Rezultati evaluacije provedenih radionica i predavanja za ... · Radionica je ostvarila ishode koji se odnose na znanje studenata o vještinama javnog izlaganja te prvenstveno je

Europska unija

Ulaganje u budućnost

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Rezultati evaluacije provedenih radionica i predavanja

za studente i sveučilišno osoblje

Završna konferencija

5. veljače 2015.g.

Europska unija Ulaganje u budućnost


Radionice i interaktivna predavanja za studente

Vještine javnog izlaganja

Upravljanje vremenom

Socijalne vještineRadionice vršnjačke

podrške

Stres menadžment



Radionica: Vještine javnog izlaganja

• radionica „Što kada stanemo pod svjetla reflektora? Vještine javnog izlaganja” je izvedena 10 puta s ukupno 92 studenta Sveučilišta u Zagrebu

Cilj radionice:

omogućiti studentima stjecanje vještine dobrog oblikovanja i izvedbe javnog izlaganja pred publikom.



Radionica: Vještine javnog izlaganja

Planirana je

1. evaluacija procesaa. zadovoljstvo izvedbom izvoditelja i ostvarenost planiranog,

mogućnosti unaprjeđenja, procjena kvalitete vlastitog izlaganja i sebe kao modela dobrog izlagača

b. procjena kvalitete pojedinih aspekata radionice uz otvorena pitanja o zadovoljstvu i korisnosti radionice te mogućnostima unaprjeđenja

2. evaluacija učinka je uključivala provjeru ishoda koji su se odnosili na znanje i vještine usvojeno tijekom radionice

Anketni upitnici su primijenjeni u tri točke mjerenja (prije radionice, neposredno po završetku, nakon 2 – 3 mjeseca).



slika 1: Prosječne ocjene pojedinih elemenata radionice na temu vještina javnog izlaganja (N=87)

1 2 3 4 5

Prikladnost primjera

Jasnoća uputa za vježbu Predstavljanje svog studija

Jasnoća predavanja

Količina informacija koje su prezentirane

Stručnost predavača

Tema predavanja



tablica 1: Postotak točnih i pogrešnih odgovora na svaku tvrdnju prije i poslije radionice (N=92)

Tvrdnje

Prije predavanja Poslije predavanja

Točan

odgovor

Pogrešan

odgovor

Točan

odgovor

Pogrešan

odgovor

2. Vrhunski izlagači se rađaju s tim sposobnostima. (N) 82,4 17,6 92,0 8,0

3. Dobri izlagači mogu izvesti kvalitetno izlaganje pred publikom bez

puno pripreme. (N)30,8 69,2 57,5 42,5

4. Kod pripreme izlaganja prvo treba izraditi PowerPoint

prezentaciju. (N)65,9 34,1 79,3 20,7

5. Što je izlaganje kraće treba se duže za njega pripremati. (T) 35,2 64,8 77,0 23,0

6. Izlaganje je potrebno uvježbavati kako bi se postigla prirodnost i

spontanost. (T)77,8 22,2 93,1 6,9

7. Ako izlagač ima tremu prije izlaganja, trebao bi to na početku

podijeliti s publikom. (N)60,0 40,0 83,9 16,1

8. Izlaganje se može započeti i nekom pričom iz vlastitog života. (T) 85,7 14,3 96,6 3,4

9. Tijekom izlaganja treba izbjegavati stanke u govoru. (N) 51,6 48,4 88,5 11,5

10. Ako izlagač drži distancu u odnosu na publiku, doživljavaju ga

stručnijim u onom što izlaže. (N)72,2 27,8 82,8 17,2

13. U redu je da izlagač kaže publici kako ne zna odgovor na

postavljeno pitanje. (T)75,8 24,2 89,7 10,3

14. Ako ti javni nastup ne ide od ruke, bolje ga je izbjegavati nego da

drugi vide da ti ne ide. (N)84,6 15,4 95,4 4,6

masno otisnuto – p<,05



• prosječan broj točnih odgovora studenata

M=9,80 (SD=1,992) 12,11 (SD=1,957)

• prosječan broj točnih odgovora nakon radionice je statistički značajno veći nego onaj prije radionice (t=-9,950; df=82; p<,01).

Veličina efekta ove radionice na znanje studenata o vještinama javnog izlaganja izražena Cohenovim d iznosi -1,17 veliki učinak radionice na znanje studenata.



tablica 2: Samoprocjena vještina javnog izlaganja prije i poslije radionice (N=30)

Prije radionice Poslije radioniceT-test

M SD M SD

1. Prilikom pripreme izlaganja razmišljam o

tome što želim postići svojim izlaganje.4,17 0,747 4,50 0,861 -2,408*

5. Prilikom izrade izlaganja pazim da redoslijed

tema bude logičan.4,47 0,629 4,80 0,407 -2,567*

8. Prije samog izlaganja nekoliko puta izvedem

cijelo izlaganje na glas kako bih ga dobro

uvježbao/la.

3,50 1,137 3,90 0,995 -2,262*

12. Izlaganje započinjem problemom za

razmišljanje, zanimljivim podatkom,

anegdotom ili pričom iz života.

2,10 1,029 3,13 1,167-

3,725**

13. Za vrijeme izlaganja radim stanke u govoru

nakon svake misaone cjeline.2,70 0,702 3,87 0,900

-

5,430**

14. Mijenjam ton glasa prilikom izlaganja. 3,40 1,070 4,03 0,615-

3,254**

17. Tijekom izlaganja imam otvoren položaj

ruku.3,34 1,010 3,86 0,915 -2,241*

19. Kada netko iz publike postavi pitanje, prvo

ga prokomentiram ili preformuliram.2,59 1,018 3,24 0,830

-

3,623**

Radionica je ostvarila ishode koji se odnose na znanje studenata o vještinama javnog izlaganja te prvenstveno je djelovala na razvoj vještina koje se odnose na fazu izvedbe izlaganja i fazu odgovaranja na pitanja.

**p<,01; *p<,05



Radionice: Učenje socijalnih vještina

Radionice su izvedene jednom za studente (koji su pružali podršku studentima s invaliditetom) Sveučilišta u Rijeci i obuhvaćala su tri povezana grupna susreta:

vještina izgradnje

odnosa (N=5)

vještina asertivnosti

(N=4)

vještina suradnje

(N=5)



Odgovori studenata nakon sudjelovanja:

• svidjela im se tema susreta i način na koji je obrađena (atmosfera, ležernost, međusobno dijeljenje informacija)

• najkorisnijim smatraju osvještavanje određenih aspekata bliskih odnosa

1.

• svidjela im se uključenost sudionika, mogućnost izmjene informacija i iskustava, vođenje procesa od strane izvoditeljica

• najkorisnijim smatraju osvještavanje važnosti vještine suradnje i razvijanje iste, savjete izvoditeljica i iskustva drugih sudionika

2.

• svidjelo im se što su osvijestili vlastite obrasce ponašanja i komunikacije

• korisnim smatraju dobivene informacije o asertivnosti uz primjere te predlažu više uvježbavanja i susreta o ovoj temi

3.



Interaktivno predavanje: Stres menadžment

• predavanje „Stres, faks i rock ‘n’ roll - Kako studentski život učiniti manje stresnim?” je izvedeno 6 puta s ukupno 77 studenata Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci

Cilj predavanja:

upoznati studente s pojmom stresa i njegovim manifestacijama te prikazati osnovne tehnike ublažavanja posljedica stresa.



Interaktivno predavanje: Stres menadžment

Planirana je

1. evaluacija procesaa. zadovoljstvo izvedbom izvoditelja i ostvarenost planiranog te

mogućnosti unaprjeđenja

b. procjena kvalitete pojedinih aspekata predavanja uz otvorena pitanja o zadovoljstvu i korisnosti predavanja te mogućnostima unaprjeđenja

2. evaluacija učinka je uključivala provjeru ishoda koji su se odnosili na znanja usvojena tijekom predavanja te procjenu vlastitih vještina

Anketni upitnici su primijenjeni prije predavanja i neposredno po njegovom završetku.



slika 2: Prosječne ocjene pojedinih elemenata predavanja na temu stres menadžmenta (N=75)

1 2 3 4 5


PowerPoint prezentacija

Materijali

Jasnoća uputa za vježbu

Jasnoća predavanja


Poštovanje dogovorenog trajanja predavanja


Tema predavanja



Tablica 4: Samoprocjena znanja vezanih za stres menadžment prije i poslije predavanja (N=74)

Prije predavanja Poslije

predavanja T-test

M SD M SD

1. Znate li što je to stres? 4,05 0,639 4,58 0,524 -6,091**

2. Znate li o čemu stres ovisi? 3,65 0,629 4,27 0,604 -7,678**

3. Znate li kako se uspješno nositi sa

stresom?3,08 0,829 4,18 0,653 -10,229**

4. Znate li procijeniti koliko ste otporni

na stres?2,92 0,872 3,91 0,601 -10,154**

5. Znate li odrediti je li situaciju koja

vam predstavlja problem moguće

promijeniti?

3,20 0,844 3,92 0,568 -6,970**

6. Znate li kako se privremeno

odmaknuti od situacije koja vam

predstavlja problem?

3,22 0,854 4,08 0,565 -7,906**

7. Znate li umiriti sami sebe? 3,20 0,860 3,95 0,719 -7,716**

8. Znate li davati sam/a sebi pozitivne i

konstruktivne poruke?3,23 0,944 4,01 0,852 -8,103**

9. Znate li kako sagledati situaciju koja

vam predstavlja problem na drugačiji

način?

3,20 0,965 3,95 0,792 -6,822**

Studenti smatraju kako je predavanje doprinijelo njihovom znanju o nošenju sa stresom.

**p<,01; *p<,05



Tablica 5: Samoprocjena vještina stres menadžmenta prije i poslije predavanja (N=74)

Prije

predavanja

Poslije

predavanja T-test

M SD M SD

1. Koliko uspješno možete prepoznati situacije

koje su vam stresne?4,03 0,548 4,09 0,601 -0,799

2. Koliko uspješno možete djelovati na

smanjenje stresa?3,27 0,746 3,74 0,663 -5,466**

3. Koliko uspješno možete prepoznati vlastite

snage za nošenje sa stresom?3,28 0,803 3,81 0,715 -5,946**

4. Koliko uspješno možete prepoznati vlastite

slabosti za nošenje sa stresom?3,47 0,763 3,76 0,699 -2,714**

5. Koliko uspješno možete prepoznati kod sebe

sve ponašajne simptome stresa?3,44 0,928 4,07 0,714 -5,275**


sve kognitivne simptome stresa?3,32 0,981 3,99 0,749 -6,713**


sve emocionalne simptome stresa?3,69 0,810 4,15 0,655 -5,451**


sve tjelesne simptome stresa?3,67 0,904 4,18 0,657 -4,593**


prisutnost negativnih misli u stresnoj situaciji?3,82 0,669 4,16 0,663 -3,563**

Iako se isključivo radi

o dojmu studenata, oni smatraju kako su

gotovo sve njihove vještine stres menadžmenta razvijenije nego prije predavanja.

**p<,01; *p<,05



Tablica 6: Postotak točnih i pogrešnih odgovora na svaku tvrdnju prije i poslije predavanja (N=75)

Tvrdnje


Točan

odgovor

Pogrešan

odgovor

Točan

odgovor

Pogrešan

odgovor

1. Stresne situacije je moguće izbjeći. (N) 27,3 72,7 45,3 54,7

2. Aktivno provođenje slobodnog vremena pomaže u

nošenju sa stresom. (T)100 0 98,7 1,3

3. Svi ljudi imaju iste reakcije na stres. (N) 100 0 100 0

4. Situaciju ne možemo mijenjati, možemo samo

mijenjati sebe. (N)20,8 79,2 45,9 54,1

5. Stres je veći ako negativno gledamo na situaciju u

kojoj se nalazimo. (T)100 0 100 0

6. Ne postoji jedan ispravan pogled na situaciju. (T)89,6 10,4 89,3 10,7

7. Nije moguće birati kako ćemo gledati na situaciju u

kojoj se nalazimo. (N)90,9 9,1 98,7 1,3

8. Pozitivne misli ne mogu pomoći pri umanjivanju

stresa jer situacija i dalje ostaje ista. (N) 96,1 3,9 94,7 5,3





M=6,23 (SD=0,869) 6,73 (SD=0,849)

• prosječan broj točnih odgovora nakon predavanja je statistički značajno veći nego onaj prije predavanja (t=-4,148; df=74; p<,01).

Veličina efekta ovog predavanja na znanje studenata o efikasnom upravljanju vremenom izražena Cohenovim d iznosi -0,58 umjerena veličina učinka predavanja na znanje studenata.

Interaktivnim predavanjem je ostvaren postavljeni cilj i ishodi. Vidljive su promjene u procjeni vlastitih vještina stres menadžmenta, procjeni vlastite otpornosti na stres i identificiranja svojih slabosti i snaga za nošenje sa stresom te promjene u informiranosti studenata na temu nošenja sa stresom.



Interaktivno predavanje: Upravljanje vremenom

• predavanje „Ja ili vrijeme – tko će pobijediti?, Efikasna organizacija vremena” je izvedeno 7 puta s ukupno 83 studenata Sveučilišta u Zagrebu

• prikaz evaluacije za provedenih 5 predavanja u kojima je sudjelovalo 50 studenata

Cilj predavanja:

upoznati studente s osnovnim vještinama organizacije vremena, odnosno vještinama upravljanja samim sobom koje dovode do efikasnije organizacije vremena.



Interaktivno predavanje: Upravljanje vremenom

Planirana je

1. evaluacija procesaa. zadovoljstvo izvedbom izvoditelja i ostvarenost planiranog te

mogućnosti unaprjeđenja

b. procjena kvalitete pojedinih aspekata predavanja uz otvorena pitanja o zadovoljstvu i korisnosti predavanja te mogućnostima unaprjeđenja

2. evaluacija učinka je uključivala provjeru ishoda koji su se odnosili na znanja usvojena tijekom predavanja te procjenu vještina povezanih s efikasnom organizacijom vremena.

Anketni upitnici su primijenjeni prije predavanja i neposredno po njegovom završetku.



slika 3: Prosječne ocjene pojedinih elemenata predavanja (N=47)

1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5



Jasnoća uputa za domaću zadaću

Jasnoća predavanja


Poštovanje dogovorenog trajanja predavanja


Tema predavanja



Tablica 7: Samoprocjena znanja vezanih za upravljanje vremenom prije i poslije predavanja (N=48)

Prije predavanja Poslije

predavanja T-test

M SD M SD

1. Znate li kako odrediti prioritetne

zadatke?3,50 0,851 3,88 0,761 -3,000**

2. Znate li kako postaviti precizni cilj čiju

ćete ostvarenost moći provjeriti? 2,94 0,861 3,50 0,652 -3,864**

3. Znate li kako planirati kada ćete obaviti

neki posao? 3,19 0,891 3,58 0,679 -2,992**

4. Znate li na koje načine možete

motivirati sami sebe? 2,90 0,928 3,33 1,098 -3,005**

5. Znate li kako se oduprijeti kada vas

netko prekida u radu? 2,77 1,171 3,67 0,975 -5,299**

6. Znate li kako postaviti cilj koji će vas

motivirati da ga ostvarite? 2,77 0,805 3,44 0,848 -4,738**

7. Znate li kako si posao učiniti

zanimljivijim?2,52 0,899 3,23 0,881 -4,582**

Studenti smatraju kako je predavanje doprinijelo njihovom znanju u području upravljanja vremenom.

**p<,01; *p<,05



Tablica 8: Samoprocjena vještina vezanih za upravljanje vremenom prije i poslije predavanja (N=48)

Prije

predavanja

Poslije

predavanja T-test

M SD M SD

1. Koliko uspješno možete prepoznati na

koje sve aktivnosti trošite vrijeme? 3,38 1,064 3,94 0,810-

3,785**

2. Koliko uspješno možete procijeniti

koliko vremena vam je potrebno za

obavljanje nekog zadatka?2,85 0,780 3,49 0,585

-

5,027**

3. Koliko uspješno možete prepoznati kod

sebe opravdanja za odlaganje

započinjanja rada/učenja?3,46 1,148 3,94 0,755 -2,323*

4. Koliko uspješno možete povezati

zadatke koje obavljate s ciljem koji želite

postići?

3,19 1,065 3,63 0,866-

2,782**

5. Koliko uspješno možete odrediti

prioritete?3,52 1,111 3,98 0,785

-

2,812**

Iako se isključivo radi

o dojmu studenata, oni smatraju kako su sve njihove vještine upravljanja vremenom razvijenije nego prije predavanja.

**p<,01; *p<,05



tablica 9: Postotak točnih i pogrešnih odgovora na svaku tvrdnju prije i poslije predavanja (N=49)

Tvrdnje


Točan odgovorPogrešan

odgovorTočan odgovor

Pogrešan

odgovor

1. Kada oduzmemo vrijeme provedeno na fakultetu, u učenju,

spavanju te hranjenju, u prosjeku nam preostaje više od 7 sati

dnevno. (T)

40,8 59,2 85,7 14,3

2. Za efikasnu organizaciju vremena važno je postaviti ciljeve

koje želimo ostvariti za npr. 5 godina. (T)40,8 59,2 69,4 30,6

3. Kada je riječ o planiranju, dovoljno je isplanirati što

moramo obaviti u tjednu koji dolazi. (N)42,9 57,1 75,5 24,5

4. Ne treba planirati vrijeme za one

zadatke/poslove/aktivnosti koji nam nisu važni. (N)71,4 28,6 95,9 4,1

5. Realno je od sebe očekivati da se u danu osam sati

posvetimo učenju i/ili predavanjima. (N)40,8 59,2 77,6 22,4

6. Kada planiramo što želimo postići, trebali bismo si postaviti

visoke ciljeve kako bismo što više ostvarili. (N)42,9 57,1 64,6 35,4

7. Obaveze koje su hitne za obaviti ne moraju biti i bitne. (T) 55,1 44,9 89,8 10,2

8. Zadatke koji zahtijevaju punu koncentraciju uvijek je bolje

obavljati na početku radnog dana. (T)81,6 18,4 95,9 4,1

9. Čovjek je u stanju držati punu koncentraciju samo oko 20

minuta. (T)42,9 57,1 95,9 4,1





M=6,57 (SD=1,729) 9,32 (SD=1,125)

• prosječan broj točnih odgovora nakon predavanja je statistički značajno veći nego onaj prije predavanja (t=-10,388; df=46; p<,01)

Veličina efekta predavanja na znanje studenata o efikasnom upravljanju vremenom izražena Cohenovim d iznosi d=-1,89 razlika u znanju studenata poslije predavanja veća od jedne standardne devijacije u odnosu na njihovo znanje prije predavanja vrlo veliki učinak ovog predavanja na znanje studenata.

Interaktivnim predavanjem je ostvaren postavljeni cilj i ishodi. Vidljive su promjene u procjeni vlastitih vještina organizacije vremena, identificiranju vlastitih slabosti pri efikasnoj organizaciji vremena te promjene u informiranosti studenata na temu efikasne organizacije vremena.



Radionice vršnjačke podrške

• radionice osmislili i proveli 16 studenata s četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Filozofski fakultet, Hrvatski studiji i Pravni fakultet/Studijski centar socijalnog rada)

• u radionicama sudjelovala 152 novoupisanih studenata navedenih sastavnica

Prilagodba akademskom okruženju Prilagodba studentskom životu i briga o psihičkom zdravlju

- razlike između studenta i učenika- odgovorno i asertivno studiranje- pregled akademskih vještina- akademska komunikacija

- snalaženje u novom gradu- organizacija vremena- suživot s cimerom- briga o psihičkom zdravlju



slika 4: Prosječne ocjene pojedinih elemenata prvog susreta radionica vršnjačke podrške (N=94)

1 2 3 4 5



Materijali za polaznike

Jasnoća uputa za pojedine aktivnosti

Jasnoća predavanja


Poštovanje dogovorenog trajanja radionice


Tema radionice



slika 5: Prosječne ocjene pojedinih elemenata drugog susreta radionica vršnjačke podrške (N=36)

1 2 3 4 5



Materijali za polaznike

Jasnoća uputa za pojedine aktivnosti

Jasnoća predavanja


Poštovanje dogovorenog trajanja radionice


Tema radionice



Tablica 10 i 11: Postotak procjena korisnosti pojedinih tema prvog (N=93) i drugog susreta (N=36)

Uopće

nije

korisno

Uglavnom

nije korisno

Ni korisno

ni

beskorisno

Uglavnom

korisno

Iznimno

korisno

1. Razlika student-učenik 0 0 11,8 40,9 47,3

2. Odgovorno i asertivno

studiranje0 0 1,1 33,3 65,6

3. Pregled akademskih vještina 0 0 2,2 29,0 68,8

4. Akademska komunikacija 0 0 3,21 19,4 77,4

Uopće

nije

korisno

Uglavnom

nije korisno

Ni korisno

ni

beskorisno

Uglavnom

korisno

Iznimno

korisno

1. Informacije za snalaženje po

gradu0 0 13,9 30,6 55,6

2. Vremensko snalaženje 0 0 16,7 27,8 55,6

3. Suživot s cimerom/cimericom 0 5,6 13,9 22,2 58,3

4. Briga o psihičkom zdravlju 0 0 5,6 16,7 77,8



Novoupisani studenti/brucoši opisane radionice procjenjuju vrlo korisnima uz preporuku njihovog provođenja na samom početku akademske godine (u prvim tjednima studija).



Radionice za sveučilišno osoblje

Psihološko zdravlje studenata

Kronične bolesti

Specifične teškoće učenja – disleksija i ADHD



Radionica: Psihološko zdravlje studenata

• radionica održana za akademsko, stručno i administrativno osoblje Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci; prisustvovalo 13 sudionika

• planirana je evaluacija procesa: procjena važnosti i korisnosti radionice te općenito zadovoljstvo, procjena pojedinih aspekata radionice uz otvorena pitanja o korisnosti i mogućnostima unaprjeđenja radionice

rezultati prikazani na razini frekvencija pojedinih odgovora



Slika 6: Važnost teme psihološko zdravlje studenata za polaznike (N=12)

0

2

4

6

8

10

12

Uopće nije važna Uglavnom nijevažna

Umjereno važna Vrlo važna Iznimno važna



Slika 7: Korisnost radionice za polaznike (N=12)

0

2

4

6

8

10

12

Uopće nije korisno Uglavnom nijekorisno

Umjereno korisno Vrlo korisno Iznimno korisno



Slika 8: Općenito zadovoljstvo polaznika radionicom (N=13)

0

2

4

6

8

10

12

Uopće nisamzadovoljan/na

Uglavnom nisamzadovoljan/na

Ni zadovoljan/na nitinezadovoljan/na

Uglavnom zadovoljan/na Iznimno zadovoljan/na



Radionica: Psihološko zdravlje studenata

• svi procjenjivani aspekti radionice su dominantno procijenjeni ocjenom izvrstan

• polaznicima se prvenstveno svidjela strukturiranost, preglednost i jasnoća sadržaja, zatim komunikacija predavača s polaznicima te mogućnost rasprave i konkretni primjeri

• sudionici smatraju kako će im najviše koristiti informacije o načinima pomoći studentima s psihičkim smetnjama i konkretni savjeti te informacije o radu CSPS-a

• dani prijedlozi za unaprjeđenje se prvenstveno odnose na osiguravanje više vremena za raspravu te dijeljenje iskustava



Radionica: Kronične bolesti






Slika 9: Važnost teme kronične bolesti za polaznike (N=24)

0

5

10

15

20





0

5

10

15

20

25



Slika 10: Korisnost radionice za polaznike (N=25)



Slika 11: Općenito zadovoljstvo polaznika radionicom (N=25)

0

5

10

15

20

25



Ni zadovoljan/naniti

nezadovoljan/na

Uglavnomzadovoljan/na

Iznimnozadovoljan/na



Radionica: Kronične bolesti

• polaznici su najbolje ocijenili stručnost i spremnost kojom predavač odgovara na postavljana pitanja te prikladnost iznesenih primjera

• sudionici navode kako su im se svidjeli primjeri, strukturiranost predavanja te jasno, razumljivo i sažeto izlaganje

• polaznici kao posebno korisno navode nove informacije i pregled kroničnih bolesti, način postupanja sa studentima koji boluju od kroničnih bolesti, bolje razumijevanje i pružanje im podrške



Radionica: Specifične teškoće učenja






Slika 12: Važnost tema specifičnih teškoća učenja - disleksija i ADHD-a za polaznike (N=16)

0

2

4

6

8

10

12

14

16



DISL ADHD



Slika 13: Korisnost radionice (Ndisl=15; Nadhd=16)

0

2

4

6

8

10

12

14

16



DISL ADHD



Slika 14: Općenito zadovoljstvo polaznika radionicom (Ndisl=14; Nadhd=16)

0

2

4

6

8

10

12

14

16



Ni zadovoljan/naniti

nezadovoljan/na

Uglavnomzadovoljan/na

Iznimnozadovoljan/na

DISL ADHD



Radionica: Specifične teškoće učenja

• polaznici su najbolje ocijenili stručnost i spremnost kojom su predavači odgovarali na postavljana pitanja te prikladnost iznesenih primjera

• sudionicima se najviše svidjela brojnost korištenih primjera iz prakse, način objašnjavanja i prezentiranja sadržaja kojeg opisuju kao jasan i jednostavan te dobiveni savjeti kako pomoći studentima

• polaznici korisnost radionice vide u prepoznavanju i razumijevanju studenata sa specifičnim teškoćama učenja

• većina sudionika nema prijedloge za unaprjeđenje



Zaključno…

evaluacija provedenih radionica i interaktivnih predavanja je pokazala kako je implementacija provedena u skladu s planom

polaznici uglavnom iskazuju zadovoljstvo aktivnostima u kojima su sudjelovali, a veliki interes ukazuje na potrebu za teme ponuđene projektom StuDiSupport

kod radionica i interaktivnih predavanja gdje je evaluiran učinak, rezultati pokazuju umjerene do velike efekte radionica i predavanja na znanje studenata o temama kojima su se bavile



Ova publikacija izrađena je uz pomoć

Europske unije.

Sadržaj ove publikacije isključiva je

odgovornost Sveučilišta u Zagrebu i ni na

koji se način ne može smatrati da

odražava gledišta Europske unije.

Documents

Rezultati evaluacije provedenih radionica i predavanja za ... · Radionica je ostvarila ishode koji se odnose na znanje studenata o vještinama javnog izlaganja te prvenstveno je