budimir Popović Kraljevčani 19 564. Martin Đobrinčić Trnava 19565. Pavao Pastor Antin 19556 . Leopold Butković Andrijevci 19547. Mirko Lovcšević Bizovac 19558. Danilo Tomić Brlog 19559 . Ivan Hure Brusje 1956

10. Jezo Ivančević Budimiri 195411. Zora Fiolić Desinić 195112. Stanko Vlah Dobrinj 195213. Ante Bašić Dubrava Gata 195514. Marsedo Curin Gđinj 195215. Marin Blagaić Gornje Selo 195516. Petar Stražičić Govedj ari 195317. Ljuba Košić Jasenovac 195518. Alojz Bukovčan Kalnički Ljubelj 195519. Pavao Mlinarić Kapelščak 195220. Franjp Matica Kloštar Podravski 195321. Milan Prpić Krivi Put 19542 2.. Mile Petričević Lovreč 195523. Josefina Takarić Marj anci 195424. Antun Šker Momj an 195525. Maša Barta Pakrac 195026. Marko Cubrić Pirovae 195527. Petar Matijašević Plisko Polje 1955

i

13

28. Mijo Djurkan Rugvica 194629. Mirko Štambuk Selca 195230. Magdalena Vuković Slavonski Samac 195531. Josip Marin Split-Meje 195532. Ivo Markić Split-^Tršćenica 195433. Olga Daničić Strmica 195334. Božo Sudinja Sukošan 195235. Andrea Boljunčić Sv. Vinčenat 195136. Ivanka Bilić Vranjic 195537. Ivan Turčinov Vrulje 195538. Grgo Fistanić Zastražišće 195539. Ferko Vučković Draganići 195240. Slavko Ladović Krapinske Toplice 1952

III. Pismeno priznanje (u zelenoj boji) za rad na običnoj meteorološkoj stanici: 10 ili više godina

Labin 1965Djakovo 1965Kraljevica 1962Lovinac 1964Poreč ' 1962Virovitica '1962Opuzen 1958Zagreb-Farmaceut. Botanika 1964

IV. Pismeno priznanje (u zelenoj boji) za rad na kišomjernoj stanici 10 ili više godina

1. Andrija Ficko Antunovac 19572. Zvonko Furina Biljevine 19603. Mihajlo Dragić Blinja 19604. Zdravko Drenovac Bračevci 19625 . Josip Jelinić Brezovica 19626. Ivan Grgurić V . Brgud 19637. Josip Dragan-Tonković Brušane 19618. Juraj Detelić Buševac 19579. Petar Dukarić Cvetlin . 1961

10. Petar Kovač čačinci 196211. Miljenko' Lauš Čara 196412. Marija Harbanas čepelovac . 196013. Luka i Stipe Bilandjić Dalmat. Čitluk 195814. Kata časni Stative Gornje 196115. Luka Djerdja D. Zemunik * 196316. Mladen Galić SI. Dubočac 196517. Mirko Šiljeg Dubrovnik Lokrum 196618. Boško Šaban Dugi Rat 196519. Marija Rađočaj Generalski Stol 196120. Milan Crnković Glina 196021. Mandica Brzić G . Humac 196022. Vladimir Kuzmanić Gornji Kosinj 1965

1. Josip Vila2. Ivan Hižman3. Branko Kružić4. Ivica Brkić5. Martin Klarić6. Rok Škrlin7. Jelka i Stipo Popić8. Andjela Kralj

14

23. Mato Mikšić Hotnj a 196424. Mira Čop Hrelj in 196325. Krsto Jurat Ist 196426. Srećko Kalčić Vodnjan 196327. Djur.oMišćević Kamensko 196428. Marija Drčić Klanjec 196329 . Božena Mašojević Kneževo 196330. Marija Delić Siav. Kobaš 195731. Milan Bobić Ličko Petrovo Selol96532. Šerif Tukur Lipovac 196133. Pero Svetac Lopuđ 196334. Biserka i Jadranka BaretaLovran 196335. Mijo Jankovec Brckovljani 196236 . Josip Macarol Lupoglav 196337 . Alojz Pahor Martij anec 196338. Ivan Čepar Matulji 196439. Božidar Marušić Metković 196540 . Juraj Mladinić Mi Ina 19 6141. Tomislav Terek Motovun 196542. Antun Vidušin Novalja 196143. Marica Janković Obeđišće •' 196244. Antonić Branko Odra 196445. Marica Draženović Oriovac 196546 . Dušan Raos Oštarij e 196247. Nada Nemet Pleternica 195748. Vladimir Stiblo Borovik Podgorje 196549 . Ante Kaštelančić Podstrana 196250 . Stjepan Kovač Podturen 196451. Ante Nižić Primošten 195752 . Ladislav Drk Rasinja 19 5953. Franjo Svetličić Ravna Gora 196054. Jovo Preradović Ruj evac 196255 . Alojz Belščak Sesvete 196256. Djuro Rakijaš Severin 196057 . Petar Buk i6 Slapovi Krke 196258. Desa Vakonte Slatine 196059 . Miško Štimac Stari Laz 196160 . Stjepan Šinković Starjak 195761. Ana. Severović Stoj draga 196362 . Ivan MiIaković Studenci 196263 . Franjo Ferjanić Sušine. Djurdje-

novac 195764. Ivan Skorup Sv. Mihovil 196265 . Tomo Cvitković Tisovćc 196366. Milić Stanko Djipalo Tušilović 196367 . Josip Babić Unešić 196468. Jozo Bradarić Vedrir. e 196469. Mićo Labus Velika Popina 196570. Mirko Matasović Markuševac 195771. Nevenka Grubišić Mikulić 195772. Josip Delaš Zelovo 196573. Stevan Delić Zlatna Greda 1961

J.Kirigin - Zagreb

15i’T/SiJ.otC L

PRIMJENA FAKSIMILA U METEOROLOŠKOJ SLUŽBI

Već nekoliko godina u našoj meteorološkoj službi, prije • svega u službi prognoze vremena, koriste se rađiofaksimili, ure- djaji za bežično daljinsko prenošenje slike, teksta i- brojeva.

Ideja o prenošenju slika na daljinu potječe od A.Baina i stara je oko 130 godija, a prvi takav uredjaj konstruirao je Caselli godine 1865. Najprije je prijenos slike bio žicanim (kablovskim) putem, a kasnije je uveden (i danas je više u pri­mjeni) bežični prijenos, elektromagnetskim valovima.

Telefoto, belinogram ili faksimil koriste se danas u mnogim djelatnostima, napose u novinstvu, ali su iznimno značajnu pri­mjenu doživjeli u meteorologiji.

Ukratko ćemo opisati princip rada faksimila.Meteorološka karta, koja se želi prenijeti na daljinu, na­

mješta se na valjak što se okreće odredjenom stalnom brzinom.: Paralelno s osovinom valjka kreće se, od jednog njegovog kraja do drugog, takodjer odredjenom brzinom, tzv. "glava za snimanje',' što se sastoji od svjetlosnog izvora, povezanog s optičkim sus­tavom i fotoelektričnom ćelijom. Već prema tome da li svjetlosni snop prelazi preko svjetlijeg ili tamnijeg dijela karte, mije­njat će se količina reflektiranog svijetla (veća je iznad svje­tlije površine), a u ovisnosti o tome u fotoćeliji stvarat će se struja različite jačine. Ta se električna energija pojačava i putem složenog uredjaja pređajne radio stanice emitira na odre- djenoj valnoj duljini.

Prijemnik faksimila sastoji se od radioprijemnika (pomoću kojega se mogu primati emisije iz različitih meteoroloških cen­tara, na različitim frekvencijama), faksimilnog pisača i pomoć­nih uredjaja. Faksimilni pisač sastoji se u biti od dva dijela. Jedan sadrži elektronske elemente za prijenos i transformaciju primljenih signala u električne impulse, a drugi predstavlja mehaničko-električni uredjaj za neposredno crtanje meteorološ­kih, karata. Kod faksimilnog prijemnika takodjer postoji valjak, s namotanim elektrosenzitivnim papirom, što se pokreće brzinom koja je sinhronizirana s okretanjem karte u faksimilnom predaj­niku, kao i traka-nosač pera, koja se pokreće istom brzinom kao i glava za snimanje u predajniku. Primljeni signal se, nakon pojačanja i transformacije u električni signal, dovodi na pero pisača i prenosi na električki osjetljiv papir u obliku točaka. Za meteorološke svrhe dostatna je gustoća točaka od 16 na 1 mm2, da bi se dobila kontinuirana crta.

U našoj meteorološkoj službi postoji faksimilni predajnik u Jugoslavenskom prognostičkom centru, u Beogradu, dok faksi- milne prijemnike imaju prognostičke službe u svim Republikama, posebice na aerodromima.

U prognostičkoj službi Republičkog hidrometeorološkog za­voda SR Hrvatske koristi se sovjetski faksimilni prijemnik, s radioprijemnikom oznake R-25=M2, čije je frekventno područje od 1,5 do 13,5 MHz i pisač FAK-P, s "brojem okretaja" (broj redaka što se ucrta u svakoj minuti) od 60, 90 i 120. Pored

16

toga ,. u upotrebi je i zapadnonjemački faksimilni prijemnik HELLFAX, tip BS 114- (sa suhim elektrosenzitivnim papirom), s brojem okretaja 60, 90, 120, 180 i 240 s dugovalnim radio- prijemnikom tip CLR 145, što radi na dvjema fiksnim frekven­cijama.

Prema popisu na početku godine 1975. u Evropi (uključu­jući i Bliski Istok) postojalo je 36 država s jednim ili više centara s faksimilnim emisionim stanicama. U službi pro­gnoze vremena u Zagrebu najviše se koriste podaci (radi se o mogućnosti prijema) centara u Beogradu, iz Francuske (Paris- Ste Assise, Pontoise), SR Njemačke (Offenbach/Main - Main- flingen), Sovjetskog Saveza (Moskva), Velike Britanije (Bracknell) i Italije (Roma).

Kakve se sve karte mogu dobiti putem faksimila?Izbor je uistinu velik, tako da svaka služba može odabra­

ti ono što za izvršavanje njezinih zadataka najbolje odgovara. Za prognostičku službu posebno je značajno što se u svim glav­nim sinoptičkim terminima mogu dobiti obradjene i analizirane prizemne i visinske sinoptičke karte, bilo s ucrtanim poda­cima, ili u obliku pojednostavljenih prikaza (analiza). Mogu se dobiti karte i do velikih visina (100 mb), što se u dosa­dašnjoj praksi (dešifriranja i ručnog ucrtavanja podataka u svakom prognostičkom centru) uglavnom nije koristilo, osim u velikim prognostičkim centrima.

Pored toga, dobivaju se prizemne i visinske prognostičke karte, većinom za slijedeća 24 sata, ali neke od njih i za 48 i 72 sata unaprijed, pa i za dulje prognostičko razdoblje;

Pojedini meteorološki centri emitiraju karte s podacima o0 tropopauzi, nivou maksimalnog vjetra, nivoima zaledjivanja, posebne prognostičke karte, tzv. "karte značajnog vremena", svakih 12 sati (što su od posebna značaja za zrakoplovstvo), karte raspodjele■naoblake (pomoću meteoroloških satelita), karte indeksa nestabilnosti atmosfere i rezultati radarskih motrenja (korisne napose u službi obrane od tuče), zatim kar­te vertikalnih brzina i vrtložnosti.

To je meteorološki materijal što se najredovitije emitira iz različitih meteoroloških centara, a koristi u našoj pro­gnostičkoj službi. Dakako, postoje i druge, takodjer korisne informacije, što se mogu dobiti od pojedinih centara (3-satne1 2 4-šat.ne ..promjene tlaka zraka, ekstremne dnevne temperature, 24-satne količine oborina, visine snijega, temperatura mora i visina valova na Sjevernom Atlantiku, kao i prognoza istih, itd.), premda je većina njih namijenjena potrebama pojedinih zemalja. Naglasimo još jedanput.: Primjena faksimila u meteoro­loškoj službi (čak i uz manjkavosti, kao što su povremeno loš prijem zbog atmosferskih ili tehničkih smetnji, i vrlo često slabija čitljivost izvornih podataka nego u slučaju ručnog ucrtavanja karata) omogućuje i manjim meteorološkim središtima da razmjerno brzo dobiju veliki broj različitih, vrlo korisnih podataka od većih, bolje stručno i tehnički opremljenih mete­oroloških centara, pri čemu nije nebitno da takvim načinom prijema podataka otpadaju dugotrajni i često mukotrpni deši- frantski poslovi s ručnim ucrtavanjem karata.

M.Sijerković, dipl.inž.

17

NOVE PUBLIKACIJE ZAVODA

U izdanju Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske u 1975. godini izašle su iz tiska slijedeće publikacije:

1. Godišnji izvještaj visinskog meteorološkog opservatorija Sljeme za 1968. i 1969 . godinu. Publikacija izlaza od 1946. godine i sadrži 35 tabela dnevnih, mjesečnih i godišnjih vrijednosti svih meteoroloških elemenata za "Slj eme".

2. Godišnji izvještaj meteorološko-aerološkog opservatorija Zagreb-Maksimir, za 1972. godinu. Ovo je prva publika­cija iz te serije koja je izašla iz tiska, a sadrži 79 tabela dnevnih, mjesečnih i godišnjih prizemnih vrijed­nosti svih meteoroloških elemenata u 01, 07, 13 i 19 sati na meteorološko aerološkom opservatoriju Zagreb- Maksimir .

3. Obrana od tuče na području SR Hrvatske u 1974.godini Publikacija predstavlja izvještaj o akcijama protiv tuče osme uzastopne sezone, u kojoj je Republički hidro- meteorološki zavod SR Hrvatske bio nosilac stručno- meteoroloških akcija i začetnik radarske dirigirane obrane od tuče u SR Hrvatskoj. Izvještaj na 230 stranica sadrži dva dijela. Predgovor je napisao Mile Šikić,. dipl.inž., direktor Zavoda. Prvi dio, koji je priredio Franjo Margetić, prof., sadrži tekstualni, tabelarni i grafički prikaz akcija protiv tuče u 1974. godini na području SR Hrvatske, dok se u drugom dijelu, koji je priredio Milan Sijerković, dipl.inž., nalazi osvrt na upozorenja od tuče i analize prognoza tuče u 1974. go­dini na području SR Hrvatske.

M.Zeljak, prof.

( I Z V J E Š T A J I i s a o p ć e n j a ;

/ n f ; otph 2,VII . MEDJUNARODNA KONFERENCIJA ZA KARPATSKU

METEOROLOGIJU

Prema preporukama VI međjunarođne konferencije za kar­patsku meteorologiju (Kijev 1973.) i na temelju odluke pred­sjedništva Slovačke akademije nauka pripremu za VI niedjuna- rodnu konferenciju o karpatskoj neteorologiji preuzeo je geo- fizikalni institut - odjel za fiziku atmosfere Slovačke aka­demije nauka. Konferencija se održala u poznatom'turističkom i sportskom centru Tatranska Lomnica (850 m) u Visokim Tatrama od 21. do 25. rujna 1975.

18

Ma konferenciji su sudjelovali znanstveni radnici (90) sli­jedećih država: Austrije, Bugarske, DR Njemačke, čehoslovačke, Francuske, Madjarske, Poljske, SFR Jugoslavije, SR Njemačke i SSSR-a. U radnom dijelu programa konf.rencije bio je predvidjen veći broj referata nego što je održano (39 referata) zbog na­knadno otkazanih referata. Najveći broj referata pripremili su meteorolozi domaćini iz čehoslovačke (12), dok su meteorolozi iz SFR Jugoslavije sa 9 stručna referata dali svoj doprinos po svim temama radnog programa konferencije:

1. Utjecaj planina na meteorološke procese na graničnom sloju atmosfere i modeli ovih procesa.

2. Hidrodinamične i sinoptičke metode analiza i prognoza vremena u planinskom području, osobito obzirom na ver­tikalna gibanja zraka i.razdiobu oborina na području Karpata.

3. Zračenje, toplotni i vodni bilanc u planinama.4. Karakteristike i osobitosti klime Karpata i njihova

primjena na okolinu.. Kao predstavnik Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR

Hrvatske na VII medjunarodnoj konferenciji za karpatsku mete­orologiju prisustvovao je B.Kirigin, prof. koji je po drugoj temi programa održao referat: "Einfluss der Vetterlage auf Nebelablagerung ohne Niederschlag auf dem Velebit-Gebirge".Ovim .referatom su, na temelju 20-gcdišnjeg niza mjerenja obo­rine od magle na stanici Zavižan (1594 m) , prikazana vremen­ska stanja, keja su dala izdašna nagomilavanja magle bez obo­rine i to djelovanjem .maritiranin toplih .zračnih masa iz po­dručja Sredozemlja ili uvjetovanog prodorima kontinentalnog polarnog zraka. ...

U podnijetim referatima i diskusijama o referatima bilo je analizirano i objašnjeno više problema čija rješenja je bila preporučila VI medjunciodna konferencija za karpatsku meteorologiju. Odredjeni broj referata bio je posvećen pri­mjeni novih metoda mjerenja različitih fizikalnih veličina.Na temelju pođnjetih rezultata i prijedloga sudionici konfe­rencije prihvatili, su preporuke prema kojima treba i dalje razvijati planinsku meteorologiju, osobito na području Karpata, a naročitu pažnju treba posvetiti i u slijedećim godinama is­traživanju orogrefskih utjecaja na meteorološke procese u gra­ničnom sloju atmosfere i to rutinskim motrenjima i organizaci­jom specijalnih eksperimentalnih istraživanja kao i pomoću matematičkog modela atmosferskog procesa. Prema zaključcima konferencije preporučuju se daljnje studije mezometeoroloških karakteristika planinskog područja i njihovog utjecaja na oko­linu planinskog i predplaninskog područja. To. osobito vrijedi za proučavanje bilanca zračenja i zagadjivanja zraka. U inte­resu produbljivanja medjunarodne suradnje na području koordi­niranja istraživačkih radova ali i za ujednačen je. primjenjenih metoda istraživanja sudionici konferencije smatrali su po­željnim da se njihov rad koordinira sa istraživačkim progra­mima KAPG, GARP i u danom slučaju i drugih medjunarodnih orga­nizacija.

19

Posljednjeg dana konferencije je bio priredjen jednodnevni posjet astronomsko-meteorološkom opservatoriju Slovačke akade­mije znanosti Skalnate'' Pleso koji je smješten na 1780 m nadm. visine. Sudionici konferencije imali su prilike da se upoznaju s radom spomenutog opservatorija kao i najvišeg meteorološkog opservatorija u Tatrama i Karpatima Lomnicky štit (2634 m), koji .je započeo radom 1. listopada 1940. Zbog ratnih operacija u siječnju 1945. rad opservatorija bio je prekinut i tek po­pravkom žičare, koja svladava visinsku razliku od 898 m bez ijednog nosećeg stupa, u godini 1946. mogao je opservatorij Lomnicky štit 1947. ponovno započeti redovitim radom.

Na kraju konferencije predstavnici meteorološkog društva DR Njemačke saopćili su da će se VIII medjunarodna konferen­cija za karpatsku meteorologiju održati 1977. godine u DR Njemačkoj. Na toj bi se konferenciji trebao uzeti u obzir i značenje rubnih područja Karpata.

B.Kirigin - Zagreb

jlZ RADA SAVJETA RADNE ZAJEDNICE!

IZVJEŠTAJ OD 1. 1. DO 29. 2. 1976. GODINE

U navedenom razdoblju Savjet .radne zajednice Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske održao je svoju 4. re­dovnu sjednicu (održana 10. 2. 1976. godine) na kojoj je razmatrao:

1. Izvještaj o izvršenju plana rada Zavoda te zaključnog računa za 1975. godinu,

2. Plan rada Zavoda za 1976. godinu,3. Informaciju o pripremama za potpisivanje samoupravnih

sporazuma,4. Izmjene i dopune Pravilnika o sistematizaciji i unu­

trašnjoj organizaciji radnih mjesta u Zavodu,5. Nacrte samoupravnih sporazuma,6. Informaciju o izradi prijedloga Pravilnika o načinu

raspodjele stanova i davanju zajmova radnicima Zavoda,7. Razno.Pod prvom točkom dnevnog reda Savjet je konstatirao da je

plan rada Zavoda izvršen u 100% iznosu, pa je donio odluku, kojom se:

20

1. Usvaja izvještaj o izvršenju plana rada Zavoda za 1975. godinu,

2. Priznaje isplata osobnih dohodaka u visini isplaćene akontacije svim sektorima za 1975. godinu,

3. Usvaja zaključni račun Zavoda za 1975. godinu,4. Otpremnina radnicima koji odlaze u mirovinu u 1976. go­

dini povećava sa 7000 na 8000 dinara,5. Od 1. siječnja 1976. godine povećava akontaciona vrijed­

nost boda sa .5,20 na 6,25 dinara u neto iznosu,Ujedno je zaključeno, da radnicima koji se prvi put zaposle

u Zavodu, a steknu pravo na godišnji odmor, pripada odgovarajući dio naknade za regres za godišnji odmor, kao i da se financijski plan sredstava fonda zajedničke potrošnje predloži zboru radnih ljudi na usvajanje.

Pod drugom točkom dnevnog reda, nakon razmotrenog plana rada Zavoda za 1976. godinu, donjeta je odluka kojom se usvaja plan rada po sektorima i tromjesečjima za 1976. godinu.

Pod trećom točkom dnevnog reda, nakon razmatranja prijedlo­ga samoupravnog sporazuma o koriterijima za osobna primanja na području Zagreba, Savjet je predložio da se prijedlog samouprav­nog sporazuma podnese zboru radnih ljudi na usvajanje.

Pod četvrtom točkom dnevnog reda, na prijedlog komisije za pravilnike, Savjet je donio odluku kojom se usvajaju izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Zavodu, koja se odnose na Pomorski meteorološki centar i sektor za meteorološka istraživanja.

Pod petom točkom dnevnog reda, nakon razmotrenih prijedlo­ga samoupravnih sporazuma, koje su uputili: Skupština općine Pazin, Titov fond za stipendiranje mladnih radnika i Konferen­cija delegacije u koju spada i naš Zavod, Savjet je prihvatio prijedloge navedenih samoupravnih sporazuma i ustupio ih zboru radnih ljudi na usvajanje.

Pod šestom točkom dnevnog reda Savjet je odložio usvajanje Pravilnika o načinu raspodjele stanova i zajmova za slijedeću sjednicu, jer su prekasno stigle primjedbe na Pravilnik, pa nisu mogle biti razmotrene od strane komisije.

Pod "razno" Savjet je prihvatio sporazuman raskid radnog odnosa sa Dorić Žarkom, meteorološkim tehničarom, a na temelju čl. 4. Pravilnika o fondu solidarnosti dodijelio radniku Mulalić Begzadu jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 2000 dinara.

M.Zeljak, prof.