ODVAŽIMO SE GRADITI ODRŽIVU EUROPU

Europski gospodarski i socijalni odborPrioriteti predsjedništva i program rada Luce Jahiera

Mandat 2018. – 2020.

Onog dana kad moć ljubavi nadvlada ljubav prema moći u svijetu će zavladati mir.Mahatma Gandhi

Ljudi promjene prihvaćaju samo u nuždi, a nuždu uviđaju samo tijekom krize. Jean Monnet

U svijetu nikad neće nedostajati čuda, samo čuđenja.

G. K. Chesterton

Predsjednik Luca Jahier2018. – 2020.

ODVAŽIMO SE GRADITI ODRŽIVU EUROPU

Prioriteti predsjedništva i program rada Luce Jahiera

Mandat 2018. – 2020.

2

San o Europi sutrašnjice

Filozof Aristotel jednom je rekao: „Nada je san budnih.“ Europa je izgrađena na nadi te bi se trebala i dalje oblikovati i preoblikovati na toj osnovi.

Tijekom mandata nastojat ću potaknuti organizirano civilno društvo na odlučan građanski angažman u izgradnji naše održive europske budućnosti. Ne smijemo gubiti vrijeme: moramo iskoristiti energiju tog zajedničkog sna i raditi na davanju novog zamaha Europskoj uniji.

Ne uobražavam si da ću tijekom iduće dvije i pol godine u potpunosti ostvariti tu zadaću, ali ću neumorno raditi na stvaranju zajedništva, dinamike i novog smjera u EU-u.

Borit ću se protiv polarizacije naših društava, protiv sve izraženijih nacionalističkih i populističkih trendova i protiv sužavanja prostora za građansko djelovanje jer sve te pojave ugrožavaju naše demokratske vrijednosti.

Od 1950-ih europska se integracija iznimno uspješno ostvaruje. Nakon stoljeća razdora, rata i raseljavanja stanovništva uslijed neprekidnog pomicanja granica europski projekt omogućio je uspostavu mira, sigurnosti, blagostanja i solidarnosti, iako treba još mnogo toga učiniti. Posljednjih je godina postignut konsenzus o glavnim zajedničkim inicijativama kao što su europski stup socijalnih prava i Pakt EU-a za suradnju u području obrane.

No to ne znači da bismo trebali počivati na lovorikama. Mnogo je neizvjesnosti na obzoru, i unutar i izvan granica EU-a.

3O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

U EU-u se nesumnjivo odvijapet temeljnih transformacija:

• prvo, ekonomska transformacija: četvrta industrijska revolucija, koja otvara bitna etička pitanja i donosi obrazovne, socijalne i ekonomske izazove i prilike;

• drugo, transformacija u području energije i okoliša: usmjerena prema kružnom i niskougljičnom gospodarstvu u kojem se poštuju ograničeni resursi našeg planeta, a središnju ulogu imaju građani i lokalne zajednice;

• treće, temeljita socijalna transformacija: mijenjanje tržišta rada i socijalne države, davanje veće uloge novim akterima i socijalnim inovacijama te ključna potreba jačanja europskog socijalnog modela za sve generacije;

• četvrto, demokratska i participativna transformacija: sužavanje prostora za građansko djelovanje, predrasude potaknute dezinformacijama, novi oblici neliberalizma i sve veći izazovi za vrijednosti EU-a jasne su prijetnje našim demokracijama;

• naposljetku, geopolitičke promjene u međunarodnim odnosima: ukratko, brz zaokret sa suradničke konkurencije na disruptivne sukobe, s trgovine na sigurnost, s porasta napetosti na stvarne ratove na granicama EU-a.

Unatoč tim velikim promjenama ne bismo trebali biti tek puki promatrači, već postati oni koji njima upravljaju.

Moramo se angažirati i stvoriti novu pozitivnu sliku o Europi te udahnuti nov život građanskom angažmanu radi ostvarivanja održive europske budućnosti.

4

Vođeni humanizmom,znanošću i napretkom

Kao što je filozof Immanuel Kant rekao u 18. stoljeću, moramo „imati hrabrosti služiti se vlastitim razu-mom“.

U 21. stoljeću ponovno moramo „imati hrabrosti služiti se vlastitim razumom“. Vođeni razumom, huma-nošću, znanošću i napretkom, a ne predrasudama, strahom, nepovjerenjem ili mržnjom.

Ova racionalnost ne pobija emocije. Nada, ljubav, frustracije, strah, radost – te nas emocije povezuju. Emocije su put do spoznaje o tome što u svojoj srži znači biti „živ“. Zanemarujući emocije zanemaruje-mo svoju humanost, svoju potrebu za povezivanjem i... snivanjem.

Sve sam više uvjeren da je današnjoj Europi potrebna nova „renesansa“.

Renesansu je obilježila silovita humanistička revolucija golemih razmjera, koja je kulturi vratila istinsku dimenziju u njezinom konkretnom odnosu sa znanošću, umi-jećem vladanja i organizacijom gospodarskog i društvenog života, te je ona izvori-šte moderne transformacije Europe.

Humanizam je nastao kao odgovor na krut i uskogrudan nauk srednjovjekovne skolastike, u okviru kojeg se promicalo obrazovanje malog broja pojedinaca u druš-tvu kako bi ih se pripremilo da postanu liječnici, pravnici ili teolozi.

Humanistički se pokret pojavio kao alternativni smjer obrazovanja i građanskog angažmana, u kojem su se isticale prednosti stvaranja građanstva osposobljenog za inteligentnu raspravu i sudjelovanje u građanskom životu u cilju promicanja boljitka čovječanstva.

Svijet će 2019. obilježiti 500. godišnjicu smrti Leonarda da Vincija. Leonardov život i rad odraz su dobro poznatih humanističkih ideala na kojima počiva renesansno doba. U njemu se u mnogočemu ogledaju temeljne sastavnice renesanse s obzirom na to da su njegovi interesi obuhvaćali razna područja: umjet-nost, arhitekturu, glazbu, znanost, matematiku, anatomiju, geologiju i botaniku.

Jedan od Da Vincijevih najpoznatijih crteža – „Vitruvijski čovjek“ – odraz je njegovih interesa kako u po-dručju umjetnosti tako i u području znanosti.

Homo faber ipsius fortunae – Čovjek je kovač svoje sreće. Danas nam je potreban sličan proces.

EGSO predstavlja tisuću lica Europe na djelu. Mobilizirajmo zaista tu silu i postanimo – zajedno – arhi-tekti nove rEUnaissance.

5O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

Tri prioriteta programa koji ujedinjuje i koji Europi sutrašnjice

i našoj mladeži pruža istinsku priliku

ODVAŽIMO SE GRADITI ODRŽIVU EUROPU

6

7O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

Održivirazvoj

Kako bismo rEUnaissance pružili istinsku priliku, moramo ubrzati ritam reformi u cilju ostvarivanja Europske unije održivog razvoja.

Održivi razvoj može osigurati potrebna rješenja za svih pet gore navedenih transformacija.

Europa mora biti održiva – ili je neće biti. Program održivog razvoja do 2030. sveobuhvatna je strategi-ja koja donosi korist i za poslodavce, i za radnike, i za cijeli planet. To je istinski politički projekt koji povolj-no utječe na gospodarski rast i konkurentnost, socijalnu pravdu, borbu protiv klimatskih promjena i, naravno, odr-živi razvoj.

EGSO je autor brojnih inovativnih mišljenja u tom po-dručju. Sad moramo težiti njihovom provođenju u djelo: Program otvara sjajne mogućnosti u pogledu ulaganja, mjerljive u bilijunima dolara, ali unatoč sve većem zama-hu ulaganja u održivi razvoj, i dalje je prisutan znatan ma-njak financijskih sredstava.

EGSO je jedan od predvodnika te strategije i bliski su-radnik Europske komisije. Kada je riječ o kružnom gos-podarstvu, neosporni su znanje i iskustvo EGSO-a i naša predanost.

Pri ispunjavanju potreba današnjice ne bismo smjeli dovesti u pitanje sposobnost budućih generacija da za-dovolje svoje vlastite potrebe te ne smijemo zanemariti potrebu da poštujemo planet i osiguramo da nitko ne bude zapostavljen.

Sada je vrijeme za preispitivanje naših modela rasta i za uspostavu ravnoteže između gospodarskog prosperi-teta i održivosti okoliša, socijalne uključenosti i kohezije, kvalitetnog zapošljavanja i demokratskog sudjelovanja. EU mora zadržati zamah i prigrliti promjene.

Jedno je sigurno: ta se transformacija može ostvariti jedi-no inicijativama lokalnih i regionalnih vlasti „odozdo pre-ma gore“, u sklopu kojih civilno društvo i građani imaju ključnu ulogu.

Poslovni svijet ima središnju ulogu u tom programu za promjene. No, bez snažne uključenosti naših sindikata i svih drugih organizacija civilnog društva nećemo biti u stanju prevladati nejednakosti i ostvariti ono što sma-tram novim socijalnim i gospodarskim ugovorom za 21. stoljeće!

Strateške mjere:• popularizirati održivi razvoj: osigurati da civilno druš-

tvo u potpunosti uvidi potrebu što hitnije provedbe Programa održivog razvoja do 2030.

• boriti se za uključivanje održivog razvoja u sva područ-ja politika

• pretvoriti EGSO u središnju točku za informiranje i dje-lovanje u području održivog razvoja u EU-u

• podignuti svijest o inovativnim pristupima EGSO-a u kojima se kvantitativni pokazatelji Europske komisije dopunjuju kvalitativnim pokazateljima koje je razvilo civilno društvo

• osigurati da održivi razvoj bude jedan od prioriteta političkog programa tijekom kampanje za europske izbore i u idućem zakonodavnom ciklusu.

8

9O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

MirDok obilježavamo stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata, mir ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo.

Pomirenje i mir najveća su postignuća Europske unije. Povezivanjem naših gospodarstava i naroda te usavrša-vanjem umijeća postizanja kompromisa stvorili smo naj-pouzdaniji sustav za dugotrajni mir u svijetu.

U svjetlu najnovijih geopolitičkih promjena sve je izraže-nija prijetnja od globalnog sukoba.

Prvi put od svog osnivanja EU je u opasnosti zbog istu-panja jedne od država članica iz Unije (Brexit) i zbog sve većih napetosti u susjedstvu – na Balkanu, u južnom Sre-dozemlju i na istočnim granicama.

Unutar Unije neke države članice ne uspijevaju zajamčiti poštovanje temeljnih prava i vrijednosti slobode, so-lidarnosti, demokracije i vladavine prava. Uzdrmani smo porastom antisemitizma, rasizma, terorizma i pro-tekcionizma. Kršenje prava civilnog društva na okupljanje i organiziranje više se ne smatra politički nekorektnim.

U trenutku kad se naše temeljne vrijednosti dovode u pitanje, trebali bismo udružiti snage kako bismo očuvali naša otvorena društva jer ona određuju tko smo i kakvi želimo biti sutra.

Moramo pokazati da se možemo oduprijeti strašnom iskušenju „suverenista“, koji nude loše i opasne odgovore na ključna pitanja koja postavljaju naši sugrađani, radni-ci, poduzeća i zajednice.

Moramo ojačati Uniju vrijednosti – o demokraciji, vladavini prava, temeljnim pravima, ljudskom do-stojanstvu i slobodi ne može se pregovarati.

Zabrinjavajuće je da Europa i svijet nisu pripremljeni. Ali bez mira i tolerancije nema rasta, nema kvalitetnih radnih mjesta i nema kohezije. Bez mira nema održive Europe.

Strateške mjere:• doprinijeti pokretanju inicijativa u Africi i našem

mediteranskom susjedstvu usmjerenih na učvršćivanje demokracije, ponovno pokretanje i stabilizaciju mirovnih procesa te potporu civilnom društvu u zemljama koje se teško nose s migracijskim tokovima

• ojačati snage koje se zalažu za pomirenje na zapadnom Balkanu

• štititi i promicati pravnu stečevinu EU-a u području trgovinskih sporazuma i otvorenih tržišta na temelju dogovorenih multilateralnih pravila koja su i dalje glavni izvor napretka i miroljubivih odnosa.

10

11O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

KulturaMoj je treći prioritet jačanje uloge kulture u europskom političkom diskursu.

Europa je prostor iznimnog kulturnog i umjetničkog bo-gatstva i dinamike, kao i neizmjerne kulturne baštine te jezične i kulturne raznolikosti. Međutim, iznenađujuće je da kultura dosad nije bila prisutna u dominantnom političkom diskursu.

S mnogim izazovima s kojima se danas suočavamo – uk-ljučujući promjene u okolišu koje su posljedica ljudskog djelovanja, socijalne napetosti unutar naših lokalnih za-jednica pa sve do razine međunarodnih odnosa te našu nesposobnost da svoje političke sustave proaktivno i u skladu s etičkim načelima prilagodimo sve bržim pro-mjenama izazvanim digitalnom revolucijom na među-narodnoj razini – možemo se konstruktivno nositi samo ako odlučimo djelovati vodeći računa o kulturi.

Poznato je da kultura, umjetnost i kreativna industrija predstavljaju golemo gospodarsko dobro. U njima se trenutačno ostvaruje 4,2 % europskog BDP-a i zapo-šljava 8,4 milijuna ljudi diljem Europe. Daljnji razvoj tog sektora svakako je jedan od načina da se osigura održiv gospodarski rast u EU-u. Ulaganje u kulturnu infrastruk-turu ima impresivan pozitivni učinak na okolna područ-ja te potiče rast i u srodnim sektorima.

Stručnjaci su dokazali da se kultura i kulturne prakse pozitivno odražavaju na demokraciju jer omogućavaju promjenu perspektive, aktivan angažman i osnaživanje.

Izolacionistički i nacionalistički pokreti često zloupotre-bljavaju koncepte kulture i identiteta, upotrebljavajući ih u uskom, statičkom smislu i iskorištavajući njihov emocionalni potencijal.

Moramo osigurati da se ti antidemokratski trendovi ne prošire. Kultura je ono što nas čini ljudskim bićima: ona je zaslužna za naše poimanje kontinuiteta s civili-zacijama koje su nam prethodile i s našom kulturnom

baštinom, što pojačava naš osjećaj pripadnosti. Uživa-nje u umjetnosti omogućuje nam da se odmaknemo od vrtoglavog ritma i obveza svakodnevnog života te da slobodno komuniciramo i pronađemo smisao života koji nadilazi puku potrebu za preživljavanjem.

S pojavom novih tehnoloških revolucija uvidjeli smo da građani moraju imati središnju ulogu u procesu do-nošenja političkih odluka – a time i u našim društvima. Gospodarski rast nije dovoljan. Kultura je karika koja nedostaje, katalizator te promjene.

Kultura oblikuje način na koji međusobno djelujemo, komuniciramo, vjerujemo i sanjamo o svojoj sadašnjo-sti i budućnosti. Kultura ima golem neiskorišteni po-tencijal da postane sila koja ujedinjuje i mobilizira u Europi te da potakne stvaranje nove slike o EU-u.

Strateške mjere:• promicati kulturu kao četvrti stup održivog razvoja

• istaknuti potencijal kulture kao pokretača rasta, stva-ranja pristojnih radnih mjesta i bogatstva u gradovi-ma i područjima Europe

• osigurati da se kulturu doživljava kao ključan instru-ment za stvaranje pozitivne slike o Europi

• kulturu predstavljati kao alat za promicanje uključivih i tolerantnih društava

• istaknuti vrijednost korištenja kulture kao instrumen-ta „meke sile” u vanjskim odnosima EU-a.

12

13O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

Uloga EGSO-a u pozitivnoj rEUnaissance

Centralizacija moći u tijelima izvršne vlasti, politizacija sudstva, napadi na neovisnost medija i manjak povjerenja u tradicionalne političke stranke samo su neki od simptoma trenutačne rasprostranjene krize demokracije.

Nije pretjerivanje reći da europska demokracija doživljava najveće nazadovanje od 1930-ih i da su tradicionalni modeli sudjelovanja po svemu sudeći neprimjereni za suočavanje sa sve bržim prom-jenama.

Organizacije civilnog društva, koje se tradicionalno smatraju okosnicom participativne demokracije, također se mijenjaju i trebaju iznaći inovativne načine za unapređenje civilnog dijaloga kako bi se osigurala njegova bolja prilagođenost uvjetima 21. stoljeća. To je ključno žele li i dalje imati značajan utjecaj na postupke donošenja odluka, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.

Naš je odbor nedavno obilježio 60. godišnjicu postojanja. Naša dostignuća u posljednjih 60 godine temelj su budućnosti snažnog EGSO-a – a time i snažnog EU-a.

Ne smijemo počivati na lovorikama. Možemo biti vjerodostojni samo ako damo sve od sebe u ispunjavanju zadaće koju su nam naši osnivači ostavili u nasljeđe: da budemo glas organiziranog civilnog društva i da pomažemo institucijama EU-a u njihovom bitnom radu na stvaranju održive Europe.

Bit ćemo u stanju ispuniti svoje obveze budemo li surađivali i djelovali odlučno i složno – skupine, stručne skupine i uprava EGSO-a zajedno.

Moramo poboljšati kanale komunikacije i ojačati „kompeticiju“ u originalnom smislu te riječi – petere cum – kako bismo bili usmjereniji i ostvarili strateške mjere, uz odgovarajuće prilagođavanje metoda i unutarnjih instrumenata.

Naše djelovanje mora biti odlučno i vizionarsko. Ugledajmo se na duh ‘58 i stvorimo novi diskurs nade. Započnimo drugu europsku renesansu zajedno, u uvjerenju da smo zaista protagonisti svoje sadašnjosti i budućnosti.

Pruža nam se prilika da angažmanu europskog civilnog društva damo novi zamah. Učinimo to!

14

15O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

Kaže se: „Logika će te odvesti od točke A do točke B. Mašta će te odvesti bilo kamo. Samo mašta ima moć za radikalnu promjenu paradigme koja je potrebna za oblikovanje budućnosti.“

Europa sutrašnjice od nas traži hrabrost – moramo se usuditi zamisliti novi svijet za nove generacije i pritom uistinu uzeti u obzir njihova stajališta.

Ne smijemo gubiti vrijeme jer se razlog mnogih poraza u povijesti može svesti na samo jednu riječ: prekasno.

Moramo težiti tome da mogućnostima i ciljevima damo prednost pred problemima.

Moramo biti kreativni i odlučni u tome da viziju pretočimo u pozitivnu sliku o Europi; sliku koja u prvi plan stavlja čovjeka. Blagost, ekologija čovjeka, zaboravljena riječ Francuske revolucije: bratstvo.

16

17O D VA Ž I M O S E G R A D I T I O D R Ž I V U E U R O P U

Sanjam o Europi koja odustaje od besmislenih podjela i sukoba i koja ima hrabrosti iskoristiti silno bogatstvo svoje raznolikosti i time ostvariti veće jedinstvo, uključivije društvo, održivi rast te istinsku otvorenost prema ostatku svijeta.Luca Jahier

Europski gospodarski i socijalni odborRue Belliard/Belliardstraat 99

1040 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIË

Izdavač: Odjel za posjete i publikacijeEESC-2018-89-HR

www.eesc.europa.eu

HRREG.NO. BE - BXL - 27

PrintQE-06-18-244-HR-C

ISBN 978-92-830-4282-2doi:10.2864/78763

OnlineQE-06-18-244-HR-N

ISBN 978-92-830-4280-8doi:10.2864/113396

© Europska unija, 2019Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da se navede izvor.

Za svaku upotrebu ili reprodukciju fotografija mora se izravno

tražiti dozvola vlasnika autorskih prava: © Shutterstock.com