Upload
tarik
View
230
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
mIKROBIOLOGIJA
Citation preview
REZISTENCIJA BAKTERIJA NA
ANTIBIOTIKE
MEHANIZMI REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE
Mehanizam Grupa antibiotika Primeri
1. Enzimska Beta laktamski Beta laktamaze
inaktivacija antibiotici
Aminoglikozidi Enzimi koji
modifikuju
aminoglikozide
Hloramfenikol Hloramfenikol
acetiltransferaza
Makrolidi Esteraze i
fosfotransferaze
1
Porin
Peptidoglikan
Periplazmatski prostor PBP
B Laktamski
antibiotici
Produkcija beta laktamaza
Produkcija beta laktamaza – rezistencija na BLA (pose o z ačaj e kod Gra negativnih bakterija)
1
Produkcija beta laktamaza – rezistencija na BLA
1
Produkcija beta laktamaza – rezistencija na
BLA
1
ß -lactamase
Produkcija beta laktamaza – rezistencija na BLA
Beta laktamaze
Preko različitih vrsta e zi a eta lakta aza Mehanizam delovanja – epaju eta lakta ski prste i razgrađuju beta laktamske antibiotike u aktivnom mestu
Glavni produktori beta
laktamaza su Gram
negativne bakterije;
deponuju beta laktamaze
u peroplazmatskom
prostoru, gde razlažu a ti iotik kada prođe kroz
ćelijski zid
Bakterije iz familije Enterobacteriaceae (E.coli, Klebsiella...) i Pseudomonas
stvaraju brojne beta laktamaze
Beta laktamaze
U zavis osti koju vrstu eta lakt askih a ti iotika ajviše razlažu dele se na
penicilinaze cefalosporinaze karbapenemaze
Sinteza novih generacija cefalosporina, karbapenema je bila
us ere a a kreira je lekova koji će iti otpor i a postojeće eta laktamaze
Rezultat: posle kratkog vremena, bakterije su uspele da naprave
oć ije eta lakta aze, pr. sredi o
MEHANIZMI REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE
Mehanizam Grupa antibiotika Primeri
2. Izmena Beta laktamski antibiotici Izmena PVP
receptora za
koji se vezuje za Tetraciklini, eritromicin, Izmena
antibiotik aminoglikozidi ribozoma
Hinoloni Izmena DNK
giraze
Sulfometoksazol Izmena
trimetoprim bakterijskih
enzima u
sintezi
folne kiseline
Vezivanje BLA za ciljna mesta (PVP)
PVP
ß – Laktamski antibiotik
Vezivanje BLA za ciljna mesta (PVP)
PVP
Inactive PBP
Inhibicija sinteze peptidiglikana
High affinity
for PBP
Vezivanje BLA za ciljna mesta (PVP)
Veliki afinitet za
antibiotike
Neaktivni PVP
Visok afinitet za PVP
Destruk ija ćelijskog zida smrt bakterije
Vezivanje BLA za ciljna mesta (PVP)
ß – Laktamski antibiotik
Vezivanje BLA za ciljna mesta (PVP)
Mali afinitet za PVP
Aktivni PVP
Normalna sinteza peptidoglikana
Izmena ciljnih mesta (PVP) – rezistencija na
antibiotike
MEHANIZMI REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE
Mehanizam Grupa antibiotika Primeri
3.Izmena Beta laktamski antibiotici Smanjen influks
transporta kod Gram
antibiotika negativnih
bakterija
Aminoglikozidi Redukovana
snaga protona i
smanjen influks;
Aktivni efluks
Tetraciklini, eritromicin Aktivni efluks
Hinoloni
Smanjeni unos
Aktivni efluks
Va ćelije
u ćeliji
Porini kod Gram negativnih bakterija
Proteinski transportni sistem kod efluks pumpe – i kod Gram pozitivnih
i kod Gram negativnih
Proteinski
kanali
Efluks pumpa
Va ćelije
u ćeliji
antibiotik
Porini kod Gram negativnih bakterija i proteinski transportni sistem kod efluks
pumpe
Proteinski
kanali
Efluks pumpa
Va ćelije
U ćeliji
Excreted antibiotic
Porini kod Gram negativnih bakterija i proteinski transportni sistem kod efluks pumpe,
preko koga se izbacuje antibiotik
Proteinski
kanali Efluks pumpa
Iz ače i a ti iotik
Rezistencija bakterija na antibiotike:
. Urođe a
a. Nedostatak ciljnih mesta za antibiotik
. Struktur e arijere koje o e ogućavaju
penetraciju
. Steče a
Posledica je selektivnog antibiotskog pritiska
U osnovi je izmena u genomu bakterija
Ekspresija ge a reziste ije ože iti: Konstitutivna
Inducibilna
REZISTENCIJA BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE
Genetska osnova rezistencije
Ge i reziste ije su s ešte i a: 1. Bakterijskom hromozomu
2. Plazmidima
3. Transpozonima
Rezistencija bakterija na antibiotike
Promene u genomu:
Tačkaste uta ije a ivou az ih parova
Vertikalna transmisija samo na potomstvo
Faktori koji utiču a razvoj reziste ije
• Bakterije se vrlo brzo
u ožavaju • Escherichia coli završi
svoj život i iklus za 30
minuta, tako da prenosi
svoje gene rezistencije
potomstvu vrlo brzo
E. Coli
Rezistencija bakterija na antibiotike:
Sticanje strane DNK mehanizmima transformacije,
transdukcije i konjugacije
Vrlo uspeša ači šire ja reziste ije
Horizontalna transmisija – i nesrodnim vrstama
Bakterije raz e juju a tri ači a ge e rezistencije na antiboitike
Rezistencija na antibiotike
• Za manje od 20 godina bakterije su razvile
multiple mehanizme rezistencije
• Staphylococcus aureus je pokazao znake
rezistencije 1950.god
• Danas postoje sojevi S. aureus koji su
rezistentni na gotovo sve antibiotike
Multipla rezistencija
• Neki oblici rezistencije su bili prisutni u populaciji
bakterija i pre primene antiobitika
• Prisustvo antibiotika u spoljnoj sredini u visokoj
ko e tra iji su povećali pritisak a akterije –
prirodna selekcija
• Došlo je do uta ija i pojave ge a reziste ije
• Reziste t e akterije su preživljavale i rzo u ožavale
• Prenosile su svoje gene rezistencije drugim
bakterijama (i patogenim i nepatogenim)
Naš svet – pregled
Veliki
prasak Sunce Zemlja Bakterije Ljudi
12 milijardi 10 milijardi 6 milijardi 4 milijarde
Organizmi proizvode antibiotike milijardu godina – u veoma maloj meri!
Ljudi masovno koriste antibiotike u poslednjih 7 decenija
Sadašnjost
ASM, © David Phillips/Visuals Unlimited
Dinosaursi
“Antibiotici” upotreba
antibiotika
29
Faktori koji utiču na razvoj rezistencije – prirodna selekcija
• Bakterije razmenjuju gene i stvaraju nove kombinacije
• Raz e juju ge e a tri ači a ko juga ija i a veliki z ačaj
• Dešava se i iz eđu esrod ih akterijskih vrsta
• Ovi pro esi se dešavaju i u ze lji, okea i a, slatki voda a, kao i u živo orga iz u
Faktori koji utiču a razvoj reziste ije
razmena genetskog materijala
Zašto su rezistentne bakterije tako česte?
• Selekcija
• Šire je
Širenje Strep. pneumoniae: multi-rezistentan, virulentni klonovi
Izvor: SZO izveštaj WHO/CDS/BVI/95.7
Incidenca MRSA u Evropi
Incidenca rezistentnog S.pneumoniae u Evropi
35
Antimikrobna rezistencija
Pogreš a upotre a a ti iotika selek io iše reziste t e mutante:
• . Korišće je a ti iotika iže ko e tra ije koji a je prošao rok traja ja
• . Korišće je a ti iotika u ilju leče ja virusnih infekcija (prehlade)
• . Upotre a a ti iotika u životi jskoj hra i • 4. Nedovoljno dobro doziranje antibiotika
ezavrše a terapija ili edovolj o dozira je u toku dana)
Multiplo reziste t e akterije su česti izazivači i trahospital ih i fek ija
Tra s isija uzroč ika i trahospital ih i fek ija se obavlja direktno preko ruku lekara ili sestara
Prevencija i kontrola
Pranje ruku !
MRSA – nozokomijalni patogen –
do ~ 996, od tada postaje i va ol ički