rijekaprojekt geotehničko istraživanje izvjestaj Grotica Rijekaprojekt.pdfpromjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, mjenja se globalni smjer stresa od smjera SI-JZ

rijekaprojekt geotehničko istraživanje DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POKUSNO BUŠENJE I SONDIRANJE TERENA ZA GRADNJU-RIJEKA, J.POLIĆ KAMOVA 111 Upis u sudski registar:Trgovački sud u Rijeci,Tt-95/5912-4,MBS 040046858,Žiro rč.:2402006-1100392072

Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka POREZNI BROJ:3591093,Iznos temeljnog kapitala 864.900,00 Kuna - uplaćen u cijelosti - Uprava: Tomislav Tulić

Tel.: 051/436-613, Tel./Fax: 051/436-610

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

INVESTITOR: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA CRES

GRAĐEVINA: LUKOBRAN GROTICA

PROJEKT: GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ

BR.PROJEKTA: 07-082

GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ

Rijeka, studeni 2007. Direktor:

Tomislav Tulić,ing.građ.

LUKOBRAN GROTICA EL.BR.07-082 GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ

2 Rijekaprojekt-Geotehničko istraživanje d.o.o.Rijeka

Sadržaj projekta:

Opći dio: -Naslovna stranica

-Sadržaj projekta

-Izvadak iz sudskog registra

-Rješenje o imenovanju projektanta

I. GEOTEHNIČKI IZVJEŠTAJ

1. UVOD

2. GEOLOŠKA GRAĐA I SEIZMIČNOST ŠIREG PODRUČJA

3. INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAČAJKE TERENA

4. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE TERENA

5. PREPORUKE ZA TEMELJENJE GRAĐEVINE

PRILOZI

1. Situacija bušotina i profila 1: 1000

2. Inženjerskogeološki profil bušotine 1: 50

3. Inženjerskogeološki profil terena 1: 200

4. Izvještaj o ispitivanju granulometrijskog sastava



U skladu s odredbom članka 179 st.1 Zakona o prostornom uređenju i gradnji(Narodne

novine br.76/2007) donosi se slijedeće

RJEŠENJE BROJ 07-082

Ovlašteni inženjer Tomislav Tulić ing.građ.imenuje se za projektanta na izradi

geotehničkog projekta građevine:

LUKOBRAN GROTICA-CRES

Vrsta projekta: Geotehnički izvještaj

Broj projekta: 07-082 Izradio: Rijekaprojekt-Geotehničko istraživanje

d.o.o.Rijeka

O B R A Z L O Ž E NJ E

Ovlašteni inženjer Tomislav Tulić, ing.građ. završio je Građevinski fakultet u Rijeci što

se utvrđuje uvidom u diplomu broj I-596. Ima odgovarajuće radno iskustvo, te položen

stručni ispit što se utvrđuje uvidom u uvjerenje br.02-50/370-1988 i upisan je u Imenik

ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem 2830.

Prema navedenom imenovani ispunjava uvjete iz Članka 179 stav.1 Zakona o

prostornom uređenju i gradnji.

Rijeka, studeni 2007. Direktor:

Tomislav Tulić,ing.građ.



1. UVOD

Na osnovu zahtjeva Investitora radova izrađena je ponuda i program istražnih

geotehničkih radova na lokaciji lukobrana Grotica u luci Cres. Investitor radova je

Županijska lučka uprava Cres.

Geotehnički istražni radovi provedeni su radi utvrđivanja uvjeta temeljnog tla,

osobito sloja pokrivača, u cilju adekvatnog projektiranja temelja. Predhodno su izvršeni

geofizički istražni radovi (MOHO d.o.o. Zagreb br. BE – 558, listopad 2006.) – dva

profila refrakcijske seizmike, dužine po 77 m. Istražni radovi sastojali su se od

istražnog bušenja jedne bušotine u akvatoriju uvale Cres na mjestu određenom od

projektanta – na glavi planiranog lukobrana Grotica.

Terenski radovi izvršeni su u studenom 2007. Izvedena je jedna bušotina dubine

8.50m. Bušenje je izvedeno motornom rotacijskom bušilicom metodom kontinuiranog

jezgrovanja. Profil bušenja je iznosio 101mm.

Izvršena je inženjerskogeološka i geomehanička determinacija jezgre. Dobiveni

rezultati prikazani su u profilima bušotine i terena u prilozima izvještaja.

Na osnovi svih provedenih istraživanja kao i reinterpretacije starih istraživanja

na predmetnoj lokaciji izrađen je ovaj izvještaj koji će poslužiti kao geotehnička

podloga za izradu geostatičke analize i projektne dokumentacije.



2. GEOLOŠKA GRAĐA I SEIZMIČNOST ŠIREG PODRUČJA

Otok Cres izgrađen je pretežito od okršenih karbonatnih stijena kredne starosti,

koje se zonarno prostiru sjeverozapad-jugoistok u skladu s generalnim pružanjem

Dinarida, kojima pripada i otok Lošinj. Cres je dio Jadranske karbonatne platforme.

Oblikovanje današnjih strukturnih formi zbivalo se u dvije faze. Pokreti početkom

oligocena prouzročili su tektonsko sažimanje šireg prostora koje je počelo boranjem, a

zatim stvaranjem navlaka, reversnih struktura i ljusaka. Tektonske deformacije posebno

su naglašene u tektonskoj jedinici Cres-Lošinj. U drugoj tektonskoj fazi, zbog

promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, mjenja se globalni smjer

stresa od smjera SI-JZ na smjer S-J. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas

imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. Zbog tih pokreta, kredne i

paleogenske naslage su borane, a potom su nastale reversne strukture. Na otoku Cresu

dominantne su kredne karbonatne naslage, a u litološkom smislu prevladavaju dolomiti

nad vapnencima. Od naslaga kvartarne starosti javljaju se les i crvenica kao pokrivač na

karbonatnim stijenama, a u moru marinski sedimenti.

Šire područje Cresa izgrađuju donjokredni vapnenci s ulošcima dolomita, koji

izgrađuju i stijensku podlogu na predmetnoj lokaciji. Reljef karbonatne podine,

kvartarnih i umjetnih tvorevina rekonstruiran je na temelju rezultata bušenja.

Područje otoka Cresa seizmički je manje aktivno u odnosu na druga područja

Kvarnera. Najveća seizmotektonska aktivnost zbiva se sjeveroistočno u zoni koja se

proteže od Ilirske Bistrice preko Klane, Rijeke i Vinodola.

Prema Seizmološkoj karti iz 1982. osnovni intenzitet seizmičnosti na istraženom

području je 6 0 MCS ljestvice. Raspucala i okršena stijenska masa može se smatrati

prosječno «dobrim» etalonskim tlom (tlom I kategorije), a naslage pokrivača pripadaju

III kategoriji tla.



Očekivani intenziteti seizmičnosti (Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100,

200, 500, 1.000 i 10.000 godina, Sl. list 30/87, NN 55/91) su slijedeći:

- I0 = 50 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 godina);



- I0 = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 godina).



3. INŽENJERSKOGEOLOŠKE ZNAČAJKE TERENA

Inženjerskogeološkom prospekcijom terena, seizmičkom refrakcijom i istražnim

bušenjem izdvojen je pokrivač ( marinski talog) kvartarne satrosti i podloga (vapnenci

i dolomiti) donjokredne starosti.

Marinske naslage (Qm ) utvrđene su seizmičkom refrakcijom i bušenjem, a sastoje se

od tamnosivog mulja, pjeskovitoprašinastog sastava vrlo meke do žitke konzistencije.

Iz geofizičkih je profila vidljivo da je sloj marinskog taloga počevši od korijena

lukobrana oko 50 m dužine prema glavi lukobrana debeo 1,0 do 1,5 m, a dalje se

podebljava. U istražnoj se bušotini G-1 (situirana ispod glave lukobrana) stijenska

podloga nalazi ispod sloja mulja debljine 6.70 m. Bušaći je pribor kroz taj mulj

propadao.

Današnja morfologija zaljeva formirana je u holocenu. Posljednje naglo dizanje razine

mora uz istovremeno spuštanje kopna uzrokovalo je poplavljivanje već formirane

depresije u terenu zbog tektonskih i krških procesa. Zbog nagle transgresije u

udubinama je preostao rezidualni pokrivač-crvenica, koji je utvrđen na bušotini L-1.,

koja je izvedena na blizoj lokaciji produženja glavnog mula. Istovremeno započinje

taloženje marinskog, pretežno muljevito-pjeskovitog sedimenta.

Vapnenac (K 1 ) donjokredne starosti izgrađuje stijensku podlogu. Vapnenac je dobro

uslojen, sivosmeđe do tamnosmeđe boje, prosječne debljine slojeva su od 20-100cm.

Mjestimično su pločasti. Pretežno su mikrokristalasti, ali se mogu javiti i kalkareniti.

Vapnenci i dolomiti se često izmjenjuju bočno i vertikalno. Dolomit je sive boje,

pjeskuljav, slabije uslojen od vapnenca. Dolomitizacija je izražena u promjenjivim

postocima.

Stijenska masa je različito raspucana i okršena. Izmjereni RQD kao indikator stupnja

raspucanosti je 0%, ispod produženja glavnog mula 0 do 5%. Stijena je pretežno vrlo

jako do ekstremno raspucana i okršena. Stijenska masa pripada skupini čvrstih (dobro

okamenjenih ) karbonatnih stijena sedimentnog porijekla.



4. GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE TERENA

Inženjerskogeološkom prospekcijom terena i istražnim bušenjem utvrđeno je da

je lokacija izgrađena od sloja pokrivača-marinski talog i osnovne stijenske mase -

vapnenaca u podlozi.

Marinski talog (Qm) čini pokrivač na cjelokupnoj lokaciji podmorskog djela lokacije.

Sastoji se od mekog do žitkog tamnosivog mulja i gline. Debljina naslaga pokrivača

utvrđena bušenjem je 6.70 m. Izvršena je granulometrijska analiza sastava tla koja se

nalazi u prilogu.

Vapnenci (K 1) izgrađuju stijensku podlogu. Stijenska masa je različito raspucana i

okršena. Izmjereni RQD (stijenske podloge od – 12.60 do – 14.40 m) u bušotini G-1

kao indikator stupnja raspucanosti je 0%, tj. stijena je od vrlo jako do ekstremno

raspucana i okršena. Izmjereni je RQD na bušotinama L-1, L-2 i L-3 za bliski glavni

mul – produženje 0 – 5%. Uvidom u seizmičke profile može se ustanoviti da je na

poziciji bušotine G1 toj dubini izmjerena brzina valova oko 2.500 m/s po metodi

obrade delta-t-V, računalni program RayfractTM. Bolje karakteristike stijenske podloge

se mogu ustanoviti dublje, vidljivo iz priloga. Stijena je pretežno ekstremno raspucana i

okršena. Veći defekti, kaverne i šire pukotine nisu utvrđene bušenjem ni seizmičkom

refrakcijom, a zone jače raspucanosti vezane su za rasjedne zone.

Stijena s izmjerenim RQD 0% se može prema Novoselu at all (1980) klasificirati kao

ekstremno okršena, VI. kategorije, s parametrim za RQD je 0 – 10%, aksijalne čvrstoće

3 – 10 MPa, s kutem unutrašnjeg trenja < 300, te kohezijom 100 – 150 kPa. Pri odabiru

parametara čvrstoće uzeti su u obzir i rezultati izmjereni na produženju glavnog mula,

kao i da se kvalitet stijene povećava s dubinom.

Detaljan prikaz prostornog rasporeda naslaga na lokaciji dan je u prilozima

izvještaja.



5. PREPORUKE ZA TEMELJENJE

Uvidom u refrakcijske profile RSP-1 i RSP-2 el. BE-558 MOHO te

odgovarajuću legendu uz njih može se konstatirati da se kota stijenske podloge ispod

glave lukobrana u Cresu podudara s ustanovljenom po istražnoj bušotini G1. Marinski

je talog međutim po geofizičarima krivo determiniran u donjem sloju pokrivača, s

znatno boljim karakeristikama od ustanovljenih bušenjem. Provjerom geofizičke

sredine bušotinom, te bušotinama na bliskom produženju glavnog lukobrana prije

početka radova na njegovoj izgradnji, ustanovljeno da je pokrivač marinski talog

veoma loših geotehničkih značajki.

5.1. Preporuča se, zbog stijenske podloge na relativno maloj dubini, plitko temeljenje

masivnog korijena gata u dužini oko 30,0 m. Potrebno je ukloniti sloj pokrivača, koji je

debljine do 1,5 m, te do 30 cm ući u rastrošenu stijensku podlogu. Kontaktne je plohe

potrebno horizontalno izravnati po kampadama.

Temelje prva dva stupna mjesta na tom priobalnom dijelu lukobrana može se

projektirati i na temeljnom kamenometu, koji sadrži čisti kameni nasip mase zrna 0,5

do 30 kg, na stijenskoj podlozi. Kut unutrašnjeg trenja kamenometa odrediti s = 400,

uronjenu težinu = 10,0 kN/m3. Sloj marinskog taloga i eventualno crvenice iznad

stijenske podloge će se iskopati i deponirati dalje u moru. Temeljni kamenomet ispod

temelja je potrebno izvesti s bermama, zbog povećanja nosivosti temelja kao i zbog

spriječavanja podlokavanja uslijed hidrodinamike mora. Zbog toga je po površini

temeljnih nasipa – kamenometa potrebno izvesti obrambeni sloj (školjeru), kao i

betonske blokove čuvare neposredno uz nožicu temelja.

5.2. Stupna mjesta planiranog propusnog lukobrana na većim dubinama stijenske

podloge od – 6 m potrebno je temeljiti na Benotto pilotima, upetim u stijensku podlogu,

predviđa se oko 3,0 m ući u vrlo jako okršenu stijenu, kategorije V. Za vrlo jako

okršenu stijenu prema Novoselu RQD je 10 -25%, s parametrima: aksijalna čvrstoća

10 – 25 MPa, kut unutrašnjeg trenja 30 - 350, kohezija 150 – 200 kPa.

Uz pretpostavku strojnog iskopa srednje kvalitete (koeficijent poremećenosti stijenske



mase uslijed iskopa D = 0,5), mogu se procijeniti parametri čvrstoće stijenske mase V.

kategorije sa vrijednostima:

c = 100 kPa

= 250

Preporuča se zbog lakšeg, uniformnog i jeftinijeg izvođenja, i prva dva stupna mjesta

temeljiti na pilotima.

Iskop za plitko temeljenje treba pregledati ronilac – ovlašteni građevinski

inženjer, kako bi utvrdio dali temeljno tlo ima značajke tražene projektom. Za

temeljenja pilota (određivanje dubine iskopa) potrebno je angažirati nadzor

geomehaničara. Kontrolu iskopanog kamenog materijala potvrditi bar sa dvije

prospektorske bušotine

Sastavili: Gea Briški, dipl.ing.geol. Tomislav Tulić,ing.građ.

-7.2

-7.2

-7.2

-7.0

-6.7

-6.9

-5.9

-6.5

-6.9

-7.1-7.4

-6.9

-6.9

-6.6

-6.5

-6.2

-5.5

-4.9

-4.3

-3.9

-3.8

-3.5

-3.4-3.7

-4.0

-3.9

-3.9

-4.2

-4.9

-5.2

-5.7

-5.4

-5.4

-5.3-4.2

-4.0

-3.9

-5.0

-6.0

-6.1

-6.0

-5.8

-5.7

-5.5

-5.3

-5.5

-5.6

-5.7

-5.9

-6.1 -5.8

-5.5

-5.5

-5.5

-5.1

-5.1

-5.2

-5.1

-4.7

-4.8

-4.8-4.7

-4.5

-4.3

-4.1

-4.2

-4.2

-4.2

-5.9

-6.1

-6.1

-6.4

-6.6

-6.9

-6.3

-4.6

-4.4

-4.2

-6.7

-7.1

-7.4

-7.4-6.8

-6.0

-5.9

-6.5

-6.9

-7.0

-6.7

-6.5

-6.3

-6.5

-6.6

-7.0-7.4

-6.8

-6.2

-5.9

-6.0

-7.0

-6.9

-6.6

-6.1

-6.4

-6.6

-6.8

-6.6

-6.6

-6.4

-6.5

-6.6

-6.4

-6.5

-6.4

-6.6

-6.7

-6.9

-6.8

-6.8

-6.8

-6.8

-6.7

-6.41'

G-1- oznaka bušotine

TUMAČ OZNAKA:

- trasa inženjerskogeološkog profila1'1

- trasa geofizičkih profila

G-1

LITO

GEN

ETSK

A

GEO

ME

HA

NIČ

KI

NAD

MO

RS

KAV

ISIN

A (m

)

TEH

NIČ

KI

DU

BIN

A (m

)

0.00

PR

OFI

L (m

m)

UZO

RAK

101

OD

RED

BAD

onja

kre

da

tamnosiv.

INŽENJERSKOGEOLOŠKI OPIS

Mulj, prašinasto-pjeskovit, zaglinjen, žitki,

vrlo jako do ekstremno raspucan.Vapnenac, tamnosmeđ, mikrokristalast,

RQD

(VI)0%

GE

OLO

ŠKI

K

LITO

LOŠ

KAO

ZNAK

A

SIM

BOL

1

SIM

BOL

Vap

nena

c

Pod

loga

PO

LOŽA

JS

TRU

KTU

RN

I

OZNAKA BUŠOTINE:

8.50

6.70

QmSM

Mar

insk

i tal

og

Pok

rivač

-14.40

-5.90

-12.60

RSPTP-1 do 6 -refrakcijski profil s mjestima

predaje seizmičkog impulsa;

4000-seizmička granica i brzina primarnih (P)seizmičkih valova u m/s.

Geofizičke sredine:

-površinski kompleks slabijih geotehničkihkarakteristika s brzinom P vala do 1200 m/s.Uglavnom je to pijesak s nešto odlomljenih komadaosnovne stijene.

-osnovna karbonatna stijena dobrih geotehničkihkarakteristika s brzinom P vala od 3600 do 4200 m/s,jako raspucana i okršena

-mulj, prašinasto-pjeskovit, zaglinjen

950900

13220995

2995

+1,20

800 600600

-2,00-2,50 5:1

-3,00 5:15:1-3,50

-7,00

950900

+1,50 do +1,54

75125

950900

75 950125

950900

-1,00

-7,50-8,00

950900

75125

±0,00

75125

-1,00

-9,50

-10,60

12575

+1,50 do +1,54

900

±0,00

+1,50 do +1,54

950900

-12,50

-11,80

950900

75125

-1,00

-13,30

±0,00

950900

75125

75125

870820

+1,50 do +1,54

950900

-1,00

-14,20-14,60

950900

75125

75125

-14,90-15,10

950900

75125

±0,00

75125

postojeće dno

-1,00

-15,50

880

1072835

150200

117125

+1,50 do +1,54

+0,80±0,00

G-1

-14.00

-15.00

-13.00

-9.00

-10.00

-12.00

-11.00

-1.00

-6.00

-5.00

-7.00

-8.00

-2.00

-3.00

-4.00

3.00

+1,201.00

2.00

±0.00

5.00

4.00

-16.00

-17.00

-18.00

-19.00

-20.00

X=5453479.76Y=4979358.54

880

Az 253°

0 7

TP-1 1200

1500

2114 28 35 42 49

4000

RSP-2

TP-31100TP-2 1000 TP-41200

56 63 70 77 84

TP-5

1700

720 TP-6 TP-1

91 98 105

3600

112 119

RSP-1

1100TP-2 TP-3 1100 TP-4

126 133 140

4200

154147

900TP-5 900

TP-6

X=5453627.42Y=4979402.29

TUMAČ OZNAKA:

G-1-oznaka istražne bušotine

-kategorija raspucalosti stijenske mase

r", ',1, I$ffiMLaboratorijakreditiran ot

INSTITUT GRADEVINARSTVA HRVATSKE, d.d.

Zavod za geotehniku

Odjel za laboratorijska i termska ispitivanja i opaianj a' 2 22 8O

p.p.283, Janka RakuIe 1, 10000 Zagreb

TEl. +385 1161 25 I25 (oentrala) Fax. +385 116l 25 221,

e-mail: :1ig', r;{::r: ., .:L.l'r

Naruditelj:

Objekt:Ra&i nalog:Ispitivanje prema:

LIN$SKA LUEKA UPRAVA CRES

CRESKOG STATUTA 15

51557 CRESLUKOBRAN GROTICA22008888ASTMD 422-63 (1e98)

9U

80

70

60

50

4TJ

30

20

l0

rNf

Gz

s!

!

o l=-*-F-rm 600.006 0,002 0,001Piornjer zma D(rtrr)

2A07-11-22 : 7007-11-26

Disperziia uzodo za reoaetriranje radana je u eleldrifooi mjesalici tluzioa mjesarja I minuta

IZVJESTAJ O ISPITTVANJUgranulometrij skog sastava tla

br.2280-GS-07 3884

Rezultati ispitivaqla o&roae se samo na ispitane uzo*e. Djelomidno umnoiavanje ovog izvjeitqia nijo dopulteno bez pieaaog odobrenja Vodite$a

odjela Saanioa I od I

Mjesto i daarm izrade izvjeltajaOdgovoran za ispitivmje

Oaukauzorka

kr5otim Dubim(m)

Daumprmitka

DatmisDihvmia

Qiszre(otrliftvrd.)

Zw(mm)

c" c. G("/") s(%) M(%) c(c/o\

D - ol:tt+ B1 4,004,]o 6"08 &,23 1? 6q

Documents

rijekaprojekt geotehničko istraživanje izvjestaj Grotica Rijekaprojekt.pdfpromjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, mjenja se globalni smjer stresa od smjera SI-JZ