Embed Size (px)
Citation preview
SFTQFLU"
NPAF!NV!TF-!IP^F!NV!TF
RACIJA! KO ]E JO[ IZA RE[ETAKA TOKOM KAMPANJE
Jedna od nekretnina ministra Kova~evi}a u Trapistima kod Banja Luke
VETO! Beograd bi priznao Kosovo ali ih u tome spre~ava Rusija
GROB! Tito po~iva uBe~u me|u svojima!
TIRA@ OVOG BROJA
20.000 EKSKLUZIVNO IZ MOSKVE
CFTQMBUBO!QSJNKFSBL31/!TFQUFNCBS!3123/ xxx/jtujojup/dpn q0,50
KM
Zbog hap{enja ljudi iz vrha SP RS
Za{to ne vi|amosupruge vode}ihpoliti~ara RS!?
U ODNOSU NA BALVANEKOJE SU VOZILI DANJU,
A POSEBNO NO]U, OVO [TOKA@U DA SMO MI UZELI SU^A^KALICE! (DA^I] NA KASTELU)
CIJENA SLOBODE! Sr|an Ljubojevi} je veoma blizak Da~i}ev prijatelj zadu`en za me|ustrana~ku saradnju dvije sestrinske partije i jedan od vatrenijih pristalica raskida koalicije Socijalisti~ke partije RS sa SNSD-om!
--�
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
2
AKTUEL
P jeva~ica proslavila ro|endan dvogodi{njek}erke u {oping centru. Njena starija ko-
leginica dobila od kavaljera nakit od bijelogzlata i komplet torbi Luj Viton. Nova PR sna-ga sportskog dru{tva ima ‘kvalifikacije’ sa ko-jih predsjednik nije skidao pogled tokomskup{tine...Kada u jednom danu pro~itate ova tri teksta unovinama, a predajete novinarstvo na univerzi-tetu, neminovno se suo~avate sa sljede}im pi-tanjima: kako izgleda savremeni medijski pej-za`, za koje medije obrazujemo novinare i dali obrazovanje koje nudimo odgovara novinarusutra{njice?Do skora nismo imali takve dileme. Na{i di-plomci bili su namijenjeni kvalitetnim medijima.Ali, njih je sve manje, tira`i i rejtinzi im drama-ti~ no opadaju, do zanemarljivosti, a neumjere-nim umno`avanjem novinarskih {kola svih vr-sta, ‘novinara’ sa ‘diplomom’ sve je vi{e. Tr`i-{tem {tampe dominiraju tabloidi i polutabloidi,a i nekada{nji kvalitetni mediji se tabloi-di(oti)zuju, otvaraju}i sve vi{e prostora jeftinojzabavi i estradi.
C ilj nas sa univerziteta bio je da stvaramonovinare sposobne za istra`iva~ ko novi-
narstvo. Ono je skupo, zahtjevno, odgovorno,hrabro - spremno da dirne u osinjake centaramo}i. Valjda je zato sve rje|e. Lak{i sadr`aji,novine koje se ne ~itaju nego se prelistavaju,
odlika su ove post`urnalisti~ ke ere dru{tvenihmre`a i gra|anskog `urnalizma. Kako ondaobrazovati novinara sutra{njice? Da li }e na{idana{nji studenti raditi u onakvim medijima zakoje ih {kola priprema?Digitalna revolucija je za tradicionalne medijeono {to je elektrika bila za svije}u. Promjenemedijske sfere su toliko brze, da svako obrazo-vanje zastarjeva prije nego {to je zavr{eno. Tonije razlog za skepsu prema vrijednostima tra-dicionalne {kole. Naprotiv. Bloger ili klasi~ ni re-porter? Ta~an odgovor je - oboje. Jer, ma zakoje se novinarstvo opredijelili, vrijednosti-pra-vila na kojima struka po~iva - ta~ nost, provjere-ni izvori, fer odnosi i balans - ostaju ista, samosu alatke promijenjene. Novi dru{tveni mediji igra|anski `urnalizam, prihva}eni kao realnost,podstrek su multimedijalnom novinaru dana-{njice koji bez kompleksa eksperimenti{e navebsajtu i ne strepi od novih na~ina da se pri-vu~e pa`nja ~itaoca pretrpanog informacijama.
Z adatak pred onima koji novinare obrazujuje da istra`uju nove trendove u `urnali-
zmu, svejedno rade li za {tampanu verziju ilivebsajt. Cilj je stvarati odgovoran `urnalizam,zna~ajan za dru{tvo. Jer, sada, kada je infor-macija putem Interneta svima dostupna, stan-dardi kvalitetnog novinarstva su jo{ vi{i. Umje-sto na pojedina~ ni doga|aj, te`nja je fokusiratise na - dru{tveni problem.
*Autor je profesor novinarstva na FPN u Beogradu i osni-va~ Katedre za novinarstvo Filozofskog fakulteta u BanjaLuci. Oprema redakcijska.
MEDIJSKI SUMRAK
prof. dr NedaTodorovi}*
[ta je kremiralo novinarsku hrabrost
Istra`iva~ko novinarstvo jeskupo, zahtjevno, odgovorno,hrabro - spremno da dirne uosinjake centara mo}i.Valjda je zato sve rje|e...
Osniva~ i izdava~ PR group d.o.o.Banjaluka, Ul. Petra Ko~i}a 47
odgovorni urednik @eljko Ralji}
glavni urednik Risto Motika
izvr{ni urednik Borjana Simi}
tehni~ki urednik Rade Petkovi}
tel/fax: 051/ 304 222;
e-mail: [email protected]
`iro ra~un: 1610450066140069 Raiffeisen bank dd, Banja Luka
[tampa Unioninvest plastika Semizovac
Rje{enjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Srpske br: 07.030-053-9-9/12, od 11.09.2012. godine,
‘Respekt’ Banja Luka, upisano je u Registar javnih
glasila pod rednim brojem 632.
Z a onih, ‘crvenih’ vre-mena, slu`bena teret-na vozila obilje`avana
su crvenim registarskim tabli-cama, ali su one ukinute ka-da su revnosni radnici, seljacii po{tena inteligencija, po~elida primje}uju kako ti kamionisve vi{e voze gra|u na pla-ceve dru{tveno-politi~ kih rad-nika. Slu`beni putni~ ki auto-mobili tako|e su bili obilje`e-ni crvenim tablicama, ali je ita praksa prekinuta, po{to su
vozila samoupravnih funkcio-nera sve vi{e vi|ana ispredkafana.Zloupotreba slu`benih auto-mobila u privatne svrhe nijeni prestajala, bez obzira na
nove, demokratske re`ime.E, zato bi trebalo vratiti crve-ne tablice!Donijeti zakon o tome dasvako slu`beno vozilo ima‘ofarbanu’ auto-oznaku. I kad
gra|ani vide kola sa takvimtablicama ispred {oping cen-tra vikendom, na svadbamaili u izbornoj kampanji, zna}eda je rije~ o zloupotrebi vozi-la u privatne svrhe. Sada, pai to ne uvijek, saznamo za ta-kve zloupotrebe samo kadaneko od dr`avnih slu`ebnikanapravi udes. Ovako obilje-`eno svako slu`beno vozilojavnost bi upozoravala nazloupotrebe i tako postala‘^eko’ dr`avnih organa.
Ako smo raskinuli sa samoupravljanjem, onda bi to, ne samo metafori~no, trebalo da va`i i za upotrebu slu`benih vozila
AKCIJA RESPEKT!-b
Wsbujnp!hptqpej!dswfof!ubcmjdf"""
OPWJ!CSPK!SFTQFLU".b!WF^!V!_FUWSUBL-!38/!TFQUFNCSB
ESBHJ!_JUBPDJ!.!SFTQFLU"
Oj|ub!ofepsf•fop
Polaze}i odpretpostavkeda je jedinopravo novinar-stvo ono koje
je nezavisno od ekonom-skih i politi~kih interesa ikoje je u slu`bi javnosti,odlu~ili smo da doma}oj~itala~koj publici ponudi-mo jedan potpuno druga-~iji koncept novine i novi-narstva. Respekt! Novinukoja }e se s po{tovanjemodnositi prema svojim ~i-taocima. Dr`imo da jeeti~ki korektno novinar-stvo samo ono koje zauzi-ma stav i ~vrsto stoji nastrani istine, prava i pra-vednosti. Ono bi trebaloda bude li~ni moralnikompas svakog novinara.Istina je po svojoj su{tinipristrasna, jer ako to nije,ona je izgubljena u sivilu,negdje na pola puta izme-|u Dobra i Zla.Poznati ruski bloger Alek-sej Navalni ima moto - Fi-nalna bitka izme|u dobrai neutralnosti. Bez namje-re da krademo tu|e idejeu eri copy-paste medija,ponudili smo javnosti, ~i-taocima, ali i kolegama,mogu} nost da se odredeprema svim dru{tvenim
pojavama. Ovo je pozivsvima koji misle da uostalim novinama nemamogu} nosti da se progo-vori na jedan druga~iji na-~in o problemima koji nasprate svakodnevno.Ako nas zbog toga buduprozivali i napadali, zna}e-
mo da smo na dobrom pu-tu. Budu li nas ignorisali,onda }emo biti uporniji. Je-dino na {ta nemamo pravojeste da budemo neutralni.Tek tada bismo bili lo{i.Ako neko misli da smo bi-li prekriti~ki nastrojeni uovom prvom broju, treba
da zna da nije lako odmje-ravati svaku re~enicu. La-ko je osuditi, a te{ko razu-mjeti. Naro~ito, ako sestavite na stranu razo~ara-nih gra|ana koji godinama~ekaju da se tolike stvaripokrenu s mrtve ta~ke; dakona~no postanemo dru-{tvo zadovoljnijih gra|a-na. Zato se Respekt! nijeslu~ajno pojavio u sred iz-borne kampanje. Ovo jetest za nas, ali i za sve ko-ji nas budu ~itali. Ne `eli-mo da budemo ne~iji, alini ni~iji. Ve} - Vox Popu-li. Glas Naroda! Nismoidealisti, ali o~ekujemo dau svima nama, makar ne-gdje duboko zapretan, po-stoji `i`ak slobodnog du-ha koji ~eka da bude pre-tvoren u svjetlo.Ono {to je sigurno, bi}e tosvake sedmice, svakog ~e-tvrtka. Sa Respekt!-om. Iuz skromnu cijenu. Polamarke. Ba{ zbog vas, dra-gi ~itaoci!
Va{ urednik!
SFTQFLU"tf!ojkf!tmv•bkopqpkbwjp!v!tsfej{cpsof!lbnqbokf/!Pwpkf!uftu!{b!obt-bmj!j!{b!twf!lpkjobt!cvev!•jubmj
@ELJKO RALJI]odgovorni urednik
RESPEKT! se svojom pojavom upisao u medijsku istoriju RS
02-03:Maste 2011.qxd 20/09/2012 4:28 PM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
3
Imovina ministra industri-je, energetike i rudarstvaRepublike Srpske, @eljkaKova~evi}a, otkako je izBiha}a do{ao u Banjalu-
ku, uve}avala se br`e nego uslu~aju mnogih koji su po~injaliod nule i dosanjali ameri~kisan. Danas ima nekoliko stano-va u Banjaluci, rasko{nu vilu uTrapistima, vikendicu kraj Vr-banje... I to nije sve. Prema me-dijskim istra`ivanjima, @eljkoKova~evi} vlasnik je stana ipreduze}a u Italiji, u blizini Mi-lana, a odnedavno i jahte. Pret-hodnih godina u {tampi se mo-glo pro~itati ~ak da mu je, zbognavodno nezakonitog poslova-nja u Italiji, bio zabranjen i ula-zak u tu zemlju.Upu}eniji u odnose unutar vla-daju}eg SNSD tvrde da Kova-~evi} za brzi uspjeh treba dazahvali svom politi~kom patro-nu Neboj{i Radmanovi}u.Pri~a o velikom ‘uspjehu’ @elj-ka Kova~evi}a po~inje u man-datu prve vlade Milorada Dodi-ka. Direktor Carina RS tada jebio Radmanovi}ev kadar iz So-cijalisti~ke partije, pokojni Dra-goljub Trivanovi}, a njegov pr-
vi saradnik @eljko Kova~evi}.U velikoj aferi iz 2000. godine,koja nikada do kraja nije istra-`ena, Trivanovi} je omogu}ioda ne bude ocarinjeno 27 tonakafe ~ija je vrijednost bila oko{est miliona maraka. U pitanjuje bilo preduze}e ‘Dena’, zakoje se nikada nije saznalo u ~i-jem je vlasni{tvu. U medijimase spekulisalo da to preduze}eima veze sa Kova~evi}em.Kova~evi} je zatim jedno vrije-me bio u sjenci, bave}i se nau~-nim radom. Doktorirao je i po-stao profesor na ‘Nezavisnomuniverzitetu’ Banja Luka, ~iji jeosniva~ i suvlasnik upravo Rad-manovi}. U zvani~noj biografijidanas mu stoji da je doktorekonomskih i magistar pravnihnauka.
U me|uvremenu, Kova~evi} jedolaskom SNSD-a na vlast po-stavljen za direktora Elektro-krajine. Uprkos unutra{njem ot-poru u stranci. U ‘Elektrokraji-ni’ mu je bilo premalo kvadratapa se dao u rekonstrukciju po-slovne zgrade preduze}a, a po-sebno sprata na kojem je bilanjegova kancelarija, koju jepretvorio u rasko{ni kabinet. Isve to dok je Elektrokrajina gr-cala u gubicima zbog dotrajalemre`e i ogromne kra|e struje.Samo gubici po tom osnovu iz-nosili su oko 10 miliona mara-ka godi{nje. Po~etkom ove godine Glavna
slu`ba za reviziju javnog sekto-ra RS objavila je Izvje{taj revi-zije u~inka u elektroenerget-skom sektoru RS. U vezi di-stributivnih gubitaka konstato-vano je da su oni na nivou sek-tora 16,50 odsto (u Elektrokra-jini 23,53%), da su iznad nivoautvr|enog u elektroenerget-
skom bilansu RS, Planu poslo-vanja Elektroprivrede RS i akti-ma Regulatorne komisije zaelektri~nu energiju RS (do14%). Tako je po osnovu pre-kora~enja dozvoljenog nivoadistributivnih gubitakaElektroprivreda RS u proteklihpet godina izgubila oko 60 mi-liona KM. Ostaviv{i ‘Elektrokrajinu’ u du-govima od 160 miliona KM(prema zvani~nim podacimaElektrokrajina je u 2011. bila je-dan od najve}ih du`nika sa 14,4miliona duga na ime poreza idoprinosa), nagra|en je mjestomministra energetike, industrije irudarstva u vladi AleksandraD`ombi}a. Njegovi protivniciunutar SNSD tvrde da je protivtakvog izbora bila ~ak i general-na direktorka ‘ElektroprivredeRS’ Branislava Mileki}, ali danjen glas me|u strana~kim ka-drovicima nije pio vode. Zbog svega navedenog, Centarza humanu politiku prijavio jetu`ila{tvu ministra @eljka Ko-va~evi}a, biv{eg direktora‘Elektrokrajine’, direktore i ru-kovodioce radnih jedinica elek-trodistribucija u RS, generalnogdirektora Elektroprivrede RS idruge zbog sumnje da su kaoorganizovana grupa ili pojedi-na~no zloupotrebom slu`benogpolo`aja, nesavjesnim poslova-njem i drugim nezakonitim po-na{anjem omogu}ili kra|u elek-tri~ne energije i nenapla}ivanjepotro{ene elektri~ne energije uvrijednosti preko pola milijardeKM u proteklih desetak godina. Ukupna vrijednost imovine mi-nistra Kova~evi}a je vi{emili-onska, ali ona se zasigurno ne-}e uskoro na}i pod lupom istra-`nih organa, barem dok je uvlasti. Samo vila u Trapistimavrijedi ~itavo bogatstvo, kao istan od oko 150 kvadrata kojizauzima ~itav sprat zgrade ustrogom centru Banjaluke, po-red robne ku}e Boska. s
NPAF!NV!TF-!IP^F!NV!TF…
Lblp!kf!obtubkbmb!tubncfob!jnqfsjkb!Afmklb!Lpwb•fwj~b
Eb!kf!popnbe!ublp!qptubwmkbp!cboefsf!jmjtbe-!v!sftpsv!lpkj!wpej-!hsbejp!cs{jopnlpkpn!kf!up!•jojp!tfcj-!hekf!cj!obn!cjp!lsbk/[bojnmkjwp-!{b!ubkov!fofshjkf!lpkb!hbqplsf~f!kp| ojlp!of!qjub…
Ptubwjw|j-Fmflusplsbkjov- v!evhpwjnb!pe!271!njmjpob!LN- Lpwb•fwj~kf!obhsb}fo!nkftupnnjojtusb!fofshfujlf-joevtusjkf!j!svebstuwb
Vlvqob!wsjkfeoptujnpwjof!njojtusbLpwb•fwj~b!kf!wj|fnjm.jpotlb-!bmj!pob!tf!{btjh.vsop!of~f!vtlpsp!ob~jqpe!mvqpn!jtusbaojipshbob"@ Cbsfn!epl!kfv!wmbtuj"
KOVA^EVI]EVA KARINGTONKA U TRAPISTIMA
Stan od 150 kvadratakod robne ku}e Boskadio je Kova~evi}evogstambenog fonda
02-03:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:27 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
4
QPMJUJLB--Lbeb!tf!mjefsj!qsfebkv!qftjnj{.nv!j!hps•joj-!lbeb!qsjiwbuf!tub.uvt!lwp!lpkj!kf!qspafu!lpsvqdj.kpn!j!ofvtqkfipn-!ubeb!twbljhsb}bojo!qbuj!cb| lbp!|up!ebobtqbuf!hsb}boj!CjI
VALENTIN INCKOJO[ UVIJEK VISOKI PREDSTAVNIK U BIH
Mila \in|i} – pogled ispod crnine
Twj!tv!pojlbp!j!Ubej~Majka pokojnog premijera Srbije i lidera Demokrat-ske stranke Zorana \in|i}a, Mila \in|i}, ne podr`avanikoga od suprotstavljenih strana i zava|enih funkci-onera u stranci, a za to {to se trenutno u njoj doga|asmatra da najve}u krivicu snosi Tadi}, koji je vodiostranku prethodnih osam godina.- On je vodio stranku i imao je sve u rukama i zbogtoga je i njegova krivica,pojedina~ no, najve}a. Ta-di} je bio glavni ~ovjek uDS-u, imao je u rukamamo} da upravlja njom i mo-rao je u~initi sve da ona nedo|e do `alosnog stanja ukome je danas.Ocjenjuju}i ovako Tadi}e-vu ulogu u krahu DS-a, Mi-la \in|i} ne misli da bidruga~ije bilo i da je nekodrugi vodio stranku: - Nemam apsolutno ni zakoga iz aktuelnog rukovod-stva stranke ni{ta lijepo daka`em, isti su mi svi oni.Jedino {to mogu re}i je damislim da se, da je moj sinZoran `iv, ovo {to se trenutno de{ava sa strankomne bi dogodilo.Istovremeno, u sukobu dvojice glavnih ljudi u stranciRu`ica \in|i} se stavila na \ilasovu stranu. Njenglas je prilikom izja{njavanja o prijedlozima o datu-mu izborne skup{tine i na~inu glasanja oti{ao na \i-lasovu vodenicu, a prema saznanjima Respekta onase ne}e kandidovati ni na jednu funkciju na vanred-noj Skup{tini stranke u novembru.
Ako je nekog i iznena-dio dolazak Ivice Da-~i}a u Banjaluku,Aleksandru D`ombi}una noge (s Dodikom se
nije sreo), i to nakon serije hap{e-nja vi|enijih socijalista, trebalo bida zna da u politici nema bezraz-lo`nih koraka. Svaki potez bilokojeg politi~kog aktera u vrijemeizbora izvagan je provjerenim kan-tarom. Vo|stvu SNSD-a u kampa-nji trebala je jo{ jedna potvr-da pred gra|anima `eljnim dobrihsrpsko-srpskih odnosa da }e onibiti samo nastavljeni. Za to bi Do-diku dobro do{la zajedni~ka sjed-nica dvije vlade, s neodre|enimterminom - ‘po~etkom oktobra’. Problem je ‘samo‘ {to Da~i} o~itonema namjeru da glumi svog pret-hodnika, Cvetkovi}a, koji je nasvaki Tadi}ev mig dolazio u Ba-njaluku da obe}a ‘jo{ bolju i jo{~vr{}u saradnju dvije bratske stra-ne’. Poruka doma}inu: nema vi{estatiranja.- Do sada smo se ponajvi{e grlili iljubili, a ponajmanje radili, i tapraksa nije dobra. Skloni smo dadr`imo sastanke i iska`emo ~vrstei nepokolebljive veze i da se zaku-nemo u ljubav i prijateljstvo, a daniko ne zapi{e {ta je dogovoreno.Ja nemam namjeru da gubim vrije-me ponavljaju}i teme od sastankado sastanka. Osim toga {to je ne-sporno da gajimo specijalne odno-se i veze, moramo ne{to i da ura-dimo!Da se ‘mlijeko ne ukiseli’ prijevremena, na novinarska pitanja ohap{enju na~elnika Broda Milova-na ^ereka, koje je uslijedilo samodan prije pu{tanja iz jednomjese~-nog pritvora biv{eg direktora [u-ma RS, Sr|ana Ljubojevi}a, a sveto uo~i njegovog dolaska u Banja-luku, Da~i} je odgovorio rutinski -da svako ko je vr{io krivi~na dje-la, ma kojoj stranci pripadao, trebada odgovara. Ali je istakao da bibilo veoma lo{e da se hap{enja vr-{e po politi~koj liniji i da tim stva-rima treba pri}i profesionalno iodgovorno.Iako je pred televizijskim kamera-ma Da~i} bio uzdr`an, na tribinisocijalista na tvr|avi Kastel, odr-`ao je vatren govor. Strana~ke pri-
stalice burno su pozdravile njegovo{tar nastup, koji je, nakon mlakihreakcija Petra \oki}a i SP u Repu-blici Srpskoj, djelovao kao pozivna revoluciju.Osvr}u}i se na hap{enja dva tolikova`na ~ovjeka u SP u toku samojednog mjeseca, Da~i} je povi{e-nim tonom upozorio ovda{njuvlast da i on umije da hapsi!- Zna i Da~i} da hapsi ako budetrebalo! To tako vi{e ne}e mo}i.Uskoro }u pokrenuti reviziju ste-~enog kapitala svih politi~ara pori-
jeklom iz RS u Srbiji (samo Dodikima preko 20 nemalih nekretninana svoje ime, op.a.)!O{tro kritikuju}i hap{enje socijali-sta u toku izborne kampanje, kojeje provedeno kao borba protiv kri-minala i korupcije, Da~i} je uka-zao na ~injenicu da su cifre zbogkojih su uhap{eni na~elnik Broda,Milovan ^erek i direktor [uma,Sr|an Ljubojevi} - mizerne (Ba-njalukom kru`i anegdota da vi{enijedan direktor ne}e da primi mi-to od deset hiljada maraka, jer je
PRAVDA ZA SOCIJALISTE
Eb•j~ twblblp!ojkf!ofpcbwjkf|ufo!j!epcsp!{ob!eb!kftwf!|up!tf!ef|bwb!v!ST!qptmkfeokji!nkftfd!ebob!ep!vubo•jof!jtqmbojsbop!j!ephpwpsfop!v!.!Cfphsbev"
EB_J^ obLbtufmv!cjpMKVU![CPHIBQ\FOKBmkvej!j{!TQ!ST
PI[E - @ELJKO RALJI]
ZA[TO JE PAO LJUBOJEVI}?Hap{enje direktora ‘[uma RS’ Sr|ana Ljubojevi}a bilo je iznena-|enje koje je `estoko ustalasalo javnu i politi~ku scenu RS, bezobzira {to se dogodilo u jeku godi{njih odmora. Osim uobi~aje-nih komentara da je ‘jeftino pao’ primaju}i kovertu sa deset hilja-da KM, niko se ozbiljnije nije pozabavio ovim slu~ajem.Uz zaklinjanje predstavnika vlasti da nije u pitanju politi~ki, ve}‘obra~un sa kriminalom i korupcijom’, ~uli su se samo slaba{nivapaji socijalista koji su, lamentiraju}i nad njegovom sudbinom,pozivali na po{tovanje zakona i ‘pravde za sve’.Malo ko zna da je Ljubojevi}, ina~e karijerni diplomata i univerzi-tetski profesor, veoma blizak prijatelj predsjednika Da~i}a. Osimtoga, Ljubojevi} je dio me|ustrana~kog tima za saradnju dvije so-cijalisti~ke partije i jedan od vatrenijih pristalica raskida koalicijeSP sa SNSD-om!Upu}eni tvrde da je upravo to jedan od glavnih razloga {to je paokao prva `rtva ‘sukoba’ na relaciji Dodik-Da~i}, nakon {to seMUP Srbije po~eo baviti nekim aferama u koje su uklju~eni i ljudiiz Banjaluke.
Da je moj sin Zoran `iv, ovabruka sa DS se ne bi ni dogodila
Ljubojevi} izpritvora pu{ten na dan Da~i}evogdolaska kodD`ombi}a
RESPEKT! SAZNAJE
Obtubwmkb!tf!tfsjkb!ibq|fokb"Of}p!Jmj~ tmkfef~j@
Nakon uhap{enog pa pu-{tenog Ljubojevi}a, a po-tom i na~elnika Broda Mi-lovana ^ereka, sti`u naja-ve da }e hap{enja osum-nji~enih za korupciju bitinastavljena.Respekt! iz vrha MUP-asaznaje da akcija protivkriminala i korupcije ne}ebiti zaustavljena, bez obzi-ra na izbornu kampanju,pa bi se uskoro iza re{eta-ka mogli na}i jo{ neki odsada{njih i biv{ih direkto-ra javnih preduze}a, ali ina~elnika op{tina.Me|u prvima koji se pomi-
nju je i biv{i generalni di-rektor [uma i pomo} nikministra za {umarstvo ilovstvo, Ne|o Ili}.Ve}ina ovih aktivnosti suu zavr{noj fazi, ali pro-blem u istrazi predstavlja ito {to su u nekoliko slu~a-jeva umije{ane sudije i tu-`ioci RS. Zato se njimapristupa sa posebnom pa-`njom, kako bi se dignitetpravosudnih institucija sa-~uvao. Jer, ve} se po~elospekulisati o me|ustra-na~kim obra~unima, {to jebacilo sjenku na dobre na-mjere istra`nih organa.
04-05:Maste 2011.qxd 20/09/2012 2:33 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
5
Kao i pred izbor novog ruko-vodstva DS-a, unutra{njisukobi u njoj su obilovalijo{ od 1990. a koji su se ~e-sto zavr{avala podjelom.
Najzna~ajnija je ona iz 1992. kada seodvojio Ko{tunica. Potom je do{lo dosukoba \in|i}a i Mi}unovi}a, kada po-ra`eni Mi}unovi} formira Demokratskicentar, s kojim }e se 2004. ponovo vra-titi u okvir DS. I, najzad izdvajanje ^e-de Jovanovi}a (LDP). Kada je Tadi} po-
bijedio na izborima za novog predsjed-nika DS, Zorana @ivkovi}a, pora`eni jedo danas ostao samo obi~an ~lan stran-ke, s najavama da bi se upravo sad akti-virao. No, svakako 2000. je bila vododjelnica.Od tada, u komparaciji sa svim drugimpoliti~ kim strankama u Srbiji, zapravoje najodgovornija. Ekonomski, Srbija jelo{e pro{la jer je primjenjena neselektiv-na forma neoliberalnog kapitalizma. Po-razno, u zemlju je u{lo oko 70 milijardieura na bazi zadu`ivanja, doznaka srp-skih radnika iz inostranstva, kao i odprivatizacija, a da nije bilo ozbiljnijih
investicija. Dr`avna politika je nastavilasa porazima, uklju~uju}i i smanjenje dr-`ave (Crna Gora, KiM, pro{irenje auto-nomije Vojvodine, povr{an i neiskrenodnos prema RS), pod stalnim daljimpritiscima anglo-ameri~ ke politike (uzasistenciju Njema~ ke). Otuda nejasnoza{to je DS okretala Srbiju isklju~ivoprema ’evroatlantskim prijateljima’, ~aki u protekle ~etiri godine, kada se me|u-narodni sistem ubrzanije transformi{e kamultipolarizmu. Tadi}ev koncept projugoslovenstva, pri-hvatanja srpske ’krivice’ za sve, paralel-no sa ekonomskim osiroma{enjem, iza-zvali su ne samo osjetan pad uticaja kodbira~ kog tijela, ve} i nezadovoljstvofunkcionera i strana~ ke infrastrukture. Sadruge strane, njegov vjerovatni protiv-kandidat Dragan \ilas, izabran je pono-vo za gradona~elnika Beograda i ima po-dr{ku Pajti}a i ve}eg broja funkcionera iuglednih ~lanova. \ilas se javnosti pred-stavio kao uspje{an menad`er i tehnokra-ta, bez vidljive ideologije, prihvataju}ipri tom op{ti postoje}i program DS. Za posmatra~e iz RS posebno je bila in-teresantna uporna podr{ka koju je Dodikdavao demokratama i samom Tadi}u, akoja je izlazila iz forme kurtoazne podr-{ke dr`avniku druge srpske dr`ave. Sjedne strane, Dodik je na taj na~in ja~aougled demokrata i Tadi}a u ve}em dije-lu Srbije, jer se pokazalo da je upravonacionalno-dr`avno pitanje jedan od nji-hovih najslabijih faktora. Zapravo, pois-tovje}ivan je sa RS. S druge strane, mo-`da je dijelom i zbog toga u samom Be-ogradu Tadi} pora`en, jer je to ’iritiralo’zna~ajan dio istaknutih predstavnika’druge Srbije’. I ina~e, Dodik povreme-no iznenadi i svoje najvjernije simpati-zere u Srbiji nekim neobi~ nim potezom,poput, recimo, na~elnih simpatija \uka-novi}u nakon (sumnjivo) uspjelog refe-renduma za nezavisnost Crne Gore, Ilisada, kada suptilno naginje ka podjeliKosova i Metohije, gdje bi Srbiji ostalasamo oko {estina pokrajine. Istovreme-
no, dobar dio javnog mnjenja u RS ne-ma posebno pozitivan stav prema Tadi-}u i njegovoj politici koja se direktno ti-cala Republike Srpske: uvla~enje Turskeu pitanja regiona, izglasavanje deklara-cije o Srebrenici, odsustvo su{tinske po-dr{ke polo`aju RS, izvinjavanjima dru-gim narodima u regionu da su bili ma-sovne `rtve Srba, stalan i selektivan od-lazak u Srebrenicu, a slabo obaziranjena komemoracije srpskim `rtvama...!
*autor je vi{i nau~ni saradnik Institutaza me|unarodnu politiku i privredu Be-ograd s
Agonija DS!
\ub!kfEpejlUbej~v
Lpmjlp!kf!qsfetkfeojl!ST!qpnphbpb!lpmjlp!penphbp!Cpsjtv!Ubej~v!jET.v-!lblp!kf!up!v{wsb~bopSfqvcmjdj!Tsqtlpk-!j!lpmjlj!kf!sj{jlpcpmjkfwbokb!okfhpwf!tusbolf!pejtuph!tjoespnb@
Spec. za Respekt!
PI[E - dr DRAGANPETROVI]
Ubej~fwlpodfquqspkvhptmpwf.otuwb-qsjiwbubokbtsqtlf!
-lsjwjdf
-
{b!twf .!epTsfcsfojdf-!v{flpopntlptjspnb|fokf-j{b{wbp!kfof{bepwpmktuwpj!v!tusbob•lpkjogsbtusvluvsj
to baksuzan iznos). Na posredan na-~in sugerisao je da su stvarni krimi-nalci u drugim partijama i da su oniuzeli daleko vi{e novca.- U odnosu na balvane koje su vozi-li danju, a posebno no}u, ovo {toka`u da smo mi uzeli su ~a~kalice!Jasno je da je ovakav nastup Da~i}uprili~io za ~lanstvo SP-a kojemtreba kura`i u situaciji kada se iz-borna kampanja zahuktava. I, kadsu ovda{nji socijalisti po~eli da ra-stu upravo zbog rejtinga u Srbiji. Nije ovo prvi put da Da~i} zamahnesabljom; kada nije u dru{tvu nekogod funkcionera SNSD-a. Daleko odkamera i mikrofona prvim ljudimaSP-a Da~i} je rekao da ne talasajuprevi{e i da ‘ignori{u’ svako nasrta-nje od strane vlasti.Respekt! iz dobro obavije{tenih iz-vora saznaje da su hap{enja socijali-sta u RS posljedica dogovora na re-laciji Banjaluka-Beograd, odnosnoSNSD-Demokratska stranka. Krimi-nalizacija kadrova Socijalisti~ke par-tije u RS ima za cilj da oslabi njenuticaj i sprije~i zna~ajniji izborniuspjeh, ali ne i samo to. U rukovodstvu SNS, pa i DS, posto-ji strah od socijalista ~ije je korije-nje dosta duboko u Srbiji i koji, ~aki kada nisu u vlasti, predstavljajupotencijalnu opasnost. Za razliku odpripadnika drugih stranaka, oni sudisciplinovani i lojalni partiji, ~ak ikada od nje nemaju materijalne ko-risti. A njihovo iskustvo vlasti i po-znavanje sistema, inkorporiranost upolicijski i dr`avni aparat, mo`e dabude veliki problem.Znaju}i zadnje namjere doma}ina,Da~i} je u Banjaluci nastojao da iz-bjegne uobi~ajene zagrljaje i poljup-ce za koje zna da nisu iskreni. Akomu koji put i nije uspijevalo, bar jepoku{ao. I rekao! s
DA^I]: UODNOSU NABALVANEKOJE SUVOZILIDANJU, APOSEBNONO]U, OVO[TO KA@UDA SMO MIUZELI SU^A^KALICE!
[ob!j!Eb•j~ eb!ibqtj!blp!cvefusfcbmp"!Up!ublp!wj|f!of~f!np~j/Vtlpsp!~v!qplsfovuj!sfwj{jkvtuf•foph!lbqjubmb!twjiqpmjuj•bsb!qpsjkflmpn!j{Sfqvcmjlf!Tsqtlf!v!Tscjkj
^a|o prekr{io Da~i}eveporuke o svebratskom
grljenju i ljubljenju
Da~i}ev (ne)o~ekivano `ustar govor na Kastelu
04-05:Maste 2011.qxd 20/09/2012 2:34 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
6
Nakon 19 godina na~elu Islamske zajed-nice u BiH, MustafuCeri}a na poziciji re-isa, kako Respekt!
saznaje, 23. septembra zamijeni}etuzlanski muftija Husein Kavazo-vi} (48); ~iji mandat }e biti se-dam godina. On je, izme|u trikandidata, ujedno i favorit reisaCeri}a koji je iz trke za ovu pre-sti`nu funkciju ranije eliminisaosarajevskog i travni~ kog muftijupod izgovorom da su sebi pripisi-vali zasluge koje im ne pripadaju;da raspola`u velikom vakufskomimovinom u koje rijaset IZ nika-da nije stekao uvid. Dotle je Ka-vazovi} uspio da uspostavi jednood najja~ih muftijstava u BiH ko-je je obnovljeno 1992. iako je bi-lo negodovanja tada{nje IZ kojaje jo{ bila vezana za SFRJ i tra`i-la na~in vlastite reorganizacije zapodru~ je Balkana. Po~etkom rata bio je hod`a uGrada~ cu. Odmah po izbijanjurata shvatio je da ‘nije vrijeme zaahmediju’ pa je osnovao jedinicu‘Hod`e’ u kojoj su bili i drugiimami s ove regije. Tako je i is-kusio polugodi{nje logorovanje‘du{manske ruke’ HVO-a u Ko-njicu. Kavazovi} u`iva velikupodr{ku SDA a nakon akcije‘Svjetlost’ na podru~ ju GornjeMao~e, u kojoj su uhap{eni nekiod najradikalnijih sljedbenika ve-habijskog pokreta, uklju~uju}i iBar~i}evog nasljednika NusretaImamovi}a, od bh. Tu`ila{tvatra`io je pravi~ no su|enje ali daim se omogu}e vjerski obredi. Kavazovi} predvodi najve}e muf-tijstvo u BiH, pa je tako autoritati-van i u Islamskoj zajednici i me|uvjernicima, a posebno kod povrat-nika u isto~ni dio RS. U Sarajevuje zavr{io Gazi Husrev-begovumedresu a studije {erijatskog pra-
va u Kairu. Odlukom SaboraIslamske zajednice u BiH 1993.izabran je za tuzlanskog muftiju. Ceri} za sada ne otkriva svojeplanove, ~ime }e se baviti po is-teku mandata, ali je zasigurno da`eli da osnuje fondaciju i da }e‘nastaviti rad za islam, za svojnarod, svoju Bosnu i svoju Her-cegovinu’. [ta to zna~i? Konsoli-dacija Bo{njaka u domovini i di-
jaspori, ka`e. Nedavno, u SAD,najavio je i osnivanje Svjetskogbo{nja~ kog kongresa, kao krovneorganizacije svih Bo{njaka u svi-jetu koji }e biti svojevrsni serverpreko kojeg }e se razmjenjivatiinformacije i iskustva svih bo-{nja~ kih organizacija koje djelujuna prostoru BiH i Balkana. Na~elu ove organizacije upravo }ebiti on, Ceri}. s
QSPUPLPMBSOB!TNKFOB!V!WSIV!JW[
Dfsj~ v esvhpkbinfejkj
KAVAZOVI] SETOKOM RATA OKU[AOI U VOJNOJ DOKTRINI
CERI] ]E PREKOKAVAZOVI]A I DALJE
DA VLADA U IVZ
P rije odlaskaiz Srbije, od-nosno opro-
{taja kodpredsjednika Nikoli-}a, ambasador Alek-sandar Konuzin,medijski gotovo ne-propra}en, svratio jei u SUBNOR Srbijegdje se povjerio za-{to zavidi svom na-sljedniku:- Tri dana }u, kadastignem u Moskvu,da ga upoznajem {tasam ovih godina ra-dio u Srbiji i sa ko-jim ljudima on trebada uspostavi kon-takte.Konuzin je podsjetioda mu je mandatobilje`en i nekimneprijatnim epizoda-ma, kao i da je tekod posjete Dmitrija Medvedeva Beogradu i Srbija po~elada na dr`avnom nivou obilje`ava 9. maj, Dan pobjede nadfa{izmom i 20. oktobar, Dan oslobo|enja Beograda.Svoje obra}anje borcima NOR-a Konuzin je zapravo po-~eo podsje}anjem na svoj neuspio poku{aj mirenja po-bjedni~ kih i pora`enih snaga u Srbiji i odbijanje SUB-NOR-a da se obilje`i dan sje}anja na sve poginule u Dru-gom svjetskom ratu.- Niste htjeli i ja sam vama prepustio da se izme|u sebesami pomirite, kao {to smo se mi u Rusiji pomirili, jer imi smo imali gra|anski rat. Poku{ao sam da nagovorimna to i patrijarha Pavla, i on je rekao da }e razmisliti, alinije ni{ta u~inio! s
LPOV[JOPW!QSTU!OBE!TVCOPS.pn
V!qbnfu!tf-!ofjtusbkbwbkuf!obejpcbnb
Nikoli} se smijao od srca i ~ak zapjevao sa Merimom Njegomir na ispra}aju Konuzina
06-07:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:33 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
7
Najve}i proizvo|a~duvanskih proizvo-da u jugoisto~ nojEvropi, firma‘Bulgartabak’ iz
Sofije, zainteresovan je za ku-povinu Fabrike duvana BanjaLuka. Pored ~injenice da je zasada sve ostalo samo na ovojnajavi, premijer D`ombi} ka`eda }e Vlada dati pun doprinossvakome ko `eli da proizvodi irazvija jedinu fabriku duvana.Kako nam je nezvani~ no potvr-|eno, predstavnici bugarskekompanije prethodnih dana bilisu u banjalu~ koj Fabrici duva-na, gdje su se upoznali sa opre-mom i tehni~ kim stanjem pred-uze}a.- Trenutno se upoznaju sa do-kumentacijom Fabrike duvana,nakon ~ega bi trebao biti odr-`an sastanak sa predstavnicimaVlade RS i ostalim stranamakoje su zainteresovane za kupo-vinu preduze}a - navode izvoriRespekt!-a upu}eni u slu~aj Fa-brika duvana.I dok traje ‘pipanje’ terena, pre-ostali radnici strahuju za svojuegzistenciju. Predsjednik sindi-kalne organizacije MiroslavMarinkovi} za Respekt! ka`eda su radnici za svaki dogovorkoji }e dovesti do toga da sekona~ no rije{i agonija u kojojse nalaze. Da se nastavi sa pro-izvodnjom. - Na{i gubici iz godine u godi-nu su sve ve}i; ukupne obavezedanas dostigle su cifru od oko17 miliona KM. Prema nekimanalizama, samo za prvih {estmjeseci ove godine zabilje`enje gubitak od 1,3 miliona KM!Lakta{ko preduze}e ‘Antoni}trejd’, ~iji je vlasnik Neboj{aAntoni}, 2006. kupilo je 55 od-sto dr`avnog kapitala u za 2,1milion KM. Gubici u fabrici odtada se gomilaju, a smanjen je ibroj zaposlenih. U Fabrici duvana trenutno jezaposleno oko 260 radnika, od~ega ih je oko 150 u proizvod-nji, ostali su u komercijali i ma-loprodaji. Prema informacijamakoje su se mogle ~uti ovih danau Banja Luci, Antoni} je nedav-no najavio nova otpu{tanja rad-nika, uz obrazlo`enje da se sa-mo tako mo`e zaustaviti suno-vrat preduze}a. Me|utim, upu-}eni tvrde kako je ve}inski vla-snik Fabrike duvana na ovaj na-~in `elio izvr{iti pritisak naVladu te od nje uzeti nova sred-stva ili ubrzati proces raskida
privatizacionog ugovora, od ko-jeg, navodno, ne bje`i.
Antoni}, koji je po nalogu Tu`i-la{tva BiH, zajedno sa jo{ tride-
setak osoba, hap{en u avgustupro{le godine zbog milionskeutaje poreza i fiktivnog uvozakafe iz Hrvatske u BiH, ranijeje najavljivao kako postoji mo-gu} nost dogovora o raskidu pri-vatizacionog ugovora.Podsje}anje: Pravobranila{tvoRS podnijelo je po~etkom okto-bra 2011. tu`bu protiv ‘Antoni}trejda’ zbog kr{enja ugovora oprivatizaciji Fabrike duvana, tezatra`ilo naknadu {tete od 4,3miliona KM, uz tu`bu i tra`enjeraskida privatizacionog ugovora.Ipak, sredinom jula ove godine,Savjet za privatizaciju RS pred-lo`io je Vladi formiranje Komi-sije za pregovore sa rukovod-stvom Fabrike duvana o dokapi-talizaciji, s ciljem stabilizacije,obezbje|enja stabilnog poslova-nja i o~uvanja radnih mjesta.Ministar Milovanovi} tada jenaveo kako je zaklju~ak o pre-govorima usvojen jednoglasno ida se ide u pravcu iznala`enjarje{enja.- Donesena je jednoglasna odlu-ka da se ide u pregovore sa pred-
stavnicima Fabrike duvana usmislu dokapitalizacije Fabrikeod strane Republike i vlasnika.Savjet je tada predlo`io Vladida se umjesto stimulacije proiz-vodnje, za koju je Vlada u slje-de}e tri godine Fabrici duvanaplanirala dati 7,5 miliona KM,ide na dokapitalizaciju.Ranka Mi{i} je to smatrala veo-ma va`nim da kolektivni ugo-vor, koji su radnici potpisali sanovim vlasnikom, bude dioeventualnog ugovora, koji biVlada potpisala za podsticajproizvodnje Fabrici duvana, dabi se dodatno osigurala pravaradnika i njihov broj u Fabrici.- Tra`imo da svako nepo{tova-nje kolektivnog ugovora odstrane poslodavca bude uslo-vljeno raskidanjem ugovora ostimulisanju proizvodnje!Na sjednici Savjeta za privatiza-ciju RS, odr`anoj prije dva mje-seca, na{la se i mogu} nost povla-~enja tu`be za raskidanje ugovo-ra izme|u Vlade i ‘Antoni} trej-da’, ali Savjet tada nije donio od-luku da se tu`ba povu~e. s
I zbori su uvijek vru}a tema uPrnjavoru, u kojem je timpovodom dominirala neiz-
vjesnost izme|u SDS i SNSD,gdje je, zbog unakrsne politi~ kevatre ~esto i policija imala posla.Me|utim, ovoga puta kolovo-|a je ‘Pokret za Prnjavor’, odno-sno kandidat ove stranke za od-bornika, ~uveni Vladimir Usorac,sa inicijativom za skidanje Dra-ge Kalabi}a sa kandidatske listeza na~elnika op{tine; kao i prvihpet kandidata s liste SNSD-a. - Razlog nema veze sa mojimpoliti~ kim anga`manom u Pokre-tu za Prnjavor koji je, istina, trn uoku svima, zbog ljudi koji se nanjoj nalaze. A, osnovni razlog je{to je ve}i dio stanovni{tva, prijemjesec dana, ostalo bez vodezbog nestanka struje. Koji jepravdan navodnim kvarom nadalekovodu - tvrdi Usorac i na-vodi da su bez vode gra|ani sje-vernog dijela ove op{tine ostali iproteklog vikenda, ovoga putazbog ‘kvara‘ na vodovodnojmre`i. - Mi to vidimo kao pritisak da
narod glasa za Kalabi}evu opci-ju, {to nema nikakve logike uvremenu kada je voda postala pi-tanje `ivota i smrti. U sjevernomdijelu op{tine `ivi oko 13.000ljudi, koji su puna dva dana mo-rali po vodu da odlaze cisterna-ma i po 15 kilometara daleko. Iza svoje potrebe, i za stoku. Za tonema opravdanja i zbog toga }utra`iti da se Kalabi} skine s listekandidata za na~elnika.Usorac dodaje da je o svemuobavijestio premijera D`ombi}a ipredsjednika Dodika, SMS-om.- U toj poruci sam napisao:
‘Predsjedni~e, spasavaj! Gebels uobliku Kalabi}a isklju~io nam jevodu! Vode nemamo, pa prijetiopasnost da nam `ivotinje ugi-nu’. Vrlo brzo poslije ove poru-ke, voda je do{la. Sve se to prav-dalo nekakvim kvarovima, prvodalekovoda, da bi struja do{la na-kon nare|enja sa vrha?! Problemje, zapravo, {to direktori preduze-}a koja upravljaju pomenutim re-sursima ne smiju ni da se jave natelefon. Jer, ne smiju ~initi ništabez Kalabi}evog odobrenja.Zbog toga sam protiv odgovornihu ‘Elektrokrajini’ podnio krivi~ ne
prijave MUP-u.Sa predsjednikom Dodikom samse vidio nakon ovih doga|aja, nion ni premijer nemaju veze sovim Kalabi}evim potezima. @a-losno je da se dva klju~ na ~ovje-ka u RS bave problemom vode unekom selu i nepromi{ljenim po-tezima svog visokopozicionira-
nog ~lana, koji je jo{ i posla-nik u Parlamentu BiH, ukome bi morali da sjedeljudi koji su spremni dapomognu gra|anima, a neda ih ka`njavaju na ovakav
na~in kako to radi Ka-labi}.
Povodom Usor~e-vih optu`bi, i po-red upornih pozi-va, gospodin Ka-labi} nam se nijejavljao na telefon.A njemu blizakizvor tvrdi ‘da mune pada na pametda izaziva bira~ ko
tijelo, jer bi mu svakiglas mogao da budepresudan’! s
Ojlpujotlf!wf{f!wmbef!j!-Boupoj~ usfkeb-
PI[E - MAJA [UPUT
PRIVATIZACIONI DIM
SFTQFLU"!pulsjwb!{b|up!evhphpej|okbbhpojkb!v!cbokbmv•lpk!Gbcsjdj!evwbob kp|usbkf j!{b|up!kf!fqjmph!kp| kfeof!cpmofqsjwbuj{bdjkf!j!ebmkf!qpe!wfmjljn!{oblpnqjubokb
U LOKACIJI ,LE@I ZEC,?
Jedan od najza-nimljivijih deta-lja, zbog kojegagonija mogu}ei traje, le`i u ~i-njenici da je Fa-brika duvana jo{prije nekolikogodina izbrisanaiz regulacionogplana, te da jena njenom mje-stu predvi|enaizgradnja jo{jednog savre-menog stambe-no-poslovnogkompleksa.
Iako je Pravobranila{tvoRS lani podnijelo tu`buprotiv
,Antoni} trejda
,
zbog kr{enja ugovora o privatizaciji, prije dvameseca Savjet za privatizaciju predlo`io je Vladi pregovore sarukovodstvom Fabrike o dokapitalizaciji?!
WMBEJNJS!VTPSBD!UF\LP!PQUVAVKF!ESBHV!LBMBCJ^B
[bs!eb!obn!lboejebu!vpcmjlv!Hfcfmtb!wpej!pq|ujov"Obkqp{obujkj!qpmkpqsjwsfeojl!v!CjI!j!pecpsoj•lj!lboejebu!j{!Qplsfub{b!Qsokbwps!Sftqflu".v!pulsjwb!{b|up!kf!j pe!Epejlb!npsbp!eb!usbajqpnp~ pe!ofwj}foph!qsfej{cpsoph!-vckf}jwbokb- hsb}bob
Antoni} ne bje`iod raskida ugovo-
ra sa Vladom RS
06-07:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:32 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
8
Prema posjetama srpskih poli-ti~ara u Rusiji uvijek su seodnosili ne samo s poseb-nom pa`njom, nego i sa izu-zetnom toplinom. To se ob-
ja{njava kako sli~ no{}u istorijskih sudbi-na dr`avotvornih naroda na{ih dr`ava -Rusa i Srba, tako i velikom ulogom kojuje Srbija igrala, i nastavlja da igra, usvjetskoj politici. Posjeta Nikoli}a u So-~iju utemeljuje ovu tvrdnju. Pove}an in-teres za susret Putina i Nikoli}a izazvanje, prije svega, time {to je srpski pred-sjednik izjavio da su ‘otvorene potpunonove stranice u odnosima izme|u Rusijei Srbije - odnosima koji se zasnivaju nesamo na zajedni~ koj istoriji, vjeri, tradi-ciji, kulturi i sli~ nom jeziku, nego i nauzajamnoj ekonomskoj koristi‘.Socijalno-ekonomska situacija u Srbijije, poznato, dosta slo`ena. U julu 2012.vanjski dug Srbije, koji neprestano ra-ste, iznosio je 24,1 milijardi dolara, pritom je nezaposlenost ve}a od 25 dok in-flacija iznosi vi{e od 11 odsto. U takvojsituaciji obe}ani kredit Rusije od 800miliona dolara, kao dodatak ranijih 200miliona, ozbiljna je podr{ka, ali nedo-voljna da bi se rije{ili svi problemi. Utoku pregovora pokrenuto je pitanje do-datnog kreditiranja, kao i pitanje Ju`nogtoka, a za izgradnju svog dijela srpskastrana, tako|e, nema sredstava.O~igledno je da su sva ekonomska pita-nja tijesno povezana s politikom. Zatoje Putin na samom po~etku pregovoranaglasio da ‘u perspektivi mi planiramosaradnju dovesti na nivo strate{kog pri-jateljstva’.Ipak, bez obzira na takve obe}avaju}eizjave o perspektivama rusko-srpskihodnosa, i bez obzira na postojanje bitnihdostignu}a u saradnji me|u na{im dr`a-vama, ne mogu se zanemariti ozbiljniproblemi koji se ti~u kako unutra{njo-politi~ kog razvoja, tako i geopolitike Sr-bije. Naro~ito, kako je izjavio Nikoli},da ‘Srbija poku{ava da ispuni sve uslo-ve da postane punopravni ~lan EU’. [tozna~i, prevashodno, rje{enje pitanja Ko-sova a, tako|e, i ozbiljne izmjene u unu-tra{njo-politi~ kom i ekomskom `ivotuzemlje (uvo|enje evropskih standarda).Izgleda da Nikoli}, blago govore}i, ob-manjuje kada govori o tome da ‘mi nemo`emo u~estvovati u pregovorima, ko-
ji u~vr{}uju nezavisnost Kosova’ i da je‘Srbija zahvalna Ruskoj federaciji i dru-gim dr`avama - ~lanicama Savjeta bez-bjednosti UN koje ne podr`avaju samo-progla{enu nezavisnost Kosova’. Niko-li} ne mo`e da ne zna da ~lanstvo u EUdirektno povezuje Srbiju s rje{enjem ko-sovskog pitanja. U tom slu~aju, re}i }uurotni~ ku misao, ali imam takav utisakda ruska pozicija, u odnosu na Kosovo,smeta srpskim politi~arima. Ugrubo, ne-}e mo}i pristati na nezavisnost Kosovadok tu ‘nezavisnost’ negira Rusija.[to se, pak, ti~e u potpunosti evropskograzvoja, koji je Beograd izabrao za sebe,Rusija ne vidi nikakve probleme za sa-radnju. Ipak, kako srpski politi~ari go-
vore o tom razvoju, ozbiljno sumnjamna mogu} nost strate{kog partnerstvame|u na{im dr`avama. Na primjer, u to-ku pregovora sa Ketrin E{ton, 14. maja2012. u Briselu, jo{ prije oficijalnog stu-
panja na du`nost predsjednika, Nikoli}je izjavio bukvalno sljede}e: ‘Srbija ne-ma druge budu} nosti osim EU’, a u to-ku posjete Njema~ koj, krajem marta,Nikoli} i Vu~i} izjavili su i ovo: ‘SNSsmatra da je Njema~ ka, kao najmo} nijadr`ava EU strate{ki saveznik Srbije’.Ovome treba dodati jo{ jednu mjeru,koju uklju~uje posljednji uslov pro{ire-nja EU: prije nego {to postane ~lanicaEU, dr`ava se prima u NATO. Ne mi-slim da }e za Srbiju biti napravljen izu-zetak. Evropskom integracijom Zapad}e Srbiju mamiti kao masnim zaloga-jem, tra`e}i od Beograda nove ustupke,me|u kojima su neke stra{nije i vi{e po-ni`avaju}e od priznanja nezavisnostiKosova: pristupanje NATO-u. Pristupa-nje u taj blok zna~i da se na tim zasta-vama nikada ne}e osu{iti srpska krv.Razvoj rusko-srpskih odnosa, dakle, je-ste jako va`an kako za Beograd tako iza Moskvu ali, ipak, u promjenu kursa
srpskog rukovodstva (o ~emu je za vri-jeme posjete govorio Nikoli}), kao i unjegovu ozbiljnu transformaciju ne vje-rujem. Najprije }emo vidjeti malu, pri-vremenu, korekciju pozicije Beogradaprema Rusiji s ciljem da se dobiju mak-simalno povoljne ekonomske povlastice.
*autorka je ekspert za me|unarodne odnose anga-`ovana pri ruskom MIP-u i profesor Moskovskogdr`avnog instituta s
Jedan ili dva politi~ka Nikoli}a?!
NEMA ZABLUDE!Srbija, ako `eli u EU, mora u}i u NATO
VETO! Beograd bipriznao nezavisnostKosova, ali ih u tomespre~ava Rusija
Fltlmv{jwop!j{!Nptlwf
PI[E - JELENA PONOMARJOVA*
Svtj!Ojlpmj~b!pdkfokvkvofjtlsfojn!qpmjuj•bsfn"
TRENUTAK ISTINE PRED PUTINOM!
[TA JE DIPLOMATSKI PRE]UTANO IZ SO^IJA!
K ako Respekt! saznajeiz izvora bliskihKom{i}u, on do slje-
de}e godine ne}e preduzimatinikakve korake vezane zaosnivanje svoje stranke. Za-pravo, ~eka rezultate lokalnihizbora. Ukoliko oni budu zaSDP izuzetno lo{i, {to je zao~ekivati, pa dobiju 150.000
glasova manje nego na pro-{lim izborima, mo`e se lakodesiti smjena rukovodstvaSDP-a. U tom slu~aju La-gumd`ija bi bio smijenjen aKom{i}u, koji je i dalje vrlouticajan u SDP, bilo bi ponu-|eno da do|e na ~elo stranke.Kom{i}u bi taj scenario naj-vi{e odgovarao, po{to je
upravo on taj koji je na~eoLagumd`iju... Na kraju, naposljednjim izborima dobioje 337.000 glasova, vi{e odsvoje stranke, pa se zbog togai nadao predsjedni~koj pozi-ciji jer je ve} deset godinadrugi ~ovjek.Drugi scenario je da na pro-lje}e osnuje svoju stranku ioko sebe okupi sve one kojisu nezadovoljni sa Lagum-
d`ijinom samovoljom... Anjih nije mali broj.Kom{i} je ro|eni Sarajlija, odoca Hrvata i majke Srpkinjeiz Kostajnice sa Ozrena, i upolitiku je u{ao u ve}inskibo{nja~koj op{tini Novo Sa-rajevo. Tokom rata bio je pri-padnik Armije BiH i za svojratni put dobio najvi{e odli-kovanje, Zlatni ljiljan. Zato,osamostaljeni Kom{i} mo`eda ra~una na dobar dio bira~-kog tijela SDP-a, ali i one izreda ‘ostalih’. Koliko god da ga dva HDZ-anapadaju, kao ~lan Predsjed-ni{tva BiH, u ve} dva manda-ta, nije povukao nijedan po-tez na {tetu hrvatskog naroda.[to mu nije umanjilo ugledme|u esdepeovcima. s
EPTUB"!Mbhvneajkb!tfemb!lpokb!sjwbmv
Lpn|j~ cj!eb!cvefopwj!Ujup!v!CjI
"
Za razliku odmnogih ovda{njihpoliti~ara, tokompoliti~kog anga-`mna Kom{i} nijeznatnije uve}aoli~nu imovinu
O d sedam ‘prioritetnih projeka-ta’ koji }e biti finansirani kre-ditom od 12.860.000 maraka,
osim Tehnolo{kog parka (osam milio-na), nijedan nije od vitalnog interesaza grad! U ~ijem onda jeste?! A zadu-`enost grada ve} iznosi preko dvjestamiliona (211.757.622), ne ra~unaju}inovoodobreni kredit Unikredit bankena 10 godina (12.860.000), s grejs pe-riodom od jedne godine. [to je, sva-kako, premali rok imaju}i u vidu na-mjenu; da finansirani projekti budu ufunkciji.Gradona~elnik Davidovi} tvrdi da }ekredit biti utro{en na kupovinu po-kretne i nepokretne imovine Fabrike‘Unis’ - Valjaonice hladno valjane tra-ke u iznosu od 8,4 miliona KM za po-trebe realizacije projekta Tehnolo{kogbiznis-parka. Za izgradnju kanalizaci-je u Ulici Rade Radi}a 1,3, a za iz-gradnju puta za Prije~ane milion KMi za sanaciju sportske dvorane Borik,tako|e milion. On je naveo da je850.000 KM predvi-|eno za izgradnju za-jedni~ kog objektaambulante porodi~ nemedicine i MZ Ko~i-}ev vijenac, 200.000KM za izgradnjukru`nih raskrsnica ugradu, te 110.000 zaizgradnju mjesnekancelarije u Borko-vi}ima.- Niko nije protivkredita, ali zadu`ivatise treba za projekte ~ija }e realizacijaomogu}iti otplatu tih kredita. Trebaulagati u otvaranje novih radnih mje-sta, u poljoprivredu i uop{te u razvojproizvodnje. Ovo najnovije zadu`enjeje ~isto pranje novca koje vlast ‘po-kriva’ pravljenjem ulica od dva i pometra debljine - smatra MarinkoUmi}evi}, odbornik PDP-a, i pri tomse `ali kako je za ~etiri godine opozi-cija u Skup{tini ulo`ila oko 200amandmana, ali da nijedan nije pri-hva}en. Slobodan Gavranovi}, kandidat za na-
~elnika, tvrdi da je real-no da projekat Tehno-lo{kog biznis-parkaobezbijedi posao zapet do {est hiljada lju-di, da }e posao zapo-~eti jo{ u ovoj godini a
da se prvi ‘stanari’u njemu mogu
o~ekivati ve}po~etkom2013. @ivibili pa vidje-li! s
Pare pa la|are
Cbokb!Mvlbqsfeevaoj•ljnspqtuwpn@
Umi}evi}:Najnovijezadu`enjeGrada je ~istopranje novca
Opwjnlsfejupnpe!23-97njmjpobnbsblb{bevafokfhsbebqfokf!tfob!qsflp311!njmpob
Gavranovi} tvrdi da }e Tehnolo{ki biznispark obezbjediti posao za 5-6.000 ljudi
08-09:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:39 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
9
Sli~no umjetnicima, iljude koji se bavepolitikom valjda di-jelimo u dvije grupe:one koji prate `ivot,
pulsiranje stvarnosti, i one kojije sami izmi{ljaju. Marko Pavi}je, pokazao, i definitivno je pri-padnik, ako ne i frontmen, prvo-pomenute kategorije, njegovepoliti~ke koncesije i partijskakurentnost su vidljivi u djelima,pa je onaj ko je znao ispravnoda ga ~ita mogao i u ranijimpredizbornim istupima da pre-pozna su{tinsku poruku konku-rentima: Sre{}emo se i vi i japonovo, o~i u o~i sa bira~ima…Predsjednik Demokratskog na-rodnog Saveza i aktuelni na~el-nik Prijedora, smatra da ni uBiH ni u RS do sada nije po-sve}eno dovoljno pa`nje lokal-nim zajednicama, naro~ito uposljednje vrijeme kada semnogi tro{kovi zakonski preba-cuju na lokalne zajednice, a dase ne navode izvori finansira-nja. Od predstoje}ih izbora o~e-kuje daleko ve}e povjerenjegra|ana prema DNS-u i najve}irast izbornog rezultata od svihstranaka u BiH. Zato i isti~ezna~aj lokalnih izbora, jer gra-|ani u lokalnoj zajednici rje{a-vaju vi{e od 90 odsto svojih po-treba.- O~ekujemo vi{e na~elni~kihmjesta i vi{e odbornika jer sunas gra|ani, kao takve, i prepo-znali. To }e nam poslu`iti kaojedan veliki ulog za naredneparlamentarne izbore i omogu-}iti da postanemo nezaobilazanpoliti~ki faktor. Borimo se zasvih 15 mjesta za na~elnike, tonije formalno i to su kvalitetniljudi, spremni da vode te lokal-ne zajednice. Istraja}emo na to-me da ovi izbori poka`u da jeDNS i zvani~no tre}a politi~kaopcija u RS. Mislim da taj re-zultat ne}e izostati. Pokazalismo da smo velika, slo`na po-rodica po{tenih ljudi koji dr`esvoja obe}anja i koji su sprem-ni da u svakom trenutku polo`era~une gra|anima za sve {to jeu~injeno.Kako ocjenjujete protekli pe-riod izborne kampanje u RS?- Evidentna je izuzetna posje}e-nost tribina DNS-a, {to pokazu-je da su gra|ani prepoznali po-litiku ove stranke. U daljem to-ku kampanje o~ekujem jo{ ve}upodr{ku, jer dok se drugi bavenama i poku{avaju osporiti ono{to smo mi uradili, mi se bavi-mo novim programima koje {todetaljnije `elimo da predstavi-mo. Ali, na tim tribinama `eli-mo da ka`emo da mo`da i vi{eod rije~i - {ta smo u~inili, dagovore na{a djela. Upravo tu sudrugi slabiji od DNS-a. Drugimogu biti samo mo`da rje~itiji,ali }e ipak morati poslije izborapolo`iti ra~une gra|anima, jerje lako govoriti i kritikovati, alipokazati se na djelu, sasvim jene{to drugo. Mo`da je tajna po-sje}enosti na{ih tribina i to {toDNS ne vodi niti predizbornukampanju, niti uop{te takvu po-litiku, da potcjenjuje i omalova-`ava druge. Gra|anima govori-mo samo o svojim programima,planovima i rezultatima svograda.S kakvim to programom DNSnastupa, {ta je njegova oko-snica?- Imamo jedan od najkvalitetni-jih programa koji sadr`i princi-pijelne stavove DNS-a. I u ovuizbornu kampanju u{li smo sna{im jasnim programom, glo-balnim i lokalnim. Globalnipodrazumijeva po{tovanje Dej-tona i izri~it stav da nema pre-nosa ovla{}enja sa RS na nivoBiH. Tre}e je, da smo pristaliceulaska u EU, ali ne po svaku ci-
jenu gdje bi nam se identitet iz-gubio, kao i da u NATO nesmijemo u}i prije Srbije jer bito stvorilo granicu sa njom, {tobi za nas bilo pogubno. U NA-TO mo`emo samo zajedno, aako ne}emo, onda ne}emo niodvojeno, da ne bi rijeka Drinabila barijera i da ne bi ponovood nas pravili vojnu krajinu sakojom }e drugi manipulisati.Nema privatizacije nacionalnihbogatstava: struje, vode, {uma,zemlje rudnog bogatstva. Ovim~ista obraza idemo pred gra|a-
ne jer nismo u~estvovali u lo-povskoj privatizaciji, nismoglasali za ukidanje vojske, indi-rektno oporezivanje, djelimi~nureformu policije i stvaranje po-licijskih agencija. Svi su mislilikad smo bili protiv da }e namneko suditi, ali mi smo tu. Po-{tena lica izlazimo pred gra|a-ne, jer smo procijenili dobro dato nije bilo u interesu gra|anave} stranog faktora.[ta DNS zagovara kada je rije~o lokalnim zajednicama?- Princip decentralizacije. Ho-}emo BiH, kakvu je Dejtonpredvidio; ne prihvatamo nicentralizovanu RS. Mi u DNS-u smatramo da je puno vlasti inovca, a malo prava gra|anaskoncentrisano na nivou Repu-blike. Kada bi decentralizovaliRS, tada bi ovla{}enja bila uop{tinama i tada bi bio potpunodruga~iji odnos. Ne sla`emo sesa praksom na nivou RS gdje sedonose zakoni, a da se sredstvaza njihovo izvr{enje morajuobezbijediti u op{tinama. To jeprincip sa kojim ulazimo u lo-kalne zajednice, davanje ve}ihovla{}enja njima.Kakvi su va{i odnosi sa koali-cionim partnerima, SNSD i SP?- U izborima je vrlo bitan i od-nos sa partnerima. Ono {to jeteret nama u DNS-u je ~injeni-ca da mnogi elementi `ivota irada nisu onakvi kakve bi `elje-li gra|ani. Normalno je da }e seto pitanje postaviti i nama u to-ku izborne kampanje jer smo usastavu vlasti. Uvijek sam spre-man da DNS nosi onoliko od-govornosti koliko ima vlasti ipara, i to je na{ odgovor svima.Ve} smo imali sjednica vladegdje su na{i ministri glasaliprotiv, suprotno ve}ini ~lanova;{to je znak da se ne sla`emo sasvim {to radi Vlada. Sa SNSDjesmo u koaliciji, ali nismoistomi{ljenici, a opet, s drugestrane, niko nema prava da svo-jata vladu i da rezultate njenograda pripisuje samo jedna stran-ka. Razlika izme|u nas i koali-cionih partnera je u tome {to suDNS osnovali ljudi koji suspremni `rtvovati stranku zadobro naroda, dok su dru-gi osnovali stranku pomo}u ko-je `ele `rtvovati narod za svojedobro. Upravo zato DNS nepre-kidno raste od izbora do izborai od svih stranaka na nivouBiH, mi smo kao stranka imalinajve}i rast i moramo taj trendzadr`ati. I, tako nastaviti! To jeu na{em interesu, ali i na{ihgra|ana, radi kojih smo i osno-vani.[ta je to posebno u uspjehuDNS-a i vas kao na~elnika uprethodna dva mandata?- Kada sam do{ao na mjesto na-~elnika nismo imali grijanja,vode, ure|enih ulaza u grad iulica, grad je li~io na kasabu.Uredili smo glavnu ulicu, na-pravili preko 200 kilometara as-faltnih puteva u ruralnom dijeluop{tine, {to je vi{e nego 40 go-dina unazad. Obnovili smo dru-{tvene domove i izgradili i ure-dili mnoge sportske terene, {toje posebno u ruralnim naseljimavratilo nadu mladima za osta-nak. Tu su i ure|ene kulturneustanove, veliki broj zdravstve-nih objekata, jedan broj {kola,dje~ijih igrali{ta. Grad nammnogo ljep{i, prihvatljiviji zastrance i goste. Kad se prisjeti-mo kakva je bila nepovoljnapoliti~ka klima prije osam godi-na, zasnovana na sva|ama iucjenama, a da sad imamo po-voljnu bezbjednosnu, me|una-cionalnu i politi~ku klimu,upravo onakvu kakva je potreb-na za razvoj, dovoljno govorikoliko je u~injeno da grad na-preduje u svakom pogledu. s
Marko Pavi} predsjednik DNS-a i kandidat za gradona~elnika Prijedora
Tsf|~fnp!tf!j!nj!j!poj!tb
gbluvspn!qsfeobspepn
Usbkv~j!kf!qsjnkfs!eb!tf!j!v!qpmjujdj!nphv!tb•vwbuj!j!pcsb{!j!eptupkbotuwp-!up!kftu!eptmkfeoptu-!eb!sjkf•j!ojtv!qvlj!qpusp|ojnbufsjkbm- eb!tf!qpwkfsfokf!hsbej!b!of!ptwbkb!ob!wfscbmojkvsj|…
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
10
Sveukupna potra`iva-nja Poreske upraveRS, sa avgustom iz-nose 1,39 milijardimaraka! A, samo se-
dam najve}ih poreskih du`nika,na ime poreza i doprinosa, du-guje oko 140 miliona KM.Trebinjski ‘Novoteks’ u ste~aju,sa dugom od 45,2 miliona jevode}i. Slijede ‘[ume‘ sa 20,2miliona dok je sa dugom od17,6 miliona KM tre}i bijeljin-ski ‘Aleks petrol’, tako|e u ste-~aju.^etvrti najve}i du`nik su @elje-znice, sa vi{e od 16 miliona du-ga. Privatno preduze}e ‘Darkoproduct’ iz Lakta{a duguje 14,7miliona KM, slijedi zvorni~ki‘Balkal’, sa oko 12 miliona, asedmi je Klini~ki centar Isto~noSarajevo s 11,8 miliona KM.U Poreskoj upravi ka`u da du-gove utjeruju blokadom `iro-ra-~una, pljenidbom imovine, har-tija od vrijednosti, li~nih prima-nja, ali i naplatom od prodajenekretnina na kojima je upisanahipoteka. No, ve}ina potra`iva-nja vjerovatno nikada i ne}e bi-ti napla}ena. To, smatraju po-slodavci, otvara nove dileme:ako neko mo`e gomilati milion-ske dugove i ~ekati da mu buduotpisani, za{to bi neko drugi re-dovno pla}ao porez.Respekt! je uputio zahtjev Po-reskoj upravi za objavu spiskanajve}ih du`nika, ali ih, za sa-da, nismo dobili. Ipak, najve}i du`nici su dr`av-ne firme s velikim brojem za-poslenih koje su postale neku-rentne. Od odre|enih se dug ni-kako ne mo`e naplatiti jer nikonije zainteresovan za njihovuimovinu. Dok bi se neke mo`damogle spasiti tek otpisom duga.Ali, odgovornost niko ne preu-zima.
Vlada RS je dozvolila repro-gram obaveza Rafineriji nafteBrod u iznosu od 126 miliona,s tim da otplata po~inje tek 1.jula 2014. a u ugovoru o proda-ji Rafinerije decidno pi{e da }ebiti ispla}en kada ova firma bu-de poslovala pozitivno. Me|u-tim, sa 1. januarom ukupan gu-bitak iznosio je ~ak 402,3 mili-ona KM. Rafinerija se, na osno-vu odluka ve}inskog vlasnika,
zadu`ila kod mati~nog preduze-}a, odnosno ruskog vlasnika -Njeftegazinkor i zaklju~no s 31.decembrom pro{le godine izno-silo je ~ak 530.143.385 KM, akapital 100.545.956 KM. Krat-koro~ne obaveze Rafinerije ve-}e su od njene obrtne imovineza oko 120 miliona, upozorilaje u finansijskom izvje{taju zapro{lu godinu revizorska ku}aDeloitte. Stanje je konstatovano
i u odluci usvojenoj na godi-{njoj Skup{tini akcionara 29.juna ove godine - da ‘Rafinerijanema ~ime da pokrije gubitke’,a i ne}e ni imati sve do 2015. Kada je rije~ o reprogramima,sa pojedinim firmama je sklo-pljeno vi{e sporazuma, a neko-licina firmi ne po{tuje skloplje-ni ugovor. Na primjer, banja-lu~kom Nestro Petrolu repro-gramirano je 10,5 miliona KM,grejs period je istekao 1. jula2011. I pomenutom ‘Balka-lu‘ sada Banjaluka, reprogrami-rane su obaveze od dva milio-na, ali ni oni nisu ispo{tovalidogovor. Upitno je izmirenje iobaveza preduze}a ‘Alumina’Kne`evo i Robne ku}e ‘Boska’,zatim Tvornice glinice ‘Bira~’,‘Swisslaion IAT’ Trebinje… Prema informaciji iz Uprave zaindirektno oporezivanje (31.avgust), na spisku du`nika imavi{e od 10.000 imena i dug pre-ma{uje 135 miliona eura. Blizu8.000 imena odnosi se na dugza neupla}ene indirektne porezeu iznosu od 130 miliona eura, aostatak na kazne za prekr{aje.Uprava jo{ ne mo`e da objaviimena du`nika jer se ~eka prije-dlog za izmjenu zakona na slje-de}em sastanku Upravnog od-bora.Iako je spisak du`nika za PDV,evo, tajna u javnost je procuriospisak 39 preduze}a (devet izRS; najve}i du`nik, sa 1,4 mili-ona je Aleksandrija komerc izIsto~nog Sarajeva) kojima jeUprava odobrila reprogram du-ga. Po zvani~nom spisku, za-klju~no sa 17. avgustom, odo-bren je reprogram za skoro 33miliona obaveza, od ~ega je dosada napla}ena tre}ina. Firma-ma iz RS je reprogramiranooko 4,6 miliona, a onima izFBiH 23 miliona KM. s
OFLPN!TFK\FMTLJ!QPSFTLJ!VTMPWJ-!OFLPN!BNFSJ_LJ
ST!qpusbavkf!2-5!njmjkbsef!nbsblb!{b!qpsf{- b!eb!ob!wjejlvofnb!wbmkboph!skf|fokb!lblp!up!sfbmj{pwbuj!kfs!sfqsphsbn-
p•jup-!tbnp!hfofsj|f!lpsvqdjkv
Ofqsjwjmfhpwbojtf!t!qsbwpn!qjubkv!{b|up!cjsfepwop!qmb~bmjqpsf{!lbe!esvhjnphv!hpnjmbujnjmjpotlf!evhpwf!j!•flbuj!puqjt@"
Vlada RS je dozvolilareprogram obavezaRafineriji nafte Brod uiznosu od 126 miliona
Lp!tv!obkwf~j!nbafojqpsftlj!evaojdj
"
10:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:40 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
11
Kandidat SDS za na~elni~kufunkciju rodne Gradi{ke ipo osnovnoj vokaciji, kaoprovjereni ekonomski stru~-njak u finansijskom sektoru,
slu`i se isklju~ivo argumentima, pa jetakav i u ocjeni u~inka aktuelne vlasti uRS, odnosno samoj Gradi{ci gdje ga zaizbor za na~elnika podr`ava osam stra-naka; ili sva opozicija! Sada{nje stanje uprivredi i javnim finansijama smatraneodr`ivim i da svakim danom tonemosve dublje u krizu, a istovremeno vlastuspjehe predstavlja gabaritnijim od pro-blema, te da je, poslije pojedenih slatki-{a od raznih prodaja, RS nasu{no po-trebno vi{e stru~nosti, volje i radilicaumjesto mnogo trutova…- Samo za prvih {est mjeseci ove godinezabilje`en je strahovit pad industrijskeproizvodnje, a pad izvoza uslovio jesmanjenje ionako katastrofalne stopepokrivenosti uvoza. Tako|e, prihodi odindirektnih poreza u republi~koj kasisve su tanji zbog pada krajnje potro{nje,stopa nezaposlenosti nikad nije bila vi-{a, a deficit u bud`etu i gubici u poslo-vanju javnih preduze}a uobi~ajeni. Gra|anima i privredi, ka`e Latinovi},poslije ovakvog modela ekonomskogplaniranja i razvoja, preostaje samo da~ekaju kada }e se objelodaniti pove}a-nje stope PDV-a, op{tinskih poreza nanekretnine ili dalje pove}anje direktnihporeza i stopa doprinosa. - Pove}anjem stopa poreza na dohodak idoprinosa pro{le godine, izgubili smosve poreske prednosti u odnosu na ze-mlje okru`enja. Ako se ovome pridodanestabilna politi~ka situacija u BiH, on-da ne treba da ~udi manjak interesaozbiljnih ulaga~a za ovaj prostor.[ta najvi{e zamjerate aktuelnoj vlasti uRS u ekonomskoj politici?- Dok se sve vlade u Evropi i okru`enjubore da razli~itim mjerama iza|u iz re-cesije i stvore uslove za privredni rast ipove}anje zaposlenosti, na{a vlada kaoda nije svjesna stanja u kojem se nalazi-mo. Ukupna kreditna zadu`enost ve} jepre{la polovinu BDP-a, sredstva ostva-rena u privatizaciji i prodajom Teleko-ma skoro da su u potpunosti potro{ena,finansijske i socijalne sigurnosti u RSnema bez novog aran`mana sa MMF-om, a posljedice ovogodi{nje su{e, kojese mjere stotinama miliona maraka, od-razi}e se ne samo na dalji pad `ivotnogstandarda gra|ana, ve} i na dalji padBDP-a. Sve }e to dodatno ozvani~itistanje duboke recesije u koju smo zapalizbog inertnosti, nesposobnosti i nezain-teresovanosti vlade ‘kontinuiteta’ da iz-vr{ava svoje ustavne obaveze.[ta je to Vlada morala da u~ini, a nije?- O{tri rezovi i mjere {tednje morali suda stupe ve} po~etkom godine kroz mje-re ekonomske politike, da bi se omogu-}ilo rastere}enje privrede kroz smanje-nje fiskalnih i parafiskalnih nameta radipove}anja njene konkurentnosti, stimu-lisanja izvoza i pove}anja radnih mjesta.Od sistemski organizovane borbe protivkriminala i korupcije nema ni{ta, a spo-radi~na hap{enja sitnijih riba, poput di-rektora [uma Srpske i na~elnika op{tineBrod, vi{e su u funkciji spinovanja jav-nosti i disciplinovanja Socijalisti~kepartije kao koalicionog partnera, negoistinske namjere da pravna dr`ava pro-funkcioni{e. Koji je to druga~iji, bolji model eko-nomskog planiranja i razvoja?- Slabiji priliv sredstava u republi~ku ka-su, direktna je posljedica lo{e vo|enerazvojne politike za posljednjih nekolikogodina. Prodajom Telekoma i povla~e-njem kreditnih sredstava iz inostranstva,za razne projekte ali i za teku}u potro-{nju, stvoren je privid stabilnog socijal-nog i fiskalnog stanja u RS i uspje{nograda vlade, koja se di~ila sredstvima ko-ja je ili naslijedila i bahato tro{ila, ili naosnovu kreditnih zadu`enja investirala uprojekte koji ne stvaraju novu vrijed-nost; koji u ovom trenutku nisu odrazna{ih realnih mogu} nosti i potreba. Sve je to ra|eno s ciljem da se u javno-sti stvori utisak kako je vlada sposobna iefikasna, da se u vrijeme predizbornekampanje kupi povjerenje i glasovi bira-~a, produ`i ostanak na vlasti. Druga~iji model ekonomskog planiranjai razvoja, sigurno da ne mo`e usvojiti i
provoditi sada{nja vlada ‘kontinuiteta’.Potreban je izbor nove, koja bi prvomorala stabilizovati javne finansije,preduzeti o{tre antirecesione mjere kojesu mogu}e sa nivoa entiteta. Kako rasteretiti privredu? - Svako smanjenje fiskalnih optere}enja
prema privredi pozitivno uti~e na njenusposobnost ali i mogu} nost investiranja upro{irenu reprodukciju. Ne treba zane-mariti ni uticaj ostalih parafiskalnih na-meta i administrativnih barijera na razvojili usporavanje privredne aktivnosti. Pri-vreda izdvaja zna~ajna sredstva po osno-vu naknade za {ume i vode, dok istovre-meno zbog neodgovornog rukovo|enja[ume Srpske imaju desetine miliona ne-napla}ene realizacije. Zbog protivzakoni-tog eksploatisanja {ljunka iz donjeg tokaVrbasa i iz Lijev~a polja, gra|ani naovom podru~ju se suo~avaju sa nedostat-kom vode za pi}e i navodnjavanje usje-va. Ima li uop{te smisla govoriti o ova-kvim vrstama optere}enja prema privre-di, kada se se sama vlast bahato odnosiprema resursima kojima upravlja.
Koji su to najve}i zanemareni potenci-jali va{e op{tine, a koji bi mogli biti is-kori{}eni u kratkom roku?- Op{tina Gradi{ka ima izvanredne po-tencijale za razvoj primarne poljopri-vredne proizvodnje i na toj osnovi pre-hrambene industrije. Na`alost, ni repu-bli~ka ni lokalna vlast nije iskazala do-voljno zainteresovanosti, da kroz procesprivatizacije prehrambena industrija Le-vita dobije strate{kog partnera koji jeve} tr`i{no pozicioniran i raspola`e ade-kvatnim kapitalom ili pristupom finan-sijskim izvorima. Pokretanjem proiz-vodnje u Leviti, uz ugovaranje tova svi-nja i junadi sa farmerima ne samo izGradi{ke, ve} i sa podru~ja drugih op-{tina regije, pokrenula bi se ratarskaproizvodnja i zaposlilo stotine porodica.Na`alost, to nikoga ne brine, a za sve teprobleme najlak{e je okriviti svjetskuekonomsku krizu.Tako|e, na podru~ju gradi{ke op{tine,na preko dva miliona stabala jabuke, urodnoj godini proizvede se i do 60 odstoukupne proizvodnje jabuke u BiH. Po-tencijali le`e u kvalitetnim {umama naoko 20 hiljada hektara. Ali, dok lokalnidrvoprera|iva~i zatvaraju pogone ilismanjuju proizvodnju zbog nedostatkasirovine, koju su spremni i avansno daplate, drvni sortimenti zavr{avaju po po-liti~koj liniji u drugim op{tinama, kodonih koji iste i ne pla}aju.Nadalje, izvanredan geografski polo`ajop{tine na granici sa Hrvatskom, odno-sno sutra sa EU, i najve}i grani~ni pre-laz u BiH, trenutno ne doprinose razvo-ju op{tine zbog inertnosti lokalne vlasti.Jedna smo od rijetkih op{tina u RS kojanema niti jedne ure|ene poslovno-indu-strijske zone, na koju bi se mogli usmje-riti zainteresovani investitori. sZA
KUPLJ
EN P
ROSTO
R
ZORAN LATINOVI] kandidat SDS za na~elnika Gradi{ke
Usfcb!obn!sbejmjdbvnkftup!usvupwb!jIWBMPTQKFWBBluvfmoj!qptmbojl!v!OTST!bshvnfouvkf!{b|up!tf!tubokf!v!ST!j!Hsbej|dj!of!npaf!qspnjkfojuj!obcpmkf!blp!mkvej!ob!wmbtuj!ptubov!ofqspnjkfokfoj
Hvale se, mada je `ivotve} ozvani~iokolaps njihove
ekonomskepolitike
� Od sistemskiorganizovaneborbe protiv krimi-nala i korupcijenema ni{ta, a spo-radi~na hap{enja,sitnijih riba, vi{esu u funkciji spino-vanja javnosti idisciplinovanjasocijalista
� Dok lokalni drvoprera|iva~i zatvaraju pogoneili smanjuju proiz-vodnju zbog ne-dostatka sirovine,koju su spremni iavansno da plate,drvni sortimentizavr{avaju po po-liti~koj liniji u dru-gim op{tinama,kod onihkoji iste ine pla}aju
NE TREBA ZANEMARITI I ^INJENICU DA SU BROJNI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI BILI DOBRA PRILIKA I ZA TRANSFER JAVNOG NOVCA U PRIVATNE D@EPOVE !
!
!
MAJSTORI ZA VERESIJUDa su prokockane {anse za razvojprivrede i pove}anje zaposlenosti,najbolje potvr|uje 6500 nezaposlenihu Gradi{ci. Pri tom, sada{nja vlast jeop{tinu zadu`ila za 40 miliona mara-ka kredita. Zato su ovi lokalni izborijedina {ansa gra|anima da se u Gra-di{ci dogodi ne{to pozitivno.
Latinovi}a za na~elnika
podr`avajusve opozi-
cione stranke
11:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:41 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
12
SANJA RADOJI^I] 2002. godinaPlata na godi-{njem nivou8.524 KM.Imovina:Stanarsko pravo u Banja Luci.2006. godinaPlata na godi{njem nivou 16.320 KM.U vlasni{tvu 1/2 stana od 50.000 KM.2010. godinaPlata za 12 mjeseci 26.443Stan od 80 kvadrata, 1/2 vrijednost 80.000 KM. Ra~un u Volksbanci 15.000 KM
LJILJANA ^AVI]2002. godinaNema prihodaImovina:40.700 eura ra~un u banci - BiH.2006. godinaNema ni prihoda ni imovine.2010. godinaNema ni prihoda niimovine.
ider PDP-a Mla-den Ivani} supruguGordanu je upoznaoprije skoro tri dece-nije, na drugoj godi-ni fakulteta. Zavr{ilisu studije i u braku{li tri godine kasni-je. Obzirom da na{protokol ne obave-zuje pojavljivanjesupruge funkcione-ra, dok je Ivani} oba-vljao dr`avni~kefunkcije ve}eg ran-ga, Gordana je tomaksimalno koristilai izbjegavala, kao imnoge njene ‘kole-ginice’.I ona je po zanima-nju diplomirani eko-nomista i radi u Ko-mercijalnoj banci uBanjoj Luci. Imajusina Vladimira i }er-ku Jelenu. Ivani} jejedan od rijetkih li-dera koji se ne libida pri~a o svojoj su-
pruzi. - Od po~etka brakabio sam dosta odvo-jen od porodice; za~lana Predsjedni-{tva BiH izabransam 1988. i dvijegodine bio u Saraje-vu, a supruga u Ba-njaluci. Radila je od{est, a prije posla,iz podstanarske so-be, djecu vodila uobdani{te. Vladimirasmo dobili dok sambio u vojsci, a Jele-na se rodila doksam pisao doktorat.Rat smo proveli za-jedno, kao i dobardio vremena do for-miranja PDP-a. Po-novna odvojenost jepo~ela kada sampostao premijer pacijeli dan provodiona poslu, kao i doksam bio ministarinostranih poslova,u Sarajevu…
Supruga pre-mijera D`om-bi}a, Sana, ujavnom poja-vljivanju uzmu`a ,uhva-}ena, je tek u nekoliko navrata
SNJE@ANA DODIK2002. godina Nema primanja. U imovinskom kartonu je, bez {ireg obrazlaganja,navedeno ‘suvlasni{tvo, porodi~naimovina i porodi~no naslije|e vrijedno 50.000 KM2006. godinaNema primanja. Imovinski karton: Suvlasni{tvoRS, BiH, Srbija; Automobil (30.000KM); poslovni prostor u Lakta{ima100.000 KM i naslije|e 100.000 KM.Dug za poslovni prostor u narednihnekoliko godina2010. godinaPrimanja 45.000 KM od korporacijeu okviru poljoprivrednog imanja.Poslovni prostor i auto iste vrijed-nosti kao i ~etiri godine ranije, tezanemarljive dionice u Banji Lakta{i.Dugovanje: Firma u ~ijem je vlasni{tvu poslovni prostor10 godina - 100.000 KM
I nekada{nja prvadama RepublikeSrpske Ljiljana, su-pruga Dragana ^a-vi}a, rijetko se po-javljivala u javnostiu predsjednikovojpratnji kako u zva-ni~nim, tako i ne-zvani~nim prilika-ma. Mnogi je znajukao visoku i zgod-nu plavu{u sa nji-hovih ranijih novo-godi{njih proslava,a ostala je i idila izgimnazijskih dana.
LGORDANA IVANI]2002. godinaPrimanja za godinudana 12.500 KM.Vlasni{tvo stana od35 kvadrata u Jugoslaviji.2006. godinaGodi{nja primanja uFondu za razvoj izapo{ljavanje RS samjese~nom platomod oko 1.500 KM.Stan u Srbiji 53.000eura, 45 kvadrata.Kredit u NLB razvojnoj banci15.000 KM.2010. godinaPrimanja nisu navedena.Stan u Srbiji iste veli~ine i vrijednosti.Kredit u Komercijalnoj banciod 90.000 KM sa rokom otplate do2022. godine.
NE KRIJEM NI[TA, NI U POLITICI NITI U PORODICIKandidat SDS-a za gradona~elni-ka Banja Luke, dr Nenad Stevan-di}, bez podr{ke porodice, prven-stveno supruge Nata{e, ne bih niu{ao u izbornu trku. Jedan je odrijetkih koji ne skriva `ivotnupri~u. - Mi imamo sre|en porodi~ni `i-vot, i samo oni koji nemaju {ta
da kriju niti u svojoj porodici nitiu svojoj politici, mogu da zado-volje interese gra|ana. Svako-dnevno zajedno ru~amo, sve slo-bodno vrijeme provodimo zajed-no, {etamo parkom. @ivimo za-jedno! Oboje radimo u KC BanjaLuka, Nata{a je specijalista nu-klearne medicine. U braku smo
od 1995., imamo sinove Danila,koji je gimnazijalac, Sr|an ide uEkonomsku {kolu, Ana je idu}egodine prva~i}. Slavimo \ur|ev-dan i trudimo se da `ivimo uskladu sa hri{}anskim i humani-sti~kim na~elima, po{tuju}i dru-ge ljude i vjere, a ~uvaju}i i nje-guju}i svoju.
OFOBE!TUFWBOEJ^�I supruga Nata{ai ja radimo uKBC Banja Lukakao doktori
12-13:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:49 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
13
Stub ku}e je `ena a ‘prva da-ma’ institucija. Ali, mi je ne-mamo jer, prva dama, prijesvega, ima svoj bud`et, kabi-net, asistenta, {minkere, stili-
ste, frizere; ljude koji brinu o njenomimid`u i pojavljivanju u javnosti. Osim
sporadi~nih u~e{}a na doga|ajimakoje organizuju neka udru`enja, ov-da{nje dame uticaj svojih mu`eva ne
koriste ni u humanitarne svrhe; {to jeuobi~ajena praksa ~ak i u manje razvi-jenim zemljama. @ena je u zenitu na{e misli i akcije,njoj se duguju sve ljepote i veli~ineljudskog genija, smatrao je Du~i},dok je Ni~e vjerovao da o `enamatreba govoriti samo s mu{karcima.Mo`da je pravi odgovor dao naj-poznatiji ameri~ki diplomata,Henri Kisind`er, obja{njavaju}iupravo svoj uspjeh kod `ena:‘Mo} je najbolji afrodizijak!’ Aone? Logi~no, najve}i podstrekstvaranju. No, supruge srpskihlidera su `ivotne saputnike bira-le jo{ dok su ovi bili samo mla-di i ambiciozni, i podr`avale ihna putu do mo}i i bogatstva. Kada je rije~ o njihovoj finan-sijskoj samostalnosti u prote-kloj deceniji i danas, premapodacima iz imovinskih kar-
tona koje su popunjavali li~nonjihovi mu`evi, primjeri surazli~iti: od onih koje nikadanisu radile do onih koje sesvog posla nisu odricale ~ak ikada su im mu`evi bili na
najzna~ajnijim funkcijama;onih koje su prili~no ‘bo-gate’ do onih na ~ije imenije uknji`eno apsolutnoni{ta, pa i primjera gdje sukreditno zadu`ene za pri-li~ne svote.Vo|ene ovda{njim men-talitetom, ‘najprvije’ da-me Republike Srpske u
javnosti se pojavljuju ri-jetko, ~ak ni kada to proto-
kol preporu~uje. Daleko odo~iju javnosti `ive mirnim `i-
votom, neke ~ak rade, dok one dru-ge brinu o porodici jer su im mu-
`evi uglavnom odsutni od ku}e. Supruga predsjednika Dodika,Snje`ana, ne pojavljuje se ~akni u prostorijama stranke u
Lakta{ima gdje porodica `ivi, niti je dosada u{la u predsjedni~ku palatu; bar nijezabilje`eno. Rodom je iz Aleksandrovca,a na pitanje za{to je, osim na dane glasa-nja, ~e{}e nema u javnosti, od Dodika go-dinama sti`e isti odgovor. - Supruga mi je takva, ne}e da se javnoeksponira! Ona je doma}ica sa zavr{enetri godine fakulteta.Dodik je, kako sam ka`e, ponovio o~evusudbinu, koji se o`enio u osamnaestoj go-dini, a u 19-toj dobio njega. Prije nego jeoti{ao u vojsku, i Milorad se o`enio: Snje-`ana je napustila fakultet, kada je bila natre}oj godini. A onda je i Dodik ekspresnozavr{io svoje studije, samo kako bi se {toprije vratio ku}i po{to je ubrzo dobiok}erku. Snje`ana je doma}ica, vodila jebrigu o djeci, }erki Gorici i sinu Igoru, aizbivanje iz ku}e zbog strana~kih i dr`av-ni~kih obaveza, suprug joj nadomje{tavatime {to ‘zajedno putuju kada on ide uinostranstvo‘. Bar je tako bilo ranije.Snje`anino sklanjanje iz vidokruga {irejavnosti, ka`u kom{ije iz Lakta{a, nije ni-kakva la`na skromnost; jednostavno je ta-kav tip. Ta~no zna {ta `eli i tako `ivot or-ganizuje. Mudra je, razborita i natprosje~-no inteligentna. @ivot je posvetila djeci iporodici. Nimalo se nije promijenila zbogtoga {to joj je mu` predsjednik.Supruga premijera D`ombi}a, Sana naj-vje{tija je u izbjegavanju eksponiranja.Zajedni~ko pojavljivanje zabilje`eno jetek u nekoliko navrata; na sve~anoj ve~eribanjalu~kog Rotari kluba, kao i osve}enjucrkve u D`ombama, kojoj je porodica pre-mijera kumovala, te upisana u ktitore.Ipak, Sani iskustva sa medijima ne manj-ka, jer je svojevremeno, jo{ dok joj je su-prug bio ‘samo’ ministar finansija, bila za-poslena u marketin{koj agenciji, a prijetoga kao novinar kulture na ATV-u. Imovina D`ombi}a za javnost je nepozna-nica, jer se aktuelni premijer nikada nijekandidovao za funkcije u zakonodavnojvlasti koje podlije`u podno{enju imovin-skog stanja. Sana je suvlasnik produkcij-ske ku}e, a bila je i koproducent filma‘Turneja’. Par se upoznao jo{ na fakultetu,prvo su tri-~etiri godine bili drugovi, patek onda po~eli da se zabavljaju. U brakusu dobili }erku Isidoru koja je ve} gimna-zijalka. Supruga srpskog ~lana Predsjedni{tva BiHNeboj{e Radmanovi}a, jedna je od rijetkihkoja ne bje`i od ‘obaveza’ koje se podra-zumijevaju uz funkciju mu`a, a dostupnaje i novinarima za intervjue. Dijana se po-javljuje tamo gdje je neophodno, kadaprotokol zahtijeva putuje i u inostranstvo,slovi za `enu istinski damskih manira. Na-
stavnica je muzi~kog vaspitanja, ali je `i-vot posvetila porodici i isti~e da ne `ali{to se nije ostvarila u karijeri. Vrstan jepoznavalac umjetnina i ~est u~esnik hu-manitarnih akcija. - ^itav `ivot se bavim humanitarnim ra-dom, ali ne javno. Ne volim da se sli-kam i da to bude medijski popra}eno,jer to radim da bih pomogla ljudima ko-jima je pomo} potrebna. To je stvar vas-pitanja. Jedino sam dijete mojih rodite-lja i dugo sam bila jedina i u {iroj poro-dici. U~ili su me da ne treba biti sebi-~an, da treba pomagati. Dijeliti s drugi-ma! Preko puta moje {kole je bio Domza nezbrinutu djecu ‘Rada Vranje{evi}‘i mnogi su i{li sa mnom u razred. Dru-`ila se s njima i ~esto slu{ala te tu`ne`ivotne pri~e. Ve} tad sam znala mojnov odjevni predmet pokloniti nekoj oddrugarica iz razreda, jer joj se svidio, auzeti njen stari i tako do}i ku}i. To jene{to {to je u ~ovjeku, ali i to je do vas-pitanja.Neboj{a i Dijana su u braku preko 30 go-dina i imaju dvije }erke, Borjanu i Anu.Najmla|a me|u ‘prvim damama’ je SanjaRadoji~i}, supruga predsjednika Narodneskup{tine RS. Diplomirani je ekonomista iradi u Ministarstvu finansija RS. Od kadaje Igor na funkciji predsjednika Skup{tine,ka`e da se u njenom `ivotu samo promije-nio spisak obaveza i raspored aktivnosti,jer Igor ima vi{e obaveza i manje vreme-na nego ranije. Ne voli pretjerano pokazi-vanje u javnosti, ni slikanje. - Na odre|enim manifestacijama se poja-vljujem jedino ako je protokolom predvi-|eno da prisustvujem doga|aju kao supru-ga predsjednika Parlamenta - njena je izja-va koju }ete naj~e{}e na}i u medijima.Igor i Sanja su roditelji Filipa i Anastasije.Supruga dr`avnog ministra finansija Ni-kole [piri}a, Nada, ne voli javni `ivot, avisoki funkcioner SNSD-a po{tuje supru-ginu `elju da zadr`i privatnost i da se neeksponira u medijima. Po struci je mu`evakoleginica - diplomirani ekonomista i za-poslena je u poslovnici Raiffeisen banke uBanjoj Luci. Upoznali su se u Sarajevu, audajom za njega, osim prezimena, NaidaSalkovi}, sestra poznatog pjeva~a Ned`a-da Salkovi}a, ‘izostavila’ je jedno slovo uimenu. O ljubavi bra~nog para [piri} samnogo hvale pri~aju oni koji ih poznaju.Ka`u da se niko nije tako ‘ludo’ volio kaonjih dvoje i da su stalno bili zajedno. Ima-ju dvoje djece: k}erku Jovanu i sina Alek-sandra. s
EPL!KF!OB![BQBEV!OF[BNJTMJWP!EB!TF!V[!ESABWOF!GVOLDJPOFSF!OF!QPKBWMKVKV!TVQSVHF-!AJWPUOF!TBQVUOJDF!OB\JI!MJEFSB!J[CKFHBWBKV!TWBLJ!QVCMJDJUFU
LPMFLDJPOBSLFOFQSP_JUBOJIQP[JWOJDB
NADA [PIRI]2002. godinaLi~ni dohodak na godi{njem nivou12.000 KM. Imovina: stan, dio porodi~ne ku}e i zemlji{te u Tuzli, {tedniulog 26.580 eura i 35.000 KMstara devizna {tednja.2006. godina[piri} nije popunio svoj imovinski karton?!2010. godinaPlata na godi{njem nivou 22.800 KM.Imovina: audi A3 2006. godi{tevrijednosti 15.000 KM i ra~un ubanci 23.700 dolara.
DIJANA RADMANOVI]2002. godina Nema prihoda niti imovine.2006. godinaPrihoda nema. Imovina -naslije|ena: Ku}a u BiH100.000 i stan u Crnoj Gori50.000 KM.2010. godinaPrihoda nema. U vlasni{tvuiste nekretnine, s tim dastan u Herceg Novom imaduplu vrijednost. U popisunjene imovine dodate suumjetnine i osiguranje.
Supruga Neboj{e Radmanovi}a,Dijana, slovi za `enu istinskihdamskih manira i jedna je od ri-jetkih koja ne bje`i od protoko-larnih obaveza
Kfejob!qswb!ebnb!lpkb!kfwpmkfmb!lbnfsf-!cjmb!kf!Mkj.mkbob![fmfo!Lbsbeaj~/ V!sbuvkf!qsfv{fmb!vmphv!qsfetkfe.ojlb!Dswfoph!lstub-!bmj!kf!vtupqv!qsbujmb!nvab!j!ob!{wb.oj•ojn!j!of{wboj•ojn!tb.tubodjnb/!Cpmkf!vqv~foj!uws.ef!eb!kf!up!•jojmb!j{!mkvcp.npsf!b!!eb!kf!okjipwb!mkvcbwcjmb!qpqvu!pof!TmpcpebobNjmp|fwj~b!j!Njsf!Nbslpwj~
PI[E - BORJANA SIMI]
Tvqsvhf!cjw|ji!qsfetkfeojlb!ST-Ojlpmf!Qpqmb|fob-!Njslb!\bspwj~bj!Njmbob!Kfmj~b!tv!tf!esabmf!ebmflppe!p•jkv!kbwoptuj-!epl!kf!Mkvcjdb-job•f!v•jufmkjdb!v!qfo{jkj-!cjmb!•ftupwj}fob!v{!Sbklb!Lv{nbopwj~b
Nije njima lako s nama
NJ^P!NJ^J^ �
Za razliku od strana~kog kole-ge iz Banja Luke, SDS-ov kan-didat za prvog ~ovjeka Bijelji-ne, Mi}o Mi}i}, u rijetkim pri-likama je vi|en sa svojom ljep-{om polovinom. - Supruga Radmila nije direkt-no anga`ovana u kampanji, aliuz ostale porodi~ne obaveze medo~eka, isprati, popegla ko{u-lje, kravate... i jo{ joj svaku no}
dolazim glave pune problema.Nema govora, poma`e maksi-malno. A za{to se supruge politi~ara neeksponiraju, Mi}i} ima svojeobrazlo`enje.- Toliko imaju obaveza i poslaoko nas, da nas isprate i do~e-kaju, zaista nemaju vremena nienergije da se jo{ uklju~uju i ujavni `ivot.
12-13:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:49 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
14
TDFOB--V!ajwpuv!qptupkf!ewjkfusbhfejkf-!kfeob!kfepcjuj!pop!|up!afmj|-!b!esvhb!kf!of!epcjuj"
MILORAD ^AVI], NAJBOLJI SRPSKI PLIVA^ SVIH VREMENA
,VA@NO OBAVJE[TENJE
,
Banjalu~ki bend ‘Va`noobavje{tenje’ nedavno jeu Domu omladine pro-movisao prvi album ‘Uvi-jek za! (Protiv ne!)’. Su-de}i po reakcijama, do-ma}a rokenrol scena do-bila je dugoo~ekivanoosvje`enje i odli~nu mla-du energiju.Debi album bend je naja-vio mjesec dana ranijesinglom ‘@ene’ koji kom-binuje razli~ite stilove,ska i rok, sa povremenimrege ritmovima. Ono {tododatno izdvaja njihovumuziku jeste violina, kojanije ~esta u rokenrolu.Na albumu se nalaziosam pjesama plus bo-nus, na kojoj je gostovao
pijanista Arsen ^arki} iprijatelj benda Nikola Zr-ni}. Rije~ je o atipi~nojpjesmi za njihov zvuk -‘Ja ne razumijem’, kojuje napisao pjeva~ bendaSlobodan Lazi~i}. Tek-stovi variraju od roman-ti~nih, preko {aljivih, doonih malo ozbiljnijih, so-cijalno anga`ovanih.Oko ideje da kroz muzikuizraze svoj stav, vi|enjestvari i de{avanja u ‘Va-`nom obavje{tenju’ suse okupili: Nikolina De-vura, violina; frontmen\or|e Kne`evi}, gitara ivokal; Aleksandar Babi},bas gitara; Stanko Ralji},bubanj i Slobodan Lazi-~i}, vokal.
Nj!tnp!vwjkfl{b"!)Qspujw!Of"*
Taman kad bi ga naknad-ni osporavatelji nazvali icrnim gavranom nadBiH, ne bi mu osporilijedinstvenost: i slu}enja
nije kazivao zlokobno, niti zlona-mjerno. Naprotiv. Ko nije razumio- njegov problem, mada bi naseventualni referendum ove vrstevratio na isto, u drugoj formi - je liBosna dr`ava ili eksperiment. Ume|uvremenu, Nele Karajli} do-sljedno je odbijao bilo kakvo pe-tljanje s politikom i politi~arima.Danas je Sarajlija sa stanom u Be-ogradu, ali su mu u rodnom gradu,~eprkaju}i uzalud u potrazi za ne-~im, na{li da zamjere i taj }ute}istav, na {to zna da odgovori, naj~e-{}e - so~nim ignorisanjem. Poslijesr~anih tegoba zamrzao je rad, od-mara najvi{e na Kosmaju, a za Re-spekt najavljuje skori povratak nascenu, sa novim projektom. I ovajrijetki intervju umalo da se ne de-si, zbog sitne nesmotrenosti. Na{lismo da ga dogovaramo usred fud-balske utakmice Srbije i Velsa,previ|aju}i da ga prekidamo u jed-noj od najve}ih strasti. - Ufff, dobro je bilo, mada ne trebabrzati sa hvalospjevima, uskakati ueuforiju. Svaka ~ast Mihajlovi}u iekipi, ali valja vidjeti kako }e i}i
dalje. Nakusali smo se dosta razo-~arenja od prevelikih o~ekivanja…Gdje je fudbal u hijerarhiji tvojihljubavi. Zapravo, {ta je ispred?- Pa, ispred je muzika i zajebancija.Iako fudbal sublimira to dvoje…Prati{ li ‘@elju’?- Na`alost, @eljo je ostao samokao jedna svijetla ta~ka u momsje}anju. Divno je bilo navijati zaklub koji je imao {arm, lutao potabeli uzbrdo nizbrdo iz godine ugodinu, i imao dvije legendarnegeneracije o kojima }emo pri~atina{im unucima. Eto, i poslije toli-ko vremena skoro sam sreo jednogprijatelja iz Sarajeva, sa stanom uBeogradu, tako|e @eljovca. Bio jepoprili~no pijan, iako no} nije uze-la maha. Kad ga upitah za{to toli-ko pije, re~e da mu jo{ nije jasnokako smo ga ono primili od Video-tona. @eljo je, dakle, divan razlogda se na|emo sa dru{tvom, obrne-
mo par piva i sje}amo se. Ne{tokao godi{njica mature.Za koga sad navija{? - Za Partizan, a povremeno i zaRad; tamo mi trenira sin. Zapravo,
�IZABRALI SMO PUTEVE I JA I SARAJEVO!
Ne samo ^engu, ne bih volio sresti
nijednog svog junaka iz
,Nadrealista,
Bez obzira naporaz u finaluUS opena izaostatak odoko 1.300
bodova na ATP listi zaprvim mjestom, Novak\okovi} ima velike {anseda i ovu godinu zavr{ikao najbolji na svijetu.Njegov trenutno najve}irival, Rod`er Federer, ba{u ovo vrijeme pro{le go-dine po~eo je briljantanpovratak na tron, pa je naturnirima prikupio 3.000bodova koje sada morada odbrani. Istovremeno,tada je krenuo i \okovi-}ev ‘pad’ pa je srpski asosvojio svega 560 bodo-va. O~ekuju}i upravoovakav epilog, odnosnoobrt, Federer se unaprijedogradio da je umoran, is-crpljen i da mu je o~aj-
QVUPLB[!TLFQUJDJNB
]pmf!j!Wjouvspwvpcpsjp!t!ophv
Najpoznatiji slovena~ki glumacjo{ voli da se vra}a u Beograd,ponekad do|e na samo dva-tridana, a da se nikome i ne ja-vlja, samo da u`iva u {etnja-ma. Ipak, sa drugim prestoni-cama ex Jugoslavije nije tako.- Ranije sam mnogo volio daidem u Sarajevo, da radim. Ali,kada sam nedavno gostovaosa pozori{tem, osje}ao samstra{nu nelagodu, neki otpor istravi~an strah, jer znam {tase de{avalo i kakvih je grozotabilo ba{ u tom Sarajevu. Ova-kav kakav jesam, imam osje}ajda sam i ja dio tog razaranja,klanja, tog ubijanja... Kao dasam i ja kriv i da nosim krivicujer sam dozvolio da do|e dotoga.
SbepSbeulpjef!nf}vTscf
POLI^ Sarajevo je druga pri~a, u njemu osje}am neki otpor…
Osvje`enje na banjalu~koj rok sceni. Ono {to dodatno izdvaja muziku‘Obavje{tenja’ je violina, koja nije ~esta u rokenrolu
14-15:Maste 2011.qxd 20/09/2012 3:07 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
15
navijam za bilo koji srpski klub, u bilokom sportu, ako se na|e na me|unarod-noj sceni.A, kako to da tvoju muziku bolje kon-taju tamo negdje nego u Beogradu?- Nismo dovoljno radili na popularizaci-ji novog zvuka kod nas. To je i logi~no,jer se zaista nije imalo vremena. Po~et-kom 1999. uletili smo u novu avantu-ru… Okre}e{ li i ti, kao i Kusturica, stvari sglave na noge: da je Sarajevo izgubilotebe, a ne ti grad?- Vjeruj mi da su sva razmi{ljanja te vr-ste ostala daleko u pro{losti. Jednostav-no, milioni ljudi na ovoj planeti su mije-njali mjesto `ivljenja i milioni ljudi senikad nisu vratili tamo gdje su ro|eni,tako da ni ja nisam neki izuzetak. Iza-brali smo puteve i ja i Sarajevo.Otkud toliki gnjev u Sarajevu na tebe iKustu?- Jebe me se. To bi bio najpotpuniji od-govor.Je li to bio ba{ jedinstven milje za na-stanak Nju primitivsa?- Opet ti Sarajevo pa Sarajevo…Kako li to tek izgleda danas…?- [to se ti~e Nju primitivsa, danas mi toizgleda kao neka zanimljiva dje~a~kafaza u kojoj je par klinaca ne htiju}i iz-letilo u orbitu popularnosti. Kada pogle-dam sve te stvari koje smo radili, sti~e
se utisak da smo bili dobro organizova-na ekipa, sa jasnim konceptom. Narav-no, to je samo utisak. Prije da je bilaneobuzdana energija nadobudnih omla-dinaca, koja je morala negdje da iscuri.Jesi li nekad razmi{ljao da tra`i{autorsko pravo od Izetbegovi}a, Kara-d`i}a, Holbruka… {to su realizovalitvoje ideje?- Na`alost, takav autorski honorar mi nebi prijao. Tako|e, mislim da se i sve
ovo {to se dogodilo na Balkanu, u stva-ri, zbilo zbog ne~ijeg honorara.Da ukradem tvoj termin, podjebavaliste sve redom. Da li je danas to demo-de, nema ko, ne zna to da radi, ili suprilike opasnije?- Ne, problem je u hiperprodukciji me-dija. U suludoj trci za zaradom medijidanas stvari gledaju samo kroz prizmuprofita. U takvoj atmosferi te{ko je radi-ti na televiziji ono {to smo radili saNadrealistima, kada su nam dali sve;bez tenzije da se ulo`eno mora vratitikroz reklame i da moramo biti najgleda-niji. [to smo, uzgred budi re~eno, i bili. Da li bi volio da sretne{ ^engu?- Ne bih volio da sretnem nikoga odmojih junaka iz Nadrealista.Kako ti danas izgledaju ‘slo`na bra}a‘u BiH?- Glumataju da je sve u redu, a jedva~ekaju da jedan drugom zavale. Tu je ineizbje`na me|unarodna zajednica, ~ijije jedini zadatak da se povjerenje izme-|u naroda nikad ne sprovede u djelo.Dakle, kao i u na{oj seriji Slo`na bra}a.Ne treba zaboraviti da je serija snimanajo{ za vrijeme rata. Skoro godinu danaprije Dejtona.Uzdr`ava{ se od daljih prorokovanja?- Da. Od toga sam imao samo sranje…Ko je od dana{njih politi~kih lidera uRS najzahvalniji za humor...?- Svi politi~ari su zahvalni za humor, nesamo oni u Republici Srpskoj.Mnogima BiH li~i na veliku igraonicu... - U kafaaaniii slooo`naaa braa}aa…Kako bi izgledao novi Dejton, u tvojojre`iji?- Jo{ mi se nije javilo, a kakav sam, bo-lje da mi se i ne javlja.Odmakao si se prema [umadiji, Ko-smaju. Bijeg ili protest?
- Na{ao sam ekvivalentza ne{to {to sam izgu-bio. Autenti~nost sela uSrbiji je ne{to {to meuzbu|uje.Jesi li po~eo da seosje}a{ kao Beogra-|anin?- Kategorija Beogra|a-nin danas prakti~no ine postoji, to je kon-
glomerat onih koji su stigli, neki ranijeili kasnije. Dovoljno sam dugo tu da bihsad razglabao o adaptiranju, ja se adap-tiram i na Mjesecu, imam djecu i rav-nam se prema njima. Mislim da se sadSarajlije ne izdvajaju kao ne{to posebnou odnosu na sve druge sociolo{ke grupe,nije to neka velika razlika kao kad seJamaj}anin obre u Londonu, Kinez uNjujorku. Svaki dolazak oboga}uje jed-nu sredinu. Imam prijatelje {irom svije-ta, samo u Parizu tridesetak, a mo`da sutek dvojica Pari`ani…Gdje onda le`i nevolja Beograda, tevrste?- Kao i u drugim gradovima koji nisu usvojoj unutra{njoj strukturi evoluirali - uprovincijalnom sindromu. Beograd, na-`alost, jo{ ima tu vrstu provincijalnog de-fekta koji se manifestuje kroz pojedina~-ne histerije. Dakle, sre}om, ne funkcioni-{e kroz institucije. Beograd bez problemaprima ljude, a zabuna mo`e nastati u ~i-njenici da je ovo centar agrarne zemlje,da se u njemu jo{ kiseli kupus. Ipak, je-dan od najstra{nijih simptoma provincija-lizma je ta manijakalna `elja da usposta-ve sliku Beograda kao ne~eg velikog,svjetskog. Jarane, velik je svijet, to je ne-mogu}e, valja se suo~iti s tim da taj svi-jet nema ama ba{ nikakvu sliku o njemu,kao {to mi nemamo nikakvu sliku o Pa-ragvaju…Treba uklju~iti vijuge, da smoizme|u Vatikana i Carigrada, u me|upro-storu. Ko kr~ma na Ibarskoj magistrali.Ko god do|e u nju dobro se provede, na-jede i napije, i poslije dva dana se vi{e ine sje}a gdje je bio! s
DR NELE KARAJLI]APAURIN ZA TOKMAZE�TWJ!TNPOBKFCBMJ[CPH!OF_JKFH!IPOPSBSB_pwkfl!lpnf!tv!qpmjuj•bsj-!ob!p•j!obspeb-!qplsbmjqpekfcbwbokf!b!oblpo!{esbwtuwfoji!ufhpcb!{bSFTQFLU" obkbwmkvkf!tlpsj!wfmjlj!qpwsbubl!ob!tdfovRAZGOVARAO - RISTO MOTIKA
Poslije sr~anih tegoba Nele senajvi{e odmara u Kora}ici na Kosmaju, gdjeima ku}uopremljenu uetno stilu
Beograd, toliko otvoren, na`alost jo{
ima tu vrstu provincijalnog defek-
ta koji se, sre}om, manifestuje kroz
pojedina~ne histerije
ni~ki potreban odmor. Ali, bezobzira na dobru sezonu iza sebei Federerovu najavu da }e igratii na idu}oj Olimpijadi 2016.godine, statisti~ari su zabilje`ilipodatak da je \okovi} (25)osvojio vi{e gren slem titula ne-go Rod`er (31) u njegovim go-dinama. Koliko je Novak perspektivan,najbolje govori i pojavljivanjeAne Vintur na dobrotvornoj ve-
~eri Fondacije \okovi}. Slavnaurednica ameri~kog Voga, `enakoja je na prvom razgovorusvom uredniku rekla da `eli nje-govo radno mjesto, i dobila ga,medijski mag pred ~ijom kriti-kom strepi Holivud, za Novakai njegovu djevojku rekla je dasu oduvijek bili me|u najuskla-|enije obu~enim parovima. Isve to ne bi bilo toliko va`no,da upravo ona nije bila jedan odnajve}ih obo`avalaca Rod`eraFederera, stalni gost u njego-vom boksu na US openu u ne-koliko proteklih godina, a onnjen povremeni pratilac namodnim revijama. @ena koja jeve} decenijama nezamjenjiva nauredni~kom mjestu najpresti`ni-jeg modnog magazina u svijetui koja dr`i ubjedljiv rekord pobroju ogla{iva~a u jednom izda-nju, zasigurno nije pogrije{ila uodabiru budu}e zvijezde. I teni-ske i markenti{ke. s
Afob!lpkb!esajvckfemkjw!sflpseqp!cspkvphmb|jwb•b!{btjh.vsop!ojkf!qphsj.kf|jmb!v!pebcjsvcvev~f!{wjkf{ef jplsfubokv!mf}bGfefsfsv
14-15:Maste 2011.qxd 20/09/2012 3:08 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
16
Prili~no je odjeknulokada su ga nedavnou beogradskim me-dijima promovisaliu {efa SNS-a beo-
gradske op{tine Grocka, a napoku{aj da to demantuje, ka`eda je tek ~lan gradskog strana~-kog odbora za kulturu, dobio jeodgovor da je to isto.- Kada sam to ~uo, pomislio samda li se to sa mnom zavitlavajuili se i novinarstvo ba{ dotle sro-zalo da ne prave razliku?! Sre-}om, predsjednik SNS Grocke je{irok ~ovjek, bez sujete, ina~e bipomislio da se name}em, tra`immedijsku pa`nju. Naprotiv, iz-bjegavam je, nemam potrebe…Mo`da to nekome zvu~i eksklu-zivno, da jedan umjetnik ode saestrade u politiku, ali on zna daje to, nakon svega do`ivljenog ukulturi, u~inio i srcem i du{om,da ne{to u~ini za njen spas, na-predak:- Nema ama ba{ nikakve potre-be da sebe promovi{em ili favo-rizujem nego da pomognem. Po-rodi~an sam ~ovjek, ostvaren,otac dvoje djece, imam poodra-sle unuke. Ako pomjerim ijednumjernu jedinicu naprijed mojoj isvoj djeci, smatra}u da sam ne-{to dobro u~inio. Eto, to je biomotiv, jer dalje nisam mogao dagledam propadanje. Zapravo,dotakli smo dno. Oslu{kivaosam narod na jednoj svadbi uTopoli; komentare ljudi kao dasu od Beograda 500 kilometara.Jedan, sa ~a~kalicom u zubima,ka`e: ‘[ta, bre, onaj {atirani ma-neken zajebava onog ~ovjekadoma}ina’. Potcijenili su, unizi-li narod, koji slu{a, gleda, raz-mi{lja. To, odnosno antireklamakojom su vlasti toliko udarale, ido{la im je glave. Toliko su pr-ljavo igrali. I, nije samo Beo-grad Srbija. Zasmetao mu je i gotovo istisnu-ti patriotizam. Naravno, za tajosje}aj zaslu`ni su geni. Poti~eiz Gornjih Dubravica kod Br~ -kog, iz glasovite porodice. Otaci jo{ tri brata slovili su za najve-}e doma}ine u srezu, `ivjeli uzajednici, njih 28. - Jo{ tada su imali vr{a}u ma{i-nu, vinograde, nesvojstvene tompodneblju, me|u mno{tvom dru-gih i zgradu svu u staklu. Sve jeto nestalo u ratu i s komunistima.Po~eli smo od jedne ud`ere. Bi-lo je te{ko. Plus, obilje`eni odstrane komunista, uz srpsku bolj-ku samoponi{tavanja. Pet sestarai nas tri brata. Na`alost, jedan jepoginuo u proteklom ratu. Ve} sa 14 godina je hrabro sjeou autobus za Beograd. - Taj put toliko mi je bio stra{nodalek... oti{ao sam u dom u~e-nika. Uslijedio je anga`man u najbo-ljim KUD-ovima, ubrzo postajepoznat. Desetak godina }e pro-vesti u njima, obi}i svijet. bratiprve nagrade kao vokalni solista. Rade Ja{arevi} }e mu se dogodi-ti po povratku iz armije 1971. ukojoj je, zahvaljuju}i muzi~komsluhu starje{ine, zajedno sa LeoMartinom, plijenio publiku poCrnoj Gori. - U to doba pojam je bio i pro}ipored Radio-Beograda, a kamo-li muzi~ki u}i u njega. I onda sedesi da me|u nas tri hiljadeu|em me|u deset finalista. Fina-le u Kragujevcu, voditelj me na-javljuje: ‘Evo jednog pravogBosanca…’ Izlazim i - zabagu-jem. Ali kad me krenulo, sve sediglo na noge. Za nas tamo, pre-ko Drine, ka`u da imamo {upljeglave, zato su nam glasovi tako
dobri. Majka i sestre su mi bi-le jako muzikalne. Kad zapje-vamo, to je ono utroje, sve jeodjekivalo, bronzilo. Poslije mi se posre}i da sni-mim Tuguj sa mnom sumornajeseni, koja je tako za`ivjela uBosni da sam i po tri mjesecaradio turneje. Stanko Terzi},urednik PGP, na kolegijumuka`e: ‘Ko je taj Riki, pa prodaprvi tira` u tolikom broju?!’Tako je krenulo. Slijedilo je 12
plo~a, a eksplozija se dogodilasa pjesmom Na jednoj starojklupi, koja je za kratko prodata upreko trista hiljada primjeraka. ^esto je dolazio tokom rata u RS,za razliku od mnogih kolega kojinisu smjeli ni da pre|u Drinu. - Moj pokojni brat, poslovno ve-oma uspje{an prije rata u Br~-kom, izgubio je `ivot u njemu aznam koliki je bio zagovornikmirnog rje{enja. Poredio je ta-mo{nje prilike sa brakom: akone funkcioni{e, razve-{}emo se dostojanstve-no i `ivjeti odvojeno.Tim gestom, dolasci-ma, sam pokazivao dasam odatle, da je tomoja zemlja koliko ionih koji bi da sve po-svoje. 1995. sam napravio pje-smu posve}enu bratu, zapravoiza{la je iz du{e. Njom se nakoncertima po RS svaki koncerti zavr{avao. De{avalo se da polasale pla~e. Svi sve{tenici u isto~noj Bosnime znaju, radili smo mnogokoncerata, a i sad se naje`im kadse sjetim kako pri njima zvu~ihor od 200 ljudi. Malo ko zna daje vladika Ka~avenda vrlo muzi-
kalan, odu{evio me kako pjeva.Na`alost, ocjenjuje Lugonji},ljudi koji su iznijeli to ratno bre-me na svojim ple}ima, borci, da-
nas nisu u poziciji koju zaslu-`uju. Tako je i u Srbiji.
- Ako govorimo o tom vite-{tvu i ~estitosti, krajnje jevrijeme da i to ispravimo.Rekao sam da sam u{ao upolitiku zbog kulture, alipovodom izborne kampa-nje u Srbiji neke stvari iz
RS mi se nisu dopadale.Dodika po{tujem, on je i moj
predsjednik, dr`avljanin sam iRS. Smatram da je kvalitetan~ovjek, ali mu zamjeram {to semije{ao, podr`avao jednu stra-nu, odnosno ~ovjeka u op{tesrp-skom biranju. Imao sam prilikuda ga upoznam, bio je i na jed-noj svadbi koju sam radio u Br~ -kom. Moram da budem iskren,bolji je i pjeva~ od mnogih saestrade, ali mi je ostavio pome-nutu sjenku u du{i… Ipak, mi-slim da je izvukao pouku i da jeve} to amortizovao. ^uvaju}i muzi~ ko dostojanstvo,muziku, Lugonji} je ~esto i{ao ukorist vlastite {tete:- Kao prvo, ni{ta nisam smatraovrednijim od porodice. 27 godi-na sam isklju~ivo od muzike `i-vio i, bez la`ne skromnosti, mo-gao sam mnogo vi{e da se nisam~vrsto dr`ao toga {ta ho}u u `i-votu. Ne kajem se, i danas bihisto postupio. Mo`da bih mije-njao neke nijanse, ali bi temeljostao. Ne stidim se ni~ega {tosam snimio, poku{avao sam dabudem uvijek svoj, da nikog nekopiram. Danas, kad pogledamsina Igora, koji se tako|e bavimuzikom, podignute glave sva-kog mogu da pogledam u o~i.Za razliku od nekih kolega kojisu se oprobavali svuda, pa kadim nigdje ne ide ka`u: ‘Ajdemalo da se bavim muzikom’.Muzika je u krizi, kao {to nam jesve u krizi. Nikad niko ne}e nat-pjevati [abana [auli}a jer niko-ga ne interesuje da to treba doperfekcije dovoditi. Nego, kao isvuda, ho}e brzo da profitiraju.Uvijek sam za kvalitet, samo onzna~i trajanje. Mnogo smo ispu-stili mlade i treba}e vremena daih vratimo nekim provjerenimkvalitetima. Novi cd je spremio, ve} je ubunkeru, ali zbog politi~ kog an-ga`mana jo{ ~eka. - To su sve sami dragulji, njih30. Zajdi, zajdi, Pro|oh Bo-snom…, Stani stani Ibar vodo,Moj golube... Zajdi zajdi sampjevao 10-15 godina u Beogra-du, kad u njemu niko nije znaoza nju. A krenulo je sa jednesvadbe, gdje su mi je neprekid-no tra`ili. Dobro zna muzi~ki ukus svogstrana~kog predsjednika, Tomisla-va Nikoli}a, pa ga ne zati~e pitanjeotkud da voli i sevdalinku. - Muzika se mo`e dijeliti samona dobru i lo{u. Ona treba i dauzdigne, oplemeni, ne samo za-bavi. I da je umjesto Emine Ma-
rina u pjesmi, onabi imala istu vri-jednost. Rade Jo-vanovi} je napisao‘Kad sretne{ Han-ku, sijedu baku‘.To je inspiracija zajednog Kusturicu,
uvijek u njoj ne{to novo otkri-jem. Prava muzika, izvorna, nemo`e se osavremeniti. To samimao na umu kada sam snimaoovaj album. Moj golube je po-ku{ala da uradi jedna jaka gru-pa, pa ipak to nije nad`ivjelo.Kad pjevam Zajdi zajdi, vidimMakedonca, pe~albara, koji sevratio da umre. Da bih se pribli-`io izvornosti moram da muosjetim `ivot, u|em u du{u! s
Tmbwv!kf!{obp!eb!optj!lbp!j!qkfwb•lp!vnjkf~f-!b!lbe!tfnv{j•lb!vnkfuoptu!qphvcjmb!v!{bcbwj!j!djslvtv obqsbwjp!kf!pulmpo!j!{cph!okf!tf!qpmjuj•lj!npcjmjtbp!v!obqsfeokbdjnb
RIKI LUGONJI]
Malo ko zna da je vladika Ka~avenda vrlo muzikalan, odu{evio me kako pjeva
Epejl!kftuf!jnpk!qsfetkfeojl-bmj!nj!kf!ptubwjptkfov!v!ev|j///
Brat mi je poginuo 15 danaprije kraja rata u Br~kom. Od te,95-te svaki kon-cert zavr{avam pjesmom posve-}enu njemu
PI[E - RISTO MOTIKA
Riki u`iva ugled i po{tovanje me|u kolegama: sa Borisom Bizeti}em,Anitom Lazi} i Majom Nikoli}
qLbe!hpe!
qsfmb{jn!Sb•v-qvo!tbn!fnpujwoph!
obcpkb!lbp!eb!upqp!qswj!qvu!
•jojn
QPMVQPMJUJ_LB!QSJ_B
Epmbtdjnbuplpn!sbub!v!ST!qplb{bptbn!lp!tbn
16-17:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:53 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
17
Doktor Prodanovi},za prijatelje Lazo,u vi{epartijskompoliti~kom sistemuaktivirao se tek po-
slije Dejtona. Te, 1996, izabranje za poslanika u NS RS sa listeSaveza za mir i progres. Nijepodr`avao Karad`i}a, a Milo{e-vi}a je do`ivljavao kao najve}ezlo koje je moglo zadesiti srp-ski narod. Ipak, postao je ~lanSocijalisti~ke partije RS, a ondase sa drugovima odvaja u DSPkoja se ubrzo ujedinjuje sa Do-dikovim SNSD-om, ~iji je da-nas ~lan. U NSRS je grijao klu-pu ~etiri mandata, ukupno osamgodina, a ve} gazi drugi mandatu bh. parlamentu. Na ovim iz-borima je nosilac odborni~ke li-ste SNSD-a u Zvorniku. Odkad je u Sarajevu, prvi put jeprofesionalni poslanik, ali prijesvega ostaje hirurg. Ljekar. De-`ura jedan vikend u mjesecu iradi barem dan sedmi~no uzvorni~koj bolnici. Najve}i teret njegove karijere, iprofesionalne i politi~ke, kao iporodi~nih obaveza, isti~e, pod-nijela je supruga Bo`ana. Uzmalo njegovog uticaja, sin Vla-dilen se opredijelio za medici-nu, od pro{le godine je ljekar.Ali, zato je Vikica, umjesto bra-tovljeve prvobitne `elje, zavr{i-la elektrotehniku a uskoro }e daodbrani i master. Ono slobod-nog vremena kojeg jedva daima, obavezno provede u rod-nom Jelahu kod Bratunca; u vi-kendici. Poslije tri sestre, ro|en je prvogmarta 1957. Osim oca Milora-da, koji je tada imao 31 godinu,Lazar je bio prvo mu{ko u Pro-danovi}ima. Onda je do{ao ibrat Vujadin. Svi su sa bakomMarom `ivjeli u tro{noj ku}i-sobi. Starije sestre su zavr{ilepo ~etiri razreda {kole, najmla-|a osnovnu, a onda je on kre-nuo u prvi razred. - Problem je bio {to nismo ima-li sat. U principu, baka je govo-rila da prvo treba da napasemoovce i ostalu stoku, a kada sun-ce bude jedan konopac od Ne-mi}a, brda preko puta u Srbiji,treba da krenemo. Do {kole, uBratuncu, bilo je oko tri kilo-metra. Jednom smo, drug i ja,zakasnili. Sjeli smo u zadnjuklupu, sje}am se, u~iteljica jepri~ala pri~u o ~upanju repe.Kada je zavr{ila, pri{la nam je isna`no udarila po {amar. Jeca-ju}i sam do{ao ku}i i rekao tatida vi{e ne mogu i}i u {kolu.Otac je odmah kupio sat, onajInsin, veker na navijanje, aliproblem je bio {to je samo onznao na sat, pa kad on nije kodku}e, sat smo nosili kom{ijamada opet ne bih zakasnio u {ko-lu. Bio sam odli~an |ak, narav-no, a kad sam zavr{io prvi raz-red dobio sam zahvalnicu.Otac, onako sre}an i zadovo-ljan, odveo me u poslasti~arni-cu kod [eze, da popijem bozu ipojedem baklavu. To mi je bilanajve}a nagrada koju sam mo-gao dobiti. ^a{a je bila prepu-na, pa sam malo prolio na di-plomu… ta fleka je ostala nanjoj do danas.Kao mnogi politi~ari, prvi no-vac zaradio je kao novinar. Bioje ~etvrti razred kada je napisaoprilog kako je Drina, 1968, iz-liv{i se napravila velike {tete. - ^lanak mi je objavio sarajev-ski Zadrugar, a kao srednjo{ko-lac sam ve} imao nekoliko tek-stova u Politici. Otac je zavr{iosamo ~etiri rezreda {kole, petidok je bio u bolnici, ali je biodobro informisan za njegovegodine. Jednog dana, prodao je
tele i kupio mi sabrana djelaVuka Karad`i}a. Najdra`i po-klon ikad u `ivotu.. ^itavo lje-to, ~uvaju}i stoku pored Drine,nosio sam knjige i spremao seza takmi~enje u Tr{i}u; i osvo-jio ~etvrto mjesto.Kada je trebalo da se opredijeliza srednju {kolu, u Bratuncu jebila samo gra|evinska, a gim-nazija u Ljuboviji. - Razmi{ljaju}i gdje }u nastaviti{kolovanje, a siroma{ni ste i ne-mate mogu} nosti da idete dalje,`elio sam da upi{em Vojnu gim-naziju kopnene vojske u Beo-gradu. Zvu~alo je interesantno,a bilo je i besplatno. Na testovi-
ma i provjeri sposobnosti pro-gla{en sam nesposobnim zbogporeme}aja vida u raspoznava-nju boja. Zapravo, mislim da ni-sam znao, odnosno nau~io boje,ali nijanse za vojni poziv suzna~ajne. Na kraju, pala je odlu-ka za gimnaziju u Ljuboviji. U Srbiji je tada egzistirao alter-nativni pokret - Mladi istra`iva-~i, a klub je postojao samo uValjevu. Preko njih se, sa dru-govima obreo na prvoj omladin-skoj radnoj akciji, Morava ‘73. - Bili smo raspore|eni po briga-dama, imali smo funkciju socio-loga, a zadatak je bio da ispitu-jemo me|uljudske odnose, pi{e-
mo dnevnik. Ali, morali smo ida radimo. Za jedan dan, uspiosam da oko 500 kolica zemljedovezem na nasip od poplava.Dobio sam, naravno, udarni~kuzna~ku. Po povratku sa te akcijeorganizovali smo Klub mladihistra`iva~a u Ljuboviji; dobro-voljni istra`iva~ki rad. Zbog takvih aktivnosti, u junu1974. Prodanovi} je primljen uSavez komunista. Dvije godinekasnije, obzirom da nije upisaomedicinu u Beogradu, prelazi uTuzlu, gdje je bio prva genera-cija Medicinskog fakulteta. Nastudiju su nastavljene sli~ne ak-tivnosti, pa je ubrzo izabran u
Savjet i nau~no-nastavno vije}eUniverziteta u Tuzli. - Za medicinu sam se, na kraju,odlu~io jer zvanje ljekar dajeodre|eni status, a tada{nji sistemje obezbje|ivao radno mjesto,stan i druge privilegije. Bio samprvi student prorektor Univerzi-teta u Tuzli (1987.). Borba zaprava i status studenata je bioizazovan, ali koristan posao, jersam poslije toga izabran za pot-predsjednika Zajednice univerzi-teta BiH i Jugoslavije. @ivjelo se u domu, imao samstudentski kredit u visini smje-{taja i hrane. Moja generacija jeimala mnogo ve}i entuzijazam,iako se ispiti nisu mogli preno-siti. Znali smo da, ako ne upi{e-mo godinu, ne}emo imati dom,studentski kredit... O~ekivano, fakultet je zavr{io uroku. Ve} opredijeljen za speci-jalizaciju hirurgije kao apsol-vent je, u me|unarodnoj stu-dentskoj razmjeni, oti{ao u[vajcarsku, na Univerzitetskukliniku u Cirih. - Tamo sam vidio mnoge prak-ti~ne stvari, ali i razbio `ivotnuzabludu da je komunizam naji-dealniji sistem! U julu ‘81.vjen~ali su se princ ^arls i Lej-di Di, svadba je preno{ena nateleviziji u ~itavom svijetu, a jasam se ~udio. Jedan profesormi je na to rekao: Pa to je kra-ljevska porodica. Ako je za vasnormalno da se tr~i i nosi {tafe-ta za umrlog predsjednika, za-{to i ovo ne bi bilo normalno?![to, de fakto, i jeste. Nakon povratka iz [vajcarske,kre}u oni nemili doga|aji naKosovu; izgubio sam optimi-
zam u smislu perspektive biv{ezemlje, a i svoje politi~ke kari-jere. Diplomirao sam, vratio seku}i u Bratunac, po~eo da ra-dim, dobio stan, o`enio i postaootac. U vojsku je oti{ao olimpijske‘84, neposredno po ro|enju si-na. Posao hirurga dovodi ga uZvornik, gdje i danas `ivi. Pr-vog januara ‘87. je dobio, a ~e-tiri godine kasnije zavr{io, spe-cijalizaciju na VMA.- Jo{ na studentskoj praksi samasistirao, a prvu samostalnuoperaciju uradio sam 17. aprila1986. Kada sam se vratio saspecijalizacije, sve je mirisalona rat. Na`alost, rat je imao sa-mo pozitivan efekat na edukaci-ju hirurga. Imam popisane sveoperacije koje sam uradio, bro-je se na hiljade. U toku rata ra-dio sam u Zvorniku, Mili}ima iKlju~u. U vojsci biv{e dr`avesam dobio zna~ku primjernogvojnika, a u ratu Medalju zavojne zasluge. Radili smo po-vrede srca, grudnog ko{a, {tonisu karakteristike mirnodopskehirurgije; imao sam sre}u da touspje{no obavimo. E, to je na-grada! s
dr Lazar Prodanovi}nosilac odborni~ke liste SNSD u Zvorniku
Ivnboj{bn!tlv~oph!qsbhb
[b!sb{mjlv!pe!nophji!lpkj!tf!cvtbkv!qbusjpuj{npn-!qptupkboptujwmbtujuph-!v!sbuv!•bl!j!obemkvetlph-!ojlbe!ojkf!fltqpojsbp/
Ofjtqsj•bov!qsj•v!qpwkfsbwb!Sftqflu".v
PI[E - BORJANA SIMI]
CIJENA PRO@IVLJAVANJANARODNIH MUKA
U ratu se nije priklonio nijednojpartiji, ~ak je 1992. govorio ono{to ljudi ne bi mogli ni da pretpo-stave, da }e biti formiran me|u-narodni sud pravde za ratne zlo-~ine. - Razo~aran sam ukupnim nega-tivnim bilansom polo`aja Srba napodru~ju biv{e Jugoslavije. Biosam za~u|en djelovanjem na{ihpoliti~ara, nesposobno{}u dauka`u da su i Srbi `rtve. Potpunosu ignorisane na{e `rtve?! Nijemi to i{lo u glavu, pa sam zbogtakvih stavova poslat u Klju~, alimi to, kao hirurgu, nije smetalo, itamo sam radio svoj posao.
[kolskauspomenaiz 1969.
U vi{epartijskom sistemu aktivirao se tek 1996. i sa liste Saveza za mir i progres izabran za poslanika u NSRS. Zatim je postao ~lan Socijalista,a onda se odvaja u DSP koja se ubrzo ujedinjuje sa Dodikovim SNSD,~iji je i danas aktivni ~lan
1979. sa Mladimistra`iva~ima i
Franjom Herljevi}em
Od kad je u Sarajevu, Prodanovi}je prvi put profesionalni poslanik, ali prije svega ostaje hirurg. Ljekar.De`ura jedan vikend u mjesecu i radibarem dan sedmi~no u zvorni~kojbolnici
Kftbn!optjmbd!Nfebmkf{b!wpkof!{btmvhf-!bmj!tvnj!tqbtfoj!ajwpuj!ofv.qpsfejwp!esbab!obhsbeb
Jahanje na konjimapreko Drine u
rodnom Bratuncu
16-17:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:53 AM Page 2
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
18
TQFD/ZBOGOM PAMETI
Lp!qptmkfeokjj{b}f-!oflbvhbtj!twkfump
Sve ono {to igra presudnu ulogu u razvoju i moderni-zaciji dr`ave, BiH ima, i u tome ~ak prednja~i u regi-onu. Po prisustvu nau~nika, istra`iva~a i in`injera.Istovremeno, peta je zemlja u svijetu po odlivu mo-zgova. Na 140. mjestu od 144 rangirane zemlje svije-ta. Iza BiH su jo{ samo Srbija, Burundi, Haiti i Al`ir.Iako ne postoje podaci o broju diplomiranih gra|anakoji su napustili BiH, na osnovu migracije i odrica-nja bh. dr`avljanstva, zaklju~ak je da se to u poslije-ratnom periodu mjeri desetinama hiljada.
Do posla u inostranstvu naj-lak{e dolaze in`injeri infor-matike. I to u Njema~koj, ko-ja u toj oblasti strancima nudivi{e od 100.000 radnih mje-sta. Tamo posao mo`e prona-}i svako ko poznaje jezik, po-sjeduje univerzitetsku diplo-mu i zna programirati. Isti ka-drovi, ne{to manje, tra`eni sui u Austriji, Danskoj, [ved-skoj i SAD. Druga oblast koja bilje`i od-liv kadrova je zdravstvo. Za
samo nepune tri godine RS je napustilo vi{e od 340ljekara i specijalista. Fenomen je da, mada je odliv veliki, BiH opet stojime|u prvima po broju nau~nika u regionu, na 48.mjestu. Iako, prema podacima Svjetske banke, BiHnajmanje ula`e u nauku i razvoj.Od ostalih zemalja u {irem regionu, najvi{e nau~nikai in`injera, u odnosu na populaciju, ima Turska, a sli-jede je Ma|arska, Slova~ka, Rumunija i Bugarska.Najbolje plasirana dr`ava u svijetu prema zastuplje-nosti nau~nika i in`injera u zemlji je Finska, a posli-je nje dolaze Japan, Portoriko, [vedska, SAD, Ka-nada, Tajvan, Katar, Izrael i Gr~ka. /N/!Lc/
Ni danas, poslije 32 go-dine od njegove smrti,niko ne mo`e sa sigur-no{}u da potvrdi ko jezapravo bio Josip Broz
Tito!? Neka vrsta ateisti~kog sveca,ili okorjeli srbofob, vi{estruki straniagent, hladnokrvni diktator i egze-kutor hiljada ljudi.Ali, nesporno je: bio je jedinstven,harizmati~an i dr`avnik svjetskogkalibra.Prema zvani~noj verziji, Tito je kaoJosip Broz ro|en u Kumrovcu 7.maja 1892. U mnogim dokumenti-ma pojavljivali su se razli~iti datu-mi ro|enja, pa se u onom iz vreme-na kada je slu`io austrijsku vojskunavodi 25. maj. Datum koji se to-kom Drugog svjetskog rata po~eoda slavi kao Titov ro|endan.Zvani~na istorija tvrdi da mu jeotac bio najamnik Franjo Broz, amajka Marija, ro|ena Javor{ek. Jo-sip je bio sedmo, od petnaestorodjece. Od 1901. do 1905. u Ku-mrovcu je zavr{io ~etvorogodi{njuselja~ku {kolu. Sljede}e dvije godi-ne radio je kao najamnik na ujako-vom imanju u Podsredi.U Sisak odlazi 1907. s namjerom dau~i za konobara, ali brzo odlu~ujeda postane mehani~ar. Od 1907. do1910. u~i bravarski zanat, poha|a{egrtsku {kolu i postaje bravarskipomo} nik. Potom odlazi u Zagreb,gdje se zaposlio u bravarskoj radio-nici i postao ~lan Socijaldemokrat-ske stranke Hrvatske i Slavonije. Ume|uvremenu, kratko je `ivio u ^e-{koj, Njema~koj i Austriji, gdje jeradio kao probni voza~ automobilau fabrici Dajmler.Pred Prvi svjetski rat oti{ao je uaustrougarsku vojsku. U Budimpe-{ti je 1914. osvojio srebrenu meda-lju na vojnom prvenstvu u ma~eva-nju. Bio je i dobar skija{. Nakon izbijanja rata borio se protivSrba, a od 1915. protiv Rusa naKarpatima. Poslije jedne akcijepredlo`en je za odlikovanje, kojenije mogao da uzme jer je bio u za-robljeni{tvu. Kada je 1967. posjetioBe~, htjeli su da mu ga uru~e, ali jeodbio. Poslije osloba|anja pridru-`io se ruskim bolj{evicima, a u po-ku{aju da pobjegne u Poljsku je
uhva}en. Iz zatvora je pobjegao uSibir, gdje se pridru`io Internacio-nalnoj crvenoj gardi u Omsku. Po-slije rata vratio se u Zagreb i odmahu~lanio u KPJ. Kada je 1920. KPJ
progla{ena nezakonitom, preseliose u Bjelovar, gdje je radio u struci.Po~etkom 1924. izabran je za ~lanaOkru`nog komiteta u Kri`evcima iod tada je njegova politi~ka karije-ra bila u usponu.Tokom 1934. po~eo je da `ivi s la-`nim dokumentima i promijenje-nim izgledom - postao je profesio-nalni revolucionar, kada i po~injeda koristi ime Tito. Kasnije, tokomrada u Kominterni, bio je poznatkao Valter, a mla|e kolege su gazvali Stari.Onda je uslijedio Drugi svjetski rat,oslobo|enje i sve ono {to je op{te-poznato. Mar{al, do`ivotni jugoslo-venski predsjednik. Obzirom da je te{ko povjerovati uverziju da je selja~i} iz Kumrovcatako lako mogao da putuje Evro-pom, da stvori toliko ozbiljne kon-takte, postane vrhovni komandantpartizana, a zatim u stilu bur`ujavlada zemljom, nakon njegove smr-ti po~ele su da se javljaju prve sum-nje u to - ko je zapravo bio? Velikibroj istori~ara tvrdi da nije bio Jo-sip Broz, ve} neko drugi, ko je pre-uzeo identitet zagorskog vodnikapoginulog u Prvom svjetskom ratu. Prema jednoj verziji, pravo ime bilomu je Franc Fransoa Jozef fon Hab-zburg und Loren. Vanbra~ni sinFranca Habzburga i Marije, Poljaki-nje koja je na dvoru Habzburga ra-dila kao sobarica. Ro|en je u Be~u16. juna 1892. U mladosti je u`ivaou rasko{i i imao dobro vaspitanje.Nau~io je da svira klavir, ja{e, go-vori nekoliko stranih jezika i ple{e.Detalji Brozovog ̀ ivota po~inju da semute tokom Prvog svjetskog rata dokse borio u Srbiji, na strani austrougar-ske vojske. U zarobljeni{tvo je, na-vodno, pao tako {to ga je zarobio na-rednik srpske vojske Dragoljub Dra-`a Mihailovi}, ali mu je izvjesni ~i~aStanoje pomogao da pobjegne. Ka-snije je bio zatvoren u Petrovaradin-skoj tvr|avi zbog toga {to je, kao ~o-vjek koji je uvijek bio gladan ̀ ena, si-
Tbnp!kf!qfuplsblb!ptubmb!v!Cfphsbev-!Ujupqp•jwb!v!Cf•v-nf}v!twpkjnIbc{cvs{jnb
Qsjkf!ub•op!:8 hpejob!Ujup!kf!qp!obmphvnp~oji!tmvacj!qsfv{fp!jefoujufu!twph!qpmvcsbub-!tfmkb•j~b!j{!Lvnspwdb-!lphb!tv!vcjmj!_fslf{j!v!Qswpn!twkfutlpn!sbuv
PI[E - EKIPA RESPEKTA
Tito se od svoje aktn-ta{ne, odzmijske ko`e, nikada nije odvajao.Njen sadr`aj, osim klju~em, bio jeobezbije|en i malim katancem.Poslije Titove smrti a|utant Zvon-ko Kosti} rekao je da su u ta{ni,osim ne{to zlatnog nakita, prona-|eni umrlica Davorjanke ZdenkePaunovi}, njegove biv{e supruge,izvod iz knjige vjen~anih sa Jo-vankom Budisavljevi}, slika Pela-gije Belouseve, tako|e biv{e su-pruge, i kopija izvje{taja austrou-garskog Ministarstva rata, s jeseni1915. godine. U njemu je spisakpoginulih austrijskih oficira, podo-ficira i vojnika u vrijeme bitke uGaliciji, a me|u njima i ime kapla-ra - Josifa Franje Broza!
Eptjkf!ewpkojlb!v•vwfopk!dsopk!ub|oj
CMJOEJSBOB!UBKOB;!LPNF!TFZa 20 godina, od kada je otvorena Ku}acve}a, do 2002. zvani~no je posetilo15.835.255 ljudi, ali za nju nikada nijere~eno da je to i grob nego - muzej
Sa suprugomPelagijom i sinom @arkom
PO^ASNASTRA@A KOJAJE ^UVALANAVODNI TITOV GROB NA DEDINJUPOVU^ENA JE4. MAJA 1992.
BIH PREDNJA^IU REGIONU POBROJUNAU^NIKA, A PETA JE U SVIJETU PO ODLIVU MOZGOVA
PO[TO, PREMAPODACIMASVJETSKE BANKE,BIH NAJMANJEULA@E U NAUKU IRAZVOJ,FENOMEN JE DASE DR@I NA 48.MJESTU POBROJU NAU^NIKA
Centri Fondacije Ruski svijetrasuti su na 87 mjesta po svi-jetu, a 88. je Narodna i univer-zitetska biblioteka RepublikeSrpske, u Banjoj Luci (odav-no oboga}ena njema~ kom ifrancuskom ~itaonicom, kao iameri~ kim kutkom), od 6.septembra. Ovim je zapo~etamisija promovisanja ruskogjezika i kulture, a mi smo, eto,41. zemlja u kojoj je centarotvoren.Sve je krenulo 2007. kada jeRusija odlu~ila da podr`i {ire-nje svog jezika kako bi se na-{ao u ud` benicima i u biblio-tekama tamo gdje je nekad ta-ko bio, ali i gdje nije.Iako je predsjednik Dodik naotvaranju ruskog centra re-kao da ‘ruska snaga i ekono-mija sve vi{e dolaze do izra-`aja, zbog ~ega je va`no dapostoje obrazovani ljudi u RSkoji poznaju ruski jezik, zako-
ne i privredni i politi~ ki si-stem’, jasno je da Ruski cen-tar vi{e zna~i u kulturnomsmislu. Ipak, ruski jezik ne}ebiti dostupan samo u literatu-ri koja se mo`e na}i u ovomcentru ve} }e se izu~avati za-jedno sa ruskom knji`evno-{}u na Filolo{kom fakultetu uBanjoj Luci, gdje je osnovanakatedra za ruski jezik.Za one upornije, koji bi da ru-ske klasike ~itaju na ruskom,Centar }e iza}i u susret kurse-vima jezika koji po~inju ve}ove jeseni, dva puta sedmi~no,{to na mjese~nom nivou ko{tako{ta skromnih 20 maraka, iima osnovni i napredni kurs.
Svtlj!twjkfu!v!Cbokbmvdj
RUKOVODILAC CEN-TRA JE PROFESORNATALIJA MILAKOVI],INA^E RUSKINJA, ASVE INFORMACIJEMOGU SE DOBITI NATELEFON 051/ 213-818.
18-19:Maste 2011.qxd 20/09/2012 2:57 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
19
lovao nekoliko Srpkinja.Na tlu Austrougarske, vojna lica ko-ja bi silovala podanika dr`ave makoje narodnosti ka`njavana su smr-}u. Da ne bi bio likvidiran, s obzi-rom na blistavu biografiju i ~injeni-cu da je Austrija uvijek ~uvala svo-je obavje{tajce, poslali su ga po ka-zni na ruski front. Tu je ranjen u su-daru sa ^erkezima, a zatim slijedinjegova odiseja u Omsk.Prema tvrdnji Miroslava Todorovi-}a, beogradskog advokata, zbog ko-je su ga tu`ili Titovi unuci, Tito je1913. bio Hitlerov {kolski drug uobavje{tajnoj {koli u Pe~uju, koju jeosnovao car Franjo Josif. Njih dvoji-ca su se navodno upoznali ne{to ra-nije u Be~koj operi. U istoj {koli jebio i Fridrih Miroslav Krle`a.Pomenuti autor tvrdi da je drugiBroz, osim {to je bio agent Komin-terne, bio i mason, britanski, nje-ma~ki, jevrejski i vatikanski tajniagent. U masone ga je u Parizu pri-je Prvog svjetskog rata uveo ^er~il.[esti stepen te organizacije zvao seTitus, odakle prema autoru, poti~enjegov nadimak Tito.
Smatra se da je njegov za{titnik bioVatikan, a centrala u @enevi. Imaoje visoko mjesto i po rangu je bio nanivou engleske kraljice Elizabete.Navodno, umro je 16. februara1980, a sahranjen je na porodi~nomgroblju Habzburga u Be~u?!Preko masonskih veza 1934. pove-zao se sa engleskom obavje{tajnomslu`bom u koju ga je uveo VladimirVelebit, kasnije general i diplomata,a Stevo Kraja~i} Stiv u NKVD, zakoji je radio preko oca svoje supru-ge Zdenke Has.Prema drugoj verziji, postojala sudva Josipa Broza, koji su mu bilipolubra}a, sinovi iste majke. Prvog,koji je zaista nosio to ime, rodila jeMarija Broz, 7. maja 1892. u Ku-mrovcu, a otac mu je bio njen su-prug Franjo. Taj Broz bio je lo{ |ak,traljav {egrt i probisvijet. Drugi,Franc Broz, ili Josip Ambroz, bio jenjegov polubrat, kojeg je Marija ro-dila u Be~u, a otac mu je bio bogatiindustrijalac, poljski Jevrejin Se-mjuel Mejer.Naime, Marija je povremeno dolazi-la da radi kod tog ~ovjeka, {to je iTito pominjao vi{e puta, naro~itokada bi popio malo vi{e viskija. Go-vorio je da mu je formalni otac Fra-njo bio trom, sklon alkoholu i nebri-`an prema djeci, pa je majka ~estomorala da ide u Be~ da radi. Iakopreoptere}ena poslom, Marija je fi-zi~ki bila dosta privla~na `ena.Dijete je dobilo ime Josip Ambroz iMarija ga nije odnijela u Kumrovec,nego kod svog oca uPodsred. ^uvao gaje djed, a kada jeodrastao majka gaje odvela u Be~,gdje se obrazovao uprivatnim {kola-ma. U~io jemuziku i bioizvanredan
UFULB!.!QP
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
20
Glavni motiv za{tose Mihajlovi} pri-hvatio selektorskepozicije Srbije je{to }e Orlovi u
kvalifikacijama za Svjetsko pr-venstvo odmjeravati snage saHrvatima, na ~ijem ~elu je Igor[timac. Evo i za{to!- U finalu Kupa Jugoslavije po-ra`eni smo od Hajduka, ali ve-}u nelagodnost izazvao je ru`nipostupak Igora [timca, s kojimsam se dobro znao i koji je odtada jedan od najomra`enijihljudi u mom `ivotu. U jednomtrenutku, kada smo se na{li o~iu o~i, bez ikakvog povoda, ali smr`njom u glasu, [timac mi seobratio: ‘Dabogda ti sve pobiliu Borovu’! U to vrijeme se po-~elo ginuti u Slavoniji, tako daje [tim~eva kletva u meni iza-zvala burnu reakciju. Od tada jeizme|u nas po~eo pravi rat i kozna {ta bi se dogodilo da nassudija nije isklju~io… Sini{a Mihajlovi} ro|en je uVukovaru, a `ivio je sa rodite-ljima i bratom u Borovu. Nje-gova porodica je pre`ivjela zai-sta ratne strahote; koji su uticalii na njegovu karijeru.- Borovo je za mene bilo predi-van mali grad. Ako u Jugoslavi-ji nekome mo`da nije bilo lije-po, meni jeste. Mnogo zelenila,bazen, sportski tereni, bioskop.I, mnogo mje{ovitih brakova.@ivjeli smo svi zajedno; bilo jete{ko shvatiti ko je Srbin a koHrvat. To je mo`da zavisilo odtoga za koji ste klub navijali.Moj otac, Srbin, ro|en je nado-mak Banja Luke. Imao sam vi-{e prijatelja me|u Srbima, alimi je najbolji bio Hrvat…Kao junior imao je neuspje{nuepizodu u zagreba~kom Dina-mu. Bio je gost u omladinskomklubu na turneji po Njema~koj,tamo se proslavio kao najboljiigra~ i najefikasniji strijelac tur-nira. Po povratku, razo~arao gaje ba{ ]iro Bla`evi}.- Ponudio mi je stipendijski, ane profesionalni ugovor. Nijemi se svidjelo ni Bla`evi}evoobja{njenje da je konkurencijau Dinamu jaka, da su mali iz-gledi za igru pored Harisa [ko-re, a ispred mene su bili i klup-ski miljenici Mlinari} i Deve-ri}. [ta da radim? Na kraju sampresjekao, vratio sam se u Bo-rovo. Moja odluka nije obrado-vala ljude u Dinamu, a selektorjuniorske reprezentacije Jugo-slavije Mirko Jozi} otvoreno mije rekao da ne}u biti pozvan u
selekciju za svjetsko prvenstvoako odbijem da potpi{em za Di-namo. Izbrisan sam sa spiskaputnika za ^ile, jer nisam po-pustio pred ultimatumom Jozi-}a. Vratio sam se ku}i i onda sekao dobra vila pojavila Vojvo-dina... Te{ko je pro`ivljavao sve teutakmice u ^ileu, gledaju}i ihna televiziji. Dalje je sve po-znato: titula sa Vojvodinom,prelazak u Crvenu zvezdu, on-da Kup {ampiona i Interkonti-nentalni kup. Upravo tada, do-bio je i priliku da se Mirku Jo-zi}u na neki na~in revan{ira {toga je potcijenio. Te 1991. u To-kiju Jozi} je vodio Kolo-Kolo.U Borovo je odlazio do po~etka90-ih. I nikad vi{e! - To je kao kada nekoga koga sivolio vidi{ na mrtva~kom odrui poslije ti ta slika pokojnikaostane u mislima. Tako se i jasje}am poru{enog Borova, aNovi Sad, koji me 1988. obje-ru~ke prihvatio, postao je mojgrad. U njemu sam zapo~eo izavr{io karijeru.Rat ga je zatekao u Zvezdi, ro-ditelji su htjeli da ostanu u Bo-rovu, ali ih je nekako ubijedioda do|u u Beograd. - Poslije je do nas stigla vijestda je na{a ku}a u Borovu mini-rana i da je neko ispalio metaku moju sliku na zidu. U tomgroznom ~inu poruka je bila vi-{e nego jasna. Ko je mogao dabaci bombu na na{u ku}u? Ko,i za{to, je pucao u moju i slikubrata Dra`ena? Ta pitanja sume proganjala dok napokon ni-sam saznao istinu. To je uradioStipe, jedan od mojih najboljihdrugova iz djetinjstva, kogasam do`ivljavao kao brata. DaStipe to uradi, samo zato {to jeon Hrvat, a ja Srbin? Kako jemogu}e da je ratno ludilo do temjere pomutilo razum doju~e-ra{njih prijatelja?Kada je sa reprezentacijom SRJugoslavije prvi put poslije ras-pada dr`ave bio u Zagrebu, sa-znao je istinu. U hotel je do{aoStipe, onaj za koga je ~uo damu je pucao u sliku i baciobombu u rodnu ku}u.- Priznao je da je to morao ura-diti, da bi na taj na~in dokazaopravovjernost i okajao grijeh{to smo u djetinjstvu bili neraz-dvojni. Da nije bacio bombu namoju ku}u, stradala bi njegova.Da li }u pre}i preko toga i za-boraviti {ta je uradio? Ne vje-rujem!Nikada nisam davao novac za
vojsku, ali sam mnogo poma-gao. Svi ro|aci moje majke subili Hrvati; ujak je pozvao ma-mu i rekao joj: ‘Ti treba daostane{ u Borovu; moramo daubijemo tvog mu`a!’ Ima ta-kvih dana kad ne zna{ {ta da ra-di{ ili misli{. Vidite kakva jesudbina, poslije nekoliko mje-seci Arkanovi vojnici su oslo-bodili Borovo, zarobili mogujaka, i u njegovom adresaruna{li moj broj telefona. Pozvalisu me i pitali da li ga poznajem,je li zaista moj ujak? Imao sam21 godinu. [ta je trebalo da ka-`em dok mi je na pameti biloono {to je on rekao za mogoca? Bio je te`ak izbor. Spasiosam ga. Nisam `elio osvetu.U istom hotelu, gdje je do{aoStipe, dan uo~i revan{a naMaksimiru sjedio sam u holu sapove}im dru{tvom kada se po-javio i sin mog ujaka, Sa{a. Pri-je toga ~uli smo se telefonom, idogovorili da se vidimo. Znaosam da je iz rata iza{ao kao vi-soki oficir Hrvatske vojske. Pri-{ao je stolu, pozdravio se sasvima i, ne pogledav{i me, pro-{ao pored mene. Ne{to kasnije,dok sam odmarao u sobi, za~uosam kucanje. Na ulazu je bioSa{a, vidjelo se da mu je nepri-jatno. Objasnio mi je da je mo-rao onako reagovati, jer su uholu bili policajci u civilu, a zanjega, oficira Hrvatske vojske,ne bi bilo dobro da se srda~nopozdravlja sa mnom.Nemam ni{ta protiv Hrvata. Uratu postoje dvije strane. U ratusvi gube. Neki ljudi nisu stvo-reni za rat. Ja sam mogao dapomognem na drugi na~in, nitisam `elio da pucam, niti samimao namjeru da ubijam ljude.Nikada nisam javno govorio dasam davao novac za ambulante,hranu, nisam rekao da mi je uto vrijeme ku}a u Beogradu bi-la puna ranjenika i da sam oti-{ao u hotel ostaviv{i je njima.Ratne strahote, i to {to su namsru{ili porodi~nu ku}u, doprini-jele su da sam tu `ivotnu epohuizbrisao iz sje}anja. s
Ratni o`iljci ,Bo`je levice,
TJOJ\B!NJIBKMPWJ^!tfmflups!gvecbmtlf!sfqsf{foubdjkf!Tscjkf
V!Cpspwv!tbntusjkfmkbo-!vpetvtuwvQsptmbwmkfoj!gvecbmfs!pulsjwb!esbnv!j{!:1.uji!j!mkvef-tjuof!ev|f-!lpkj!tv!lsvqojn!sjkf•jnb!qpuqjsjwbmj!ofusqfmkjwptu-!nsaokv!j!qp{jwbmj!ob!jtusfcmkfokf!Tscb
U SRCU OPROST, NA
TERENU OSVETA:,@ELIM DA BELGIJA,HRVATSKA I OSTALI
IMAJU NASPRAM SEBENE 11 IGRA^A, VE]
SEDAM MILIONA SRBA!
,
Gbnjmjkb!nj!kf-!ob!okfhpwv!wfmjlv!abmptu-!jqblqsfajwkfmb!oftlsjwfoj!vcjmb•lj!|pwjoj{bn!Jhpsb!\ujndb
Nisam ~ovjekrata, pomagaosam stradal-nike u njemu.Ku}a uBeogradu bilami je puna ran-jenika, oti{aosam u hotel iostavio je njima
Usj!qvu tf!lstujn!ob!Nbltjnjsv!b!ump!esiuj///
Na utakmici bara`a za Evropsko prvenstvo, koja je 2000. odi-grana u Zagrebu, Mihajlovi} je ostao upam}en {to je jedini jeod svih glasno pjevao himnu, dok je Maksimir zvi`dao.- Utakmica je odigrana u vulkanskom grotlu. Dok smo bilipostrojeni, na ogradi sam uo~io transparent s natpisom ‘Vu-kovar 1991.’ Otr~ao sam do njega, kleknuo i triput se prekr-stio. Kakvu je to provalu bijesa izazvalo u gledali{tu, zemljaje podrhtavala. Za{to su tako reagovali? Vukovar je grad ukome sam ro|en, u njemu je u ratu poginulo puno ljudi, naobje strane. Zbog svih njih sam se prekrstio, sa `eljom da seto vi{e nikada ne ponovi. Ina~e, to mi je najdra`a utakmica(2:2) koju sam odigrao u reprezentaciji... naje`im se od uzbu-|enja.
Sini{a u duelu sa Bok{i}em na Maksimiru kada je SRJ oti{la na EP
20-21:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:55 AM Page 1
SFTQFLU"!31/!TFQUFNCBS
23
S rpstvo je pre`ivjelo i na-d`ivjelo zmajeve i vitezo-ve, janji~are, spahije i da-
hije, kumoubice i crnorukce.Srpstvo je istrpilo masoneriju, si-onske mudrace, marksizam ivampirizam, komunizam, socija-lizam i kapitalizam. Kad god sunas gu{ili, sjekli, probadali ipodbadali, mi smo nalazili snageda izdignemo glavu za jo{ jedanudah, za jo{ jedan gutljaj, da sepretekne, pre`ivi. Da se samomsebi iza|e na parastos i mjesto’vje~ naja pamjat’, rekne ’namnogaja ljeta bra}o Srbi i sestreSrpkinje’. Srpska magija opstan-ka. Mi smo potomci strijeljanih,iz zasjede pobijenih, mi smo po-sljednji pozdrav pe~albara, mismo blijedo sje}anje izgublje-nih…srpska magija opstanka,ta~ ka koja na svakoj predstavi ucirkuskoj areni planete oduzimadah svima. Pa i nama samima.Izvo|a~ima. Ako trik nema obja-{njenje, onda je magija. Nas su podizali stri~evi bratoubi-ce. Nas su vaspitavali u~itelji ko-ji su potpisivali smrtne presudena{im roditeljima.
Svakom kome smo rekli - brate,izdao nas je i zabio no` u oko.Svakom kom smo pru`ili par~ehljeba pljunuo nas je i opsovao.Da li je to na{ usud ili stvar ka-raktera!Da li su na{i ideali u stvari za-blude, gre{ke ili smrtni grijeho-vi? Koji to ideal mo`e biti gri-jeh? I ko procjenjuje grozotu gri-jeha i na~in iskupljenja?Za{to se na{e meso lako odri~edu{e. Da li je preduslov za odri-canje od srpstva panika, lako-most ili mo`da `elja da se nanosii u`iva u tu|oj patnji.Ponos, ako nema opravdanje,prosta~ ko je busanje. Ponos jesvjesnost u stvarnu izuzetnost.Ponos mora da bude dostignu}ekojem ne treba obrazlaganje iopravdavanje. Ponositi se {to si Srbin je po{to-vanje same Bo` je volje. Kada si ro|en kao Amerikanac
ili Kinez, tvoja je uloga da bude{mrav, kap u bujici, {oder u zidu.Tebi je namijenjeno da odradi{svoje trajanje podijeljeno na ur-laube i smjene, da se uznosi{ekranima i putovanjima. Ti si diolave koja bez milosti pr`i i gu{i.Lave koja je sama sebi opravda-nje i smisao. Vatra koja gori ni-kog ne griju}i, koja topi samusebe, ti si gvo`|e koje nije nia{ov ni plug. Rodiv{i se kao Ni-
jemac ti si snaga, ime, put. Jedanod basamaka koji vode ka vrhu,a od vrha ka strmoglavu. I tako...u beskona~ nost. Srbin po ro|enju postaje vitezkrsta{. Postaje ~uvar Bo` je odlu-ke da ba{ ovdje i za sva vremenapostoji i opstaje jedan narod. Na-rod malobrojan. Narod koji ne-ma saveznika. Narod koji nemasapatnika. Srbi su narod kojimBog ve}im i sna`nijim narodimapokazuje i dokazuje da nisumo} niji od Boga. Kad pocijepajuatome, kad pro{etaju vasionom,kad po~ nu da ra|aju ovce i samisebe uznesu da sve mogu, ondaih Bog otrijezni u njihovoj ne-mogu} nosti da istrijebe Srbe.Onako neslo`ne. Onako nejake inapu{tene od svih. Mi Srbi smoBo` ji putokaz, opomena, Bo` japrijetnja uznesenima i manitima.Na{e opstajanje je dokaz Bo` jegtrajanja. Dok mi postojimo po-
stoja}e ideali samilosti, ljubavi,postoja}e smjernost i stid. Biti Srbin zna~i biti primjer ljud-skoj zajednici. Kako se pra{ta,kako se grije{i i kaje. Primjer ka-ko se posrnuli uzdi`u i gordi kla-njaju pred ubogima. Primjer daje ipak Bog stvorio ~ovjeka iostavio mu da `ivi po njegovimzakonima. Kako se ostaje ~ovjeki me|u vukovima i me|u vuko-dlacima. Primjer kako se odolije-va isku{enjima.Zato se ponosim svojom izuzet-no{}u. [to sam Srbin.O~igledno ne treba da se doka-zuje. O~igledno je samo po sebiprimjer. Primjer posebnosti Srbaje moja divna Republika Srpska.O~igledno nastala uprkos svojsurovosti svijeta koji ne priznajepravdu. Narodi stvaraju dr`aveda bi lak{e trgovali, proizvodili iotimali. Da su mnogobrojniji. Dasami sebi opravdavaju zlo~ine. Uime svoje dr`ave. RepublikaSrpska je stvorena da spasi. Daza{titi. Republika Srpska je po-sve}eno gubili{te. Od rake koli-jevka, od leleka pla~ gladnogdjeteta. Republika Srpska, preo-teta od surovih. Od mo} nijih. Odbijesnih. Od bahatih. Dokaz daje ljubav snaga. A snaga je u vje-ri da smo posebni. Ponosni {tosmo Srbi.@ivjela Republika Srpska. Mojavjera da ima nade… za mene, zaljudski rod! s
LP!UP!PE!CPAKFH!OBSPEB!QSBWJ!GSB[V
Nbhjkb!pqtubolbNA[ OPSTANAK JE ^UDO KOJEM SE I MI SAMI ^UDIMO. ^UDIMOI PONOSIMO. VO\E I LIDERE IZOP[TAVAM IZ OVE PRI^E, NARODJE STOODSTOTNI VLASNIK OVOG FENOMENA
S pijetetom prema ogrom-nim `rtvama bratoubila-{tva, ma sa koje strane
bile, kroz formu igrane serije‘Ravna gora’, Baji} pri~a pri~uo srpskom narodu koji trpi po-sljedice tragi~nih istorijskih po-djela, ~iji su protagonisti: Dra`aMihailovi}, Nedi}, Kosta Pe}a-nac, Tito, Rankovi}, Krcun...Poslije dvije godine istra`ivanjanapisao je prvi dio dramske tri-logije ‘1941-1945’. Snimanjeserijala uveliko je u toku, a 15epizoda i igrani film }e prvi putprogovoriti iz drugog, istorijskiobjektivnog, ugla na sunovratrata 1941. Baji}, scenarista i reditelj, ka`eda }e serija u zna~ajnoj mjeri ot-kriti ono {to je doskora bilo ne-zamislivo. - Ovo je serija o srpskoj katakli-zmi tokom Drugog svjetskog ra-ta. Istina o bratoubila~koj trage-diji pomo}i }e nam da dalekobolje shvatimo dana{nje bezna-|e. Srbija poslije ove serije ne}evi{e biti ista!Dra`u igra Neboj{a Glogovac, aTita Dragan Bjelogrli} (i jo{preko 200 glumaca: Lazar Ri-stovski, Radko Poli~, Nenad Je-
zdi}, Nenad Okanovi}, LjiljanaStjepanovi}, Fe|a Stojanovi}).- Polaze}i od istorijskih fakata daje pukovnika Dra`u Mihajlovi}a6. april 1941. zatekao u okoliniDervente, i ovog puta }emo imatiBosnu u pri~i. Me|utim, imaju}iu vidu ranija iskustva, nisam nio~ekivao da }u biti u prilici datamo i snimam.Evo i za{to!Scene ‘iz Bratunca’ u najgleda-nijoj srpskoj seriji svih vremena,‘Selo gori, a baba se ~e{lja’, ni-su samo puki odlazak roditeljakod }erke, pozadina je mnogodublja. Rada{inova }erka nijeslu~ajno u seriji udata ba{ u Re-
publiku Srpsku. - @elio sam da moja pri~a pre|eDrinu i da u svojoj umjetni~kojnadgradnji potencira cjelovitostsrpskog naroda, bez obzira na
granice na koje smo morali dapristanemo. Samo je srpskomnarodu u 21. vijeku namijenjenasudbina da bude razdvajan, dro-bljen i dezintegrisan. Svi drugiimaju pravo, u okviru noveevropske doktrine uklanjanjagranica, da se ponovo spajaju,da razvijaju nacionalni identiteti ja~aju svoje dr`ave u dru{tve-nom, kulturnom i ekonomskomsmislu. Zbog toga cijenim upor-nost i snagu srpskog naroda uRepublici Srpskoj, koji istraja-va. Kao i zbog smisla da civili-zovano, kulturno i demokratski`ivi i sa drugim narodima, sakojima je do ju~e ratovao, a kojise druga~ije krste i vjeruju udrugog boga.Ali, na`alost, nijedan kadar seri-je nije snimljen u Bratuncu, od-nosno Vlasenici i Lakta{ima,kako je po scenariju bilo zami-{ljeno. - Sve smo morali da snimamo uSrbiji, nalik geografskom i an-tropolo{kom miljeu RS. U jed-nom trenutku, 2009. izgledalo jekao da }e nam RS pru`iti gosto-primstvo, ali se to ipak nije desi-lo, iz meni nepoznatih razloga.Tragi~na je ~injenica da je za‘Selo gori’, koje je kao nijedansadr`aj ove vrste do sada u~inio
sabir srpske nacionalne osobe-nosti, sudbonosna rijeka Drina iza nas bila nepremostiva. Mno-go `alim zbog toga! A, za{to seto nije desilo morate pitati go-spodu Kasipovi}a, D`ombi}a iDodika, koji je tada bio premi-jer. Tri puta sam, po njihovompozivu, dolazio na razgovore uBanja Luku. Na po~etku smoimali obostrano sna`nu motiva-ciju da serija pre|e Drinu. Me-|utim, kao i mnoge srpske pri~e,ni ova se nije ostvarila. Dalekobilo da sam ljut, ali povrije|enjesam. Na moju ispru`enu ruku,bez ikakvih uslova, sem da sepokrije boravak ekipe i tro{kovisnimanja, vrlo nemu{to, dva da-na poslije mog posljednjeg tele-fonskog kontakta sa gospodi-nom Dodikom, u kome smo raz-mijenili ~estitke za Bo`i}, i kadami je potvrdio da RS sigurnootvara svoja vrata na{oj seriji,uslijedilo je pismo od strane An-tona Kasipovi}a, ministra kultu-re, ‘da se, na`alost, nisu stekliuslovi...’ I tome sli~no. Otkako su se prema ‘Selu’ i me-ni ponijeli na ovaj na~in, nisamboravio u RS, a sa zvani~nicimanemam nikakav kontakt. [to semene ti~e, nemam motivacijevi{e ni da ga iniciram. s
SBEP\B!CBKJ^B!J[ST!PUKFSBMJEPEJL-!EAPNCJ^!J!LBTJQPWJ^
^UVARI TEKOVINA
Lbespwj!{b!opwv!jousjhbouov!tfsjkv!-Sbwob!hpsb
-usfcbmj!eb
tf!tojnbkv!v!plpmjoj!Efswfouf- hekf!kf!Esbav!Njibjmpwj~b{buflbp!7/!bqsjm!2:52/PI[E - BORJANA SIMI]
oRADO[ BAJI]
Sudbonosna Drina, iz meni
nepoznatih razloga, nepremostiva je
za svesrpski interes
Po{to je Dra`u slomJugoslavije zatekaou Posavini, i ovogputa }emo imatiBosnu u pri~i, ali uzranije iskustvonisam ni o~ekivaoda }u biti u prilicida tamo i snimam
PI[E - NIKOLA APOSTOLOVI]
PISMO IZ SRBIJE
Eb!mj!tv!ob|j!jefbmjv!tuwbsj!{bcmvef-hsf|lf!jmj!tnsuojhsjkfipwj@!Lpkj!upjefbm!npaf!cjujhsjkfi@!J!lp!qspdkf.okvkf!hsp{puvhsjkfib!j!ob•jojtlvqmkfokb@
Neboj{a Glogovac kao Dra`a Mihailovi}
22-23:Maste 2011.qxd 20/09/2012 1:59 AM Page 2
MILAN POPOVI]!
Poznati srpski bizni-smen, kralj bakra,Milan Popovi}, ne-vjen~ani suprug Se-verine Vu~kovi}, u
njihov novi dom na sala{u kod^eneja (Vojvodina) ulo`io jedva i po miliona eura! Ku}aima ukupno 14 prostorija i sva-ka svoje kupatilo. A, sav na-
mje{taj je stigao iz Italije. Milan~e nije `alio novac daopremi dom za sina Aleksan-dra, tek ro|enu bebu. Samo zadva lustera dao je 12.000 eura au teretanu smje{tenu uz saunuu podrumu, ulo`io je ~ak60.000 eura! Eto, odakle Seve-rini odmah poslije poro|ajaovakva linija. I, da, pored ku}eje veliki ko{arka{ki teren iotvoreni bazen.Da brine i za bezbjednost svojeporodice, zbog ~estih putova-nja, kupio je i novi avion, ‘Ces-sna 525A’. Onaj prethodni jeprodao a novi je dopla}en ‘ke-{om’. Pri tom tvrdi da nema ni-jedan kredit u banci, niti hipo-teku. Avion koji u registarskojoznaci ima inicijale vlasnikaMP, parkiran je na beograd-skom aerodromu. U opremi,kao i kod starog aviona, nemabitne razlike. Cesna u ~ijem sukokpitu nastale prve zajedni~kefotografije sre} nog para imazlatne sigurnosne kop~e na sje-di{tima. Unutra{njost je bilaprekrivena najfinijom ko`ombe` boje, a dr`a~i ~a{a, kao iru~ke za spu{tanje u le`e}i po-lo`aj tako|e su sa pozlatom.Osim svijetlih vunenih tepiha idrvenih obloga visokog sjaja,ima osam sjedi{ta. Koliko jeko{tala ostalo je nepoznato, alise zna da je prethodnu cesnunudio u internet prodaji putemjedne ameri~ke agencije za3.695.000 dolara, a cijena zaevropske mu{terije bila je300.000 skuplja.
Nbeb!oj!sbojkf!ojkf!|lsubsjp-!pulblp!nv!kf!qpebsjmbtjob!Njmbo!Qpqpwj~ tf!of!ptws~f!ob!up!lpmjlp!lp|ubeb!twblj!tvqsvhjo!lpsbl!cvef!npoefotlj
Wkfspwbuop!pehpwps!ob!
{obujafmkv!peblmfTfwfsjoj!penbi!qptmjkf!qpsp}bkb
cftqsjkflpsob!mjojkb!mfaj!v!tbvoj!j!ufsfuboj
wsjkfeopk!•bl!71/111!fvsb"
Osim vile u ^ejenu,Severina ima naraspolaganju i novuCesnu 525A vrijednupreko 4.000.000 dolara
20. septembar 2012.BROJ 1
BESPLATAN PRIMJERAK
QP[MB^VKFN!NPKV!TFWFSJOV
RASKO[
SRPSKOG
KRALJA
BAKRA
24:Maste 2011.qxd 20/09/2012 2:01 AM Page 1
