GO

DIN

A X

LVIII

, BR

OJ

558-

559/

2006

, SR

PA

NJ-

KO

LOV

OZ,

CIJ

EN

A 7

,00

kn, I

SS

N 0

351-

9384

• P

oπta

rina

pla

Êena

u p

oπti

510

00 R

ijeka

srpanj-kolovoz

2

“PRONATALITETNO PONA©ANJE”∑ ©TO JE TO

I ove godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obiljeæava Svjetskitjedan dojenja, dokazujuÊi da ozbiljno nastavlja promicanje tog prirodnog, æi-votnog postupka, tako “malog”, a istovremeno tako “velikog” u podizanju no-vog “pripadnika ljudske vrste”. Da se podsjetimo, SZO je uspjeπno pruæila otporjednom od brojnih “konzum(er)istiËkih napada na prirodno=zdravo ponaπanjeljudi (sve radi prodaje viπkova kravljeg mlijeka, i to joπ u prahu). To je bilo prije25 godina.

Red je podsjetiti se da je 1953. godine tadaπnji (tek osnovani) Dom zdravljaRijeka, meu inim aktivnostima osnovao MlijeËnu kuhinju kao pripomoÊ maj-kama i njihovoj dojenËadi. Bila su to vremena jasne opredijeljenosti premaonome πto se kasnije zvalo “primarna zdravstvena zaπtita” (i danas se tako zove,ali?). Bilo je to vrijeme primjerenog “prirodnog prirasta” (znaËajno se viπeraalo nego umiralo), pa ipak su djeca (Ëija je smrtnost drastiËno pala zahvalju-juÊi razvoju sustava zaπtite zdravlja, ali i opÊeg æivotnog standarda) bila srediπtesvih napora tadaπnjeg “javnog sektora”. Ako ove retke Ëita majka jednog dojen-Ëeta, samo za ilustraciju: djeËje pelene izraivale su se od materijala sliËnoggustoj gazi, koristile se viπekratno, prale (kuhalo ih se bez deterdæenata, “naruke”, strojeva za pranje rublja joπ nije bilo), suπile, glaËale; sve to onoliko putana dan koliko je bilo potrebno. Biti od tada pa donedavno “ispred” SZO, bio jeprirodan izazov naπih zdravstvenih djelatnika.

U proteklih pedesetak godina pojavila se “bijela kuga” (pojam koji se koristikad u nekoj populaciji ∑ naciji broj umrlih premaπuje broj roenih) i ne vidi senjezin prestanak. Tako zvana razvijena druπtva dokazuju tu svoju razvijenost,meu mnogobrojnim “javnim mjerama i postupcima”, i onim koji se odnosi nastvaranje preduvjeta za neophodni “prirodni prirast”. Ako neka populacija, naci-ja, druπtvo “oboli od bijele kuge”, time dokazuje da prevencije nije bilo ili da nijebila uspjeπna. Ako je razvoj poæeljan, u takvoj situaciji (“dijagnozi”), nuæna jeintervencija (“terapija”). Za razliku od “crne kuge”, koja “doe, pokupi danak paproe”, demografske (demografija je znanost koja se bavi znaËajkama nekogstanovniπtva) teorije, s osloncem na standard kao takav, nisu se pokazale pouz-danima. OËekivalo se da Êe dostignuta razina standarda poticati na raanje viπeod dvoje djece po paru (potrebno je 2,2 da bi se odræao postojeÊi broj ∑ bezprirasta), a to se ne dogaa.

Ovo se πtivo ne moæe baviti “lijeËenjem bolesnih pojava cijeloga druπtva”,ali se smije i treba baviti zdravstvenim aspektima tih pojava. Koji je put neop-hodno potaknuti javnost kad je ocjena da “odgovorni predstavnici” ne obavljajusvoj posao. To se moæe, ali djelomiËno, i postavljanjem odgovarajuÊih pitanja:

• Da li naπe djevojËice i djeËake dostatno i pravovremeno uËimo kako daunaprijede i oËuvaju svoje reproduktivno zdravlje?

• Da li naπe mlade uËimo πto je to pravovremeno i zdravo roditeljstvo?• Da li dovoljno πiroko i pristupaËno informiramo naπe trudnice o tome πto

je to zdrava trudnoÊa?• Da li smo uËinili pristupaËnim sve naËine manje bolnih ili bezbolnih

poroaja?• Da li su iskoriπteni svi oblici javne potpore mladoj rodilji kako da bude

uspjeπna dojilja, ali i, opÊenito, u drugim novim obvezama?• Da li je stvarno bilo nuæno smanjiti broj zdravstvenih djelatnika koji se

bave praÊenjem rasta i razvoja naπe djece od roenja do punoljetnost?• Da li je smanjenje kapaciteta za lijeËenje bolesne djece trebalo pratiti

njihov (sve manji) broj?• ©to je s organiziranim boravcima djece radi unapreenja zdravlja (bilo ih

je prije 70 godina)?Koliko bi joπ toga trebalo pitati samo radi dokidanja izrazito nestimulirajuÊih

mjera? Gdje su stimulirajuÊe mjere? Imamo li uopÊe pronatalitetno (za raanjepotiËuÊe) ponaπanje i politiku? Ako je odgovor ne, “dijagnoza” je vrlo zabrinja-vajuÊa, no utjeπno je da terapije ima!

Vladimir Smeπny, dr. med.

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjeseËnik za unapreenjezdravstvene kul ture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNOZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE U SURADNJIS HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO OSJE»KO-BARANJSKEÆUPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËaProf.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promocijuzdravlja

Redakcijski savjetMr.sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.;prof.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.;mr.sc. Sanja MusiÊ ∑ MilanoviÊ, dr.med;Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo,dr.med.; Vladimir Smeπny, dr.med.;mr.sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr.med.

UrednikMr. sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Realizacija“Welt” d.o.o. ∑ Rijeka

Rjeπenje naslovne straniceDoc. dr. sc. Saπa OstojiÊ, dr.med.

UredniπtvoSvjetlana GaπparoviÊ BabiÊ, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreπimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godiπnja pretplata 36.00 kn

Æiro raËun 2402006-1100369379Erste&Steiermarkische Bank d.d.

“NZL” je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijalnuskrb Grada Rijeke.

srpanj-kolovoz

3

Svjetski tjedan dojenja25 godina zaπtite dojenja

Svjetski tjedan dojenja odræava se svake godine od 1.

do 7. kolovoza i podsjeÊa na potpisivanje Deklaraci-

je Innocenti o zaπtiti, promociji i potpori dojenja.

Taj se dogaaj obiljeæava u viπe od 120 zemalja. Tema

Tjedna u 2006. godini glasi „Kodeks paænje: 25 godina

zaπtite dojenja”. Meunarodni marketing za majËino mlije-

ko, poznat i kao „Kodeks”, obiljeæava svoju 25-godiπnjicu u

2006. godini. Kodeks je 1981. godine usvojila Svjetska

zdravstvena skupπtina. PreporuËuje ga meunarodno javno

zdravstvo radi pruæanja toËnih informacija æenama o pre-

hrani njihove djece, osloboenih utjecaja agresivnog mar-

ketinga proizvoaËa zamjenske prehrane, kako bi majke

mogle donijeti samostalnu odluku. Ta se promocija odnosi

na sve aktivnosti proizvoaËa i distributera, od oglaπavanja

do povezivanja sa zdravstvenim radnicima i njihovim orga-

nizacijama.

Deklaracija Innocenti nastala je i usvojena 1990. godi-

ne, na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije i

UNICEF-a, s temom „Dojenje u 1990-ima: globalna inicija-

tiva”. Taj dokument sadræava popis prednosti dojenja te

meunarodne i dræavne ciljeve.

DEKLARACIJA INNOCENTI

o zaπtiti, promociji i potpori dojenja

Dojenje je jedinstven proces koji:

Osigurava idealnu prehranu za dojenËad i pridonosi

njihovom zdravom rastu i razvoju. Smanjuje broj i teæi-

nu zaraznih bolesti te znaËajno smanjuje obolijevanje i

smrtnost djece. Pridonosi zdravlju æena smanjujuÊi rizik

od nastanka raka dojke i jajnika te poveÊavajuÊi razmak

izmeu dviju trudnoÊa. Pruæa druπtvenu i ekonomsku

korist obiteljima i nacijama. Kada se uspjeπno provodi,

pruæa veÊini æena osjeÊaj zadovoljstva i uspjeπnosti.

Posljednja su istraæivanja dokazala:

Koristi se dojenja pojaËavaju ako se prvih πest mje-

seci æivota iskljuËivo doji, a nakon toga nastavi s doje-

njem uz nadohranu. Programi intervencija mogu rezul-

tirati pozitivnim promjenama u ponaπanju naspram do-

jenja.

S Interneta

srpanj-kolovoz

4

Dojenje je ljudsko pravo

• Majke i djeca Ëine nerazdvojivu bioloπku i socijalnucjelinu; zdravlje i prehrana jednog dijela te cjeline nemogu se razdvojiti od drugog.

• Pravo je djece uæivanje najveÊeg moguÊeg zdravstve-nog standarda.

• Æene imaju pravo odluËiti o prehrani svoje djece, kaoi pravo na potpunu i toËnu informaciju o zdravoj pre-hrani.

• Æene i djeca imaju pravo na sigurnu i podræavajuÊuokolinu za dojenje.

Dojenje je zdravo za djecu

• MajËino je mlijeko cjelovita hrana za dojenËe. Isklju-Ëivo dojenje pruæa sve potrebne hranjive sastojke zadijete u prvih πest mjeseci æivota i nastavlja biti izvorprehrambenih i zaπtitnih tvari, uz odgovarajuÊu nado-hranu, do druge godine æivota ili duæe.

• Dojenje omoguÊuje optimalan rast i razvoj djeËjegmozga, imunoloπkog sistema i opÊenito tjelesnog raz-voja i kljuËni je Ëinilac prevencije najËeπÊih bolesti.

• Posebne masne kiseline u majËinu mlijeku dovode doveÊeg razvoja kvocijenta inteligencije i oπtrine vida.

Dojenje osnaæuje æene

• Dojenje je psiholoπki nastavak trudnoÊe i pomaæe maj-ci da se oporavi od poroda. IskljuËivo dojenje jaËamajËin imunoloπki sustav, pomaæe u odgaanju novetrudnoÊe i smanjuje potreban inzulin kod majki dija-betiËarki te, dugoroËno, pomaæe u prevenciji raka doj-ke i jajnika i krhkih kostiju.

• Dojenje je Ëin snage, moÊi i zadovoljstva za æenu jerima kontrolu nad svojim tijelom te poveÊava njenupouzdanost u sposobnost prepoznavanja potreba dje-teta.

• Dojenje ohrabruje æene da se oslone same na sebe ismanjuje njihovu ovisnost o medicinskim profesio-nalcima te smanjuje interese proizvoaËa djeËje hra-ne.

• Dojenje smanjuje pogled na dojke kao na iskljuËivoseksualni objekt.

• Dojenje potiËe solidarnost i suradnju æena u domaÊin-stvu, zajednici te na nacionalnoj i internacionalnojrazini.

Dojenje je najisplatljivije ulaganje

• Dojenje pridonosi kuÊnom budæetu i smanjuje nepo-trebne troπkove za zamjensko mlijeko, opremu za hra-njenje i zdravstvenu zaπtitu.

• Dojenje πtedi vrijeme potrebno za njegu bolesnog dje-teta i pripremu za hranjenje na boËicu.

• Dojenje πtedi troπkove za kontracepcijska sredstva,menstrualne uloπke i zdravstvenu zaπtitu za majke.

• Poslodavci dobivaju veÊu produktivnost, viπe lojalno-sti i manje izostanaka meu zaposlenicima s malomdjecom.

• Dræava πtedi vanjske troπkove jer ne mora uvoziti za-mjensko mlijeko.

Dojenje je put koji je odabrala priroda

• Dojenje je prirodni i obnovljivi izvor ∑ nema zamjeneza majËino mlijeko!

• Dojenje ne uzrokuje zagaenje i najbolji je primjerkako ËovjeËanstvo moæe opstati koriπtenjem prve inajkompletnije hrane za ljude.

• Dojenje πtiti prirodni okoliπ i smanjuje ekoloπka one-ËiπÊenja smanjujuÊi proizvodnju, distribuciju i odla-ganje zamjena za majËino mlijeko i drugih srodnihproizvoda.

S Interneta

Pet naËela dojenja

srpanj-kolovoz

5

Program pripreme trudnica za poro-aj i roditeljsku funkciju treba biti dobropripremljen, bilo da se obavlja indivi-dualnim ili grupnim radom. Patronaænesestre u Domu zdravlja Primorsko go-ranske æupanije, Ispostave Rijeka, takavoblik rada provode kroz individualni rads trudnicama u njihovim domovima, aod 2004. godine i voenjem teËajeva zatrudnice.Cilj je takvog oblika rada:1. smanjiti tjeskobu, ispraviti zablude i

umanjiti strah osiguranjem dostupno-sti Ëinjenica o trudnoÊi i porodu,

2. poduËiti neuromuskularnim i respira-tornim vjeπtinama, kako bi se olakπaoporoaj,

3. stvoriti atmosferu unutar koje buduÊiroditelji mogu koristiti verbalnu i ne-verbalnu komunikaciju,

4. razvijati opuπtenu, otvorenu grupnuatmosferu, podloænu uËenju i izgrad-nji samopoπtovanja.Program teËaja usmjeren je na budu-

Êe roditelje veÊ od Ëetvrtog mjeseca trud-noÊe. Sve tematske jedinice obraene sui prezentiraju se na prihvatljiv i razumljivnaËin, svim polaznicima, bez obzira nanjihov stupanj obrazovanja. PredavaËi supatronaæne sestre, ginekolog i fiziotera-peut.

Tematske jedinice podijeljene su ucjeline:

1. ZDRAVA I USPJE©NA TRUD-NO∆A ∑ (prehrana trudnice, osobna hi-gijena, odijevanje, rad i odmor, seksual-nost…),

2. PREPOZNAVANJE RIZI»NETRUDNO∆E I FIZIOLOGIJA PORODA,

3. PROMJENE U UREDNOJTRUDNO∆I, OSNOVNA ZNANJA ODOJENJU (motivacija za dojenje, pripre-ma dojki i bradavica…),

TeËaj pripreme trudnica za porod i roditeljsku funkciju

Znanjem protiv strahaZaπtita zdravlja æena jedan je od prioritetnih zadataka zdravstvene zaπtite. Mjere za unapreenje

i oËuvanje zdravlja æena, naroËito u fertilno doba, spadaju u preventivu visokog ranga. Kaonajvaæniji moment te zaπtite moæemo izdvojiti perinatalnu zaπtitu koja treba osigurati praÊenje i

zdravstveni nadzor æene i djeteta tijekom trudnoÊe, poroaja i puerperija.

4. VJEÆBE ZA TRUDNICE PRIJE,ZA VRIJEME I POSLIJE PORODA,

5. SRETNA I ZDRAVA DOJILJA(zdravstveno stanje nakon poroda, tije-kom babinja, osnovna higijena i prehra-na, fiziologija dojenja, stimulacija doje-nja i uspostavljanje laktacije…),

6. DIJETE - NOVI »LAN OBITELJI(fizioloπke promjene u novoroenaËkojdobi, oprema za novoroenËe, usvajanjeznanja o odnosu prema novom Ëlanu obi-telji…),

7. NJEGA NOVORO–EN»ETA(svakodnevna njega novoroenËeta, de-monstracija kupanja, toaleta pupka…).

TeËajevi se odræavaju jedanput mje-seËno, u grupama od najviπe tridesetakpolaznika, odnosno petnaest parova. Po-nekad, u odsustvu supruga, u pratnjitrudnica dou majke ili osobe po izborusamih trudnica. Prostorija u kojoj se odr-æavaju predavanja i vjeæbe prilagoenaje takvom obliku rada i pruæa visok stan-dard za postizanje navedenih ciljeva.Doæivljaj upotpunjuje lutka veliËine no-voroenog djeteta, kao i kompletna opre-ma, tako da se buduÊim roditeljima omo-guÊava i vizualan i taktilni doæivljaj.

Uæitak hranjenja djeteta

Na poËetku teËaja svaka trudnica do-bije raspored tema i termina, kao i svepopratne edukativne sadræaje koje su pri-premile patronaæne sestre u obliku pisa-

nih saæetaka, a koji se odnose na temekoje sluπaju na samom teËaju te im ka-snije koriste kao podsjetnik.

Na posljednjem susretu trudniceispunjavaju upitnik Ëiji se sadræaj odnosina nekoliko pitanja iz svake tematskecjeline. Vaænost odgovaranja na navede-na pitanja ima viπestruku ulogu jer sedobije saznanje o onome πto se nauËilona teËaju. Takoer se pomno razmotresvi prijedlozi sudionika.

Na teËaju se velika pozornost dajemotivaciji buduÊih majki za dojenje. Odojenju se mnogo priËa, Ëita i govori nasvim razinama, ali sve je to priliËno ilu-zorno za neiskusne roditelje. Mnoge in-formacije, koje dobiju putem literature,medija ili tuih iskustava, nisu uvijekprihvatljive i primjenjive na njihovojdjeci. »esto velik broj informacija djelu-je na majke zbunjujuÊe i dovodi ih ukonfuzno stanje, posebno nakon poroda.Takva stanja vrlo Ëesto uzrokuju odusta-janje od dojenja. Stoga je priprema i mo-tivacija svake trudnice za dojenje, a kojapotjeËe od zdravstvenih radnika, pomnopripremljena i cilj joj je usvajanje osnov-nih znanja o fiziologiji laktacije, tehnicidojenja i pravilnom stavljanju djeteta nadojku. Kako prebroditi poteπkoÊe kojese javljaju na poËetku uspostavljanja do-jenja i kako uæivati u svakodnevnom hra-njenju djeteta majËinim mlijekom - sa-mo je jedno od vrlo vaænih saznanja, ko-je svi sudionici teËaja usvajaju.

Nakon poroda, svaku majku posje-Êuje patronaæna sestra u njenom domu ipomaæe joj da sva usvojena znanja pri-mjeni u praksi i na najlakπi naËin uspo-stavi dojenje, a eventualne poteπkoÊeprebrodi na najbezbolniji naËin.

Nataπa MrakovËiÊ, vms

srpanj-kolovoz

6

NaËin na koji se raamo i svaiskustva oko toga utjeËu na da-lji tijek naπeg æivota, naπu

osobnost, naπu sposobnost da volimo,naπe odnose s drugim ljudima, naπefiziËko i psihiËko zdravlje itd.

Prvi je sat kritiËan

Pokazalo se da tehnologizirani po-rod, koji nam standardno nude naπebolnice, remeti normalne fizioloπkeprocese rodilje te odnosmajke i novoroenËeta.Tehnologizirani pristupporodu poveÊava mo-guÊnost komplikacija.Istraæivanja pokazuju daje prvi sat nakon roenjakritiËan period i da sesvaka intervencija u tomkritiËnom periodu odra-æava na kvalitetu daljegæivota jedinke i njenogodnosa s okruæenjem.Odvajanje novoroenËe-ta od majke u tom kritiË-nom periodu (πto se ru-tinski radi u naπim bolni-cama) moæe onemoguÊi-ti stvaranje majËinskog instinkta iuspostavljanje veze izmeu majke idjeteta. Posljedice toga mogu se osje-Êati cijelog æivota. SliËan negativanutjecaj stvorit Êe i svako uplitanje, ke-mijsko i socijalno, koje mijenja hor-monalnu ravnoteæu rodilje. Porod nijeneπto πto traje tri dana i πto moæemopretrpjeti, vjerujuÊi da Êemo kasnijesve zaboraviti. Iskustvo tih nekolikosati i dana utjeËe na naπ cjeloæivotniodnos s naπim djetetom i na njegovsveukupni æivot.

Meki porod voen je idejom da je

Poroaj oËima oca

POMO∆ TIJELOM I SRCEMOduvijek se smatralo da je roenje jedna od najveÊih trauma u Ëovjekovom æivotu, koja znatno

utjeËe na njegovo dalje ponaπanje. Posljednjih desetak godina pojavio se niz znanstvenihistraæivanja koja potvruju tu teoriju.

raanje normalan fizioloπki proces ko-ji najbolje protjeËe kada se æeni omo-guÊi da ga osjeÊa i slijedi vlastitim bi-Êem. U mekom porodu poπtuju seosnovne fizioloπke potrebe rodilje i no-voroenËeta. To je potreba za neuzne-miravanjem, potreba za sigurnoπÊu, za-πtiÊenoπÊu i skrovitoπÊu te potreba zaodræavanjem bliskog kontakta majke inovoroenËeta. »esto se primjenjujeporod u vodi, koji rodilji umanjuje bo-

love i olakπava trudove, a novoroen-Ëetu smanjuje πok promjene sredine.Meki pristup raanju u razvijenimzemljama primjenjuje se veÊ desetlje-Êima.

VeÊ je mnogim majkama u Hrvat-skoj omoguÊeno da raaju na jedan odnajprirodnijih i odvajkada poznatih na-Ëina, u ËuËnju. RijeË je o poroaju nastolËiÊu, jednom od alternativnih naËi-na poroaja, uz onaj u vodi i onaj nastolcu. Potonja se dva u Rijeci izvodeduæe od dvije godine ,i po broju dosadizvedenih, prednjaËe pred svim osta-

lim hrvatskim rodiliπtima. Majke suzadovoljne naËinom i tijekom poroa-ja na stolËiÊu, smatraju ga puno lakπimod uobiËajenih klasiËnih naËina raa-nja, jer je daleko prilagoeniji rodilji.Zbog toga πto omoguÊuje majci da ti-jekom poroda, umjesto pasivnog leæa-nja, bira poloæaj u kojem joj je lakπe ipraktiËnije biti, preporuËa se taj naËinraanja i drugim rodiljama.

Entuzijazam primalja

Takav naËin raanja,kao i poroaj u vodi i nastolcu, rezultat je inicija-tive primalja iz rijeËkogrodiliπta i njihove surad-nje sa slovenskim, odno-sno nizozemskim prima-ljama. I one rodilje - ri-jetki skeptici oduπevlje-ne su Ëinjenicom da jesve proteklo onako kakosu se nadale. Poroajzahtijeva i umjeπnost pri-malja koje ga izvode kle-ËeÊi na strunjaËi, dok jed-na s lea pridræava rodi-lju kako bi je odræale u

ËuËnju. Kod takvog naËina raanja ne-ma nikakve medikamentozne terapije,rodilja u njemu aktivno surauje, kraÊije od klasiËnih naËina raanja i nemapotrebe za epiziotomijom, rezom me-ice, koja se izvodi kod poroaja u ko-jem je æena u leæeÊem poloæaju. Stol-ËiÊ je nabavila rijeËka podruænica Hr-vatske udruge primalja.

Medicinske sestre primalje u rijeË-kom rodiliπtu prednjaËe entuzijazmomkojim su prigrlile odjeke svjetskog po-kreta koji teæi πto prirodnijem poroa-ju.

srpanj-kolovoz

7

Sjedenje na lopti

Æenama koje raaju u Rijeci naraspolaganju su Ëetiri posebna poro-ajna kreveta, koja imaju sve moguÊ-nosti podeπavanja poloæaja u poroa-ju, a u nekim fazama poroda, zbogolakπavanja bolova, omoguÊuje im se ida sjede na lopti gdje izvode posebnevjeæbe.

Niti jedna od tih alternativnih me-toda, ukljuËujuÊi i porod u vodi, neplaÊa se. Jedino πto se plaÊa jest prisu-stvo osobe koju æena æeli na porodu,πto stoji 300 kuna. Tu moguÊnost kori-sti 25 do 30 posto æena.

Zbog takvih se moguÊnosti rodiljeiz ostalih dijelova Hrvatske sve ËeπÊeodluËuju za poroaj u Rijeci, pa petinarodilja u rijeËko rodiliπte dolazi izvanrijeËkog podruËja.

Moj doæivljaj poroda

Odlaskom u bolnicu pribliæavao setaj sretan trenutak. Najprije me obra-dovao ulaz u prostore raaonice, gdjeje na jednim vratima nacrtana roda splavim, a na drugima roda s ruæiËastimsveænjem. Tako smo supruga i ja mo-gli birati æelimo li dobiti djeËaka ilidjevojËicu (ovisno o tome na koja sevrata ue u raaonicu). Kako veÊ ima-mo djeËaka, odluËili smo se za ruæiËa-stu rodu.

Bilo je to 11. oæujka ove godine,kada je na svijet naumila doÊi jednadjevojËica.

Medicinske sestre-primalje djelo-vale su vrlo smireno i stvari su dræalepod kontrolom, a moja supruga je iz-meu dva truda sjedila i skakutala nalopti i slala odgovore na sms-ove koji

Katkada se za vrijeme dojenjapojave poteπkoÊe zbog kojihse onda s pravom pitamo koli-

ko je dojenje dio svakodnevice jednerodilje. Da li mame prebrzo odustajuod prirodne prehrane i poseæu za adap-tiranim mlijekom ne bi li umirile ne-mirno dijete ili nahranile nezadovolj-no dijete koje ne posiπe dovoljno mli-jeka? Poznavanjem moguÊih poteπko-Êa i kriza tijekom dojenja te savjetova-njem i edukacijom o vjeπtini dojenja,sve poteπkoÊe i krize mogu se prebro-diti!

Nedostatak mlijeka

Svima nam je dobro poznato da za-brinuta majka, zbog fiziologije lakta-cije, ima manje mlijeka. Nedostatakmlijeka najËeπÊa je briga i Ëest razlogprestanka dojenja. Taktilni podraæaj

Kriza dojenja

Trud nije uzaludanZnanost je dokazala da dojenje u ranom dojenaËkom razvoju pruæa djetetu najbolju ishranu, πtiti

ga od brojnih infekcija, potpomaæe sazrijevanje probavnog trakta, sprjeËava razvoj alergijskihreakcija itd. Rast i razvoj u najveÊem su zamahu u ranom dojenaËkom periodu i tada djetetu

treba pruæiti najbolje, a majkama upravo to mora biti glavni motivirajuÊi faktor.

bradavica dojki dovodi do luËenja hor-mona oksitocina, koji ima ulogu izlu-Ëivanja mlijeka.

Po porodu, dojke su nabrekle zbogpoveÊane koliËine krvi i limfe, pa oksi-tocin sporije prolazi, zbog Ëega dolazido slabijeg izluËivanja mlijeka. Majkaje emotivno napeta, uzbuena, iscrp-

ljena od poroda, πto takoer utjeËe nalaktaciju. U tom periodu dijete siπe i ponekoliko minuta prije nego se pojaviprvi refleks otpuπtanja mlijeka. Takvostanje uznemirava majke jer su zabri-nute da nemaju dovoljno mlijeka, odu-staju od dojenja i prelaze na adaptiranamlijeka. U takvim sluËajevima potreb-no je savjetovati:• kruænu masaæu dojke od perifernih

regija prema sredini dojke,• stavljanje toplih obloga na dojke

prije stavljanja djeteta na dojku,• medikamentoznu terapiju u obliku

oksitocinskog spreja, ali pod uvje-tom da prethodni postupci nisu po-luËili rezultate.

Prepunjenost dojki

Zbog poveÊane koliËine krvi, limfei mlijeka u dojkama, one su veÊe, teæe

su neprestano stizali. Tako se stekaodojam leæernosti i opuπtenosti. Supru-ga je rodila na stolËiÊu - veÊ je ranijereËeno da je to najprirodniji put, kojiodgovara i majci i djetetu. Ja sam je slea masirao i pridræavao te Ëak napra-vio i nekoliko snimki. Primalje kaæuda je supruga odliËno asistirala i da jemoja uloga kao oca bila velika.

Kad se naπe dijete rodilo, mogaosam izabrati trakicu s brojem koju no-se dijete i majka, pa sam se osjeÊaojako poËaπÊeno πto se i moja æelja uva-æava. VeÊ pet minuta nakon poroda na-πa je djevojËica sisala na majËinim pr-sima i uæivala. Nakon takvog iskustvaporoaja, moja supruga kaæe da prepo-ruËuje raanje na stolËiÊu, a i meni sakao ocu Ëini da je lakπe nego klasiËnimnaËinom.

Otac Darko Sambol, prof. psiholog

srpanj-kolovoz

8

LijeËenje i rehabilitacija dislociranoga kuka

LijeËenje dislociranog kuka sastojise od pravilnog pozicioniranja i vjeæ-banja. Kukovi djeteta pozicioniraju seπirokim povijanjem, abdukcijskim ga-Êicama, pavlekovim remenËiÊima iliabdukcijskim aparatima. Pozicionira-nje traje 24 sata dnevno, tj. tijekomcijeloga dana, izuzev kada se dijete ku-pa, presvlaËi i vjeæba. Stabilizacija se

Vjeæbe za pravilan hodtemelji na centriranju u najpovoljni-jem poloæaju kuka: fleksija (savijenanoga) u kuku i koljenu, manja abduk-cija (raπirena noga) u kuku. Taj polo-æaj je najpravilniji te omoguÊava nor-malan razvoj kuka. DojenËe koje jeukljuËeno u terapijski tretman, vjeæbatÊe se pasivnim pokretima kojima seodræava ili poveÊava abdukcija jer to

Ako novoroenËe dopuπta abduk-ciju (πirenje nogu) u kuku te je prisutanpoviπeni tonus, tj. napetost muskulatu-re natkoljenice, ili je sniæen tonus, tj.natkoljenice nisu dovoljno napete ilisu mlohave pa ne mogu zadræati ek-stremitete u fleksijskom obrascu (ob-razac savijenih nogu), tada sumnjamona dislocirani kuk.

i osjetljivije (bride). Takva punoÊa po-stepeno nestaje 2-3 tjedna nakon poro-da. Koæa prepunjenih dojki topla je,prozirna, napeta i sjajna. Dojke su bol-ne s reflektirajuÊim bolom u potpazu-πnim regijama. Tjelesna temperaturamoæe biti poviπena i do 38,5 ˚ C.

Takvo stanje dojki javlja se, najËe-πÊe, izmeu treÊeg i petog dana po po-rodu, a moæe se javiti i kasnije. Glavnije uzrok prepunjenosti dojki - nepra-vilna tehnika dojenja i neravnomjernopraænjenje dojki. Stoga su potrebni:

-pravilno stavljanje djeteta na dojku,-pravilni razmaci praænjenja dojki,

po potrebi i izdajanje,-psihiËka podrπka majci.

Nemirno dijete

Nemir i odbijanje dojke prolaznesu pojave, ali zabrinjavaju roditelje tekod emocionalno nestabilnih i manjeupornih majki mogu rezultirati pre-stankom dojenja.

Dijete moæe biti nemirno i odbijatimajËino mlijeko iz viπe razloga:• prehrambene navike majke (konzu-

miranje jako zaËinjene hrane, Ëe-πnjaka, luka, πto mijenja miris i okushrane),

• zaËepljen nosiÊ, upala uha, rast zu-biju,

• sisanje dude varalice (preporuka jeda, dok sisanje dojke nije uvjeæba-no, ne treba davati dudice varaliceniti hraniti na boËicu jer to zbunjujedijete).Majke svakako treba educirati o

prehrani tijekom dojenja, pruæiti im

psihiËku podrπku te s motivacijom do-jenja zapoËeti πto ranije (veÊ u trudno-Êi) i nastaviti u kontinuitetu.

Konfiguracija bradavica, bolne iispucane bradavice.

Krizu dojenja mogu potencirati ibolne i ispucane bradavice (ragade) teplosnate ili uvuËene bradavice. Pravil-nom tehnikom dojenja navedeni pro-blemi izostaju. Stoga je edukacija opravilnoj tehnici dojenja najvaænijaveÊ u prvim danima stavljanja djetetana dojku. O pravilnoj tehnici dojenjavrlo se mnogo piπe i zna, a patronaænesestre svaku majku poduËe kako i πtotreba Ëiniti da se navedeni problemiizbjegnu, a ako do ragada doe, kakoih sanirati.

»esto se piπe i govori o njezi i higi-jeni dojki i bradavica. Ono πto svakamajka mora znati jest da je svakodnev-no odræavanje tjelesne higijene (tuπi-ranje) obvezno, prije podoja treba pratiruke, a nakon podoja bradavice nama-zati s nekoliko kapi majËinog mlijeka ipustiti nekoliko minuta na zraku da seosuπe. Time se na bradavicama stvarazaπtitni sloj koji ih πtiti od isuπivanja, aako je doπlo do ragada, pomaæe kodlijeËenja. U sluËaju jaËe boli, mogu sekoristiti silikonske bradavice.

Kod æena koje imaju uvuËene iliplosnate bradavice, joπ tijekom trud-noÊe savjetuje se priprema za dojenje iuËi da je svaki oblik bradavica i dojkipodesan za dojenje i da u pravilu pre-preka nema. Ponekad je i koriπtenjesilikonskih bradavica rjeπenje, ali nije

obvezno. Usvajanje tehnike dojenjapreduvjet je kvalitetnog podoja.

Upala dojke

Zastojno mlijeko u mlijeËnim ka-naliÊima pogodno je za razmnoæava-nje mikroorganizama te razvoj upale.Kod upale majka ima poviπenu tempe-raturu, opÊu slabost, bolove u miπiÊi-ma, ponekad i muËninu, povraÊanje izimicu. Kod takvog stanja potrebni su:

- terapija antibioticima (u dogovo-ru s lijeËnikom),

- izdajanje oboljele dojke i poπtedaod dojenja, ali dojenje nastaviti na dru-goj dojci,

- psihiËka podrπka.Stanje se brzo normalizira i πto br-

æim vraÊanjem djeteta na dojku lakta-cija se normalno nastavlja.

Krize i komplikacije dojenja Ëestosu daleko od idealne slike koja se stva-ra tijekom trudnoÊe. Dovode do sma-njene motivacije i æelje za dojenjemZato je potrebno o tome pravovreme-no informirati i educirati svaku budu-Êu majku, biti uz nju dok se laktacija upotpunosti i na primjeren naËin neuspostavi. Svakako je vaæno nauËitisvaku majku da je dojenje Ëin kada setreba potpuno posvetiti svome djetetute stvoriti toplo ozraËje i za nju i zadijete. NajveÊa nagrada za uloæen trudzasigurno je zadovoljno i napredno di-jete. Samim time i roditelji imaju osje-Êaj uspjeπnosti i uËe da niti jedan trudkoji uloæe u svoje dijete nije uzaludan.

Angela LovriÊ, vms

srpanj-kolovoz

9

Skrining novoroenËadi na razvojnu displaziju kuka

Pogled u zglobRazvojna displazija kuka najËeπÊa je anomalijalokomotornog sustava. Procjenjuje se da je uEuropi incidencija displazije kukova 2 do 4% svenovoroenËadi, a prevalencija luksacije oko 2 na1 000 djece poslije novoroenaËke dobi.

UltrazvuËni pregled kukova donio je velik napredak uranoj dijagnozi jer se mogu uoËiti promjene poloæaja glavebedrene kosti prema acetabulumu (zglobnoj Ëaπici) veÊ odprvih dana æivota, kada kliniËka dijagnoza joπ nije sigurna,a rendgenska joπ nije moguÊa. Indikacija je za ultrazvuËnipregled kukova labav kuk, kao i svaki abnormalni fizikalninalaz na kukovima u prvim danima ili tjednima æivota tepozitivna obiteljska anamneza. Na primjer, u Osijeku jeorganizirano sustavno ultrazvuËno pregledavanje kukova ucjelokupnoj populaciji novoroenËadi i dojenËadi. U sluËa-ju da to nije moguÊe organizirati, preporuËljivo bi bilo da seultrazvuËni pregled kukova svakako napravi djeci roenojiz viπeplodnih trudnoÊa, kod stava zatkom te djeci roenojiz trudnoÊe optereÊene obiteljskom anamnezom.

UltrazvuËni pregled kukova koristi se da bi se pregledao

kuk novoroenËeta na iπËaπenje ili slabiju razvijenost kuka.Mogu se pregledavati djeca od novoroenaËke dobi pa doperioda 6-8 mjeseci æivota djeteta. Priprema za pregled nijepotrebna. Pregled se obavlja na taj naËin da dijete leæi naboku na krevetu za pregledavanje. LijeËnik koji obavljapregled stavlja gel na podruËje kuka djeteta i ultrazvuËnomsondom pregledava i snima nekoliko ultrazvuËnih snimkidjeËjeg kuka. Na ultrazvuËnim snimkama prikazuju se dje-Ëji kukovi i pregledava se da li je prikazani kuk dobro razvi-jen, odnosno da li mu je smjeπtaj pravilan. Ako postojirazvojna anomalija, ustanovljava se njezin stupanj i postav-lja dijagnoza. Pregledavaju se oba kuka. Sam pregled trajedo 15 minuta.

Boris Sontacchi, dr. med.

UltrazvuËni prikaz kukova kod novoroenËeta u dobi od Ëetiritjedna

omoguÊava pravilan poloæaj glavebedrene kosti prema zglobnoj Ëaπici.Majka novoroenog djeteta treba bitiaktivno ukljuËena kod svakog terapij-skog tretmana i educirana o provoe-nju vjeæbi u kuÊnom reæimu. Vjeæbe seizvode na stolu ili strunjaËi, Ëija podlo-

ga treba biti neπto tvra zbog stabilno-sti zdjelice. Dijete treba biti bez odjeÊetijekom vjeæbanja. Prije poËetka vjeæ-banja fizioterapeut promatra i procje-njuje aktivnost, mobilnost ili pasivnostkukova, zatim primjenjuje i dozira in-tenzitet vjeæbi. Radimo procjenu kod

svake nove vjeæbe, svaki dan, jer Êemouvijek dobiti drukËiju sliku aktivnostiu smislu pravilne fleksije i poveÊaneaktivne i pasivne abdukcije. Vjeæbe iz-vodimo na sljedeÊi naËin:

DojenËe leæi na leima. SimetriË-no, obje noge flektiramo u kuku i ko-ljenu, lagano izvrπimo unutarnju rota-ciju natkoljenice, malo popustimofleksiju i maksimalno abduciramo nat-koljenicu, koliko dojenËe dopusti, telagano opruæimo noge. Svakim sljede-Êim pokretom pokuπavamo poveÊatiabdukciju. Vjeæbe se ponavljaju viπeputa dnevno, kroz desetak minuta.

Ako lijeËenje vjeæbama i pozicio-niranjem ne uspije nakon 18 mjesecidobi djeteta, moæe se pristupiti opera-tivnom lijeËenju iza kojeg iznova slije-di rehabilitacija.

Eva PaviÊ, viπi fizioterapeut

Kaja Ljubas, viπi fizioterapeut i

suradnici

srpanj-kolovoz

10

U tom najvaænijem razdobljuljudskoga æivota, naæalost,najËeπÊe nitko nema onoliko

vremena za dijete koliko je njemu po-trebno. Posljedice su toga ljudskookruæenje s mentalnim zdravljem ka-kvo danas imamo.

Razvoj mozga

Mnoga istraæivanja razvoja ljud-skoga mozga u svijetu, a naroËito uposljednjih 10-15 godina, upuÊuju naizuzetno vaæno razdoblje djeteta i raz-voj njegovog mozga u prve tri godineæivota, koje dramatiËno utjeËe na radmozga u preostalom dijelu æivota. I ra-nih narednih godina æivota, razvojmozga izuzetno je znaËajan. Naime,psiholoπki razvoj mozga zavrπen je veÊs 85% do treÊe godine æivota, a misao-na sposobnost i sposobnost uËenja sa60% do Ëetvrte godine æivota. JeziËnavjeπtina, pak, stiËe se joπ i u mnogoranijoj dobi ∑ u prvoj godini æivota,prije samog razumijevanja znaËenja ri-jeËi. Vjerovanje i samouvjerenost dje-teta odgovori su na signale odgojitelja,njegov naËin komunikacije s drugima,njegov osjeÊaj razumijevanja premadrugima, sve to dijete najviπe nauËi odsvoje okoline i od osoba s kojima je ukontaktu u vrijeme oblikovanja njego-vih misaonih, psiholoπkih, druπtvenihi emocionalnih sposobnosti ∑ tj. dosvoje Ëetvrte godine.

Otkriveno je da mozak poslije ro-enja stvori viπe od 1015 sinaptiËkihveza, odnosno otprilike dvostruko viπenego πto bi mozgu ikad moglo zatreba-ti. Toliki je viπak veza zapravo garan-cija sposobnosti novoroenog ljud-skog biÊa za prihvat informacija iz bilokakvog okruæenja u kojemu se moæenaÊi. Zavrπetak je procesa tog eksplo-zivnog stvaranja veza u mozgu oko πe-ste godine æivota, nakon Ëega mozak

nisu povezane s njihovim svakodnev-nim æivotom. To istraæivanje rezultira-lo je porukom roditeljima da djeci pri-Ëaju veÊ u najranijoj dobi ∑ odmah na-kon roenja, jer za razumijevanje no-vih rijeËi ne postoji donja granica sta-rosti.

Osim navedenih podataka znan-stvenih istraæivanja o razvoju mozga isposobnosti uËenja, moæemo navesti ijedan primjer rezultata koji daje veÊmalo kvalitetniji odgoj u predπkolskojdobi. U Ypsilantiju (Michigan ∑ SAD,1962.-1967.g.) su sluËajnim uzorkomodabrana djeca (123), u dobi od 3-4godine, na kojima je primijenjen kvali-tetniji program predπkolskog odgoja,baziran na intelektualnom i druπtve-nom razvoju. StatistiËki je obraeno95% od tako odgajane djece u njihovoj27. godini æivota i napravljena je uspo-redba s onima koji nisu bili obuhvaÊe-ni takvim odgojem, kao kontrolnomskupinom. Dio rezultata te studije pri-kazan je u sljedeÊoj tablici:

Stanje odgoja

Gruba analiza stanja odgoja djecepredπkolske dobi do πest godina kodnas sastoji se od sljedeÊih elemenata:• S obzirom na mladost roditelja, koji

najËeπÊe nisu dovoljno materijalno

poËinje eliminaciju neiskoriπtenih ve-za, koja traje do 14. godine, kada mo-zak uglavnom postaje zaokruæena cje-lina. Razlike izmeu mozga 25-godiπnjaka i 75-godiπnjaka jako su ma-le.

ZnaËaj ranoga odgoja

Mnoga istraæivanja u svijetu poka-zuju izrazitu zavisnost kvalitetnog od-goja djece u najranijoj dobi s njihovimmisaonim i druπtvenim sposobnosti-ma, uspjehom u πkoli i kasnije tijekomæivota u radu, obitelji i druπtvu. U naj-ranijoj æivotnoj dobi stvaraju se sveljudske sposobnosti te karakter i men-talitet svakog Ëovjeka, tj. oblikuje sesama bit Ëovjeka ∑ upravo ono πto gaËini Ëovjekom, kakav Êe biti Ëitav æi-vot. Zbog toga je odgoj djece u najra-nijoj dobi najvaæniji korak koji moguroditelji i odgojitelji napraviti za sebe,djecu, druπtvo i cijelu ljudsku civiliza-ciju.

Mnoga dosadaπnja vjerovanja ro-ditelja, odgojitelja i znanstvenika dadjeca ne mogu shvatiti specifiËne rije-Ëi dok ne budu starija od 2 godine,opovrgnuta su i najnovijim istraæiva-njima objavljenim ove godine s Uni-versity of Reading in Reading (UK).Pokazalo se da djeca mlaa od godinedana razumiju i odreene rijeËi koje

Mentalno zdravlje i rani odgoj

DIJETE U»I OD SVOJE OKOLINE»itav ljudski æivot, u pogledu spoznajnih i misaonih sposobnosti, dominantno zavisi o razvoju

ljudskoga mozga u najranijoj æivotnoj dobi, i to u razdoblju do πeste godine æivota.

Predmet statistike Programiran Bezpredπkolski programiranog

odgoj % odgoja %

MjeseËna zarada preko $2000 29 7

Posjedovanje kuÊe 36 13

Posjedovanje drugog automobila 30 13

Zavrπetak srednje ili visoke πkole 71 54

Uspjeh za vrijeme πkolovanja s ocjenom 9 49 15

Kvocijent inteligencije >90 64 27

Misaone sposobnosti Ëovjeka, njegov karakter i mentalitet definitivno su

samo obiËna slika u ogledalu njegovog odgoja do πeste godine æivota.

srpanj-kolovoz

11

situirani, te njihovu stalnu ‘jurnja-vu' za osiguranjem egzistencije, oninemaju dovoljno vremena, ni do-voljno strpljenja, da se viπe posvetedjeci.

• I u sluËajevima kada roditelji imajuviπe vremena i strpljenja za odgojvlastite djece, oni u toj svojoj mla-denaËkoj dobi nisu dovoljno educi-rani za tako vaæan i sloæen odgoj,nego to rade prema svom nahoenjui prema svojim kriterijima odrasleosobe s vlastitim bremenom i fru-stracijama, pa takav odgoj najËeπÊenije adekvatan, ni dovoljan, a vrlo jeËesto i potpuno pogreπan.

• Tzv. ‘baka-servis’, koji je Ëesto ve-lika pomoÊ mladim roditeljima, uvelikom je broju sluËajeva zamjenaza niπta i odnosi se uglavnom naËuvanje djece, s vrlo slabim nagla-skom na odgoj.

• U odgojnim ustanovama, kao πto sujaslice i vrtiÊi, vlada veliko πarenilou smislu primjerene adekvatnosti zaodgoj, ne samo od ustanove do usta-nove, nego i od skupine do skupinedjece unutar iste ustanove, a isto ta-ko i od odgojitelja do odgojitelja.Tako smo svi svjedoci da neka dje-ca, bez obzira na to πto su u toj dobidjeca izuzetno æeljna novih spozna-ja, druæenja i igre, ne vole odlaziti uvrtiÊ, ili odlaze uz plaË, ili ne volesvoju odgojiteljicu.

Osim izuzetaka, ta gruba analizastanja pokazuje velike nedostatke u su-stavnom odgoju predπkolske djece, Ëi-je posljedice u pogledu mentalnog zd-ravlja snose ne samo osobe na koje sesam odgoj odnosi, kao buduÊi odrasliljudi, nego i obitelj, uæa druπtvena za-jednica i cijelo druπtvo.

Korak naprijed

Za poboljπanje stanja odgoja nemogu biti odgovorni samo oni koji da-nas u odgoju sudjeluju, nego svi onikoji mogu na to stanje pozitivno utje-cati i dati bilo kakav doprinos u po-pravljanju stanja. Za bilo kakav pomaku poboljπanju odgoja djece neophodnoje, kao prvi korak, uspostaviti institu-ciju koja bi mogla kvalificirano davatiodgovore, kako na suvremen pristup

nato da mozak nije predvien zatrajnu pozornost, posebno to nijekod djece);

• ponaπanje djeteta kod stresa, loπegraspoloæenja i umora;

• prvi kontakt s djetetom u odgojuzbog opuπtanja djeteta i uspostav-ljanja ugodne komunikacije;

• naËin motiviranja djece (usprkos to-me πto je motivacija prirodna potre-ba svakoga, a posebno djeteta);

• ukljuËivanje emocija i psihe u odgojdjeteta na pravi naËin;

• istovremeno poticanje individual-nosti djeteta i njegove druπtvenosti.

Neophodno je pokretanje zakon-skih reformi u postojeÊem sustavu od-goja i obrazovanja, koje Êe reguliratineke bitne Ëimbenike odgoja, kao npr.:• poËetak rada predπkolskih odgojnih

ustanova i πkola s obzirom na potre-be roditelja i dnevne bioloπke potre-be djece;

• moguÊnost uËenja stranih jezika usvakom vrtiÊu;

• moguÊnost bavljenja raznim aktiv-nostima djece u svim vrtiÊima i πko-lama (kao πto je tjelesna aktivnost -sport, te razne vrste umjetnosti, kaoπto je muziËka, dramska, plesna ilikovna);

• naËin provjere uspjeha u odgoju iznanju djece treba biti kroz njihovuaktivnost, a ne putem ocjena.

Nuænost ranog odgoja

Danaπnja saznanja o razvoju moz-ga djeteta svakako omoguÊuju velikepomake u odgoju naπe djece u njihovojnajvaænijom dobi - do πeste godine æi-vota, kada im se oblikuje njihova osob-nost, misaonost, druπtvenost i emoci-je, koje im ostaju za Ëitav æivot. Su-stavne promjene u programu odgoja iobrazovanja djece predstavljaju nuæ-nost za razvoj pojedinca i druπtva ucjelini, a one nam u narednom razdob-lju neminovno dolaze. Mi, po obiËaju,s tim promjenama veÊ znatno kasni-mo, pa πto prije s njima krenemo, to Êenam se rezultatima prije vratiti. Ovajnapis neka bude poticaj svima onimakoji mogu pridonijeti poboljπanjumentalnog zdravlja djece i sljedeÊihgeneracija za opÊu dobrobit.

Stjepan ©aban, dipl.ing.

odgoju, tako i na svakodnevne proble-me u odgoju, te biti edukator i organ-izator za sve kategorije sudionika u od-goju, bilo da se radi o roditeljima, oodgojnim ustanovama ili o prijedlozi-ma za zakonsku regulativu.

Takva institucija mora znati defini-tivne odgovore na osnovna pitanja idileme u vezi s odgojem (na osnovianalize postojeÊeg stanja i danaπnjihspoznaja).

Analizu postojeÊeg stanja u odgojutreba napraviti na osnovi nekih ele-mentarnih pitanja:• Kakve predodæbe o mozgu i uËenju

imaju obiËni ljudi kao roditelji, akakve odgojitelji i nastavnici, te ka-kva je primjena njihovog znanja usvakodnevnoj praksi?

• Da li su odgojitelji dovoljno educi-rani za suvremeni odgoj na dana-πnjim spoznajama?

• Kako djeca danas stvarno uËe?• Da li su predπkolska djeca danas bo-

lje pripremljena za πkolu nego ne-kad te da li su zadovoljavajuÊe pri-premljena s aspekta danaπnjih spoz-naja?

• Tko je danas primarno odgovoranza odgoj djece u predπkolskoj, a tkou πkolskoj dobi? Da li su to: ulica,roditelj, odgojna ustanova, πkola,struka ili profesionalci, Ëiji je to po-sao?

Novi koraci za bolje rezultate u odgo-ju:• edukacija o mozgu - poveÊanje zna-

nja o samom mozgu te o najnovijimotkriÊima u razvoju i funkcijamamozga (lijeve i desne strane mozga)kod:- obiËnog Ëovjeka kao roditelja,- odgojitelja i nastavnika;

• edukacija o odgoju ∑ obrazovanje,poglavito roditelja, te dopunsko ob-razovanje odgojitelja i nastavnika;

• roditelje se moæe ukljuËiti u odgojna osnovi njihovog osobnog izbora,putem novoformiranih ustanova zaedukaciju o odgoju;Prilikom provoenja obrazovanja o

odgoju neophodno je, izmeu ostalog,obratiti posebnu pozornost na nekeznaËajne elemente odgoja, kao πto su:• zaokupljanje pozornosti djeteta i na-

Ëin njegovog provoenja (jer je poz-

srpanj-kolovoz

12

Neosporna je Ëinjenica da su darovita djeca svuda oko nas i dau sebi kriju nesluÊene potenci-

jale koji bi mogli uroditi nevjerojatnimproduktima ako se na vrijeme identifi-ciraju i pravilno usmjeravaju. Od veli-kog su znaËenja svi faktori koji imajuutjecaj na æivot nadarenog pojedinca,od obitelji, vrtiÊa (πkole) do razliËitihdrugih faktora. Oni moraju koordinira-no i planski djelovati da bi zaista stvo-rili poticajnu okolinu u svim segmenti-ma djetetova æivota, kako unutar obi-telji tako i unutar organiziranog odgoj-no - obrazovnog procesa u vrtiÊu (πko-li) i razliËitim drugim aktivnostima ukoje je dijete ukljuËeno. Svakako trebanaglasiti vaænost ranog detektiranja.Prva je stepenica obitelj, koja trebastvoriti poticajnu atmosferu. Kako ta-kva djeca znaju biti "naporna", jer stal-no neπto zapitkuju i traæe, te Ëesto i"problematiËna i teπka" za odgoj, i ro-diteljima je potrebno odreeno znanjeπto i kako s takvom djecom. Iako sedijete raa s visokim intelektualnimpotencijalom, ne bira obitelj. Stoga jevaæno da sredina prepozna njegovemoguÊnosti i omoguÊi mu razvoj, a ni-kad nije prerano poËeti se baviti daro-vitim djetetom.

©to je darovitost

GovoreÊi o darovitosti, glavno jepitanje πto je zapravo darovitost. Nepostoji jedan odgovor, veÊ razliËiti od-govori koji razmatraju mnogobrojneuvjete, kao πto su: vrijeme njenog jav-ljanja (darovito dijete ∑ odrasli stvara-

Prepoznavanje i razvijanje darovitosti kod djece

LUMENI U POTICAJNOM OKRUÆENJU

lac), karakteristike ponaπanja ili pred-vianje buduÊeg ponaπanja (stvarala-πtvo ∑ potencijalna darovitost), vrstaponaπanja (opÊe sposobnosti ∑ speci-fiËne sposobnosti) itd.

Prema definiciji viπestruke darovi-tosti, darovita su i talentirana ona djecakoja su od struËne osobe identificiranakao naroËito sposobna za velika po-stignuÊa, koja bi mogla realizirati svo-je moguÊnosti i ostvariti maksimalandoprinos za sebe i za druπtvo. Meudjecu koja su sposobna za visoka po-stignuÊa pripadaju ona koja pokazujupostignuÊe ili potencijalnu sposobnostu sljedeÊim podruËjima (pojedinaËnoili u kombinaciji):

1. opÊa intelektualna sposobnost,2. specifiËne sposobnosti za poje-

dino znanstveno podruËje,3. kreativno i produktivno miπlje-

nje,4. sposobnosti rukovoenja,5. specifiËne sposobnosti za poje-

dino umjetniËko podruËje,6. psihomotorne sposobnosti

(ples, sport itd.).

PREPOZNAVANJE IIDENTIFIKACIJA DAROVITIH

UoËavanje znakova sposobnostinajznaËajnija je poËetna stepenica u br-izi za razvoj darovitih, a tu moæemorazlikovati nekoliko oblika ili stupnje-va angaæiranosti okoline koji imajurazliËite utjecaje na razvoj darovitosti.

1. Opaæanje znakova darovitostizapoËinju roditelji, veÊ u prvoj godiniæivota. Oni kod svog djeteta mogu opa-ziti da naroËito æivahno reagira na ne-ke karakteristike okoline (zvuk, boju,oblik, socijalne situacije).

2. Prepoznavanje znakova darovi-tosti pretpostavlja prevoenje znakovamoguÊih visokih sposobnosti u signaleza akciju. "bavljenje" djetetom, sustav-no i planirano, obogaÊivanje djeËjegiskustva te organiziranje sve sloæenijihobrazovnih situacija u skladu srastuÊim moguÊnostima djeteta.

3. Identifikacija je struËno utvri-vanje da li su opaæeni i prepoznati sig-nali doista znakovi razvijenije sposob-nosti.

4. OznaËavanje ili etiketiranjeobiËno je popratna posljedica identifi-kacije, jer identifikacijom utvrena ka-rakteristika ("darovit" ili "nedarovit")

"Svako je ljudsko biÊe u svojem pojavnom obliku i po svojoj psihotjelesnoj konstrukciji unikat. »akni jednojajËani blizanci, koji su zaËeti na istoj genetskoj matrici, nisu istovjetna biÊa iako su, dakako,sliËniji nego obiËna braÊa ili, pogotovo, dalji srodnici. Mogli bismo samo pretpostaviti da bi moæebitniljudski klon bio svojevrsna kopija svojega originala. No, postoji realna Ëinjenica da meu ljudimapostoje znaËajne individualne razlike i da sam pojedinac mijenja osobine tijekom svojega razvoja urazliËitim kvantitativnim i kvalitativnim varijacijama. Isto tako je i Ëinjenica da ima pojedinaca koji ujednakim okolnostima mogu obavljati odreene aktivnosti izrazito bræe, bolje i originalnije nego drugi,pa onda takve osobe nazivamo nadarenima, odnosno darovitima ili talentiranima." ( I. Koren )

srpanj-kolovoz

13

svrstava pojedinca u jednu od katego-rija stereotipnih karakteristika.

RAZVOJ DAROVITOSTI

Razvoj darovitosti kod pojedincasloæen je proces u kojem je teπko nave-sti sve utjecaje, ali se moæe reÊi da do-minantnu, odnosno najvaæniju uloguimaju obitelj, πkola i sam pojedinac.

Utjecaj obitelji

U opÊem razvoju, a posebice urazvoju darovite djece, veliku vaænostimaju roditelji. Efikasna obiteljskaokolina mora zadovoljiti Ëetiri osnov-ne potrebe darovitog djeteta:

• potrebu za ljubavlju i sigurnoπÊu,• potrebu za novim iskustvima,• potrebu za postizanjem uspjeha,• potrebu za osjeÊajem odgovorno-

sti i nezavisnosti.Izostane li koja od navedenih po-

treba, stvaralaËke sposobnosti neÊe semoÊi iskoristiti.

U fazi razvoja stvaralaËkih sposob-nosti roditelji imaju veliku odgovor-nost da stvore motivirajuÊu okolinu zauËenje.

Za to je nuæno da roditelji pokazu-ju:

1. emocionalnu toplinu i samopo-uzdanje,

2. pozitivne stavove prema uËe-nju, obrazovanju, znanju,

3. visoka oËekivanja od sebe i svo-je djece,

4. interes za uspjeh djeteta (praterazvoj i rezultate, pokazuju poπtovanjeza trud i uspjeh djeteta, ohrabruju, is-pravljaju, nude pomoÊ),

5. demokratske, ali jasne metodediscipliniranja (zahtjevi su u obliku lo-giËkih objaπnjenja, dosljedni u traæe-nju da se zahtjevi poπtuju; mjere disci-pliniranja su blage, nikad fiziËko kaæ-njavanje).

Od specifiËnih "obrazovnih" postu-paka Ëini se da su najefikasniji:

• Ëitanje: Ëesto Ëitanje djetetu, za-jedniËko Ëitanje i zajedniËko traæenjeinformacija iz knjiga, Ëasopisa, mapa,novina; upoznavanje s knjigama kaoizvorima informacija; omoguÊavanjedostupa knjigama;

• razgovor: odgovaranje na pita-nja (uz povremeno zajedniËko traæenjeodgovora iz razliËitih izvora), ukljuËi-vanje djece u konverzaciju odraslih zavrijeme zajedniËkih obroka, aktivnosti

i sl.; aktivno πirenje djeËjeg rjeËnika:pronalaæenje smisla, znaËenja, primje-ra u imenima stvari i akcija, traæenjesinonima; izgraivanje kvalitetnih poj-mova kod djece;

• zajedniËke aktivnosti: odlaæenjeu kino, kazaliπte, izloæbe, zooloπki vrt,muzeje, sportske priredbe ∑ uz razgo-vor, komentiranje i reproduciranje do-æivljaja nakon povratka kuÊi; zapoËi-njanje nove aktivnosti na osnovirazrade doæivljenog i sl.

Takoer, efikasni roditeljski angaæ-man nije sama koliËina zajedniËki pro-vedenog vremena, nego stil. Osnovnistil poduËavanja, koji je karakteristi-Ëan za roditelje darovite djece, jeststavljanje teæiπta na inicijativu i aktiv-nost djeteta (primjer: postepeno uËe-nje Ëitanja).

znanja i vjeπtina,• omoguÊiti i osigurati ponavljanje

radi potpunog usvajanja osnov-nih znanja i vjeπtina,

• poticati i nagraivati divergent-no miπljenje, maπtu i perceptivnopredoËavanje.

2. Nastavnik ∑ roditeljOsnovni je zadatak nastavnika-

roditelja aktivna briga o darovitosti.Njegova je uloga preuzimanje onog di-jela aktivnosti koji kod darovite djecepoduzimaju roditelji u ranijem razvoj-nom razdoblju: opaæanje signala daro-vitosti i zapoËinjanje procesa njenogsvjesnog razvijanja.

3. Nastavnik ∑ obrazovatelj daro-vitih

U toj fazi maksimalno je zastuplje-no samo obrazovanje opÊe darovitosti.On veÊ dobiva identificiranu djecu i snjima organizira rad po nekom unapri-jed osmiπljenom programu.

4. Nastavnik - mentorTo je struËnjak u svom podruËju te

poznaje procese razvoja motivacije ivrlo ih vjeπto primjenjuje. Njegova jeuloga voenje darovitog pojedinca usvladavanju sve sloæenijih vjeπtina iusvajanju sve apstraktnijih oblika re-prezentacije znanja.

Uloga pojedinca

Do sada smo najveÊu ulogu pristvaranju darovitog pojedinca pripisi-vali okolini. Meutim, uloga samogdjeteta nedovoljno se razumije pa sezbog toga i neopravdano zanemaruje.

Za prepoznavanje i razvijanje da-rovitosti za odreena podruËja vaænaje prije svega obitelj, a da ne spominje-mo neosporno najvaæniju ulogu πkole,tj. uËitelja koji Êe takvo dijete prepoz-nati i znati na koji naËin raditi s njimei dalje razvijati tu darovitost. Iako jeglede brige o darovitoj djeci zakonskisve ureeno, u stvarnosti to ne funk-cionira. U praksi nema programa od-goja i obrazovanja kojim bi se sustav-no djelovalo i radilo s nadarenom dje-com, od predπkolskih ustanova, osnov-nih i srednjih πkola pa sve do fakulteta.U nekim zapadnim zemljama roditeljeeduciraju da prate svoje darovito dije-te; kod nas se neπto poËelo raditi naedukaciji odgojno - obrazovnih djelat-nika.

Nevenka Vlah, dipl. uËiteljica

Utjecaj vrtiÊa, πkole i nastavnika

Osim roditelja, u tijeku razvoja da-rovitosti znaËajnu ulogu imaju odgaja-telji, uËitelji, nastavnici i opÊe karakte-ristike odgojno-obrazovne ustanove.

Kod razmatranja uloge nastavnikau razvoju darovitosti, moramorazlikovati nekoliko znaËenja rijeËi na-stavnik:

1. nastavnik kao stvaralac atmo-sfere pogodne za razvoj darovitosti,

2. nastavnik ∑ roditelj,3. nastavnik ∑ obrazovatelj daro-

vitih,4. nastavnik ∑ mentor.1. Nastavnik kao stvaralac atmo-

sfere pogodne za razvoj darovitostiElementi nastavne atmosfere koji

povoljno utjeËu na darovitost:• omoguÊiti uËenicima slobodu i

ohrabrivati ih u samostalnom mi-πljenju i postupcima,

• omoguÊiti zadovoljavanje radoz-nalosti i njeno dalje razvijanje,

• omoguÊiti svladavanje osnovnih

srpanj-kolovoz

14

Kada dijete pogrijeπi, roditelj muukazuje na to da su i pogreπke prilikaza uËenje. Vaæno je tada porazgovaratis djetetom o tome πto bi moglo sljedeÊiput uËiniti drukËije. Potrebno ga jeohrabriti i potaknuti da pokuπa pono-vo. Dopustite djetetu da osjeti poslje-dicu svojih pogreπaka.

I roditelji su razliËiti

Previπe kritiËni roditelji

stalno naglaπavaju djetetoveneuspjehe, kritiziraju dijete,njegov izgled i ponaπanje, neshvaÊajuÊi koliko πtete nanosenjegovom psihosocijalnom raz-voju. Negativni komentari uni-πtavaju djetetovo samopouzda-nje.

PodræavajuÊi roditelj pri-hvaÊa i potiËe djetetovu indivi-dualnost, pomaæe mu da razvijasamopouzdanje πaljuÊi mu rije-Ëima ili ponaπanjem poruku da vjerujeu njega, da ga sluπa, da brine o njemu ida mu je jako vaæno.

Prezahtjevni roditelj πalje porukuda njihova ljubav nije bezuvjetna, ne-go je visoko uvjetovana. Kad roditeljne prihvaÊa i ne vrednuje dijete zbognjega kao osobe, nego ga vrednuje kroznjegove uspjehe, odnosno koliko je ustanju njih kao roditelje uËiniti sretni-jim i zadovoljnijima, djeca mogu rea-girati povlaËenjem, bezvoljnoπÊu i sl.

Vaæno je da roditelji usmjere djecuna ono za πto imaju sklonosti i sposob-nosti, za πto su razvojno zrela i sposob-na, a ne na ono πto je roditeljsko oËeki-vanje ili je iznad djeËjih moguÊnosti.Prije svega iskaæite poπtovanje i inte-

Odgoj djece

NIJE LAKO BITI DOBAR RODITELJZadaÊa je svakog roditelja odgojiti zrelu, emocionalno stabilnu liËnost. Da bi se dijete razvilo u

takvu osobu, potrebno je da razvije dobru sliku o sebi, samopouzdanje i da prihvati sebe. To moæejedino uz bezuvjetnu ljubav, podrπku i prihvaÊanje roditelja. Ona djeca koja nemaju takvu

podrπku ne znaju se nositi s kritikama izvan obitelji, teπko podnose neuspjeh i teæe ostvaruju svojepotencijale.

res za ono πto dijete radi, Ëak i kadmislite da je to nevaæno.

PrezaπtitniËki - prepopustljivi ro-

ditelj trenutaËno zadovoljava svakudjetetovu potrebu i maksimalno izbje-gava svaku moguÊnost da bude uzne-mireno, oduzimajuÊi mu priliku da ne-πto nauËi. PodreujuÊi svojoj djeci sve,

pa Ëak i vlastite potrebe, moæe se do-goditi da ih nauËimo nekim stvarimakoje nismo æeljeli. PoruËujemo im dasu uvijek na prvom mjestu i da drugiljudi nisu vaæni, ili pak, ako uËe od naskao modela, da je u redu podreivati sedrugima i ne zauzeti se za sebe. NaËinje da se izbjegne πtetna popustljivostpostavljanje Ëvrstih granica. To znaËi:dati djeci razumna, ali Ëvrsta pravila ipridræavati se toga. Postavljanjem gra-nica izbjegavamo nastanak problema,jer ih postavljamo prije nego πto pro-blem nastane ili barem prije nego πtose produbi ili zakomplicira odnos s dje-tetom.

Za razvoj samopoπtovanja kod dje-ce neophodno im je potrebna ljubav,

ohrabrivanje i pohvala roditelja, kakobi razvila dobru sliku o sebi, samopo-πtovanje, samopouzdanje i postala od-govorni, zreli i sretni ljudi. Zato je vaæ-no s djecom razgovarati, sluπati, pri-hvatiti, ohrabrivati, poticati i hvalitidjecu: pokazati da vidimo njihove do-bre strane.

Pohvala kao poticaj

Stalno kritiziranje djeteta iobraÊanje paænje samo na loπe,neprihvatljivo ponaπanje, za-pravo potkrepljuje takvo pona-πanje, jer djetetu pokazuje da garoditelj "vidi" i obraÊa paænjuna njega samo kad je "zloËe-sto". Svako dijete æeli udovolji-ti svojem roditelju. Prije Êe uËi-niti neπto za πto ga je roditeljpohvalio, nego neπto za πto gaje roditelj kaznio. Stoga, obra-Êajte paænju na pozitivna pona-

πanja, pohvalite djetetov uspjeh i trud idijete kao osobu.

Ako odluËimo da se prema naπojdjeci neÊemo ponaπati onako kako misami ne bismo voljeli da se drugi pona-πaju prema nama, moæemo biti sigurnida neÊemo grijeπiti u odnosu i naËinuodgoja. Poruke koje nikada ne bismotrebali reÊi svojem djetetu jesu npr.:"Nikada niπta od tebe, kako moæeπ bititako glup/glupa, uæasan si…", dakleporuke kojima kritiziramo ili omalo-vaæavamo dijete, jer kod djeteta izazi-vaju osjeÊaj srama i manje vrijednosti,ostaju u srcima te djece te dovode doniskog samopoπtovanja, nesigurnosti iloπe slike o sebi, ne samo u djetinjstvu,veÊ i u odrasloj dobi.

srpanj-kolovoz

15

Kada dijete sluπamo, prihvaÊamo,poπtujemo, obiËno mu se obraÊamo po-rukama: "Volim te, ti si sjajno dijete,sretna sam πto te imam" i sl. Tako dje-tetu pokazujemo da ga bezuvjetno vo-limo, poπtujemo i prihvaÊamo onakvokakvo jest.

Svojim ponaπanjem roditelji djelu-ju na izraæavanje, odnosno potiskiva-nje osjeÊaja kod djece. NeizraæeniosjeÊaji ostaju u djetetovom tijelu te senagomilavaju i mogu dovesti do smet-nji i emocionalnih poremeÊaja. Ako ro-ditelji "spaπavaju" dijete od tuge, ljut-nje i straha, ono postaje ovisno o dru-gima u prepoznavanju i definiranjuvlastitih osjeÊaja. Postaje bespomoÊnoi ovisno o drugima u rjeπavanju vlasti-tih problema. No, postoje i djeca Ëijiroditelji uopÊe ne reagiraju na njihoveosjeÊaje i ne pokazuju nikakav odgo-vor. Ta, emocionalno zanemarena dje-ca, uËe skrivati osjeÊaje straha, povri-jeenosti, tuge i odbaËenosti. UËe danjihove potrebe i osjeÊaji nisu vaæni ine sluπaju osjeÊaje u æivotu. UËe da nevjeruju drugima, da su dovoljna samasebi te ni u odrasloj dobi ne dopuπtajusebi bliske emocionalne veze.

Odrasli povreuju djecu iz viπerazloga. NajËeπÊe su pod velikim stre-som, neki su u djetinjstvu bili Ëestopovrijeeni rijeËima ili emocionalnomhladnoÊom, neki imaju smanjen kapa-citet za razumijevanje djece i njihovihpotreba i sl. Djeca se mogu nositi spovremenim emocionalnim "ispadi-ma" roditelja, ali ako vrijeanje, poni-æavanje, odbacivanje i ignoriranje po-stane stalni obrazac ponaπanja premadjetetu, takvo destruktivno ponaπanjezasigurno Êe imati negativne posljedi-ce po dijete. Neka Êe djeca prevladatibol, tugu i razoËaranje bez teæih po-sljedica, ali mnoga djeca neÊe imati tusreÊu. Kad postanu roditelji, moguimati problema i s vlastitom djecom,jer svojim ponaπanjem ponavljajuiskustva iz svoga djetinjstva.

Kako izbjeÊi emocionalnopovrjeivanje djece

Moæemo preporuËiti:- zaustavite se, razmislite πto radi-

te, zaπto ste ljuti, jeste li stvarno ljutina dijete ili ste ljuti zbog neËeg dru-gog,

• uzmite si vremena; kad ste ljuti,potrebno je smiriti se prije nego πtoodgovorite djetetu,

• razgovarajte s nekim u kogaimate povjerenje,

• bilo bi dobro odræavati obitelj-ske sastanke barem jedanput tjedno -to je dobar naËin rjeπavanja obiteljskihproblema,

• obratite se savjetovaliπtu za ro-ditelje, gdje moæete dobiti informacijuo psihiËkom razvoju djece i njihovimpotrebama.

Sigurna, voljena i vrijedna djeca

• odvojite svakodnevno barem 15-20 minuta koje Êete provesti sdjetetom, bez televizije, rodbine itelefonskih razgovora; provediteto vrijeme sa svojim djetetom,usredotoËite se na njega, recitemu da ga volite,

• neka dijete zna da se moæe oslo-niti na vas; to ne znaËi da nikadaneÊete biti ljuti, ali dijete trebaznati da ga volite i kad ste ljuti,

• zaπtitite dijete od nasilja; dommora biti sigurno mjesto za sveËlanove obitelji,

• pohvalite djetetove uspjehe,• nauËite ga kako se nositi s neus-

pjehom,• pomozite djetetu da samo razmi-

sli i rijeπi svoj problem,• poπtujte djetetove osjeÊaje i raz-

miπljanja,• paæljivo birajte rijeËi: prekinite

loπe navike vrijeanja djece; rije-Ëi mogu povrijediti viπe od udar-ca, ali mogu i pomoÊi.

©to umjesto batina

Batine uËe djecu strahu, loπoj slicio sebi, osveti i ideji da je u redu tuÊinekoga koga voliπ. Batine ne uËe djecuda poπtuju pravila, donose mudre od-luke, niti da imaju unutarnju kontrolu.Kaænjavanje moæe biti dio discipline,no to nikako ne smije biti fiziËko kaæ-njavanje koje potiËe djecu da misle lo-πe o sebi i o drugima. Gubitak privile-

gija, dakako, samo ako je osnovan, imapuno bolji efekt.

Nikad se ne smije kaænjavati maludjecu (djecu ispod tri godine), jer maladjeca ne razlikuju uzrok od posljedica,oni ne rade πtetu namjerno, samo istra-æuju okolinu te nemaju sposobnosti darazlikuju dobro od loπeg. Djeca u dobiod 3 do 11 godina mogu se kazniti gu-bitkom privilegija. Privilegija je pravokoje daju roditelji, npr. gledanje crtiÊaili omiljene serije, igranje odreenomigraËkom i sl.

Poruke roditeljima

• objasnite djetetu πto od njegaoËekujete,

• jasnim i ozbiljnim glasom dajtedjetetu do znanja πto je neprihvatljivo,

• NE znaËi odmah prestati s odre-enim ponaπanjem,

• πtedite NE za velike stvari,• budite dosljedni: NE uvijek mo-

ra ostati NE za nepoæeljno ponaπanje;ako niste dosljedni, ne oËekujte da tobude vaπe dijete,

• komunicirajte s djetetom i budi-te modeli za poæeljno ponaπanje; kadje roditeljsko ponaπanje sukladno nji-hovim rijeËima djeca uËe poæeljno po-naπanje kroz gledanje, sluπanje i imiti-ranje roditelja.

Ne moæemo postupiti bolje ako pr-vo ne prepoznamo da smo postupililoπe.

Ne moæemo postupiti bolje ako pr-vo ne odluËimo postupiti bolje.

Ne moæemo postupiti bolje ako neznamo πto je bolje.

Gordana Stolfa, dipl.soc.radnik

srpanj-kolovoz

16

U zaπtiti reproduktivnog zdrav-lja, mladi u dobi od 14 do 19godina imaju posebno mjesto

buduÊi da su zdravstveni problemi ado-lescentne dobi, vezani uz reproduktiv-no zdravlje, ovisni o riziËnomspolnom ponaπanju u toj dobi,a dugoroËnim posljedicamautjeËu na reproduktivno zdrav-lje i plodnost te zdravstveneprobleme u buduÊnosti.

Sve raniji poËetak

Sve je niæa prosjeËna dobstupanja u prvi seksualni kon-takt, πto je istovremeno pove-zano s veÊim brojem seksual-nih partnera tijekom aktivnogspolnog æivota, a time i pove-Êanim rizikom od dobivanja spolnoprenosivih bolesti.

Potreba mladih za seksualnim ek-sperimentiranjem, iskuπavanjem raz-liËitih oblika seksualnih odnosa, frag-mentarno znanje, iluzija o neranjivo-sti, uz istovremeni nedostatak komuni-kacijskih vjeπtina, snaæan pritisak vr-πnjaka i vrπnjaËkih normi te hedon-izam, kao vaæan dio æivotnog adole-scentnog identiteta, predstavljaju di-menzije adolescentne spolnosti kojepotiËu seksualno ponaπanje. Rano stu-panje u seksualne odnose, uz drugeoblike riziËnog ponaπanja, kao πto suseksualni odnos pod utjecajem alko-hola ili drugih sredstava ovisnosti, pri-donose seksualnom odnosu s viπe part-nera, ali i opasnosti od seksualnog zlo-stavljanja i uvoenja u svijet prostitu-cije i kriminala.

GINEKOLO©KA AMBULANTA ZA MLADE U ODJELU ©KOLSKE MEDICINE

AKO NE ZNA©, PITAJZaπtita reproduktivnog zdravlja obuhvaÊa odgovorno spolno ponaπanje, raanje zdravog i

æeljenog potomstva te kvalitetan spolni æivot, bez prisile i nasilja. Istraæivanja u svijetu ukazuju nato da spolno prenosive bolesti, neæeljene trudnoÊe, pobaËaji, seksualno zlostavljanje postaju

znaËajan javnozdravstveni problem te je rad na njihovoj prevenciji temeljni preduvjet oËuvanjareproduktivnog zdravlja u zrelijoj dobi.

Djevojke ËeπÊe obolijevaju od spol-no prenosivih bolesti i podloænije sukomplikacijama koje uzrokuju te bole-sti, zbog nedovoljnog lokalnog imuni-teta, veÊine anovulatornih ciklusa i

osjetljivog cilindriËnog epitela vratamaternice, koji se, ako je izloæen nepo-voljnim utjecajima, moæe patoloπkipromijeniti.

S druge strane, druπtvo je postalotolerantnije prema ponaπanju i stavo-vima pojedinaca i grupa. Sve je manjezabrana i miπljenja koja sputavaju mla-de i njihovo ponaπanje, pa se ta tole-rancija oËituje i u seksualnom æivotu.

Zbog relativno visokog postotkariziËnog ponaπanja spolno aktivnihadolescenata, kao i Ëinjenice da u na-πoj zemlji ne postoje egzaktni pokaza-telji o prisustvu klamidijske infekcijeu najugroæenijoj populaciji, Nastavnije zavod za javno zdravstvo, uz potpo-ru Grada Rijeke i Æupanije, u postoje-Êoj sluæbi πkolske medicine formiraoCentre za mlade ∑ Savjetovaliπte otvo-renih vrata polivalentnog tipa, u ko-

jem, pored specijalista πkolske medi-cine i viπe medicinske sestre, rade iginekolog za mlade i dva psihologa.Tako je πkolska medicina prerasla kla-siËne metode djelovanja i postala su-

vremena multidisciplinarna stru-ka.

Po pomoÊ izravno s ulice

S obzirom na trend porastaproblematike vezane za reproduk-tivno zdravlje u adolescentnoj po-pulaciji, veoma je bitno da se usituacijama koje zahtijevaju struË-nu pomoÊ intervenira na vrijeme,uz pomoÊ organiziranog, struktu-riranog i, prije svega, adekvatnoeduciranog tima.

Stoga je poËetkom 2005.godi-ne otvorena prva ginekoloπka ambu-lanta za mlade u Centru za mlade usustavu Odjela πkolske medicine Na-stavnog zavoda za javno zdravstvo Pri-morsko-goranske æupanije, gdje mladiljudi, djevojke i mladiÊi, mogu doÊibez uputnice, direktno s ulice, bez stra-ha i srama od stigmatizacije okoline.

Veoma je vaæno mladim djevojka-ma osvijestiti potrebu za ginekoloπkimpregledom, a naroËito nakon prvogspolnog iskustva, izostanka mjeseËni-ce, zbog neuobiËajenog i pojaËanog is-cjetka iz rodnice, kod pojave ranica,bradavica ili promjena na vanjskomspolovilu, pri pojavi bolova u donjemdijelu trbuha koji nisu povezani s mje-seËnicom, kod pojave krvarenja prispolnom odnosu i sliËno. Za mnoge jemlade djevojke ginekoloπki pregledpovezan s nelagodom, koja po dolasku

srpanj-kolovoz

17

u ginekoloπku ordinaciju vrlo brzo ne-stane. Nakon upoznavanja i uvodnograzgovora, odnosno anamneze, slijedipregled koji se obavlja na ginekolo-πkom stolu. LijeËnica prvo pregledavavanjsko spolovilo i ispituje prohodnostrodnice, zatim koristi ginekoloπke in-strumente i na kraju metodom palpaci-je opipava unutarnje spolne organe.Sastavni je dio ginekoloπkog pregledai takozvani PAPA-test, odnosno cito-loπka analiza obriska rodnice i vratamaternice, kojom se mogu otkriti pred-stadij raka i rak vrata maternice. Tako-er se, kao dio ginekoloπkog pregleda,odreuje stupanj ËistoÊe sekreta rodni-ce, kao i obrisak na klamidiju.

Zaπtita reproduktivnog zdravljajedna je od prioritetnih zadaÊa zdrav-stvene zaπtite mladih radi utjecaja na

zdravstveno stanje populacije u cjeli-ni, ali i na poboljπanje loπeg demograf-skog stanja u buduÊnosti.

Svatko ima pravo na svoju odluku -kada Êe i hoÊe li imati spolne odnose.Prije odluke treba dobro promisliti, jerposljedice ranog stupanja u spolne od-nose mogu trajno i nepovratno promi-jeniti æivote mlade djevojke i mladiÊa.

NE ZABORAVITE

• posavjetujte se sa πkolskim lijeËni-kom prije prvog spolnog odnosa,

• apstinencija ili barem πto kasnijestupanje u prvi spolni odnos, uz ko-riπtenje sredstava zaπtite, πtite odspolno prenosivih bolesti,

• infekcije spolnih organa, osobitokod mladih, mogu i bez alarmantnihsimptoma imati dalekoseæne poslje-

dice,• uporaba kondoma znaËajno smanju-

je opasnost prijenosa spolno preno-sivih infekcija,

• redovito odlazite ginekologu, baremjednom godiπnje, a obvezno nakonprvog spolnog odnosa; obratite selijeËniku i kod najmanjih znakovaspolno prenosive infekcije,

• obvezno je istodobno lijeËenje zaoba spolna partnera te apstinencijaod spolnih odnosa do zavrπetka lije-Ëenja,

• samo u spolnom odnosu dviju zdra-vih, nezaraæenih osoba, koje imajuuzajamno vjernu vezu, nema rizikaprenoπenja i πirenja infekcije.

Prim.mr.sc. Jagoda Dabo,

dr.med.

Kontracepcija

SVATKO NA SVOJ NA»INKontracepcija je jedan od oblika planiranja obitelji. Planiranjem obitelji buduÊi roditelji

odluËuju o æeljenim razmacima izmeu poroaja te o ukupnom broju djece.Kontracepcija je spreËavanje zaËeÊa, odnosno trudnoÊe i ukljuËuje sve metode kojima se,

prije usaivanja (implantacije) zametka, spreËava trudnoÊa.

Idealno kontracepcijsko sredstvo nepostoji, ali od primjerenog se kon-tracepcijskog sredstva zahtijeva da

bude neπkodljivo, da ima πto veÊu kon-tracepcijsku sigurnost, da je reverzi-bilno, dakle, da postoji moguÊnost za-ËeÊa nakon prestanka primjene, da jeprimjena jednostavna za oba partnera,da je lako dostupno i πto jeftinije.

Vrste kontracepcijskih sredstava

Danaπnja kontracepcijska sredstvamoæemo podijeliti na:

- prirodne metode kontracepcije,- mehaniËku kontracepciju,- kemijsku kontracepciju,- hormonsku kontracepciju,- intrauterinu kontracepciju,

- postkoitalnu kontracepciju,- sterilizaciju.Umjetni prekid trudnoÊe (abortus

arteficijalis) po definiciji ne ubrajamou kontracepciju, ali je joπ uvijek Ëestkao dio planiranja obitelji, iako se svislaæemo da je to najneprihvatljivijioblik planiranja obitelji.

Prirodne metode kontracepcije

Jedna od najËeπÊe primjenjivanihprirodnih metoda jest prekinuti odnosili coitus interruptus. Pri tome se spol-ni odnos prekida prije ejakulacije. Tametoda je i inaËe jedna od najËeπÊeprimjenjivanih, a njena uspjeπnost jeveÊa πto je veÊa motivacija partnera.Tu metodu ne bi trebalo propagirati

buduÊi da postoje mnogo ugodniji i si-gurniji naËini zaπtite.

U prirodne metode ubrajaju se irazliËite metode izraËunavanja tzv. si-gurnih dana, kao πto su kalendarska iliOgino- Knausova, temperaturna i Bil-lingsova metoda.

Te metode zasnivaju se na spoznajida je jajna stanica sposobna za oplod-nju najviπe 24 sata nakon ovulacije, aspermiji u æenskom spolnom sustavuostaju sposobni za oplodnju 48 do 72sata. Dakle, moæemo reÊi da u svakomciklusu postoje Ëetiri plodna dana, triprije ovulacije i jedan nakon. Problemje, naravno, znati kad je taj dan ovula-cije. Ogino i Knaus doπli su do zakljuË-ka da postovulacijska faza ciklusa tra-

srpanj-kolovoz

18

je 14 dana, πto znaËi da do ovulacijedolazi 15 dana prije sljedeÊe menstrua-cije. Jasno je da tu metodu mogu pri-mjenjivati samo æene s redovitim men-struacijskim ciklusima (razlika izme-u najkraÊeg i najduljeg ciklusa tije-kom godinu dana ne bi trebala biti ve-Êa od 10 dana).

Formula za izraËunavanje prvogplodnog dana je najkraÊi ciklus -18, aza zadnji plodni dan najduæi ciklus ∑10. Npr., ako je najkraÊi ciklus 25 da-na, a najduæi 31, po Oginovoj metodi25-18 je 7, 31-10 je 21, dakle, plodnidani su od 7. do 21. dana ciklusa.

Temperaturna metoda zasniva se naspoznaji da 24 do 72 sata nakon ovula-cije dolazi do porasta bazalne tjelesnetemperature za tri ili viπe desetinkistupnja, tako da bi svakodnevnim mje-renjem bazalne temperature i izbjega-vanjem odnosa od poËetka ciklusa dotri dana iza poviπenja bazalne tempe-rature vjerojatno izbjegli zaËeÊe. Tametoda nije jednostavna za primjenu(svakodnevno mjerenje jutarnje tem-perature), a i dugaËak je period potreb-ne apstinencije.

Billingsova metoda zasniva se naprocjeni koliËine i kakvoÊe cervikalnesluzi tijekom menstruacijskog ciklusakoja je pod utjecajem spolnih hormo-na. U kasnoj preovulatornoj i ovulator-noj fazi ciklusa sluz je estrogenskogtipa: obilna, vodenasta i rastezljiva.Neposredno nakon menstruacije i na-kon ovulacije sluz je gestagenskog ti-pa: gusta, mutna i oskudna. ZnaËi, spojaËanim izluËivanjem sluzi i osjeÊa-jem vlaænosti rodnice zapoËinje nesi-gurno razdoblje u kojem se partneritrebaju suzdræavati od spolnog odno-sa, a prestaje s ponovnim oskudnimizluËivanjem sluzi. Metoda je primjen-ljivija za æene koje osjeÊaju jasnurazliku izmeu suhoÊe i vlaænoÊe naulazu rodnice.

MehaniËka kontracepcija

Od mehaniËkih sredstava u upotre-bi je kondom za muπkarce, dijafragma,razliËiti oblici cervikalnih kapa te kon-dom za æene. Primjenom tih metoda

Dijafragma je sredstvo koje se sa-stoji od elastiËnog prstena promjera 45do 100 mm preko kojeg je u oblikupolukugle postavljena gumena kapica.Dijafragmu postavlja æena najkasnijeπest sati prije snoπaja, uz dodatak sper-micida. Dijafragma se odstrani 2 do 8sati nakon snoπaja, opere mlakom vo-dom i sapunom, posuπi i pospe talkom.

VeliËinu dijafragme odabire gine-kolog jer je za pravilnu upotrebu vaæ-no odabrati odgovarajuÊu veliËinu. Na-kon poroda ili veÊeg gubitka teæinemoæe biti potrebna promjena veliËine.InaËe je poæeljno zamijeniti dijafrag-mu jednom godiπnje. Dijafragma je si-gurno sredstvo ako se pravilno primje-njuje, a njen nedostatak je to πto je pri-mjena ovisna o snoπaju.

Cervikalne kape i kondom za æe-

ne (femidom) sredstva su koja kod nasnisu u πiroj primjeni.

Kemijska kontracepcija

Kemijska kontracepcijska sredstva(spermicidi) primjenjuju se u oblikukrema, æelea, ËepiÊa i pjeneÊih tableta.Apliciraju se πto dublje u rodnicu. Va-lja ih koristiti u kombinaciji s meha-niËkim metodama kontracepcije jer imuËinkovitost nije visoka. Jedina je kon-traindikacija preosjetljivost na neki odsastojaka u sredstvu.

Hormonska kontracepcija

Godine 1959. registrirana je prvakombinirana oralna hormonska tabletakoja je imala vrlo visoku dozu hormo-na (viπestruko veÊu nego danas). Naj-raπirenija je primjena tzv. kombinira-nih jednofaznih estrogensko-progesteronskih preparata. Oni su ni-skodozaæni, tako da su nuspojave sma-njene, a uËinkovitost odræana. Primje-na zapoËinje prvog dana ciklusa, svakidan se uzima po jedna tableta kroz tritjedna, a zatim slijedi stanka od 7 dana.U stanci od sedam dana javlja se krva-renje sliËno menstruaciji. Tablete jenajbolje uzimati uvijek u isto doba da-na, a na taj naËin uspostavljamo odre-enu naviku i manja je moguÊnost za-boravljanja primjene. Prije poËetka tre-ba uËiniti kompletan ginekoloπki pre-gled, pregled dojki, mjerenje mase ikrvnog tlaka. Ginekolog Êe procijenitida li je potrebno obaviti i neke labora-torijske pretrage te Êe naruËiti æenu nakontrolni pregled za tri mjeseca, a za-tim jednom godiπnje. Korisnice kon-tracepcije Ëesto zanima da li je potreb-no uËiniti pauzu u kojoj se prekida uzi-manje tableta. Danaπnje je miπljenjeda nije potrebno prekidati primjenu svedok se ne æeli ostvariti trudnoÊa. Vaæ-no je napomenuti da su kontraindika-cije za primjenu oralne hormonskekontracepcije: kardiovaskularne bole-sti, sistemske bolesti, oπteÊenja jetara,hormonski ovisni tumori, æivotna dobviπa od 35 godina uz puπenje.

©to se tiËe adolescentica, one mogupoËeti primjenjivati tu kontracepciju

mehaniËki se spreËava ulazak spermi-ja u cervikalni kanal.

Kondom je jedno od najstarijihkontracepcijskih sredstava. On je i da-nas jedno od najsigurnijih kontracep-cijskih sredstava, naravno ako se pra-vilno upotrebljava. Posebno je koristanza mlade ljude koji nisu u stalnoj vezijer ujedno πtiti i od spolno prenosivihbolesti. Kondom se navlaËi na penis uerekciji, prije samog poËetka snoπaja,a skida se nakon ejakulacije, dok joπtraje erekcija. Vaæno je kod postavlja-nja kondoma ostaviti prazan prostor privrhu kondoma za skupljanje ejakulata.Ako se æeli veÊa sigurnost prezervati-va, preporuËa se istodobno primijenitineko vaginalno spermicidno sredstvo.

srpanj-kolovoz

19

nakon tri uzastopna redovita ciklusa.Dobre su strane OHK (oralne hor-

monske kontracepcije) oskudnije kr-varenje nego u normalne menstruacije,smanjenje bolnih menstruacija i PMS-a. Dokazano je da primjena OHK sni-æava uËestalost karcinoma jajnika i en-dometrija za 50 %. Negativne su nu-spojave muËnina, napetost u dojkamate zadræavanje tekuÊine. U nekih kori-snica moæe doÊi do poviπenja krvnogtlaka te promjene funkcije jetara. Po-rast tjelesne mase jedan je od najËeπÊihrazloga odbijanja primjene OHK. Da-nas postoje preparati koji imaju takvukombinaciju hormona da ne utjeËu napoveÊanje tjelesne mase. PoveÊanasklonost prema tromboembolijskimbolestima postoji, ali uz primjenu ni-skodozaænih preparata ta moguÊnostsmanjena je na najmanju moguÊu mje-ru. Bitno je reÊi da bi se æene nakonpojave simptoma, kao πto su jaka bol ulistovima, prsiπtu ili trbuhu, glavobo-lje sa smetnjama vida, æutica, odmahtrebale javiti lijeËniku.

MoguÊnost zanoπenja nakon preki-da upotrebe OHK nije promijenjena.

Intrauterina kontracepcija

UnutarmateriËni uloæak (IUD) ili,kako Ëesto kaæemo, spirala sredstvo jeπiroko primijenjeno u cijelom svijetu.ToËan mehanizam djelovanja nije poz-nat. Postoje uloπci izraeni samo odpolietilena i oni koji kao dodatak ima-ju bakar ili progestagene. Ta vrsta kon-tracepcije pogodna je za æene koje subarem jednom rodile i imaju stalnogpartnera. Kontraindikacije za primje-nu jesu: postojeÊe ili preboljele zdje-liËne upale, trudnoÊa, malformacijematernice, a ne preporuËa se æenamakoje nisu raale.

IUD postavlja ginekolog, a najbo-lje ga je postaviti neposredno nakonmenstruacije ili pobaËaja. Prije postav-ljanja potrebno je uËiniti kompletan gi-nekoloπki pregled i PAPA- test.

NajËeπÊe su nuspojave nepravilnakrvarenja, obilne menstruacije i bolo-vi, zbog Ëega se u prvoj godini upotre-be unutarmateriËnih uloæaka oni od-strane u 5 do 10 % æena. U uloæaka s

o tome da li odstraniti uloæak ili ne.Takvu trudnoÊu treba nadzirati kaoriziËnu. U korisnica intrauterine kon-tracepcije veÊa je vjerojatnost za na-stanak izvanmateriËne trudnoÊe. Fer-tilna sposobnost nakon odstranjivanjaIUD-a nije smanjena. Vaæno je nakonumetanja uloπka doÊi na kontrolni pre-gled 1, 3 i 12 mjeseci nakon insercije, azatim u jednogodiπnjim razmacima.

Postkoitalna kontracepcija

Postkoitalna kontracepcija primje-njuje se nakon nezaπtiÊenog snoπaja, anajkasnije unutar 72 sata. Danas se u tusvrhu koriste kombinirani estrogen-

sko-progestagenski preparati koji sunegdje i registrirani u pakiranjima od 2ili 4 tablete. Ako ne postoje takva paki-ranja, ginekolog Êe odrediti vrstu i do-zu preparata. Nuspojave su muËnina ipovraÊanje.

Sterilizacija

Sterilizacija je metoda u kojoj jetrajno oduzeta sposobnost oplodnje.Sterilizacija se vrπi na zahtjev osobekoja to æeli, ako je ispunila zakonompredvienu æivotnu dob od 35 godina.Odobravanje na zahtjev moæe biti i pri-je 35-e godine, ako se obavlja iz medi-cinskih ili eugeniËkih razloga. Izvodise kod æene prekidom cjelovitosti tije-ka jajovoda, a kod muπkarca prekidomsjemenovoda. Sterilizacija muπkarca(vazektomija) kirurπki je mnogo jed-nostavniji zahvat. Izvrπava se ambu-lantno, u lokalnoj anesteziji. Steriliza-cija æene uglavnom se obavlja kroz tr-buπnu stijenku (laparoskopija ili lapa-rotomija). Sterilizacija æene moæe seuËiniti nakon carskog reza (naravno,na zahtjev æene). Zahvat se obiËno iz-vodi u opÊoj anesteziji i potrebna jepreoperativna priprema.

Sterilizacija je sigurna metoda kon-tracepcije, ali ipak u 1 do 4 % muπka-raca i u 2 % æena dolazi do rekanaliza-cije jajovoda ili sjemenovoda te mogu-Êe trudnoÊe.

Moæemo zakljuËiti da postoji mno-go metoda za spreËavanje neæeljenogzaËeÊa. Neke su uspjeπnije, druge ma-nje uspjeπne, sve imaju neke neæeljenepopratne pojave i moramo se naviknu-ti na njihovu primjenu. Ali, bez obzirana to, bolje je koristiti i manje sigurnemetode zaπtite nego nikakve.

Vidljivo je da gotovo svaka osobamoæe pronaÊi neki oblik sigurne kon-tracepcije, koji je za nju prihvatljiv sobzirom na kontraindikacije i nuspoja-ve. Potrebno je s ginekologom ili obi-teljskim lijeËnikom razgovarati i za-jedniËki doÊi do zakljuËka koja je za-πtita za pojedinu osobu najprihvatljivi-ja.

Maja PavletiÊ Posavec, dr.med.

dodatkom progestagena znaËajno jesmanjen gubitak krvi tijekom men-struacije. U prvim mjesecima upotrebeËeπÊa su spontana odbacivanja (ekspul-zije) uloæaka.

TrudnoÊa nastaje u 0,5 do 5% slu-Ëajeva u dvije godine. Ako trudnoÊanastane uz IUD, ginekolog Êe odluËiti

srpanj-kolovoz

20

Predmenopauza je razdoblje kojeprethodi menopauzi (poËetak je oko45. godine æivota), a poËinje kada jaj-nici (ovariji), zbog starenja, postupnosmanjuju hormonsku aktivnost (sma-njuje se luËenje estrogena uz prestanakprogesterona, mjeseËnice se pojavlju-ju neredovito i sve rjee), a zavrπavamenopauzom, tj. potpunim prestan-kom mjeseËnice (oko 50. godine æivo-ta). U razdoblju perimenopauze oko80% æena ima klimakterijske smetnje,meu kojima su najËeπÊe valovi vruÊi-ne (valunzi) s rumenilom u licu (trajuobiËno oko 2 godine, ali iznimno i do10 godina), noÊna znojenja, povreme-ni teæi umor i slabost, glavobolje, vrto-glavice, nagle promjene raspoloæenja,depresija, potiπtenost, razdraæljivost,nesanica, poviπenje krvnog tlaka, deb-ljanje, bolovi u zglobovima, proπirenevene (osobito na nogama), Ëest zaËepstolice, ËeπÊe mokrenje, suhoÊa rodni-ce. Prema jednom medicinskom istra-æivanju u Engleskoj na 1 000 æena uklimakteriju, veÊina æena imala je sa-mo po dva ili tri simptoma, samo u oko5% æena takvi su simptomi bili teæenaravi uz potrebnu lijeËniËku pomoÊ, aoko 20%, tj. svaka peta æena, nije ima-la nikakvih smetnji. U tom razdobljuuglavnom ne slabi radna sposobnost, aljubavni æivot nije teæe poremeÊen.

Menopauza je posljednja mjeseË-nica (menstruacija), koja se u æena do-gaa najËeπÊe oko 50. godine æivota;prestanak mjeseËnice prije 45. godineæivota smatra se prijevremenom, a na-kon 55. godine kasnom menopauzom.Meutim, izraz menopauza Ëesto seupotrebljava u znaËenju klimakterij pase, umjesto klimakterijske smetnje, ka-æe i piπe menopauzalne smetnje.

Postmenopauza je razdoblje na-kon posljednje mjeseËnice, tj. meno-pauze, kada veÊina æena ima smetnje

Ublaæavanje klimakterijskih smetnji pomoÊu hrane i drugih prirodnih mjera

Desetak burnih godinaKLIMAKTERIJ je prijelazno doba u æeninom æivotu, kada æena postupno gubi

sposobnost raanja, a obuhvaÊa predmenopauzu, menopauzu i postmenopauzu.

kao i u razdoblju perimenopauze (naj-ËeπÊe 1 - 2 godine trajanja). Sve takvesmetnje manje ili viπe zagorËavaju æe-nin æivot, ali nakon nekoliko godinaprestaju, ne ostavljajuÊi na zdravlje lo-πe ili opasne posljedice. Meutim, zavrijeme klimakterija, a pogotovo na-kon njegova prestanka, za mnoge æenemogu nastati i teæi zdravstveni proble-mi u poveÊanom riziku obolijevanjaod srËanoæilnih, moædanoæilnih i dru-gih krvoæilnih bolesti (angina pekto-

odnosa (omjera), a s tim su povezani idrugi hormonalni poremeÊaji, osobitou vezi sa πtitnjaËom, nadbubreænomælijezdom i hormonom inzulinom, uzvelik utjecaj na srËanoæilni, imunolo-πki, æivËani i druge tjelesne sustave.

Za vrijeme klimakterija u pre-

hrani treba izbjegavati: svjeæe i suhomeso, mlijeko, slaninu, svinjsku mast(jer u njima obiËno ima dosta sintetiË-kih i drugih πtetnih estrogena, πto mo-æe poremetiti pravilan odnos izmeuestrogena i progesterona), obroke spreviπe kalorija, jer uzrokuju i preko-mjernu proizvodnju slobodnih radika-la (πtetne molekule kisika djeluju kaooksidansi), vaænih uzroËnih Ëimbeni-ka aterosklerotiËnih i malignih proce-sa (od kojih su æene u klimakteriju oso-bito ugroæene), præenu hranu (prema-sna je, osim toga izvor je slobodnihradikala), alkoholna piÊa (sve πto je vi-πe od jedne Ëaπe vina na dan); opÊenitotreba izbjegavati prehranu koja nijepravilna, jer teπke pogreπke u prehranipogorπavaju veÊ poremeÊenu hormon-sku ravnoteæu (prije svega izmeuestrogena i progesterona te kod drugihhormona), a najteæe pogreπke u pre-hrani jesu: dobivati hranom previπe ilipremalo kalorija, unositi hranom pre-viπe ili premalo bjelanËevina, ugljiko-hidrata i masnoÊa, ne pridræavajuÊi sepravilnih omjera meu njima, ne jestiobilno povrÊa i voÊa, ne dobivati do-statno esencijalnih masnoÊa omega - 3(kojima obiluju ribe i laneno sjeme,odnosno njihova ulja) i omega - 6 (ko-jima obiluju nerafinirano suncokreto-vo ulje i druga nerafinirana biljna ulja,orasi i drugi oraπasti plodovi).

Prehrambene preporuke

Prije svega treba odræavati idealnutjelesnu teæinu, a u sluËaju debljanja,

ris, infarkt srca, prolazne smetnje moæ-dane cirkulacije, moædani udar i dr.),osteoporoze i raka (osobito raka doj-ke) te u veÊoj sklonosti debljanju, a zaspreËavanje takvih rizika veliku uloguima pravilna prehrana, neke namirnicei zaπtitne tvari (vitamini, minerali i dr.).

Samo odabrana hrana

Glavni je uzroËni Ëimbenik za kli-makterijske smetnje i poveÊan rizikobolijevanja od navedenih teπkih bole-sti i debljanja, smanjena funkcija jajni-ka, zbog Ëega se smanjuje razina æen-skih hormona estrogena i progestero-na, uz poremeÊaj njihovog pravilnog

srpanj-kolovoz

21

bez odlaganja smanjiti suviπne kilogra-me prikladnim promjenama u prehra-ni. Vrlo Ëesto moæe se smrπaviti bezkomplikacija tako da se smanji (npr. za50%) koliËinu kruha, tjestenine, keksa(ili drugih æitariËnih namirnica) i kola-Ëa, a poveÊa koliËinu povrÊa na 400 g ivoÊa na najmanje 300 g (Ëime se otkla-nja osjeÊaj gladi, a ujedno omoguÊujeredovita stolica, dobivaju antioksidan-si, vitamini, minerali), uz πto treba po-veÊati tjelesnu aktivnost, npr. svaki danhodati po 30 minuta.

NaroËito je korisno voÊe bogato bo-rom (jer taj mineral poveÊava razinuestrogena): jabuke, kruπke, groæe, su-he groæice, breskve, orasi i drugi ora-πasti plodovi, datulje, kikiriki (dovolj-no je svaki dan pojesti 2 jabuke i 100 gkikirikija, prema F. Nielsenu). OdpovrÊa naroËito su korisni kupus, bro-kula, prokulice, cvjetaËa, kelj, rotkvi-ce, repa (njihovi indoli spreËavaju ne-gativni uËinak estrogena); sliËno dje-lovanje imaju soja, grah i ostale suhemahunarke. Nadalje, treba πto ËeπÊe je-sti ribu, a umjesto bijelog kruha, bijeletjestenine i bijele riæe jesti te namirni-ce u integralnom obliku. Prema mno-gim istraæivanjima (K.H.Cooper,1996.), u nekim se namirnicama nala-ze tzv. fitoestrogeni, tj. biljni estrogeni(izoflavoni, kemijski izraæeno), koji supo svom pozitivnom djelovanju sliËniestrogenima, a takve namirnice su: pri-je svega, soja i crvena djetelina, zatimkukuruz, jabuke, mrkva, jeËam, zob iostale integralne æitarice, orasi, lanenesjemenke i drugo oraπasto voÊe, bobi-Ëasto voÊe (borovnice, kupine, treπnje,ribiz i sl.) pa se preporuËa redovito ihkonzumirati. U nekim studijama, od-nosno pokusima, nepoæeljni klimakte-rijski simptomi ublaæeni su svakod-nevnim uzimanjem 60 grama sojinihbjelanËevina (pola πalice sojina sira to-fua i πalica sojina mlijeka, ili 1/3 πalicesojina braπna), takoer uzimanjem 50g sojinog braπna i 30 g lanenih sjemen-ki. Osim toga, takve sojine bjelanËevi-ne, odnosno njihovi fitoestrogeni, sma-njuju loπi LDL - kolesterol za oko 30%,uz znatno poveÊanje dobrog HDL - ko-lesterola. Fitoestrogeni takoer sma-njuju rizik za nastanak raka dojke i de-belog crijeva, a kao dokaz navode seJapan i druge azijske zemlje gdje su

takve vrste raka dosta rjee nego u za-padnim zemljama, vjerojatno zbogobilne potroπnje soje i njezinih proiz-voda, pri Ëemu veliku antikanceroge-nu ulogu ima i smanjeno unoπenje ma-snoÊa (u prehrani Japanaca ima samo40 - 50 g masnoÊa - oko 20% od ukup-nih kalorija, za razliku od zapadnjaËkeprehrane, gdje se troπi prosjeËno 135 gmasnoÊa - 42% od ukupnih kalorija).

Zdrava hrana obiluje vitaminima

Mnoga su istraæivanja pokazala daprotiv klimakterijskih smetnji povolj-no djeluju vitamini E, C, B - skupine,zatim minerali kalcij, magnezij, cink,bor, takoer esencijalne masne kiseli-ne omega - 3 (EPA i DHA), a sve se tomoæe dostatno dobiti hranom ako sesvakodnevno obilno jede razno lisnatoi drugo povrÊe oko 400 - 500 g (u obli-ku salata, juhe i pirjano), razno voÊeoko 300 g, zatim, 2 ælice pivskog kva-sca (obiluje vitaminima B skupine ilikompleksa, cinkom, kromom, selenomi dr.), pojede 10 - 20 oraha (ili odgova-rajuÊe koliËine ljeπnjaka, badema ilisuncokretovih sjemenki), a zbog ma-snih kiselina omega ∑ 3, 4 - 5 puta utjednu jede po 100 - 200 g morskihriba, osobito srdela, skuπa, inÊuna, lo-sosa, tunjevine. Meutim, ako krvni idrugi testovi pokazuju da tijelu nedo-staju navedene vitaminske i druge za-πtitne tvari, bit Êe potrebno uzimati ihfarmaceutskim tabletama, prema uputilijeËnika. ©to se tiËe potrebnih dnevnihkoliËina, daju se sljedeÊe preporuke:vitamin C 500 - 1000 mg, E 100 - 200IJ, vitamini B - kompleksa 10 mg, mag-nezij 250 - 400 mg, kalcij 500 -1000mg, cink 15 mg, esencijalne masne ki-seline omega - 3 (EPA i DHA) doza 1- 2 æliËice ribljeg ulja ili 2 - 3 kapsuleEPA (1 kapsula ima obiËno 300 mg).

Ublaæavanje klimakterijskihsmetnji

U londonskom Institutu za optimal-nu prehranu (osnovanom 1984.), jedanje dvomjeseËni pokus na 19 æena poka-zao da su se njihove klimakterijskesmetnje smanjile za 63% davanjemkalcija, magnezija i vitamina D i E(Holfort, Marvyn i dr.). Ostale su pre-poruke:

- kod valova vruÊine, stanje pogor-πavaju puπenje, pijenje alkoholnih pi-Êa i topli napici, a pomaæe tuπiranjehladnom vodom ili masaæa pomoÊuspuæve namoËene u hladnoj vodi; mo-æe pomoÊi i uzimanje vitamina E,dnevno po 100 mg,

- kod æivËanih smetnji i glavoboljamoæe pomoÊi uzimanje vitamina B -kompleksa (B vitaminima obiluje piv-ski kvasac),

- kod artritisa i drugih reumatiËnihsmetnji moæe pomoÊi uzimanje vita-mina C (250 mg) + vitamina E (50 mg)+ vitamina B - kompleksa,

- kod guπavosti (ako je uzrok po-manjkanje joda) potrebno je redovitojesti ribu ili (i) uzimati po jednu tabletukelpa (morske alge), te uzimati dnevnopo dvije ælice pivskog kvasca ili vita-mine B - kompleksa,

- nadimanje trbuha zbog nakuplja-nja plinova moæe se izbjeÊi ako je ve-Ëernji obrok vrlo lagan, npr. samo Ëaπajogurta uz jednu jabuku, ili biljni Ëaj uzkriπku prepeËenca i jednu jabuku,

- buduÊi da su æene u menopauzisklone depresiji, tjeskobi i sliËnim du-πevnim stanjima, vrlo je vaæno svakidan obavljati barem 1 - 2 sata laganefiziËke poslove, svaki dan barem 30minuta hodati na Ëistom zraku, laganogimnasticirati, plivati i imati hobi bilokoje vrste, kao rad u vrtu, karitativnirad, glazbu, poduËavanje, pletenje isliËno,

- tehnike relaksacije (opuπtanja),meditacija, joga, masaæe i kupanje, du-boko i usporeno disanje mogu znatnoublaæiti klimakterijske smetnje i sma-njiti valove vruÊine.

U puËkoj medicini za ublaæavanjeklimakterijskih smetnji pije se Ëaj odcvjetova hmelja; za istu svrhu (premabeËkom ginekologu A. Schustu) uzi-ma se cvjetni prah (polen, pelud) 8 da-na, πto se ponavlja nakon 8 dana pau-ze, doza je 3 puta dnevno po jedna æli-Ëica pomijeπana s malo meda (moæepomoÊi i kod predmenstrualnog sind-roma).

U fitoterapiji se primjenjuje odo-ljen (Valeriana officinalis) u obliku Ëa-ja ili tinkture, zatim πafran (Crocus sa-tivus) u obliku tinkture ili Ëaja. MogupomoÊi med, cvjetni prah (polen) i ma-tiËna mlijeË.

Dr. Branko Prijatelj

srpanj-kolovoz

22

Dakle, govorimo o prirodnom sli-jedu zbivanja u æivotu æene, koji seviπe od dva tisuÊljeÊa nije promijenio.

Normalan dogaaj ili bolest

Tijelo æene doæivljava niz promje-na oko menopauze, kao posljedicusmanjenog stvaranja hormona u jajni-cima, koji se tijekom njenog reproduk-tivnog razdoblja iscrpljuju. Menopau-za se javlja veÊ iza Ëetrdesete godineæivota, a u manjem broju æena i u tride-setim godinama. Slabljenje funkcijejajnika nastavlja se do 45. godine, ka-da zapoËinje prijelazno razdoblje kroz10-ak godina, koje se joπ naziva i kli-makterij. Posljednje fizioloπko (nor-malno) krvarenje iz maternice prosjeË-no nastupa oko 51. godine æivota, amoæe se javiti u rasponu od 40-58 go-dine.

Kod nekih æena menopauza moæenastupiti i prije Ëetrdesete godine æivo-ta, i tada govorimo o preranoj menopa-uzi, Ëijim uzrokom mogu biti neke bo-lesti, poglavito autoimune (reumatoid-ni artritis, neki tumori i odstranjenjematernice zajedno s jajnicima), a po-stoje i situacije kada kÊeri majki kojesu prerano uπle u menopauzu, isto takopreuranjeno ulaze u menopauzu, pa utim situacijama moæemo govoriti kakoi naslijee ima vaænu ulogu.

Kao πto moæe nastupiti preuranje-no, menopauza moæe nastupiti i u ka-snijoj dobi i tada govorimo o kasnojmenopauzi kojom se smatra ona kojanastupi nakon 55. godine.

Znakovi koji prate menopauzu

Iako je menopauza uvelike obilje-

Menopauza i porozne kosti (osteoporoza)

Kad hormoni Ëine ËudaNaziv menopauza (zadnja prirodna menstruacija) dolazi od grËkih rijeËi: men-mjesec i

pausis-prestati. Povijesni izvori govore da su æene u antiËko doba, u staroj GrËkoj,zadnju menstruaciju (mjeseËnicu) dobivale gotovo u istoj æivotnoj dobi (oko 50-e

godine) kao i veÊina æena danas.

æena dogaajima koji su kod svake æe-ne individualno i jedinstveno iskustvo,ipak se u veÊine æena javljaju simpto-mi i znakovi razliËitog intenziteta, kojisu svojstveni za taj prirodni dogaaj.Najranije i najËeπÊe, æene uoËavaju damenstruacijski ciklusi postaju neredo-viti, i to uglavnom uËestaliji, jer se ci-klusi skraÊuju, da bi kasnije doπlo dopojave da ciklusi postaju duæi i povre-meno izostanu te se nakon duæeg vre-mena ponovno javljaju, praÊeni oskud-nijim ili pak obilnijim krvarenjem.

za regulaciju tjelesne temperature, ko-ji je osjetljiv na smanjenje razine estro-gena, Ëime on viπe ne uspijeva toËnoregulirati temperaturu tijela. Tijelo ta-da pokuπava smanjiti temperaturu takoπto se poveÊava protok u povrπinskimkrvnim æilama koæe i potkoæja. Upra-vo iz navedenih razloga, æene Ëesto pr-vi put traæe struËnu pomoÊ i savjet li-jeËnika.

Nekoliko godina nakon menopau-ze, znaËajne promjene i smetnje javlja-ju se na genitalnom i mokraÊnom su-stavu. Sluznica rodnice postaje suha istanjuje se te je izloæena infekciji, jav-ljaju se problemi pri spolnom odnosu,koji je bolan ili pak nije moguÊ. Pote-πkoÊe s mokrenjem u smislu uËestalogmokrenja, oteæane kontrole mokrenja iËestih infekcija, razlogom su da æeneuËestalo uzimaju antibiotike. Padomrazine estrogena (koji kod æena u re-produktivnoj fazi æivota smatramo za-πtitnim faktorom od bolesti srca i krv-nih æila), u menopauzi se rizik za srËa-noæilne bolesti poveÊava i dolazi dopojave moædanog i srËanog udara.

I kosti se mijenjaju

Pomalo u sjeni svih tih zbivanja,tiho i bez karakteristiËnih znakova, oz-biljne promjene dogaaju se na kosti-ma. Naime, naπe su kosti vrlo dinamiË-no i æivo tkivo, premda se to ne Ëini naprvi pogled. Kost se neprestano izgra-uje i razgrauje te definitivnu zrelostpostiæe u tridesetim godinama æivota.Zdrava i kvalitetna prehrana, zdraveæivotne navike i tjelesna aktivnost odpresudnog su znaËenja za kvalitetu ko-stiju te se time postiæe kvalitetna “zali-

Nezaobilazan znak i pojava kojaæenama priËinjava popriliËne teπkoÊejesu napadi vruÊine (valunzi), koji mo-gu potrajati kroz razdoblje od nekolikomjeseci do nekoliko godina. ObiËno sejavljaju u noÊnim satima, popraÊeniznojenjem, nelagodom i osjeÊajem lu-panja srca, πto ponekad moæe izazvatistrah i paniku. Nerijetko dovode doumora koji æenu ometa kod poslovnih isvakodnevnih obveza. Sve to dovodi ido psiholoπkih promjena i zaËaranogkruga. Danaπnja saznanja ukazuju nato da je za valunge odgovoran centar

srpanj-kolovoz

23

ha” koπtane mase. Nakon potpune zre-losti, koπtana masa postupno se sma-njuje, a padom estrogena u menopauziti gubici postaju izraziti. OπteÊena jemikroarhitektura kostiju i, u konaËni-ci, kosti postaju krhke i sklonije lomo-vima i na najmanju traumu. Tu pojavunazivamo OSTEOPOROZA.

Æene u menopauzi Ëesto osje-Êaju bolove u kostima i miπiÊima,poglavito smetnje od strane kra-ljeænice, u smislu deformiteta ilibolnih fenomena, zato πto se kaoposljedica osteoporoze visina kra-ljeæaka smanjuje, utiskuju se jed-ni prema drugima, a nerijetko do-lazi i do tzv. kompresijskih prije-loma i pritisaka na okolne æivËanestrukture. Zbog svog podmuklogtoka, osteoporoza se, naæalost, joπuvijek dijagnosticira tek kada na-stanu prijelomi. Osim prijelomakraljeæaka, koji u veÊini sluËajevanastanu a da ne priËinjavaju znaËajnijezdravstvene tegobe i nerijetko se uoËetek prilikom nekih pregleda, ozbiljanproblem predstavljaju osteoporotiËniprijelomi u podruËju ruËnog zgloba iprijelomi bedrene kosti, koji ostavljajuznaËajne posljedice, poglavito kod sta-rijih æena. Oni iziskuju dugotrajno bol-niËko i ambulantno lijeËenje, mogu bi-ti uzrok trajne invalidnosti i, kao najte-æa komplikacija, u oko 20% sluËajevadovode do smrti u prve dvije godinenakon prijeloma kuka. Podaci govoreda diljem svijeta oko 200 milijuna lju-di ima osteoporozu i da se dogodi oko2-3 milijuna prijeloma godiπnje, od to-ga oko 250 000 prijelom vrata bedrenekosti.

Osteoporoza predstavlja najozbilj-niji pojedinaËni rizik u menopauzi igodinama æivota koje slijede, znaËaj-

niji i od srËanih bolesti, moædanog uda-ra ili raka dojke. Kako se æivotni vijekproduæuje i stanovniπtvo postaje svestarije, radni vijek i dobna granica zaumirovljenje podiæu se. U buduÊnostiÊe biti sve viπe æena koje Êe, s poteπko-Êama koje menopauza donosi, æivjeti i

20-30 godina, pa i duæe. U Hrvatskoj jeoko 300 000 æena u premenopauzi ioko 710 000 u postmenopauzi. Kolikosmo kao druπtvo spremni razumjeti,prihvatiti i pomoÊi æenama i koliko jenaπ zdravstveni sustav spreman pruæitisvu potrebnu pomoÊ, pokazat Êe vrije-me.

Danas postoje πiroke terapijske mo-guÊnosti za lijeËenje i ublaæavanjesimptoma menopauze - od prirodnihhormona, preko homeopatije do hor-monskog nadomjesnog lijeËenja. Idea-lan put kroz menopauzu i godine kojeslijede iza nje jest odabrati i koristitiono najbolje πto pruæa suvremena me-dicinska znanost za metabolizam hor-mona, gustoÊu kostiju i zdravlje srca.Kako je za potpuni uspjeh potreban in-dividualni pristup, obratite se na vrije-me svome lijeËniku.

Savjet za æene u menopauziUËinite to same za sebe

• Budite fiziËki aktivni; redovitatjelovjeæba, brze πetnje i plivanje odr-æat Êe miπiÊni tonus, omoguÊit Êe dazadræite æenstven izgled, optimalnutjelesnu teæinu i dobar osjeÊaj, a bolje

Êete i spavati.• FiziËkom aktivnosti omogu-

Êujete da se kosti pregrauju i takoodræe potrebnu ËvrstoÊu.

• Ostanite mentalno aktivni, jerto Êe vam nedvojbeno pomoÊi unadolazeÊim godinama.

• Pripazite na odmjeren unosprehrambenih namirnica; poslijepedesete godine æivota, uz do tadauobiËajen naËin prehrane, moæetepostati skloniji prekomjernoj teæi-ni. Jedite raznovrsnu hranu, boga-tu kalcijem (mlijeko, jogurt, æitari-ce i povrÊe) i vitaminom D (riba).

• U mlaoj je æivotnoj dobi veÊdnevna doza od 800 mg kalcija do-

voljna da osigura pozitivnu bilancu togminerala. U starijoj æivotnoj dobi, kaoi kod osteoporoze, preporuka obuhva-Êa dnevni unos od 1 000 do 1 500 gkalcija na dan.

• Prestanite puπiti, izbjegavajte pre-komjernu konzumaciju alkohola i crnekave.

• Razgovarajte s lijeËnikom: nakonπto vam odgovori na pitanja o povolj-nim uËincima i rizicima te izloæi mo-guÊnosti lijeËenja i ublaæavanja simp-toma menopauze, moÊi Êete donijetiispravnu odluku.

• Odlazite na kontrolne pregledekada je za njih vrijeme, u suprotnomeostajete bez lijeËniËkog nadzora, kojije vrlo vaæan u razdoblju æivota u ko-jem se nalazite i pregledi su prigoda dase postojeÊe lijeËenje prilagodi ili una-prijedi ako zatreba.

Nikola Kraljik, dr. med.

Ako se æelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je danazovete telefonske brojeve 21-43-59, 35-87-92 ili poπaljetedopisnicu sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u

Nastavni zavod za javno zdravstvo, Odjel socijalne medicine,51000 Rijeka, Kreπimirova 52a.

srpanj-kolovoz

24

NajËeπÊi je oblik hemofilije(80% svih sluËajeva) hemofi-lija A ili klasiËna hemofilija,

koja nastaje zbog nedostatka/defektaËimbenika VIII (osam), poznatog i podnazivom antihemofilni Ëimbenik ili an-tihemofilni globulin. Drugi je po uËe-stalosti oblik hemofilije hemofilija B,koja nastaje zbog nedostatka drugogproteina potrebnog za zgruπavanje,Ëimbenika IX (devet). Hemofilija B Ëe-sto se naziva Christmasova bolest(Stephen Christmas bio je engleski dje-Ëak kod kojega je ta bolest prvi putopisana).

Hemofilija

KVALITETAN ÆIVOT BEZ STRAHAHemofilija je bolest krvi koja nastaje zbog uroenog nedostatka ili smanjene aktivnosti tzv.

Ëimbenika zgruπavanja. »imbenici zgruπavanja su proteini u krvi koji sudjeluju u stvaranjuugruπka. Postoji najmanje 14 Ëimbenika zgruπavanja koji, da bi se formirao ugruπak, moraju

djelovati zajedniËki i vrlo precizno. Ako jedan od tih Ëimbenika nedostaje ili mu je poremeÊenafunkcija, rezultat je abnormalno krvarenje.

kom tog obreda. Suvremeno razu-mijevanje hemofilije potjeËe iz 19. sto-ljeÊa, kada je ameriËki lijeËnik John C.Otto opisao bolest kao priroeni pore-meÊaj krvarenja koji zdrave majke pre-nose na svoje sinove. KonaËno, 1840.godine londonski lijeËnik Samuel La-ne pretpostavio je da je uzrok bolestinedostatak neke tvari u krvi. Da bipotvrdio svoju pretpostavku, primije-nio je prvu transfuziju krvi zdrave æe-ne djeËaku s hemofilijom koji je jakokrvario nakon operacije oka ∑ i krvare-nje je prestalo.

Hemofilija u kraljevskimobiteljima

U povijesti je najslavnija obitelj shemofilijom obitelj engleske kraljiceViktorije (1819.-1901.). Kraljica Vik-torija bila je prvi spontani prenositeljgena, a kako je u to vrijeme bilo pravi-lo da se prinËevi i princeze na europ-skim dvorovima æene meusobno, he-mofilija se prenijela u rusku, njemaËkui πpanjolsku kraljevsku obitelj. Zasi-gurno najpoznatiji djeËak s hemofili-jom bio je ruski careviÊ Aleksej, sinViktorijine unuke Aleksandre i ruskogcara Nikolaja. Nakon πto subezuspjeπno isprobali razliËita lijeËe-nja i lijeËnike, car i carica angaæirali susveÊenika Rasputina da pomogneAlekseju. Upravo je Rasputin, koji jelijeËio Alekseja hipnozama i bio sveutjecajniji, uzrokovao pad carske obi-telji Romanov i poËetak ruske revolu-cije. I tako je hemofilija promijenilapovijest svijeta!

Predrasuda je, meutim, da je he-

mofilija "kraljevska" bolest. Ta bolestima jednaku uËestalost meu bogati-ma i siromaπnima, u svim rasama i et-niËkim skupinama i na svim kontinen-tima. UËestalost hemofilije A otprilikeje 1 na 5 000 muπke novoroenËadi.Hemofilija B javlja se u 1 na 30 000muπke novoroenËadi.

©to uzrokuje hemofiliju

Hemofilija nije zarazna, ona se na-sljeuje. Ljudi koji imaju hemofilijuroeni su s njom. Hemofilija je uzro-kovana mutacijom, tj. promjenom ge-netskog materijala na X kromosomu.Svaka osoba ima 23 para kromosoma.Dvadeset treÊi par kromosoma spolnisu kromosomi (X ili Y). DjevojËica(XX) nasljeuje jedan X kromosom odmajke i jedan X kromosom od oca.DjeËak (XY) nasljeuje X kromosomod majke i Y kromosom od oca. Genkoji uzrokuje hemofiliju smjeπten jena X kromosomu (Xh). Zbog takvognaËina nasljeivanja, vezanog za Xkromosom, hemofiliËari su u pravilumuπkarci, a æene obolijevaju samo izu-zetno.

Nosilac (engl. carrier) je æenskaosoba koja moæe prenijeti gen za he-mofiliju na svoju djecu. Ako je majkanosilac (XhX), polovica njenih sinovabit Êe bolesna, a polovica zdrava; polo-vica kÊeri bit Êe nositelji bolesnog ge-na, a polovica zdrava, ovisno o tomeda li su od majke dobili X kromosom sgenom za hemofiliju (Xh) ili normalanX. Sinovi oca-hemofiliËara neÊe nasli-jediti hemofiliju jer od oca dobivajuzdravi Y kromosom. KÊeri oca-

Povijest hemofilije

Prvi zapisi o hemofiliji stari su viπeod 1800 godina i potjeËu iz Talmuda.U 2. stoljeÊu naπe ere æidovski vjerskivoe - rabini donijeli su zakon kojimse zabranjuje obrezivanje djeËaka Ëijeje dvoje starije braÊe iskrvarilo prili-

srpanj-kolovoz

25

hemofiliËara obvezni su nosioci bole-snog gena jer od oca dobivaju Xh kro-mosom. Izuzetno rijetko, ako je otachemofiliËar, a majka nosilac, moæe seroditi djevojËica s hemofilijom(XhXh).

Ponekad se u obitelji, u kojoj pret-hodno nije bilo oboljelih, rodi djeËak shemofilijom. Tada se radi o novoj mu-taciji na X kromosomu. Ta tzv. sponta-na mutacija javlja se u treÊini svih slu-Ëajeva hemofilije.

Koji su znaci hemofilije

Hemofilija A i B kliniËki se nerazlikuju. Kada se djeËak s hemofili-jom ozlijedi, on ne krvari bræe od zdra-vih djeËaka, ali krvari puno duæe. Ve-Êina djeËaka nema krvarenja sve dokne poËnu puzati ili ustajati na noge, ilipak prime intramuskularnu injekcijuradi cijepljenja. NajËeπÊi su simptomibolesti krvarenja u zglobove i miπiÊe.Osnovni su znaci krvarenja bolnost,otok, toplina i smanjena pokretljivostzahvaÊenog zgloba ili miπiÊa. Mlaadjeca mogu krvariti iz usne πupljineprilikom izbijanja ili ispadanja zuba iugriza za jezik. Djeca s hemofilijommogu imati po tijelu puno modricarazliËite veliËine. Krvarenja u unutar-nje organe rijetka su, a najopasnije jekrvarenje u mozak.

Prema teæini bolesti i koliËini (ni-vou) Ëimbenika zgruπavanja u krvi,razlikujemo tri stupnja hemofilije ∑blagi, umjereni i teπki.

• Ljudi s blagom hemofilijomimaju nivo Ëimbenika VIII ili IX 5%do 50% normalne vrijednosti. OniobiËno krvare samo nakon jaËih ozlje-da ili operacije. »esto se blaga hemofi-lija ne otkrije sve dok zbog traume,operativnog zahvata ili vaenja zubine nastupi neuobiËajeno krvarenje. Po-nekad se ta prva epizoda krvarenja jav-lja tek u odrasloj dobi.

• Ljudi s umjerenom hemofilijomimaju nivo Ëimbenika zgruπavanja 1%do 5% normalne vrijednosti. Oni mo-gu obilno krvariti nakon ozljeda ilioperacije, ali mogu krvariti i bez ja-snog uzroka. Ta se krvarenja nazivajuspontanim krvarenjima.

• Ljudi s teπkom hemofilijom ima-ju nivo Ëimbenika zgruπavanja manjiod 1%. Oni obilno krvare veÊ nakon

minimalne traume ili operacije, a vrloËesto imaju spontana krvarenja, tipiË-no u velike zglobove i miπiÊe.

Teæina hemofilije tijekom æivota

Teæina hemofilije ne mijenja se ti-jekom æivota u jedne osobe. Razlog jetaj πto je nivo Ëimbenika zgruπavanjauzrokovan mutacijom gena u dotiËneosobe. Genska mutacija u stanicamatijekom cijelog æivota ostaje ista, daklestanice ne mogu proizvoditi Ëimbenikzgruπavanja ni u djetinjstvu niti kasni-je. Jedini je izuzetak vrlo rijetka vrstahemofilije B, zvana hemofilija B Lei-den, kod koje nivo Ëimbenika IX rastes hormonskim promjenama u puberte-tu. Stoga djeËaci s tom bolesti najËeπÊe

U poËetnim krvarenjima faktor senajËeπÊe daje u bolniËkim uvjetima.Potrebno je imati na umu da faktor tre-ba dati Ëim doe do krvarenja. Zato jeneobiËno vaæna rana edukacija rodite-lja za davanje faktora u kuÊnim uvjeti-ma, tzv. kuÊna terapija (engl. hometherapy). VeÊina roditelja smatra kuÊ-nu terapiju brzim i laganim naËinomlijeËenja djeteta s Ëestim krvarenjima.©toviπe, najveÊi broj djece-hemofiliËara na kuÊnoj terapiji nauËisam sebi davati infuzije faktora.

Gdje se lijeËe djeca s hemofilijom

U razvijenim zemljama zdravstve-na skrb djece s hemofilijom provodi seu centraliziranim jedinicama ∑ centri-ma za hemofiliju, u kojima rade struË-njaci raznih profila: pedijatrijski he-matolog, medicinska sestra, fizijatar,fizioterapeut, ortoped, stomatolog, psi-holog i socijalni radnik. Roditelj i malibolesnik takoer su aktivni Ëlanovi me-dicinskog tima.

LijeËenje se provodi na dva naËina:kada se pojavi krvarenje ∑ to je tzv.lijeËenje na zahtjev ("on demand"), ilida se sprijeËi pojava krvarenja ∑ to jetzv. profilaktiËko lijeËenje. ProfilaktiË-kim davanjem faktora kod djeËaka steπkim oblikom hemofilije sprjeËavajuse ili znatno smanjuju spontana krva-renja, a time i trajna oπteÊenja zglobo-va. Profilaksa obiËno zapoËinje nakonprvog krvarenja u zglob (prva ili drugagodina æivota), a prekida se s dvadese-tak godina, odnosno po zavrπetku rastai razvoja.

Bavljenje sportom

DjeËacima je potrebno puno vjeæ-banja i sporta. Redovita tjelesna aktiv-nost jaËa miπiÊe i zaπtiÊuje zglobove,πto smanjuje rizik spontanih krvarenja.Aktivnosti koje se preporuËuju djeci shemofilijom jesu plivanje, voænja bi-ciklom, πetanje, trËanje, tenis, plesa-nje, jedrenje, kuglanje. VeÊina struË-njaka preporuËa izbjegavanje kontakt-nih sportova zbog rizika ozljede glaveili trbuπnih organa.

Tko treba znati da vaπ djeËakboluje od hemofilije

To treba znati svatko tko sudjeluje

nemaju u odrasloj dobi poremeÊaj kr-varenja. Oni, meutim, mogu prenijetigen za hemofiliju na svoje kÊeri.

LijeËenje

Osnova je lijeËenja davanje goto-vih koncentrata Ëimbenika zgruπava-nja u koliËini dovoljnoj da se zaustavikrvarenje. Koncentrat Ëimbenika zgru-πavanja (tzv. "faktor") suhi je praπakkoji se mijeπa s vodom za otapanje idaje u venu (intravenska injekcija).KoliËina koju je potrebno injicirati ovi-si o tjelesnoj teæini bolesnika te o vrstii opsegu krvarenja. Postoje dvije vrstefaktora: faktor dobiven iz plazme do-brovoljnih davalaca krvi (plazma-derivirani) i rekombinantni, naprav-ljen u laboratoriju. BuduÊi da ne sadræiljudsku krv, rekombinantni faktor pu-no je sigurniji jer je eliminiran rizikprijenosa virusa. Stoga je rekombi-nantni faktor lijek izbora u lijeËenjuhemofilije.

srpanj-kolovoz

26

u odrastanju vaπeg djeteta: æena za Ëu-vanje u kuÊi, teta u vrtiÊu, uËitelj, bakei djedovi itd. Ljudi koji brinu o vaπemdjetetu trebaju znati πto je hemofilija iπto trebaju uËiniti ako doe do krvare-nja. Provjerite da li znaju kako u sva-kom trenutku mogu doÊi do vas ili dovaπeg lijeËnika. Ako poËnete otvorenopriËati o bolesti svog djeteta, vjerojat-no Êete primijetiti razliËite reakcijeokoline. Neki Êe se ljudi bojati. NekiÊe pak misliti da se oni ili njihova dje-ca mogu zaraziti. NajveÊi dio ljudi pre-straπit Êe se da vaπe dijete moæe iskrva-riti u nekoliko minuta ako se poreæe.

Vi i vaπe dijete moæete pomoÊi ljudi-ma da nauËe istinu o hemofiliji.

Da li je hemofilija izljeËiva

Ne joπ, ali nova dostignuÊa najvje-rojatnije Êe uËiniti izljeËenje moguÊimu iduÊih 10 godina. Hemofilija je, nai-me, idealna bolest za gensku terapijujer veÊ samo mali porast nivoa Ëimbe-nika zgruπavanja na 1-2% normalneaktivnosti dramatiËno smanjuje uËe-stalost i opseg krvarenja. IstraæivaËipronalaze naËine da ubace normalangen za Ëimbenike zgruπavanja u stani-ce bolesnika s hemofilijom, tako da ih

organizam moæe sam proizvoditi. Joπne znamo koliko dugo moæe novi genproizvoditi Ëimbenike zgruπavanja i dali Êe biti potrebno ponavljati postupakubacivanja gena. S trenutnom tehnolo-gijom genska terapija ne zamjenjujebolestan gen na X kromosomu pa nemoæe niti sprijeËiti nasljeivanje he-mofilije. Upravo je krajnji cilj lijeËe-nja korekcija molekularnog defekta nagenu za hemofiliju.

Prof.dr.sc. prim. Jelena

RoganoviÊ, dr. med.

Incest

NAJMONSTRUOZNIJI ZLO»INNe sramoti Ëovjeka osuda, veÊ njen uzrok.

Seneka

Incest (lat. Incestare ∑ sramotomokaljati) ili rodoskvrnuÊe pripada spol-noj perverziji i oznaËava se kao pose-ban tip pedofilije koji ukazuje na di-sfunkciju u obitelji, nepostojanje za-dovoljavajuÊih emocionalnih i sek-sualnih odnosa meu supruænicima tena alkoholizam i druge devijantne po-jave. Incestigene su obitelji druπtvenoizolirane, otac depresivan, agresivan,alkoholiËar, a majka psiholabilna liË-nost, pokorna muæu i ne moæe zaπtititidijete.

Incest je spolni odnos bliskihkrvnih srodnika i najËeπÊe je hetero-seksualan (otac-kÊer, majka-sin, brat-sestra), a moæe biti i homoseksualan(otac-sin, majka-kÊer, braÊa ili sestre).

Razlikujemo:a) endogamni ili pravi incest (ro-

ditelj-dijete, brat-sestra te djed ili bakas unucima) i

b) egzogamni koji se odnosi na πi-ru obitelj (stric-neÊakinja, oËuh-pokÊerka itd.).

Incestna seksualna veza oËuha ipokÊerke ima drukËiju dinamiku od-nosa od incesta otac-kÊer. Iako oËuhnije krvni srodnik s pastorkom, kaopooËim zamjenjuje joj oca pa je ljud-ski i pravno preuzeo njegove ovlasti,

duænosti i obveze. To vaæi i za skrbni-ke i usvojitelje.

Incest je posljedica patoloπkih od-nosa u obitelji. Moæe biti jednokratan,povremen ili trajan, ukljuËivati samojednu ili viπe seksualnih veza (multipliincest). Incest se oËituje i drugim sek-sualnim aktivnostima s djetetom Ëiji jecilj spolno uzbuivanje odrasle osobe.Zabiljeæena su zaËeÊa, trudnoÊe i raa-nja djece. Taj moralni zloËin obiËnopoËinje maæenjem, grljenjem, ljublje-njem, iskazivanjem njeænosti i preveli-ke intimnosti koja nadilazi odnose ro-diteljske njeænosti i ljubavi, a zavrπavasnoπajem, odnosno incestom. Otac ilioËuh predstavlja poseban autoritet zadjecu, kojem ona vjeruju, uvaæavajuga i slijepo mu se pokoravaju jer smoih tako uËili i odgajali i ne pomiπljajuÊida bi otac to mogao zlorabiti.

Spolni odnos izmeu krvnih srod-nika zakon definira incestom. Sa psi-holoπkog glediπta incest je puno πiripojam. Njime je, osim genitalnog,analnog ili oralnog odnosa, obuhvaÊe-no puno drugih aktivnosti, poput ljub-ljenja, dodirivanja djeËjih grudi, geni-talija… ili prisiljavanje djeteta da diranjegove ∑ s ciljem spolnog uzbuiva-nja. Incestuoznim ponaπanjem dræimo

i erotske aktivnosti koje ne ukljuËujutjelesni kontakt zlostavljaËa i djeteta.Primjerice, otac (oËuh) masturbirapred djetetom, prisiljava ga da poziraza erotske snimke, pokazuje mu erot-ske Ëasopise i slike, projicira porno-grafske filmove, opisuje seksualne sce-ne i odnose.

Incest se dogaa mnogo ËeπÊe negoπto se pretpostavlja. Ispitivanjem uSAD-u na 796 studenata, utvreno jeda je 19% æena i 8,6% muπkaraca biloærtvom seksualnog nasilja, od Ëega naincest otpada 28% æena i 23% muπka-raca. Od svih zlostavljanja, u najviπe jeneotkrivenih sluËajeva u pitanju incestjer se odvija u velikoj diskreciji i poducjenom. Incest je strogo Ëuvana obi-teljska tajna.

U ispitivanju prevalencije incestaotac-kÊer, provedenom 1988. godine uFinskoj, na sluËajnom uzorku 409πkolskih razreda u dobi od 15 godina,djevojËice su izvijestile o seksualnomiskustvu s ocem ili oËuhom u 5%sluËa-jeva (2% bioloπki oËevi i 3,7% oËusi).

U razdoblju od 1965. do 1981. go-dine Singer i sur. utvrdili su da se kaz-nena djela spolnog odnosa zloporabompoloæaja u 4/5 sluËajeva odnose na ovi-snost ærtve o roditelju, oËuhu ili majËi-

srpanj-kolovoz

27

nu prileæniku. Ostali se sluËajevi od-nose na zloporabu radnog poloæaja(9%), uËitelje (6%) i druge osobe koji-ma je dijete povjereno (4,8%). UoËenaje tendencija da mlai biraju starije ær-tve (16-18 godina), a poËinitelji iz-nad 45 godina mlae (12-15 godi-na). Nakon tog razdoblja rodoskvr-nuÊe je, barem onaj otkriveni i pro-cesuirani dio, u blagom padu.

U Hrvatskoj su od 1984. do 1994.godine registrirana 44 rodoskvrnuÊa(31 otac-kÊerka, 8 brat i sestre, 4majke i 1 baka-unuk). U 9 su sluËaje-va incesta oca i kÊeri odnosi trajaliduæe vrijeme. Od 1990. do 2000. go-dine u Hrvatskoj je prijavljeno 17, op-tuæeno 11, osueno 9 osoba, a od 2001.do 2003. poËinjeno je 17 kaznenih dje-la incesta, πto ukazuje na ponovni po-rast.

Kako i zaπto dolazi do incesta

Otac, oËuh ili neki drugi Ëlan obite-lji najËeπÊe pozove dijete u svoj kre-vet, njeæno ga miluje, ljubi, mazi… TozlostavljaË naziva igrom, a u to uvjeri idijete, uz istovremenu ucjenu na Ëuva-nje te njihove tajne. Maæenja i milova-nja ubrzo prelaze granice uobiËajeneroditeljske ljubavi i njeænosti. ZaπtiÊe-ni bezuvjetnom ljubavlju, koju svakadjevojËica osjeÊa prema ocu ili oËuhu,oni postupno nastavljaju seksualne ak-tivnosti. Zatim s erotiziranog milova-nja i maæenja postupno prelaze na do-dirivanje ærtvinog spolovila prstima,pa svojim spolovilom dodiruju njezinotijelo, usta, grudi, sile je na oralni seksi zavrπe penetracijom i koitusom. Zbu-njenost, nesigurnost i strah, s mjeπavi-nom izazvanih Ëudnih spolnih osjeÊaja∑ koji se ne bi javili na tom stupnjurazvitka mlade osobe ∑ daju joπ veÊumoguÊnost spolnog zlostavljanja. Tosu Ëimbenici koji u odreenim okolno-stima povoljno djeluju na pojavu ince-sta. Sa sazrijevanjem, djevojËica poËi-nje to iskustvo shvaÊati i dræati spol-nim nasiljem, zlostavljanjem, iskori-πtavanjem i zloporabom (tzv. naknad-ni efekt). Tada se ona poËinje buni-ti,grËevito opirati, prijetiti, ucjenjivati,da bi se oslobodila oËeva seksualnognasilja, ali i zlostavljaË ulaæe napor daju zadræi u svojoj vlasti i nastavi isko-riπtavati. Pritom se sluæi svim mogu-

Êim sredstvima, od prijetnje smjeπta-jem u popravni dom do samoubojstva iubojstva cijele obitelji. Tako se ince-stuozni odnos odræava 4-5 godina, kadse kÊerka otrgne ili napusti roditeljski

dom. Svoju teπku situaciju Ëesto poku-πava rijeπiti bijegom od kuÊe, ali popovratku incest se nastavlja. PojedinedjevojËice pod tim pritiskom i nasi-ljem izvrπe samoubojstvo, koje se pri-kaæe kao nesretan sluËaj ili se uzrocinau u negativnim ocjenama.

Ako se pak incest otkrije, otac gane priznaje i optuæi kÊerku za teπkuklevetu, ali kad mu se incest dokaæe,pokuπava se opravdati alkoholizirano-πÊu, mada nije alkoholiËar.

Kad u obitelji ima viπe æenske dje-ce, dogaa se da, nakon zlostavljanjastarije kÊeri, otac poËinje zlostavljatimlau, poglavito kad ga starija napu-sti.

Incest izmeu brata i sestre rijetkaje pojava, a javlja se kao posljedicaporemeÊenih i nesreenih odnosa uobitelji i njezine disfunkcionalnostizbog zloporabe alkohola ili drugihopojnih sredstava, odsutnosti oca, bilostvarne ili emocionalne, i drugih pato-loπkih pojava. Incest brat-sestra obiË-no traje dok jedno ne ostvari vezu spartnerom ili napusti obitelj.

Vrlo Ëesto dogaa se incest oËuh-pastorka, a znatno rjee maÊeha-pastorak. Iako pastorka i pastorak nisubioloπka djeca oËuha i maÊehe, oni suto zakonski i moralno.

Ostale vrste incestuoznih ponaπa-nja (majka-sin, baka-unuk, djed-unu-ka) izuzetno su rijetke pojave, ali seponegdje dogaaju pa je potrebno i nanjih upozoriti.

Razlike postoje

Pojedinci poistovjeÊuju incest i pe-dofiliju. Mada imaju dosta zajedniËkih

obiljeæja, to se ne smije Ëiniti. Incestse, naime, dogaa u obitelji, meu bli-skim srodnicima, a ærtva je obiËno di-jete u fazi tjelesnog i spolnog sazrije-vanja. Nasuprot njima, ærtve pedofilanisu u krvnom srodstvu s poËinite-ljem. Bez obzira na to, psihiËke trau-me i oæiljci kod djeteta, koje su munanijeli beskrupulozni, patoloπki zlo-stavljaËi, teπke su i nikad ne zacijelepotpuno.

Kad postanu svjesni da netko sek-sualno zlostavlja njihovo dijete, rodi-telji proæivljavaju teπku krizu. Ako jerijeË o incestu (osobito kad je poËini-telj otac), onda je to prava obiteljska

tragedija i katastrofa jer se radi o poja-vi koja, uz svaa obiljeæja seksualnognasilja, nosi peËat neizrecive sramot-nosti, zgraæanja, prijezira i osude svihljudi. Tim zlodjelom otac je nanio zlosvom djetetu, osramotio obitelj, a sebipriskrbio golem prijezir, gnjev, gnuπa-nje obitelji, rodbine, prijatelja, surad-nika, okoline. Svi se zgraæaju i izbje-gavaju njegovo druπtvo…

On je autoritet u obitelji, Ëesto jedi-ni hranitelj, dominirajuÊa figura kojese svi plaπe i ne usuuju mu se suprot-staviti, iznijeti zloËin u javnost, prija-viti ga policiji. Zlo je joπ veÊe ako je onalkoholiËar koji maltretira i fiziËki zlo-stavlja suprugu i ostale Ëlanove obite-lji. Tada se oni ne usuuju ne samoprijaviti policiji seksualnu zloporabudjeteta, nego zbog straha od osvetniË-kih prijetnji ne smiju ni pruæiti zaπtituneduænom djetetu koje je izloæeno stal-nom zlostavljanju od vlastita oca ilioËuha. Oni se osjeÊaju krajnje krivi-ma, ogorËenima, posramljenima, ali ibespomoÊnima. Teπko je gledati dijetekoje pati, a ne moÊi ga zaπtititi.

Izloæenost riziku zlostavljanja dje-ce i mladeæi tim je veÊa πto su obitelj-ski problemi sloæeniji, delikatniji, traj-niji i teæi. Posebno trpe djeca iz organ-izacijski nefunkcionalnih, razorenih inecjelovitih obitelji, obitelji alkoholi-Ëara, ovisnika…

Pojedinci svoja unutraπnja nezado-voljstva, frustracije, napetosti, naroËi-to emocionalne i seksualne, pokuπava-ju kompenzirati i ublaæiti intimnoπÊu sdjecom. Dogaa se da otac ili oËuh go-dinama spolno zlostavlja kÊer (pastor-ku), a da to nitko ne zapazi niti reagira.

Mr.sc. Ivica StaniÊ

srpanj-kolovoz

28

Edukativni film za mlade

Kako se u danaπnje vrijeme sve vi-πe nameÊu problemi vezani uz spolnoprenosive bolesti u mlaoj populaciji(srednjoπkolci i studenti) i kakoje informiranost niska i nezado-voljavajuÊa, javila se potreba zasadræajima vezanim uz spolnuedukaciju. Stoga je snimljen film"Jutro poslije", kojemu je ciljedukacija mladih (14-19 godinastarosti) o spolno prenosivim bo-lestima. Uz uvid u svaku spolnubolest (uzroËnici, simptomi, na-Ëin zaraze, testiranje, pregledi,lijeËenje, zaπtita), film je zami-πljen kao vodiË kroz spolno pre-nosive bolesti. Bez moralizira-nja i osuivanja, film nastojiosvijestiti mlade o rizicima i po-sljedicama neodgovornog spolnog po-naπanja.

Analiza problema

Iz kojih izvora danaπnja mladeæ do-biva informacije o spolnosti? Premaistraæivanjima koja su u posljednjihdvadesetak godina provedena u Hrvat-skoj, djeca i adolescenti seksu se o in-formiraju poglavito kroz razgovore sprijateljima, potom slijede Ëasopisi zamladeæ i televizija te sve viπe erotski ipornografski sadræaji s Interneta. Me-diji sustavno iskrivljuju sliku o naπojseksualnosti, ËineÊi je nedostiæno gla-moruznom, hiperromantiËnom i nepro-blematiËnom.

Druπtvo s pojedincima slobodnog,zdravog i sretnog spolnog æivota, dru-πtvo je u kojemu smo odgovorni premasebi i drugima, ponajviπe prema part-neru/ici. Pruæanje toËnih informacija ospolnosti u ranoj dobi (razdoblje ula-

ska u pubertet) moæe pomoÊi ljudimada donesu zdrave seksualne odluke kaoadolescenti i kao odrasli. Nedostatak

informacija moæe dovesti do neodgo-vornog ponaπanja, koje na kraju moæerezultirati griænjom savjesti, loπim od-lukama, nezadovoljstvom, nasiljem idruπtvenim problemima, poput neæe-ljene trudnoÊe, te epidemijama spolnoprenosivih bolesti. Spolno ponaπanje uadolescentnom razdoblju vaæan je Ëim-benik reproduktivnog zdravlja u kasni-jem æivotu.

Ljudska je spolnost opseæan i sloje-vit problem, a projektom Znanjem dozdravijeg æivota adolescenti Êe dobiti

JUTRO POSLIJEuvid u problematiku vezanu za spolnoprenosive bolesti i to iz psihosocijal-nog i medicinskog aspekta.

Istraæivanja

Prema nekim istraæivanjima,na uzorku mladih u dobi od 15 do19 godina pokazalo se da je oko30% djevojaka i oko 50% mladi-Êa imalo spolne odnose te da jesamo 40% pri spolnom odnosukoristilo neku zaπtitu. U zadnjihtrideset godina znatno se pove-Êao broj oboljelih od HPV-a (vi-rus koji moæe uzrokovati tumorei kondilome) i, ako uzmemo uobzir da je i sve veÊi broj obolje-lih od klamidije (bakterija kojamoæe uzrokovati sterilitet), vrije-

me je da se neπto poËne poduzimati uprevenciji πirenja spolnih bolesti.

AIDS je, kao zadnji stadij HIV bo-lesti, jedini koji ima veliku medijskupokrivenost i za kojeg postoji niz pro-grama prevencije, ali viπe pozornostitreba obratiti i na druge spolne bolest.PoraæavajuÊa je Ëinjenica da je u na-πim medijima zastupljenost tema ve-zanih uz seksualnost gotovo neposto-jeÊa, a edukacije u πkolama gotovo dai nema (svodi se na satove biologije,gdje mladi dobivaju πture informacijeuglavnom o reproduktivnom traktu).Spolnom edukacijom u πkolama po-kriveno je 2% uËeniËke populacije.

Cilj projekta

Ovim se projektom æeljelo postiÊiviπe ciljeva:

- edukacija mladih (14-19 godinastarosti) o spolno prenosivim bolesti-ma, s pravim informacijama o rizici-

srpanj-kolovoz

29

ma i posljedicama neodgovornog spol-nog ponaπanja,

- nauËiti mlade vaænosti kontra-cepcije, tj. zaπtite reproduktivnoga zd-ravlja,

- upoznavanje sa spolno prenosi-vim bolestima iznaπanjem Ëinjenica opsihosocijalnim i medicinskim aspek-tima istih, te pruæanje informacija πtouËiniti u sluËaju oboljenja (kako po-stupiti i kome se obratiti).

Producent filma je FantastiËno

Dobra Institucija - Fade In, neprofit-na organizacija, koja djeluje kao pro-dukcijski studio. Od osnutka 2001. go-dine, proizvedeno je oko 500 reportaæa(prikazanih u emisiji HRT-a Dobro ju-tro, Hrvatska), niz druπtveno angaæi-ranih promidæbenih poruka (Unicef,

Plavi telefon, B.a.B.e., Ured za Udru-ge Vlade RH); televizijskih emisija(Direkt; TreÊi sektor) te dokumentar-nih, animiranih i eksperimentalnih fil-mova.

Ideja produkcije Fade In-a jest afir-mirati kulturu civilnog druπtva i anga-æiranog djelovanja. Cilj je djelovanjaistraæiti i prikazati druπtvene problemes podruËja ljudskih prava, ekologije,kulture mladih i prikazati ih na javnojteleviziji, te demistificirati tehnike vi-deo produkcije i potaknuti mlade nasamostalnu proizvodnju.

Projekt ZNANJEM DO ZDRA-VIJEG ÆIVOTA sastavljen je od igra-no-edukativnog filma Jutro poslije iweb stranice na kojoj je moguÊe bes-

platno downlodirati film (http://www.jutroposlije.com).

Jutro poslije, igrano-edukativnifilm

Autori: Damir Kantoci i SandraTomljenoviÊ; redatelj: Tomislav Fiket;snimatelj: Josip IvanËiÊ; animacija:Draπko IveziÊ; montaæer: Damir Kan-toci; glumci: Otokar Levaj (pripovje-daË), Romana Paradæik (Vesna), Kre-πimir KatiÊ (Bruno). Trajanje filma je28 minuta, format DV. Produkcija: Fa-de In.

Film je snimljen zahvaljujuÊi sred-stvima: Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i πporta, Ministarstva obitelji,branitelja i meugeneracijske solidar-nosti, Nizozemske ambasade.

u Narodnomzdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite seUredniπtvu na telefon:

21-43-59, 35-87-92

Promidæbeniprostor

srpanj-kolovoz

30

Moæe li suvremeni Ëovjek, bilo

gdje na svijetu, zamisliti poËetak da-

na bez kave? Moæe li se zamisliti po-

slovni dan, odlazak u kavanu ili “ka-

fiÊ”, susret s prijateljem ili razgovor

od pet minuta - bez kave?

Kava je danas postala artikl bez ko-jeg se naprosto ne moæe, napitak kojinas prati u svim naπim poslovima, po-sjetama, stresovima i traumama.

StatistiËki podaci kaæu da se kava,kao piÊe, nalazi na drugom mjestu, od-mah poslije vode!

Svoj pobjedniËki pohod europskimkontinentom kava je zapoËela u drugojpolovici 17. stoljeÊa, u vrijeme kada suEngleska i Nizozemska otvorile mor-ske putove u arapske zemlje.

Kako se kava pripremala u davnojproπlosti, ne zna se pouzdano, ali kakosu je pripremali Europljani na poËetku18. stoljeÊa zna se po knjizi Nizozem-ca Blancardusa koji je 1700. godineobjavio priruËnik o Ëaju, kavi, Ëokola-di i duhanu.

Priprema kave

Za pripremu kavina napitka - napi-sao je Blancardus - potrebno je uzetilonac od bakra, cinka ili mesinga, aliiznutra pocinËan. U njemu se kuha vo-da i, kada prokljuËa, u nju se uspe svje-æe ispræene i samljevene kave. Zatimse tekuÊina prokuha nekoliko puta, pase lonac skine s vatre. Kad kava maloodstoji, kada se na dnu slegne talog,

napitak se toËi u πalice. Blancardus na-vodi i moguÊnost da se samljevena ka-va uspe u hladnu vodu i zatim kuha.Takoer spominje uporabu πeÊera imeda za slaenje kave te dodavanjekavi mlijeka ili vrhnja.

Kako se iz navedenoga vidi, kavase, uglavnom, kuha na isti naËin veÊpuna tri stoljeÊa!

Kako su Engleskinje postalekavopije

Glasovita Madame de Pompadour,metresa francuskoga kralja LouisaXV., oboæavala je kavin napitak. Kaoznak uspjeπnog udvaranja nekoj dami injenoj ljepoti te divljenja kavi - u Fran-cuskoj 18. stoljeÊa najviπe cijenjen darsastojao se od porculanske πalice zakavu na kojoj su bile - umjetniËki nacr-tane - grudi slavne Marie Antoinette,supruge kralja Louisa XVI.

Meutim, nije se svuda “pljeskalo”kavi i njenom uæivanju. Tako su, uLondonu, 1674., engleske puritankeprotestirale traæeÊi da se muπkarcimazabrani prekomjerno uæivanje kave,tvrdeÊi da je kava napitak koji “suπi islabi organizam”. “Naπi muæevi Êe po-stati neplodni poput pustinje” - tvrdilesu ratoborne Engleskinje koje su, ustvari, æeljele ostvariti ravnopravnostjer je njima do tada bio zabranjen pri-stup u toËionice kave!

Od toga vremena kava je u Engle-skoj postala gotovo iskljuËivo piÊe zadame, a diljem Pariza otvorile su po-

modne Pariæanke poznate salone u ko-jima su “oπtrile jezik”, nadograivaleduh i u nadmetanjima s muπkarcimaispijale “slatke i gorke kave”, kao ne-zamjenjivi napitak.

Honore de Balzac - najpoznatijisvjetski kavopija

Jedan od najveÊih ljubitelja kave ijedan od najveÊih kavopija na svijetubio je slavni francuski knjiæevnik Ho-nore de Balzac. Prema nekim zapisi-ma, on je - samo u vrijeme pisanja svo-je kapitalne “Ljudske komedije” - po-pio Ëak 50.000 πalica kave! SlavniFrancuz pio je iskljuËivo mjeπavinu tri-ju kava - “borbuon, martinique i mo-ca”.

I Voltaire je bio velik ljubitelj kave.Kaæu da je dnevno znao ispiti po pede-set πalica!

Johann Sebastian Bach oboæavaoje kavu, pa je u Ëast tomu “boæanskomnapitku” napisao i majstorsku kantatu.

Ludwig van Beethoven odbrojio jeza svaku πalicu kave po 60 zrna kave,ni jedno viπe, ni jedno manje!

Kava kao lijek

U 17. stoljeÊu kava se pila kao lijek- protiv anemije, hunjavice i opstipaci-je (zatvora).

Francuski lijeËnik Colomb, u dok-torskoj disertaciji - obrazlagao je da“kava (zbog kofeina) suπi mozak, iza-ziva nesanicu, kljenut i spolnu nemoÊ”.

Djelovanje kofeina na ljudski mo-

Kava

NAPITAK KOJI JE OSVOJIO SVIJET

srpanj-kolovoz

31

zak i produæenu moædinu najizraæenijije i najvaæniji uËinak kavina napitka naljudski organizam.

Ljudi piju kavu najviπe zbog uæit-ka, zbog njena stimulativnog djelova-nja i zbog druæenja. Kava nije nikakvaneophodna potreba ljudskog organiz-ma.

KoliËina kofeina u jednoj πalici ka-ve moæe biti izmeu 60 i 100 miligra-ma, ovisno o vrsti kave.

Posebno oprezni, kod pijenja kave,moraju biti vozaËi. Nakon 1 - 2 πalicekave umor nestaje, ali se joπ jaËe vraÊanakon nekoliko sati.

Jedna juπna ælica sitno samljevenekave pomijeπana s istom koliËinom li-munova soka dobar je lijek protiv gla-vobolje.

Trudnice i kava

Najnovija saznanja o kavi i kofeinutiËu se moguÊih uËinaka na buduÊe ge-neracije. Niz istraæivanja obavljenih naæivotinjama pokazao je da kofein mo-æe kod æivotinja uzrokovati smanje-nu plodnost i razvojne defekte kodploda.

Moæe li kofein izazvati defor-mitete i na novoroenËetu u ljudi?Jedna belgijska studija pokazala jestatistiËku povezanost izmeu pije-nja velikih koliËina kave (8 ili viπeπalica dnevno) za vrijeme trudnoÊei poveÊanog rizika od razvojnih de-fekata ploda u maternici. Ima i ne-πto drukËijih miπljenja, koja govoreda kofein ne djeluje toliko πtetnokako neki znanstvenici upozoravaju.

Dok se stvari oko kofeina i njegovautjecaja na ljudski organizam potpunone razjasne, posluæimo se miπljenjemjednog lijeËnika: “Razboritost nalaæeda trudnica izbjegava proizvode kojisadræe kofein ili, pak, da ih troπi u sma-njenim koliËinama.”

Osim navedenog, postoji odreenbroj lijeËnika koji, na temelju nekihistraæivanja, vjeruju da kofein moæekod æena biti i jedan od uzroka fibroci-stiËnog oboljenja dojke (dobroÊudnaodebljanja u dojci) koje, ponekad, mo-æe poveÊati rizik nastanka malignog(zloÊudnog) Ëvora.

VeÊe koliËine kofeina mogu uzro-kovati neurozu, nemir, razdraæljivost,miπiÊne trzaje, nervnu napetost i nesa-nicu.

»uvati se kofeinizma!

Uredski ljudi, novinari i konoba-ri(ce), koji imaju Ëest “dodir” s kavom,prvi su kandidati za kofeinizam, stalnuovisnost o kofeinu. To se ne odnosisamo na ispijaËe kave, veÊ i na ljubite-lje “Coca-cole”. Kada se ovisnicima okavi ili “Coca-coli” uskrati njihov na-pitak samo dan-dva, oni mogu osjetitijaku glavobolju, tromost i razdraælji-vost.

U limenkama “Coca-cole” od 330mililitara ima jedna treÊina kofeina ko-ji se nalazi u jednoj πalici kave.

Zanimljivosti o Ëarobnom zrnukave

* Prapostojbina kave nalazila se uAfrici, a u Europu i svijet krenula jepreko Arabije. Neki podaci govore da

je kava podrijetlom iz danaπnje jugo-zapadne etiopske provincije Kaffe, ko-ja se nalazi jugozapadno od Adis Abe-be, juæno od jezera Tana.

* Guverner nizozemske Indonezijevan Horn donio je kavu (1706.) u Am-sterdam, gdje je uzgajana u stakleniku,u umjetnim uvjetima.

* Jedan grm kave stigao je i u Pariz- na dar francuskom kralju LouisuXIV. SmatrajuÊi tu biljku dragocjenimraritetom, Louis XIV. dao je napravitiposebnu kuÊicu - staklenik u Jardin desplantes.

* Iz jedne jedine stabljike kave -donesene iz Pariza na Martinique

(1723. godine) - za neπto viπe od polastoljeÊa razmnoæilo se Ëak osamnaestmilijuna stabala kave!

* Naziv kava ne potjeËe od prapo-stojbine kave Kaffe, etiopske pokraji-ne, jer se tamo ta biljka naziva “bun”,veÊ od arapske imenice “qahwe” - Ëi-me se imenuje svako piÊe, biljni napi-tak, pa Ëak i vino. Arapska imenica“qahwa” izgovara se kao “kava”, a svremenom je postala identifikacija sa-mo za napitak od biljke “bun”.

* Prva præionica kave na Balkanuproradila je u Hrvatskoj - u Zagrebu(Franck) - 1892. godine.

* Glavni sastojak kave - kofein pro-naπao je njemaËki kemiËar Runge ko-jemu je Johann Wolfgang Goethe da-rovao nekoliko zrna kave. U svom la-boratoriju Runge je u kavi pronaπaobezbojne kristale kofeina.

Svako zrno kave sadræi kofein, klo-rogenske kiseline, glikozide, polisaha-ride, lipide, trigonelin, aminokiseline,proteine i minerale (kalij, kalcij, mag-

nezij, fosfor i sumpor).* Kava na otvorenom brzo “sta-

ri” i poprima okus duhana. Præenakava na otvorenom moæe stajatinajduæe do tjedan dana, a præena isamljevena - najviπe dva do tri da-na. Stoga kavu valja dræati u dobrozatvorenim posudama - sa πto ma-nje zraka.

Za pripremanje kave najbolje jekoristiti netom præenu i samljeve-nu kavu.

* Viπe kave, a manje vode - da-je manju iskoristivost kave. Normalnoje da se na jednu litru vode stavi 50 do60 grama samljevene kave.

Za jaËu - “espresso” kavu - na litruvode stavlja se 100 do 150 grama sam-ljevene kave.

Za “espresso” kava mora biti sitnosamljevena, dok za ostale naËine pri-preme tog napitka zrno moæe biti sam-ljeveno i krupnije.

Francuski diplomat Talleyrand ka-zao je da je “kava dobra kada je crnakao vrag, vrela kao pakao, Ëista kaoaneo i slatka kao ljubav”.

Borislav OstojiÊ