RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I … · · 2012-10-05NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ... Rijaseta održanoj 16. marta 2011. godine ... Da bi uspješno odgovorila postavljenim zadacima

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

VJERSKOPROSVJETNA SLUŽBA

SARAJEVO

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

IX RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

(2 sata sedmično)

(Ovaj Nastavni plan i program Islamske vjeronauke za IX. razred usvojio je Rijaset Islamske

zajednice u Bosni i Hercegovini i propisao za upotrebu zaključkom br. 03-08-1599-/11, na sjednici

Rijaseta održanoj 16. marta 2011. godine – 11. rabiu-l-ahira 1432. h. godine)

Rukovodilac: Mr. Muharem Omerdić

Sarajevo, 2012.

OKVIRNI PROGRAM ZA 9. RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

(2 sata sedmično)

UVOD

Program islamske vjeronauke za deveti razred zatvara cjelinu osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja u vjeri i ujedno zatvara vjeronaučni kurikulum za osnovnu školu te daje

mogućnost otvaranja srednjoškolskog kurikuluma.

Mladi u ovoj dobi se osjećaju zrelijim nego što to odrasli smatraju, te je važno da im se prilazi

sa puno uvažavanja i da im se osigura prostor za testiranje i svjedočenje njihove zrelosti.

Većina mladih do ove dobi već je doživjela svoju spolnu zrelost, pa im je kroz različite

sadržaje potrebno pomoći da pozitivno i realno poimaju vlastito tijelo. Budući da veliki broj

njih u ovoj dobi proživljava iskušenja razvoja seksualnosti, stječe svijest o spolu i dvostrukim

moralnim normama, uloga vjeronauke je da podsjeća na stvaranje Božije u paru i jednakost

pred Bogom u obavezama i pravima, ali i normama ponašanja. Njen zadatak je da nadilazi

društvene norme i izazove modernog života.

Da bi uspješno odgovorila postavljenim zadacima vjeronauka mora iskoristiti sve resurse, uz

uvažavanje činjenice da su mladi sposobni da znanstveno raspravljaju i usaglašavaju različite

ideje, kao i da logički raspravljaju o vrednovanjima i idejama. Oni svoju ličnost oblikuju kroz

interakciju sa drugima, te razvijaju samoosjećanje, samorespekt, samopouzdanje i

sposobnost individualizacije. Razvijaju i svoju sposobnost u donošenju odluke i njenom

provođenju, što neki smatraju pobunom protiv odraslih. Međutim to je više utjecaj vršnjaka

jer mladi ovisnost o roditeljima mijenjaju ovisnošću od vršnjaka. Sve više svoje mladalačke

krize rješavaju i nadilaze u interakciji sa drugima, iako je njihova psihološka ovisnost o

roditeljima još uvijek realno prisutna. Grupni pritisak vršnjaka je sve izraženiji, ali su mladi i

sposobniji u odupiranju tim pritiscima i realnoj nezavisnosti u odlukama pred različitim

izazovima.

Sve navedene činjenice pomažu u oblikovanju identiteta i daljnjem osposobljavanju mladih

za život u religiozno-moralnim normama.

Metodički posmatrano, ovoj dobi najviše odgovaraju aktivna nastava, grupni rad i različiti

oblici istraživačkog rada, jer su mladi sve sposobniji da apstraktno misle i razvijaju norme za

moral, vjeru i politiku, te im se ovakvim pristupom pomaže u razvijanju etičkih razmatranja i

rješavanja dilema te vrste. Rado učestvuju u svim vannastvanim aktivnostima, te i ovaj

potencijal treba iskoristiti na što kvalitetniji način, sve u cilju oblikovanja i snaženja njihovog

identiteta i individualiteta.

Bliskost mladih sa drugima moguća je tek nakon razvijanja njihovog identiteta. Iako mladi

teže zajedništvu, oni teže i individualnosti unutar zajednice s ciljem razvijanja međuljudskih

odnosa u interaktivnom odnosu s drugima.

Vjeronauka mladima može pomoći pružanjem kvalitetnih znanja i širokom ponudom

općeljudskih vrijednosti, s ciljem razvijanja individualiteta u vlastitom identitetu, sposobnog

da se kompetentno suoči i razvija vlastiti identitet u susretu s drugima u multikulturalnom

kontekstu.

Cilj vjeronauke u devetom razredu

Cilj Islamske vjeronauke u devetom razredu je da mladima adekvatno odgovori na pitanja

ko su i kuda će dalje, kao i na pitanje šta će biti, tj. da ih u ovoj završnoj osnovnoškolskoj fazi

što bolje osposobi za neizvjesnu budućnost životnog i profesionalnog orijentiranja, koje se

mladi često plaše. Vjeronauka ima za cilj da doprinese procesu odgoja osobe pune sigurnosti

i samopouzdanja u cilju njenog što izvjesnijeg stasanja u okrilju izazova vršnjaka do

individualne zrelosti.

Zadaci vjeronauke u devetom razredu

Spoznati snagu vjere u nadilaženju životnog puta uz Božiju pomoć.

Pomoći mladom čovjeku da se odupre nekonvencionalnim alternativama u životu, uz

naglašenije prisustvo moralnosti.

Stimulirati razvijanje pozitivne slike, u svjetlu stvaranja Božijeg, o svijetu i društvu u

cilju preventivnog djelovanja protiv poroka i beznađa.

Pružiti pomoć mladima u pravljenju izbora i biranju uzora, vođe i sl., u svijetlim

primjerima poslanika i časnih ljudi iz historije islama.

Nastaviti oblikovanje identiteta mladih kroz vjersku i nacionalnu pripadnost.

Navesti mlade da razmišljaju o metakognitivnosti u cilju njihovog ličnog odgajanja u

vjerničkom duhu.

Pronaći ključ pozitivnog rješenja mladalačke krize u interakciji sa drugima, uz

razvijanje samoosjećanja, samopouzdanja i samorespekta.

Pružiti pomoć mladima u nadilaženju različitih konflikta u duhovnoj i materijalnoj

sferi života.

Osnažiti mlade pred neizvjesnošću koju donosi neizvjesna budućnost, npr.

nezaposlenost, uništavanje životne sredine, prenaseljenost, političke krize i sl.

Osposobiti mlade za zadatke i obaveze koje donosi samostalnost.

Razvijati svijest o zajedništvu u različitosti i individualnosti unutar tog zajedništva,

kao volji Božijoj.

Razvijati pozitivnu sliku o vlastitoj vjeri, kulturi, tradiciji i kulturnom naslijeđu.

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADRŽAJA

1. U OKRILJU DOVE

Bože, osnaži me!

Moje najjače oružje

Oslonac koji imam i kada svi drugi nestanu

Didaktičke naznake:

Nastavna jedinica Bože, osnaži me treba da pomogne učenicima u pronalaženju

oslonca na životnom putu. Učenici treba da shvate da je teško prelaziti životni put

oslanjajući se samo na vlastite snage, kao i da pomoć traže samo od Uzvišenog

Allaha. Kroz nastavnu jedinicu treba da shvate kako traženje pomoći od Njega nije

znak slabosti, već da time stječu Božije zadovoljstvo. U kontekstu ove nastavne

jedinice poželjno je da se pojasni Fatiha kao „majka svih dova“ i dova koja može

osnažiti čovjeka, uz Božiju pomoć, na Pravom putu. Cilj je razviti senzibilitet mladih

da se i u sreći i iskušenjima kontinuirano obraćaju Allahu, dž.š. i tako zadobiju

Njegovu pažnju i blizinu. U okviru nastavne jedinice obraditi ilahiju Hej Allahu.

Kroz nastavnu jedinicu Moje najjače oružje učenicima je potrebno detaljnije objasniti

značenje dove, njenu vrijednost i ulogu u životu vjernika. Nastavnik treba da

interpretira dovu kao tajanstveni put kojim čovjek crpi duhovnu snagu, kao riječi koje

preporođuju ljudsku dušu i upravljaju čovjeka Pravim putem, kao vrlo važan

segment u životu vjernika. Podsticanjem učenika na aktivan rad podstaknuti ih na

razmišljanje, kao i razumijevanje utjecaja snage dove u životu vjernika. Poželjno je da

se pojasne uvjeti za upućivanje dove, preporučena vremena za učenje dove i da se

spomenu dove iz svakodnevnog života. U okviru ove nastavne jedinice treba

planirati učenje dove poslije namaza – namaske dove. Poželjna je interpretacija ilahije

U plavkaste akšame.

U okviru nastavne jedinice Oslonac koji imam i kada svi drugi nestanu pomoći učenicima

da evaluiraju sva saznanja o dovi s ciljem prihvatanja dove kao oslonca koji postoji i

kada svi drugi nestanu i šanse kada se svaka nada izgubi. Učenici treba da shvate

kako se u dovi pribježište nalazi u Milosti Božijoj.Treba istaknuti da je Kur'anom

naređeno učenje dove Uzvišenom Allahu i da On, prema Svom obećanju, udovoljava

molbama vjernika. Kao dokaz jačine i moći oslanjanja na Uzvišenog Allaha upoznati

učenike s kontekstom objave sure El-Fil. U okviru nastavne jedinice obraditi i ilahiju

U dergjahu mog srca.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja, 3 sata obrade i 2 utvrđivanja.

Satove vježbanja i ponavljanja planirati prema ukazanoj potrebi.

Evaluacijski parametri:

Nivo razvijenosti interesovanja za nove nastavne sadržaje.

Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom, stavom i mišljenjem.

Kvalitet individualnih, grupnih i radova u paru.

Nivo aktivnog učešća učenika u radu, uz uvažavanje njihovih razlika u

sposobnostima te nivo nastojanja u razvijanju vlastitih sposobnosti.

Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha na životnom putu.

Nivo učešća u individualnim, partnerskim i grupnim aktivnostima s ciljem

upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima, kao i svijesti o

snazi dove.

Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi.

Uočeno nastojanje da se svakodnevne aktivnosti upotpunjavaju dovom.

Razvijenost odgovornosti i aktivnosti dok uče.

Ishodi učenja:

Kognitivno područje: učenik treba da zna definirati pojam dove, da zna u čemu je njena

vrijednost, snaga i moć, da prepozna potrebu za učenjem dove, da izražava i

primjenjuje one dove koje su korisne za ostvarenje uspjeha u životu na oba svijeta

(obavezno Fatihu), uspoređuje već naučene dove s novim dovama, procjenjuje koje su

najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.

Psihomotoričko područje: učenik je u mogućnosti da prilagođava i gradi svoje

sposobnosti i životne ciljeve u skladu sa zahtjevima islama uz pomoć dove, ilustrira

ih kroz mape uma, mjeri njihovu razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje

zalaganje i trud, izbacuje iz vlastite prakse i osobnosti negativne sklonosti.

Afektivno područje: svjesno odgovara na pitanja, imenuje sposobnosti i želje,

prilagođava se radnoj atmosferi, čita, piše, govori, izvještava, slijedi upute, smisleno

mijenja stavove na osnovu sinteze, djeluje pozitivno na uspjeh, sluša, primjenjuje i

predlaže načine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh.

2. IZABERI SVOJ PUT

Put ka samostalnosti

Moje sklonosti

Druženje i prijateljstvo

Dobro je moj izbor

Smisao života


Nastavna jedinica Put ka samostalnosti treba da pomogne učenicima u uspješnom

otkrivanju njihovog životnog puta kojim će moći ostvarivati napredak u životu. Cilj

joj je da kroz razgovor o problemima osamostaljivanja mladih (o izboru škole,

prijatelja, hobija, zanimanja i sl.) pomogne mladima u određivanju životnog puta u

granicama morala i dopuštenog prema učenju islama. Uputiti ih da izrade vlastite

mape osamostaljivanja. Kroz nastavnu jedinicu naglasiti da u proces

osamostavljivanja uče iz iskustava drugih, najprije iz iskustava roditelja, rođaka i

uspješnih ljudi iz njihovog bližeg ili daljeg okruženja. Ova nastavna jedinica nudi

mogućnost govora o profesionalnoj orijentaciji i značaju učestvovanja učenika u

odlučivanju.

U okviru nastavne jedinice Moje sklonosti pomoći učenicima da razvijaju realniju sliku

o sebi. Nastavnik svojim vođenjem treba da vježba aktivnim radom sa njima

sposobnost samoprocjene osobina koje imaju i sposobnosti koje su dobili kao dar

Božiji, kao i prepoznavanje afiniteta koje imaju. Učenici mogu da urade procjenu

sebe, skalu samoprocjene i da ih proanaliziraju sa nastavnikom i ostalim učenicima u

odjeljenju. U vježbi analize vještina može se ići ovom logikom: prednosti s kojima

sam rođen, vještine kojima sam do sada ovladao, vještine kojim želim ovladati, šta

planiram uraditi u narednoj godini da mi se plan ostvari (planiranje i programiranje

razvoja vještina). Vjeronaučno uključivanje se sastoji u tome da se skrene pažnja na

darove dobijene od Uzvišenog Allaha (sluh, vid, pamet, govor i sl.) i njihovo

korištenje u dobre i plemenite svrhe te daljnji razvoj osobnosti kroz nadilaženje

vlastitih slabosti i jačanje posjedujućih prednosti i pozitivnih sklonosti.

Kroz nastavnu jedinicu Druženje i prijateljstvo učenici treba da ovladaju vještinom

uspostavljanja dobrih prijateljskih veza sa drugima. U prilog razvijanja te vještine

nastavnik treba da ih pouči razlozima uspostavljanja prijateljskih veza kroz ajete,

hadise i mudre izreke. Na osnovu dobijenih objašnjenja podstaknuti učenike na

izdvajanje poželjnih osobina kod prijatelja te organizirati razgovor u funkciji detaljne

analize i razmjene mišljenja i iskustava. U okviru ove nastavne jedinice učenici treba

da shvate kada prijateljstvo treba da ima granicu. Obavezno učenike potaknuti na

vlastito zaključivanje o granicama prijateljstva, npr. kada se čine nerazumne postupci

u ime prijateljstva, kada se čine plemeniti postupci u ime prijateljstva, da objasne

značenje poslovice S kim si, takav si i sl. Na osnovu naučenog usmjeriti učenike da

proanaliziraju vlastite prijateljske veze, npr. uz pomoć PRIJATELJOSKOPA

(Stanojlović, 2003), na izradu mape prijateljstva i druženja i sl.

Nastavna jedinica Dobro je moj izbor ima za cilj da vraćanjem na prijevod sure Asr

pomogne učenicima u pravljenju izbora radi ostvarenja sreće na oba svijeta. Poruke

sure staviti u svakodnevni život i zajedno sa učenicima proanalizirati ko je na

dobitku, kakvo vjerovanje, koja dobra djela, šta znači preporučivati istinu i strpljenje,

kada, u čemu, kako i sl. Uz primjenu metode oluje mozgova s učenicima pobrojiti sve

što oni smatraju pod dobro, nakon toga se može uraditi i rangiranje dobra po

vrijednosti, značaju i prioritetima. Interesantno bi bilo izanalizirati izreku: Ukoliko

šejtan ne može odvratiti vjernika od činjenja dobra on ga usmjerava tako da u izboru mogućih

dobara izabere ona manje vrijedna. Poželjno je razmijeniti eventualna iskustva koja

posvjedočuju izreku i iz tih iskustava učiti i uzeti pouku.

Nastavna jedinica Smisao života treba da pomogne mladima u prevlađivanju gubitaka

u životu, razvije pogled na život i smrt (neizbježnost smrti kao odredbe Božije, smrti

kao dijela života i prelaska u drugi vid življenja, na značaj optimističkog pogleda na

budućnost). Nastavnik treba da informiše o različitim načinima ispoljavanja tuge,

ukaže na značaj poštivanja osjećanja drugih (posjeta ožalošćenim, pomoć, iskazivanje

saučešća, klanjanje dženaze, učenje dova za umrlog i ožalošćene i sl.) u kontekstu

nastavne jedinice upoznati učenike sa smrću Poslanika, a.s., i postupanjem ashaba u

vezi s njom. Bilo bi značajno učenicima dati petominutni individualni zadatak da

napišu (otvoreno, iskreno) šta njima čini smisao života. U analizi njihovih stavova

nastavnik mora biti vrlo pažljiv, uvažiti njihovo mišljenje i na vrlo prihvatljiv i

učenicima blizak način usmjeravati diskusiju. Nastavna jedinica pomaže učenicima u

prevladavanju kriznih situacija uz životni moto Idemo dalje. Interesantno bi bilo

organizirati razgovor na temu: Kada ne bi postojala vječnost u takmičenju crva i

čovjeka, crv bi bio pobjednik (na kraju "dokrajči" čovjeka). U okviru nastavne jedinice

interpretirati ilahiju Moje srce svanulo ili Kud god da se okrenem.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 5 sati obrade i 3 utvrđivanja. Sate ponavljanja

planirati prema potrebi.







Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha na životnom putu.


upotpunjavanja dojma o vlastitim sposobnostima i mogućnostima.



Ishodi učenja:

Kognitivno područje: definira život, Pravi put, smrt, ahiret, prijateljstvo; zna šta je

sposobnost i prepoznaje svoje sposobnosti; izražava i primjenjuje one koje su kod

njega najrazvijenije, uspoređuje ih sa sposobnostima drugih kao i sa ostalim

sposobnostima koje su kod njega manje razvijene, procjenjuje koje su sposobnosti

najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.;

opisuje vlastita osjećanja u teškim situacijama, pokazuje ih na islamski prihvatljiv

način; pozitivno djeluje na druge.


sposobnosti i ciljeve zahtjevima islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri njihovu

razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud, izbacuje negativne

i razvija pozitivne sklonosti.





3. NAŠA DOMOVINA I IDENTITET

Bosansko susretanja sa islamom

Ahdnama – bosanska "karta slobode"

Islam i identitet Bošnjaka

Zajednički život traži kompromise

Težnja za zavičajem


Nastavna jedinica Bosansko susretanje sa islamom treba da upozna učenike sa putevima

i načinom dolaska islama u BiH, odnosu starosjedilačkog stanovništva prema islamu,

odnosu islama prema zatečenoj kulturi u BiH. Potrebno je izdvojiti elemente

kulturno-historijskog naslijeđa koji svjedoče nastavak gradnje zatečene kulture pod

utjecajem islama (nadgrobni spomenici, dovišta, molitva, bogomolje, običaji pri

rođenju, vjenčanju i sl). Ona treba da pomogne učenicima u razvijanju svijesti o

vlastitom porijeklu i pripadnosti BiH.

U okviru nastavne jedinice Ahdnama – bosanska "karta slobode" upoznati učenike sa

ovim dokumentom, njegovim značajem i vrijednosti, kao i samim sadržajem bitnim

za današnju gradnju tolerancije, suživota i mira. Nastavnik treba da podstakne

učenike na iščitanje Ahdname i izdvajanje elemenata koji ukazuju na suživot,

uvažavanje i toleranciju prema drugim narodima i vjerama u BiH. Poželjno je

podstaknuti ih i na razmišljanje o sadašnjosti i porukama Ahdname.

Kroz nastavanu jedinicu Islam i identitet Bošnjaka treba da se razvija svijest kod mladih

o porijeklu i pripadnosti domovini, o ulozi islama u gradnji identiteta Bošnjaka.

Nastavnik treba da potakne razgovor o identitetu, vezi islama i identiteta Bošnjaka

danas, njihovoj bliskosti ili udaljenosti, razlozima takvog stanja, načinima njihovog

zbližavanja, sve s ciljem uspješne gradnje identiteta mladih. Naglašava se

troznamenkasto obilježje našeg identiteta: po vjeri muslimani, po narodnosti Bošnjaci,

po državljanstvu Bosanci.

Nastavna jedinica Zajednički život traži kompromise treba da upozna učenike s

Mirovnim sporazumom na Hudejbiji s ciljem pravljenja poređenja sa životom u BiH

danas. Učenici treba da shvate vrijednost zajednice i njenu ulogu u savremenom

društvu. Može se pronaći prostor za analizu karakterističnih odredbi Dejtonskog

mirovnog sporazuma u funkciji razumijevanja kvaliteta i važnosti mirovnih

sporazuma.

Nastavnom jedinicom Težnja za zavičajem kod mladih probuditi svijest o ulozi i

značaju zavičaja u životu čovjeka, a sve u kontekstu oslobođenja Mekke. Mladi treba

da na osnovu pouka ovog historijskog događaja razviju ljubav prema zavičaju i

domovini, ponos i pripadnost vlastitoj kulturi, poštivanje drugih kulturoloških

krugova i sl. Može se uraditi analiza raseljenosti stanovništva u BiH, gdje se sada

nalaze, posjećuju li zavičaj i kakva je dinamika povratka u zavičaj. Istraživački

zadatak se može uraditi u grupama, u paru ili individualno, po želji učenika. Kao

izvore sugerirati: zavičajnu literaturu, medijske članke i priloge, internetske sadržaje

(zavičajna udruženja u dijaspori), učeničko vlastito iskustvo ili iskustvo bliže ili dalje

rodbine.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 5 sati obrade, 4 sata utvrđivanja i sate

ponavljanja po potrebi.



Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim pristupom i mišljenjem.




Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspješnog suživota s drugim i drugačijim.


upotpunjavanja dojma o ljudskim sposobnostima i mogućnostima.

Oučeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih ljudi.


Ishodi učenja:

Kognitivno područje: učenik treba da zna osnovne činjenice o dolasku islama u BiH,

Ahdnami, suživotu, vlastitom zavičaju, vezi islama i identiteta Bošnjaka, da zna šta je

identitet kao i da prepozna svoj put gradnje identiteta, izražava pripadnost vlastitoj

kulturi, usvaja pouke iz historijskih događaja, uspoređuje ih sa sadašnjošću, kao i sa

vlastitim stavovima o suživotu, zajednici i zavičaju, procjenjuje koje su pouke

prošlosti najpogodnije za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika,

a.s.


sposobnosti i ciljeve prema zahtjevima islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri

njihovu razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud u zajednici,

izbacuje negativne i razvija pozitivne sklonosti.





4. MORALNO ŽIVJETI

Moralne vrijednosti

Čestitost i ljudskost

Moje iskustvo vrline


Nastavna jedinica Moralne vrijednosti treba da podsjeti mlade na moralne granice u

životu kao bitne i neizostavne radi dostojnog života pojedinca i zajednice, a sve s

ciljem njihovog prosperiteta i napretka. Na osnovu kur'anskog opisa moralnosti i

savjeta dobijenih od mudrog Lukmana napraviti osvrt na temeljne vrijednosti

moralnog čovjeka, usmjeriti mlade kako da ih postignu. Važno je da mladi

postavljene granice od Uzvišenog Allaha razumiju kao dobro za čovjeka, a ne kao kao

stege i teškoće. Poželjno je da se učenicima kao grupni zadatak zada istraživanje

vrijednosti u različitim kulturama u domovini s ciljem dolaska do univerzalnih

vrijednosti prisutnih u svim kulturama. Nastavnik može organizirati i debatu na

temu: Šta je nekom nemoralno to drugi može smatrati moralnim. Cilj je da učenici vlastitim

učešćem dolaze do zaključaka i sami prosuđuju o moralnosti kroz konkretne primjere

i životne situacije iz svog bliskog iskustva i socijalnog okruženja.

U okviru nastavne jedinice Čestitost i ljudskost upoznati mlade sa pojmovima čestitosti

i ljudskosti, kao i njihovom međusobnom uvjetovanošću i povezanošću. Potrebno im

je predočiti kako Kur'an i hadis govore o čestitosti i ljudskosti. Nastavnik treba da

potakne mlade na sagledavanje stava savremenog društva o čestitosti i ljudskosti. U

tu svrhu može organizirati otvoreni razgovor o tome kako njihovi vršnjaci gledaju na

čestitost. Razgovor ide u pravcu teze Cool je biti čestit i moralan.

Nastavna jedinica Moje iskustvo vrline treba da suoči mlade sa vrlinama koje posjeduju

i pokazuju, osjećanjima koja bude u njima te vrline, radi jačanja želje za njegovanjem i

gradnjom vrlina u životu. Kako bi tu želju što više razvijao, nastavnik će se poslužiti

ajetima i hadisima koji govore o vrijednostima nekih vrlina. Nakon ove nastavne

jedinice učenici treba da osjete zadovoljstvo i puninu usljed posjedovanja vrlina.

Dobro je da nastavnik zada individualni zadatak da učenici opišu vrlinu koju

izdvajaju i da opišu vlastito iskustvo s tom vrlinom. Nastavnik će pripremiti učenike

da uvaže činjenicu da se svi razlikujemo i da ne izdvajamo vrline na isti način, te da

dopustimo svakom de bude ono što jeste i da sam, eventualno, odluči da bira i kod

sebe razvija vrline iz iskustava sa drugima iz bliskog okruženja. Može se i organizirati

debata na temu: Slabosti otklanjati a vrlinama se ponositi.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 3 sata obrade i 2 sata utvrđivanja. Sate

ponavljanja planirajte prema ukazanim potrebama.







Nivo pozitivnih ambicija ka ostvarenju uspjeha.



Uočeno nastojanje da se poštuju vrline, sposobnosti i želje drugih.

Uočeno nastojanje da se poštuje moralnost.


Ishodi učenja:

Kognitivno područje: učenik treba da definira moral, vrlinu, ljudskost, čestitost, ahlak,

da zna šta je moralno ponašanje, da odvaja moralno od nemoralnog, izražava i

primjenjuje moralan život, uspoređuje vlastitu moralnost s moralnošću drugih, kao i

sa moralnošću Poslanika, a.s., procjenjuje koje su moralne sposobnosti najpogodnije

za ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.


sposobnosti i ciljeve moralnim zahtjevima islama, ilustrira ih kroz mape uma, mjeri

njihovu razvijenost i ostvarivost, testira i procjenjuje svoje zalaganje i trud, izbacuje

negativne i razvija pozitivne sklonosti.





5. SAVRŠENO BOŽIJE STVARANJE

Sve je stvoreno u paru

Težnja ka suprotnom spolu

Smisao porodičnih odnosa

Njegovanje porodičnih i rodbinskih veza


Nastavna jedinica Sve je stvoreno u paru treba da podstakne mlade na promišljanje i

proučavanje Božijih znakova u sklopu Njegovog stvaranja svijeta u kome žive, sve s

ciljem svjedočenja Božije opstojnosti. Podsticaj na ovo promišljanje treba da budu

Božije riječi o Njegovom stvaranju u paru. Nastavnik će posebnu pažnju posvetiti

stvaranju čovjeka u paru s ciljem pripreme za bolje razumijevanje sljedeće nastavne

jedinice.

Kroz nastavnu jedinicu Težnja ka suprotnom spolu mladi treba da uoče mudrost Božiju

u stvaranju čovjeka, razumiju potrebu za suprotnim spolom, usvoje stav islama o

odnosu prema suprotnom spolu i prihvate savjete islama o građenju odnosa prema

suprotnom spolu na principima moralnosti i čistote. Važno je da prihvataju moralne

norme kao dio Božijeg uređenja svijeta i vlastitog uređenja života. Poželjna je i

interpretacija ilahije Ja sam vjetar zaljubljeni.

U okviru nastavne jedinice Smisao porodičnih odnosa predočiti mladima ulogu, suštinu

i važnost porodice, kao osnove zdravog društva, i porodičnih odnosa. Oni treba da se

upoznaju s pravima i obavezama u porodičnoj zajednici, onako kako islam govori o

njima, kao i da prihvate date savjete kroz ajete i hadise te da ih nastoje implementirati

u životu. Nastavnik u razgovoru s učenicima može se osvrnuti i na nepravilnu

praksu u zajednici: Ko pazi ženu ili pomaže joj on je papučar. Također, nastavnik se može

u razgovoru s učenicima osvrnuti i na loše pojave u zajednici (prepoznati ih i

pokušati dati islamski odgovor za njihovo rješenje). Može kroz razgovor

problematizirati i česte sukobe braće, sestara ili braće i sestara, te mlađih i starijih i

pokušati usmjeriti učenike na ispravljanje slabosti. Značajno je da učenici u ovoj dobi

počinju razvijati stav o potrebi razvijanja poštovanja i međusobnog uvažavanja svih

članova u porodici.

Nastavna jedinica Njegovanje porodičnih i rodbinski veza treba da kod mladih razvije

svijest o nužnosti održavanja porodičnih i rodbinskih veza. Ona treba da djeluje

afirmativno na jačanje ovih veza, a nastavnik, da bi bio što uspješniji, podsticat će ih

na razmišljanje o ajetima i hadisima koji govore o vrijednosti održavanja porodičnih i

rodbinskih veza. U kontekstu ove nastavne jedinice spomenuti kazivanje o Imranovoj

porodici radi primanja pouka iz njega. Nastavnik može sugerirati učenicima da

zajedno sa roditeljima urade analizu njihovog odnosa prema porodičnim i

rodbinskim vezama te da urade okvirni sedmični, mjesečni i godišnji plan brige i

posjeta porodici i rodbini.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 5 sati obrade i 3 sata utvrđivanja. Sate

ponavljanja planirati prema potrebi.







Isticati sva pozitivna nastojanja ka razumijevanju stvaranja od Boga, vezā među

spolovima i porodičnih odnosa.


upotpunjavanja dojma o ljudskom stvaranju, ulogama u porodici i zajednici, njihovim

sposobnostima i mogućnostima.

Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih.

Uočeno nastojanje da se poštuje svačija osobnost i život zasnovan na moralnosti.


Ishodi učenja:

Kognitivno područje: Učenik treba da definira porodicu, rodbinske i porodične odnose,

odnose među suprotnim spolovima; da zna šta je moralno ponašanje u odnosu prema

suprotnom spolu; opisuje stvaranje Božije u paru, Njegovu mudrost i moć; da odvaja

moralno od nemoralnog u odnosu prema suprotnom spolu; izražava i primjenjuje

moralan život; uspoređuje vlastitu moralnost s moralnošću drugih kao i sa

moralnošću Poslanika, a.s., procjenjuje koje su moralne sposobnosti najpogodnije za

ostvarenje životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.




negativne sklonosti.





6. POTRAGA ZA SREĆOM

Poslanici – orijentiri u pronalaženju sreće

Ja i svijet u kojem živim

Religioznost među mladima

Između dobra i zla

Ko upravlja mojim životom


U okviru nastavne jedinice Poslanici – orijentiri u pronalaženju sreće prilika je da se

uradi retrospektiva kur'anskih kazivanja o poslanicima i njihovim načinima

pronalaska sreće. Nastavniku se ostavlja mogućnost da u kombinacijama različitih

socioloških formi rada primijene tehniku pojačane nastave: radi se na dva nivoa – 1.

učenici podijeljeni u grupe istražuju životopise poslanika, i 2. otkrivaju osobenosti u

putevima njihovog pronalaska sreće, a u funkciji ostvarenja misijskog zadatka

(Adem, a.s., Ibrahim, a.s, Musa, a.s., Isa, a.s., Muhammed, a.s.) Nastava bi se izvodila

u blok-satu: na jednom satu treba raditi obradu, a na drugom utvrđivanje.

Nastavna jedinica Ja i svijet u kojem živim treba da potakne mlade na razmišljanje o

svijetu u kome žive, njegovim izazovima, vlastitim mislima o njemu, nadama koje

budi u njima, radoznalosti o njemu. Ona treba da im ponudi savjete i načine

odupiranja negativnim utjecajima, te da učenike potakne na njihovo prihvatanje i

primjenu u životu. Nastavnik može učenicima zadati individualni zadatak da opišu

svoj jedan dan sa aktivnostima, izazovima, teškoćama, sa načinom na koji se odnosi

prema njima.

Nastavna jedinica Religioznost među mladima ima za cilj da suoči mlade sa stvarnošću

alternativne religioznosti, sektama, okultistima, praznovjerjem i sl. Ona treba da im

pomogne u sagledavanju istine, izgrađivanju kritičkog mišljenja o ovim pojavama i

uspješnoj religijskoj orijentaciji, bez skretanja s Pravog puta. Nastavnik će doprinijeti

jačanju religioznosti kod mladih odabranim ajetima i hadisima o ovoj temi, kao i

savjetima učenih ljudi. Bitno je da svojim vođenjem podstakne učenike na donošenje

vlastitih zaključaka i odupiranje nametanju ideja drugih, da ih usmjeri u traganju za

Bogom na pravilan način. Nastavna jedinica se može uspješno realizirati na osnovu

kur'anskih kazivanja o dilemama koje su imali poslanici, njihovom načinu traganja za

istinom i odgovorima na zapitanosti i dileme. U okviru nastavne jedinice

interpretirati ilahiju Samo Allah istina je.

Kroz nastavnu jedinicu Između dobra i zla potrebno je upoznati mlade s vizijom dobra

i suočiti ih sa stvarnošću poroka. Kako bi suočavnaje bilo što autentičnije, nastavnik

može da odradi ekspertne grupe koje bi uredile kritičke osvrte na različite poroke

(npr. duhan, alkohol, kocka, droga i sl). Važno je da upoznvanjem sa ajetima i

hadisima o ovoj temi, mladi svoje lutanje između dobra i zla svedu na minimum uz

pojačano samopouzdanje, jaču volju, odlučnost i istrajnost u dobru i oslanjanju na

Uzvišenog Allaha. Nakon nastavne jedinice učenici treba da shvate kako sreća i

zadovoljstvo nisu u odavanju zlu i različitim porocima, već u snazi njihovom

odupiranju kako bi ostali dosljedni svrsi svog postojanja. Nastavnik može vlastitim

primjerom inicirati da učenici urade vlastitu samoanalizu nivoa posjedovanja dobra i

zla, u djelima, govoru, mislima, a u funkciji korekcije i samopopravljanja. Može se

uraditi inventura dana, sedmice, godine. Značajno je da se u ovom procesu bude vrlo

iskreno i samokritično. Ukoliko učenici žele urađenu samoanalizu mogu ostaviti

tajnom i nastojati da se slika popravi, i da, eventualno, kada sami procijene da mogu i

žele, izvijeste o svome napretku i teškoćama u tom procesu.

U okviru nastavne jedinice Ko upravlja mojim životom mlade treba suočiti sa

stvarnošću njihova života, ko treba da daje putokaze u životu muslimana, a čiji savjeti

se stvarno prihvataju. Nastavnik treba da ih navede na razmišljanje o utjecaju medija,

nagona, društva i sl., na ponašanje i izbore čovjeka. Ova nastavna jedinica treba da

pomogne mladima u odupiranju različitim izazovima današnjice na univerzalnim

principima i savjetima islama o uspješnom i sretnom životu na oba svijeta. Važno je

da mladi prihvate te savjete i module u svakodnevnom životu, da razmišljaju o

upravljanju životom i odupiru se slijepom oponašanju mode današnjice. Nastavnik

može vlastitim primjerom inicirati da učenici urade vlastitu samoanalizu različitih

utjecaja koji nas oblikuju, prepoznati ih, jasno izdvojiti i razviti način kako se

oduprijeti njihovom utjecaju, ukoliko je negativan. Individualni rad na temu: Radije ću

biti original nego kopija.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 5 sati obrade i 4 sata utvrđivanja. Nastavne sate

ponavljanja planirati prema potrebi.











Uočeno nastojanje da se poštuje moralnost.

Uočeno nastojanje uređivanja vlastitog života.


Ishodi učenja:

Kognitivno područje: učenik treba da definira religioznost, sekte, dobro i zlo, poroke,

da jasno prepoznaje negativan utjecaj iz okruženja, da odvaja moralno od

nemoralnog, dobro od lošeg, Pravi od krivog puta, izražava i primjenjuje moralan

život, uspoređuje vlastitu religioznost s religioznošću drugih kao i s religioznošću

Poslanika, a.s., procjenjuje koje su moralne sposobnosti najpogodnije za ostvarenje

životnih ciljeva, sreće i zadovoljstva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.




negativne i razvija pozitivne sklonosti.



mijenja stavove na osnovu argumentacije, djeluje pozitivno na uspjeh, sluša,

primjenjuje i predlaže načine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh.

7. IZ HIDŽRETSKOG KALENDARA

Ovu tematsku cjelinu kreira nastavnik shodno potrebama svojih učenika i svoje

kreativnosti. Obavezno posvetiti nastavnu jedinicu Bajramu i posjećivanju bolesnih,

umrlih, napuštenih i sl. Ova jedinica se može ostvariti i u volonterskom radu izvan

učionice. Ova tematska cjelina pruža mogućnost govora o drugima i drugačijima u

kontekstu mubarek-dana i običaja vezanih za njih.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo nastavna 4 sata koja će nastavnici planirati

prema svojim potrebama.










Uočeno nastojanje da se poštuju sposobnosti i želje drugih.

Nivo učešća u socijalnim akcijama u zajednici.


Ishodi učenja:

Kognitivno područje: učenik treba da definira mubarek dane i noći, da opisuje njihovu

vrijednost i ulogu u životu vjernika, da odvaja mubarek dane i noći od onih koji to

nisu, uspoređuje način njihovog obilježavanja, procjenjuje koji način obilježavanja je

vredniji za ostvarenje punine ljudskosti, jasno procjenjuje vrijednost socijalnih akcija

u zajednici.


sposobnosti i ciljeve moralnim zahtjevima islama, ilustruje ih kroz mape uma, mjeri


negativne i razvija pozitivne sklonosti, učestvuje u socijalnim akcijama u zajednici.




predlaže načine za postizanje uspjeha, vrednuje vlastiti uspjeh, njeguje vlastito

naslijeđe i gradi tolerantan stav prema naslijeđu drugih.

8. ISLAMSKA KULTURA U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosanska kuća

Bosansko-muslimanska kultura življenja


Nastavna jedinica Bosanska kuća ima za cilj da upozna mlade s vlastitim kulturnim

naslijeđem vezanim za kulturu stanovanja. Treba da im budu predočene informacije

o nastanku i razvoju bosanske kuće, njenom uređenju, funkcionalnošću. Na osnovu

dobijenih informacija podstaknuti na analitički komparativni pristup kulturi

stanovanja nekada i sada. Važno je da uoče pozitivne strane ovakvog stanovanja radi

očuvanja kulturnog naslijeđa, intime vlastitog života, duhovnosti u njemu. Radi što

uspješnijeg upoznavanja s bosanskom kućom poželjno je organizirati posjetu najbližoj

bosanskoj kući, tamo gdje je moguće. Ukoliko to nije moguće, nastavnik će uraditi

dobru vizuelnu prezentaciju neke bosanske kuće. Ova nastavna jedinica pruža

mogućnost upoznavanja s gradnjom kuća kod drugih naroda u BiH, radi uočavanja

sličnosti među njima.

U okviru nastavne jedinice Bosansko-muslimanska kultura življenja treba da podstakne

mlade na vlastiti osvrt na bosansko-muslimansku kulturu življenja. Ona će, dajući

osnovne informacije o ovoj kulturi življenja, praviti komparaciju kulture življenja u

savremenom društvu i bosansko-muslimanske kulture življenja, s ciljem uočavanja

pozitivnog u njoj. Poželjno je da učenici rade vlastita istraživanja i osvrte u zajednici

na različite aspekte kulture življenja (vjenčanja, rođenja, obilježavanja mubarek dana i

noći, odijevanja, govora, ponašanja, odnosa prema komšijama). Nastavna jedinica

pruža mogućnost govora o drugima i drugačijima u okrilju bosansko-muslimanske

kulture življenja.

Za ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja radi ponavljanja islamske kulture u

BiH iz prethodnog razreda, 3 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.



Nivo usvojenosti znanja o bosanskoj kući i bosansko-muslimanskoj kulturi življenja.





Isticati sve pozitivne ambicije ka ostvarenju uspjeha.




Uočeno nastojanje da se poštuje moralnost i vlastita kultura življenja.

Razvijanje odgovornosti i aktivnosti dok uče.

Ishodi učenja:

Kognitivno područje: učenik treba da definira kulturu stanovanja i življenja, da zna šta

je bosansko-muslimanska kultura življenja sa svim njenim aspektima, da odvaja

vlastitu kulturu od kultura drugih, izražava stavove o vlastitoj kulturi življenja,

uspoređuje vlastitu kulturu s kulturama drugih, procjenjuje koje su kvalitete

bosansko-muslimanske kulture stanovanja i življenja najpogodnije za ostvarenje

životnih ciljeva kroz savjete Kur'ana i Poslanika, a.s.




negativne sklonosti.





MEĐUPREDMETNA KORELACIJA

Nastava islamske vjeronauke svojim programom lahko može ostvariti interdisciplinarnost sa

sadržajima programa ostalih predmeta, te se time uvrstiti u kurikulum nastavnog plana i

programa, ali i u kurikulum škole.

Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima:

U okrilju dove – ostvaruje se kroz časove jezika, odjeljenske zajednice, građanskog

obrazovanja i teme planiranja, motiviranja, samopouzdanja, sigurnosti, jačanja

volje, moralnosti, teškoće, problema, pritiska vršnjaka, uvažavanja razlika; časove

jezika i teme planiranja, porodice, škole i učenja.

Naša domovina i identitet – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

geografije, historije, muzičkog odgoja, likovne kulture i teme ljudskosti,

upoznavanja drugih i drugačijih, tolerancije, suživota, očuvanje baštine, dječijeg

stvaralaštva, humanih odnosa među ljudima, identifikacije sa pozitivnim

uzorima.

Moralno živjeti – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, geografije,

historije, biologije, muzičkog odgoja, tjelesnog odgoja, građanskog obrazovanja i

teme moralnosti, lijepih osobina, upoznavanja drugih i drugačijih, kanona, veza

između konflikta i vjerovanja, nadilaženja predrasuda i uvažavanja različitosti.

Savršeno Božije stvaranje – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

geografije, historije, biologije, muzičkog odgoja, tjelesnog odgoja, likovne kulture,

građanskog odgoja i demokratije i odgojnim temama kao što su: motiviranje,

saradnja, povjerenje, humani odnosi među spolovima, međuljudski odnosi, život

u zajednici.

Potraga za srećom – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

geografije, historije, biologije, muzičkog odgoja, tjelesnog odgoja, likovne kulture,

građanskog obrazovanja i demokratije i teme: zdravlje, saradnja, slobodno

vrijeme, dječija kreativnost, kultura i pravilno ponašanje, društveni tokovi, poroci,

mediji, trendovi u društvu, samopouzdanje, identitet.

Iz hidžretskog kalendara – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika,

geografije, historije, biologije, muzičkog odgoja, tjelesnog odgoja, likovne kulture

i teme: dijalog, kulturno ophođenje sa ljudima, humani odnosi, dječija

kreativnost, kulturno naslijeđe, odnos prema drugima, sluh za potrebe drugih.

Islamska kultura u BiH – ostvaruje se kroz likovnu i tehničku kulturu, informatiku,

historiju, jezik, geografiju, matematiku, kulturu življenja i teme kulturne baštine,

preciznosti, simetričnosti, boje, prostora, maketa, kulture življenja i stanovanja.

Kroz sve nastavne cjeline moguće je ostvarivati korelaciju sa informatikom

korištenjem različitih izvora informacija, različitih računarskih tehnika u radu,

npr. edukativnih igara, prezentacija i sl.

NAPOMENE:

Ovom godinom se završava važan ciklus vjeronauke pa predlažemo da se planira

(pred kraj godine) neka vrsta "zaokruženog pogleda" na individualno stasanje u vjeri,

retrospektiva (šta smo do sada naučili o islamu, put islama, mogućnosti u vjeri, snaga

vjere, vjera i životni put i sl.) u vidu okruglog stola, debate i sl. (nikako u vidu NZOT-

a ili nekog testiranja).

U okviru vannastavne aktivnosti predlažemo da se posveti pažnja bosanskoj kući.

Nastavnik može da planira gradnju bosanske kuće u etapama, enterijer i eksterijer s

obrazloženjima pojedinih idejnih rješenja. Na kraju školske godine bilo bi poželjno da

se uradi izložba radova i prezentacija idejnih rješenja i funkcionalnosti bosanske kuće.

Ukoliko je potrebna pomoć nastavniku, predlažemo saradnju s nastavnicima likovne

kulture i tehničkog odgoja.

U okviru vannastavne aktivnosti moguće je razraditi i plan bosansko-muslimanske

kulture življenja u koreliranju s građanskim obrazovanjem i demokratijom. Također

je poželjno uraditi prezentaciju i promociju urađenog u toku školske godine.

LITERATURA:

El-Gazali, Ebu H. M. (2005): Ihja ulumud-din,Sarajevo: Libris.

En-Nevevi, J. Ibn Š. (2000): Rijadus-salihin, Sarajevo: Kulturni centar kralja Fahda u Sarajevu,

Hwang, F. i Nilsson, B. (2000): Razvojna psihologija, Zenica: Dom štampe.

Ilić, M. (2002): Responsibilna nastava, Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci.

Jensen, E. (2003): Super nastava, nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb:

Educa.

Korkut, B. (1412. h): Kur'an s prevodom, Medina.

Slatina, M. (2005): Od individue do ličnosti, Zenica: Dom štampe.

Stojanović, S. (2003): Razumijevanje mladih, Bijeljina: Grafika.

Stoll, L. i Fink, D. (1999): Mijenjamo naše škole, Zagreb: Educa.

Sullo, A.R. (1995): Učite ih da budu sretni, Zagreb: Alinea.

Suvejdan, Tariq (2003): Vjerovjesnici i njihovi narodi (pouke i poruke), Živinice: Selsebil.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ISLAMSKE VJERONAUKE

Nastavu vjeronauke mogu izvoditi nastavnici koji imaju sljedeća stručna zvanja (redno

mjesto određuje prioritet):

1. Magistri i Masteri islamske vjeronauke

2. Profesori islamske/religijske pedagogije i islamske teologije sa Fakulteta islamskih

nauka u Sarajevu (240 ECTS bodova)

3. Profesori/bakaleurati islamske vjeronauke sa Islamskih pedagoških fakulteta u

Zenici ili Bihaću (180 ECTS bodova)

4. Svršenici drugih fakulteta islamskih nauka priznatih od Rijaseta Islamske zajednice

u BiH, čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i

položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno završenu

medresu

* * *

5. Nastavnici islamske vjeronauke – važi samo za nastavnike koji su u radnom odnosu

6. Svršenici drugih nastavničkih fakulteta uz prethodno završenu medresu – važi

samo za nastavnike zatečene u radnom odnosu

Posebni uvjeti:

Za obavljanje poslova vjeroučitelja, svi vjeroučitelji moraju imati odgovarajući certifikat izdat

od strane Rijaseta i potpisan od strane Reisu-l-uleme (shodno odredbi Člana 4. Zakona o

slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH)

Documents

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I … · · 2012-10-05NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ... Rijaseta održanoj 16. marta 2011. godine ... Da bi uspješno odgovorila postavljenim zadacima