JAVNI, ANKETNI, U JEDNOM STUPNJU, ANONIMNI NATJEČAJ

ZA IZRADU IDEJNOG URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKOG RJEŠENJA ZA

RACINJAK (ZAPRUĐE SJEVER)

Program natječaja

Gradski zavod za prostorno uređenje

Travanj, 2007.

SADRŽAJ:

I. TEKSTUALNI DIO

1. UVOD

2. PODACI O PROSTORU

2.1. Položaj i površina

2.2.Parcelacija

2.3.Promet

2.4.Infrastrukturna opremljenost prostora

3. OSNOVNI ELEMENTI PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH KARAKTERISTIKA

3.1. Reljef

3.2.Geološko – litološka podloga i tlo

3.3. Klima

3.4. Vegetacija

3.5. Osnovni strukturni elementi krajobraza

4. IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

4.1. Korištenje i namjena prostora

4.2. Uvjeti za korištenje i namjenu prostora – Urbana pravila i procedure

4.3. Prometna i komunalna infrastruktura

4.4. Mjere očuvanja vrijednih dijelova prirode

5. CILJEVI NATJEČAJA

6. PROGRAMSKE PROPOZICIJE I SMJERNICE

6.1. Krajobraz

6.2. Sadržaji

7. OBAVEZAN SADRŽAJ NATJEČAJNOG RADA

II GRAFIČKI DIO

1. POLOŽAJ LOKACIJE U ŠIREM GRADSKOM PROSTORU

2. DIGITALNI ORTOFOTO

3. KATASTARSKI PLAN PODRUČJA OBUHVATA

4. HRVATSKA OSNOVNA KARTA S PODRUČJEM OBUHVATA

5. IZVOD IZ GUP-a GRADA ZAGREBA

5.1. Korištenje i namjena površina

5.2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti

5.3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

3a Promet

3b Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

3c Vodoopskrbni sustav i postupanje s otpadom

5.4. Uvjeti za korištenje i namjenu prostora

4a Urbana pravila

4b Procedure urbano prostornog uređenja

4c Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode

5. FOTODOKUMENTACIJA

6. GRAFIČKI PRILOZI ODABRANI IZ KRAJOBRAZNE STUDIJE ''BUNDEK – ISTOK''

Analiza sastojina drveća

Vizualne značajke:

Osnovni elementi raščlambe slike krajobraza

Sagledivost prostora

3

I. TEKSTUALNI DIO

4

1. UVOD Program natječaja za idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje izrađuje se za prostor istočno od Bundeka pod nazivom Racinjak (Zapruđe sjever) na temelju Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03 i 8/06) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba za razdoblje 2005. – 2009. (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/05, 10/06, 14/06 i 18/06).

Program sadrži relevantne podatke zadane prostorno-planskom dokumentacijom i pokazatelje ekoloških i vizurnih značajki prostora utvrđenih Krajobraznom studijom ''Bundek – istok'' (G.K.G. d.o.o., podružnica Zrinjevac, prosinac 2006.).

Obveza izrade Krajobrazne studije za područje Racinjaka (Zapruđe-sjever) odnosno ''Bundek-istok'' proističe iz obazrivog odnosa prema zatečenim visokovrednovanim obilježjima priobalnog prostora rijeke Save. Centralni položaj u Gradu sa već oblikovanim sadržajima s obje strane savske obale kao i njihova posjećenost i popularnost (Jarun, Boćarski dom, Veslački klub Croatia, hipodrom, Bundek, ŠRC Chromos), generirali su planiranjem prostora Bundeka-istok rekreativnom površinom uz ograničenja i obveze u oblikovanju ovog prostora respektirajući atribute savskog priobalja kao krajobrazno i rekreativno visoko vrijednog.

Navedenom krajobraznom studijom nije obuhvaćen krajnji istočni dio koji je sadržajno, vizualno i fizički odvojen od cjeline obuhvata.

Predmet natječajnog rješenja je prostor utvrđen GUP-om grada Zagreba i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba.

2. PODACI O PROSTORU

2.1. Položaj i površina Područje obuhvaćeno programom natječaja za idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje nalazi se na desnoj obali rijeke Save, u južnom dijelu Zagreba. Obuhvat je na sjeveru omeđen nasipom, na zapadu linijom osi planiranog mosta ''Bundek'', na jugu Ulicom Bundek odnosno Ulicom Damira Tomljanovića – Gavrana. Površina prostora je približno 37 ha.

Prostor obuhvaćen programom nužno je promišljati u kontekstu cjelovitog krajobraznog sustava priobalja Save kao njegov funkcionalni, morfološki i socijalni dio.

2.2. Parcelacija Faktografski navedeno obuhvat natječaja uključuje parcele katastarske općine Zaprudski Otok (kč 2282/1, dio 217, 27/1, dio 119, 63/2, 61/2, 60/2, dio 48/1, i dio 2281/2) i katastarske općine Jakuševec (kč 2057, 2058, 22/1, dio 2093, dio 2095 i dio 9/2).

Parcelacija nema karakteristike koje bi ukazivale na tradicionalni način korištenja ovog prostora što je djelomično posljedica prirodnih obilježja i gradnje infrastrukturnih objekata u funkciji obrane od poplava Save te njenog premošćivanja. Jasna granica obuhvata i početka formiranja novozagrebačkih naselja je parcela Ulice Damira Tomljanovića – Gavrana.

2.3. Promet Predmetni prostor danas je dobro povezan s ostalim dijelovima gradskog područja prometnicama osnovne mreže grada i to: na jugu Ulicom Damira Tomljanovića – Gavrana (Ulica Bundek) i na istoku Avenijom Marina Držića. Ove prometnice izvedene su u svome punom planskom profilu, s dvosmjernim kolnicima, obostranim pješačkim pločnicima i biciklističkom stazom.

Ovim područjem u užoj i široj zoni odvija se javni prijevoz putnika autobusima i tramvajem i to Avenijom Marina Držića i Avenijom Dubrovnik.

Unutar područja obuhvata nisu izvedene prometnice, već postoji pristupni put za vozila održavanja savskog nasipa te pješačke staze povezane sa sjevernim pješačkim pločnikom Ulice Damira Tomljanovića – Gavrana.

2.4. Infrastrukturna opremljenost prostora Unutar obuhvata od magistralne infrastrukture postoje toplovod, telekomunikacijski vod i vodovod, dok se ostali vodovi nalaze unutar koridora Ulice Damira Tomljanovića – Gavrana.

Opskrbni vodovi komunalne infrastrukture nalaze se unutar koridora Ulice Damira Tomljanovića – Gavrana.

5

3. OSNOVNI ELEMENTI PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH KARAKTERISTIKA

3.1. Reljef Reljefno je prostor ravan sa kotama na istočnom dijelu obuhvata od cca 110 m nv i zapadnom oko 112 m nv. Reljefno izdignuti prostori su savski nasip (oko 116 m nv) i Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana (oko 113 m nv). U sjeverozapadnom dijelu obuhvata je veća depresija koja je vjerojatno zaostali dio meandra koji nije remodeliran.

3.2. Geološko – litološka podloga i tlo Geološko–litološka podloga je sedimentacijsko područje Save i njenih pritoka, nastalo naplavljivanjem i taloženjem aluvijalnih nanosa (šljunka i pijeska). Na takvoj geološkoj podlozi dolaze genetski nerazvijena, aluvijalna tla (fluvisoli), koja ubrajamo u skupinu hidromorfnih tala.

Pedogenetski procesi su prije gradnje nasipa bili onemogućeni zbog stalnih poplava, taloženja materijala i ispiranja. Gradnja nasipa pridonijela je stvaranju stabilnijeg aluvijuma.

Prema kemijskom sastavu tlo je jače karbonatno, slabo alkalne reakcije. Po granulometrijskom sastavu tla su pjeskovita, odnosno pjeskovite i praškaste ilovače.

Šljunčano tlo razmjerno krupnih čestica i velike rahlosti najpogodnije je za razvoj šumskih fitocenoza vrba i topola koje i dominiraju područjem.

3.3. Klima Klimatska obilježja područja obuhvata gotovo su istovjetna s općim klimatskim uvjetima na području grada.

Temperaturne prilike su u dugogodišnjem prosjeku vrlo povoljne, sa srednjom godišnjom temperaturom od 10,6°C s najvišim prosječnim temperaturama zraka u srpnju i najnižim u siječnju.

Područje Zagreba pripada klimatskom području umjereno tople kišne klime. Srednja godišnja količina oborina iznosi 871 mm od čega u vegetacijskom razdoblju padne oko 60%. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba.

Utjecaj Save se u temperaturnom pogledu ograničava na neposrednu okolinu rijeke i doprinosi većem broju dana s maglom u odnosu na sjeverni dio grada. Također je moguće da neposredna blizina rijeke Save pridonosi ublaženom hlađenju zimi i zagrijavanju ljeti.

Srednja godišnja vrijednost relativne vlage zraka iznosi 81%. Maksimum naoblake je u prosincu, a minimum u kolovozu. Dominantni vjetrovi su sjeveroistočnog i jugozapadnog smjera.

3.4. Vegetacija Prostor ''Racinjaka'' dio je nizinskog vegetacijskog pojasa. Nastanak i opstanak pripadajućih biljnih zajednica je u manjoj ili većoj mjeri povezan s površinskom i podzemnom vodom. Tlo je hidromorfno. Poplavna voda je odlučujući ekološki čimbenik u nastajanju i razvoju topolovih i vrbovih šuma, podzemna voda je od presudnog značenja za šume hrasta lužnjaka, a poplavna i podzemna voda za šume crne johe i poljskog jasena.

U predjelu Racinjak (''Bundek – istok'') razlikujemo:

• Sastojinu crne topole (Populus nigra)

• Sastojinu bijele topole (Populus alba)

• Mozaične sastojine u kojima prevladava negundovac (Acer negundo)

• Mozaične sastojine u kojima prevladava bijela vrba (Salix alba)

• Mozaična sastojina parkovnog izgleda u kojoj prevladava crni bor (Pinus nigra)

Tablica. Popis evidentiranih drvenastih vrsta na području Racinjaka

Vrsta drveća Broj

stabala

Autohtonost

Acer campestre 34 Da

Acer negundo 54 Ne

Acer platanoides 16 Ne

Acer pseudoplatanus 5 Ne

Acer pseudoplatanus atropurpureum

1 Ne

Aesculus hippocastanum 1 Ne

Ailanthus altissima 7 Ne

Alnus glutinosa 1 Da

Betula pendula 21 Ne

Carpinus betulus 5 Da

Castanea sativa 45 Da

Cornus sanguinea 3 Da

Crataegus laevigata 5 Da

Crataegus mollis 1 Da

Crataegus monogyna 2 Da

Fraxinus americana 1 Ne

Fraxinus excelsior 40 Ne

Fraxinus ornus 1 Da

Juglans regia 13 Ne

Malus domestica 4 Ne

Malus sylvestris 2 Da

Morus alba 9 Ne

Picea omorika 2 Ne

Pinus nigra 29 Ne

Pinus sylvestris 2 Da

Platanus acerifolia 11 Ne

Populus alba 258 Da

Populus nigra 387 Da

Populus nigra italica 3 Ne

Populus canescens 11 Ne

Prunus avium 3 Da

Prunus cerasifera 20 Ne

Prunus cerasifera nigra 1 Ne

Prunus cerasus 1 Da

Prunus padus 30 Da

Prunus serotina 3 Da

Quercus robur 4 Da

Robinia pseudacacia 47 Ne

Salix alba 71 Da

Salix caprea 2 Da

Sambucus nigra 2 Da

Sorbus mougeotii 2 Ne

Tilia cordata 8 Da

Tilia platyphyllos 2 Da

Tilia tomentosa 5 Da

6

Na otvorenim staništima nalazimo mješavinu dviju travnjačkih zajednica: livade pahovke (Arrhenatheretum elatioris) i livade ovsika i srednjeg trputca (Bromo – Plantaginetum mediae). Najčešće i najbrojnije vrste na travnjacima su: Taraxacum officinale, Lotus corniculatus, Dactylis glomerata, Centaurea jacea, Briza media, Achillea millefolium, Salvia pratensis, Galium verum, Bromus erectus, Plantago media, Trifolium pratense, Viola hirta, Viccia cracca, Arrhenatherum elatius i Rhinanthus minor.

Ruderalna vegetacija razvija se na mjestima s jačim antropogenim utjecajem, uz ceste i pješačke staze, uz mjesta gdje se odlaže organski otpad. Karakteristične su vrste Artemisia vulgaris, Tanacetum vulgare, Asclepias syriaca, Urtica dioica, Urtica urens, Chelidonium majus, Plantago major, Erigeron annuus, Cirsium arvense i druge.

3.5. Osnovni strukturni elementi krajobraza Analitički prikaz raščlambe krajobraza relativno je simplificiran i odnosi se uglavnom na vegetacijsku komponentu, dispoziciju vegetacije u prostoru i gabarite vegetacije. Linijski elementi u analitičkom prikazu određeni su pješačkim komunikacijama.

S obzirom na izostanak vertikalne slojevitosti vegetacije, veliku zastupljenost plošnih elemenata i gotovo ravan teren, prostor obuhvata možemo ocijeniti otvorenim, bez prostornih sekvenci intimnog mjerila s relativnom vizualnom jednoličnosti bez dinamike doživljaja prostornih cjelina. (Prilog: Elementi raščlambe krajobraza)

Elementi koji definiraju područje obuhvata su savski nasip, most Mladosti, Ulica Damira Tomljenovića-Gavrana i istočni dio Parka Bundek.

Iako analitički nisu posebno valorizirani, oni predstavljaju markantne krajobrazne elemente u procjeni sagledivosti prostora i definiraju sagledivost odnosno otvorenost zavisno o kretanju promatrača nasipom i mostom ili južnom i zapadnom stranom obuhvata (Park Bundek, drvoredi uz Ulicu D. Tomljenovića-Gavrana).

O stupnju otvorenosti odnosno zatvorenosti ovisi i način vizualnog i boravišnog doživljavanja prostora. Općenito, boravak u zatvorenijim prostorima pruža osjećaj ugode, sigurnosti i privatnosti. (Prilog: Sagledivost prostora).

Relativno pojednostavljenim analitičkim prikazom krajobraz obuhvata možemo prepoznati vrlo vrijednim u odnosu na ekološke karakteristike kao što su: neizgrađenost, kontakt s rijekom, kompatibilnost zaštiti podzemne vode, obraslost vegetacijom te rekreacijski i odmorišni potencijal.

Procjena perceptivnih vrijednosti je niža ako je vrednujemo u odnosu na elemente izuzetnosti, autohtonosti, raznolikosti ili skladnosti.

Postojeće korištenje prostora odnosi se na neobavezne šetnje bez sadržaja i ostavlja velike mogućnosti kreativnom pristupu oblikovanja planirane rekreativne namjene uz uvažavanje principa održivog korištenja i memorije doživljaja prostora uz Savu (Jarun, Boćarski dom, Bundek i dr.).

4. IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

4.1. Korištenje i namjena prostora Prema kartografskom prikazu Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, Korištenje i namjena prostora, Racinjak odnosno ''Bundek – istok'' nalazi se u zoni športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom (R1), te manjim dijelom u zoni zaštitnih zelenih površina (Z) i zoni tematskog parka (Z3).

Člankom 14. GUP-a određeno je da se na površinama športsko-rekreacijske namjene – šport s gradnjom mogu graditi športske dvorane i stadioni i druge zatvorene i otvorene športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. Najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog BRP-a osnovne namjene, osim za stadione, gdje udio može biti i veći. Prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih igrališta.

Prema članku 16. GUP-a zaštitne zelene površine (Z) oblikovane su radi potrebe zaštite okoliša (nestabilne padine, erozija, voda, potočne doline, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone). Na površinama zaštitnog zelenila, osim unutar Parka prirode Medvednica, mogu se oblikovati rasadnici. Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije određene su urbanim pravilima GUP-a.

Iznimno, unutar zaštitnih zelenih površina mogu se graditi i manje građevine javne i društvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti, kompostane i groblje kućnih ljubimaca kada je to određeno urbanim pravilima.

Članak 15. GUP-a definira tematski park (Z3) kao prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom), a koji nema nužno naglašeno vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevina opremom te drugi uvjeti realizacije parka određeni su urbanim pravilima GUP-a ili će se odrediti detaljnijim planovima. U zoni tematskog parka potrebno je osigurati barem 40-50% površina s vegetacijskom komponentom (zelenih površina).

4.2. Uvjeti za korištenje i namjenu prostora – Urbana pravila i procedure Urbana pravila. Prostor Racinjaka odnosno ''Bundek – istok'' je, prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice, niskokonsolidirano gradsko područje za koje vrijedi urbano pravilo nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2).

Člankom 83. GUP-a za urbano pravilo 3.2. propisana su sljedeća Opća pravila:

- gradnja ulične mreže, mreže javnih prostora i građevina te uređenje neizgrađenih površina prema detaljnijem planu;

- obvezno je donošenje detaljnijeg plana; - programom za izradu detaljnijeg plana definirat će se osnovni urbanistički parametri za korištenje

prostora, način korištenja i uređenja površina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i društvenim potrebama, poštujući vrijednosti i specifičnosti područja za koje se izrađuje detaljniji plan;

- program detaljnijeg plana izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje; - u zonama javnih gradskih površina - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu,

rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet da kin zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže kojih BRP ne ulazi u obračun ki;

- do donošenja detaljnijeg plana mogući su zahvati u skladu s člancima 102. i 103. GUP-a, osim ako programskim smjernicama nije određeno drugačije;

- intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara.

Programske smjernice za UPU Racinjak (Zapruđe sjever) su:

- uređenje iznimnoga prostornog resursa športsko-rekreacijske namjene i tematskog parka u središnjem prisavskom području, a u skladu s obilježjima prirodnoga krajolika i karakteristikama ekološkog sustava, na način uređenja, zaštite i urbane obnove kompleksa jedne namjene;

- obvezna izrada krajobrazne studije; - obvezan urbanističko - arhitektonski natječaj.

Procedure. Prema grafičkom prikazu Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Procedure urbano-prostornog uređenja za prostor Racinjaka potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj i izraditi urbanistički plan uređenja.

4.3. Prometna i komunalna infrastruktura Prometna infrastruktura. Prometna mreža za ovo područje određena je Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (kartografski prikaz 3. Promet i komunalna infrastrukturna mreža – 3a Promet).

Južnim rubom područja prolazi Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana koja je GUP-om kategorizirana kao glavna gradska prometnica i izvedena u svom planskom profilu.

Istočnim dijelom obuhvata prolazi Avenija Marina Držića, GUP-om kategorizirana kao gradska avenija izvedena u svom planskom profilu.

Zapadnim rubom područja planirana je produžena Ulica Savezne Republike Njemačke sa prijelazom preko rijeke Save koja predstavlja novi prometni koridor u kategoriji glavne gradske prometnice. Širina koridora prometnica određena je čl. 38 GUP-a.

Sjevernim rubom područja odnosno na savskom nasipu planirane su pješačke površine i biciklistička staza.

Unutar obuhvata ne planira se gradnja prometnica, već je moguće planirati samo pješačke staze, šetnice i eventualno biciklističke staze, a ova mreža povezat će se sa pješačkom i biciklističkom mrežom okolnog područja.

Komunalna infrastruktura. Unutar obuhvata, uz postojeću magistralnu komunalnu infrastrukturu, GUP-om je predviđen koridor za magistralni vodovod na udaljenosti 20 m od nožice nasipa te toplinska crpna stanica, uz postojeći toplovod.

U široj zoni, unutar koridora Ulice Damira Tomljanovića – Gavrana, predviđen je koridor za toplovod.

Unutar koridora prometnica planirano je polaganje opskrbnih vodova komunalne infrastrukture.

4.4. Mjere očuvanja vrijednih dijelova prirode Prema grafičkom prikazu 4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – 4c. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode prostor Racinjaka (''Bundek – istok'') štiti se posebnim mjerama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba u kategoriji krajobraza. Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvaju se i štite osobito:

- njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem;

- očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza; - zaštitom područja prirodnih biotopa; - osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog okruženja

(šume, kultivirani krajolik).

Prema članku 54. GUP-a uređenje Savske ravnice provodit će se:

- očuvanjem temeljnih krajobraznih obilježja, osobito svih oblika vode, te obnavljanjem starih rukavaca i meandara (Savica, Bundek), kao prostora izravne biološke raznolikosti;

- očuvanjem kvalitete podzemnih voda, racionalnim planiranjem površina u vodozaštitnim područjima.

8

5. CILJEVI NATJEČAJA - Kvalitetno oblikovno i funkcionalno rješenje prostora koje će zadovoljiti aspiracije širokog spektra

korisnika;

- Interpoliranje sadržaja sukladnih prisavskom prostoru kao doprinos afirmaciji i atraktivnosti prostora;

- Natječaj se raspisuje s ciljem dobivanja novih ideja za oblikovanje rekreativnih, edukativnih, estetskih i drugih sadržaja kompatibilnih karakteristikama prostora uz Savu;

- Svako predloženo rješenje treba respektirati činjenicu da je prostor uz Savu pejsažno i funkcionalno bitan element gradskog identiteta;

- U realizaciji ovih ciljeva treba staviti težište na obnovu i očuvanje savskih biotopa, što ujedno ne bi trebao biti ograničavajući faktor u predlaganju rješenja i oblikovanja prostora.

6. PROGRAMSKE SMJERNICE I PROPOZICIJE

6.1. Krajobraz - Postojeći vegetacijski i prostorni potencijal potrebno je intervencijama stimulirati kako bi iz

nedorečene i nejasno artikulirane faze prerastao u oblikovan prostor punog fizionomskog identiteta;

- Težište uređenja treba biti na formiranju mikroprostora neposrednog okoliša sadržaja s ugrađenim šarmom koji nedostaje u scenografiji postojećeg stanja;

- Uređenje prostora treba temeljiti na autohtonim vrstama i onim unesenim vrstama koje već u postojećem stanju svojim biološkim snalaženjem na staništu dobro korespondiraju sa autohtonim susjedstvom;

- Gabaritima i razmještajem vegetacije oblikovati scene koje će dinamičnom smjenom u obuhvatu formirati prostore ugodnog boravka i visokih perceptivnih vrijednosti;

- Poteze i ansamble oblikovati sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda te nastojati kreativno, funkcionalno i sadržajno prostor rampe mosta Mladosti adaptirati i prilagoditi cjelini parkovne površine.

6.2. Sadržaji Temeljem krajobrazne studije prostor formiraju sadržajne cjeline dječjih igara, rekreacije i sporta, boravka i edukacije.

Dječje igre: dječje igralište s opremom za razne dobne uzraste, dječje igralište za djecu s posebnim potrebama, sjenice za dječje igraonice, biciklistički poligon, skate park i dr.

Rekreacija i sport: odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, rukomet, košarka, badmington, mali nogomet, boćalište, stolovi za stolni tenis, minigolf i dr.

Boravak i edukacija: botanički vrt, šetnica oblikovana vegetacijom i postavom elemenata parkovne opreme, odmorišta, rasvjeta i dr..

Navedeni sadržaji prijedlog su nekih od mogućih sadržaja i nisu obaveza u natječajnom rješenju.

7. OBAVEZAN MINIMALNI SADRŽAJ NATJEČAJNOG RADA

- Shema koncepcije rješenja uređenja i integriranja prostora Racinjak – Zapruđe sjever sa širim prostorom;

- Koncepcija prostornog uređenja, mjerilo 1:5.000;

- Urbanističko-arhitektonsko rješenje i aksonometrijski prikaz pratećih objekata pojedinih sadržaja i opreme, mjerilo :500;

- Detaljna obrada i aksonometrijski prikaz krajobraznih segmenata igrališnih, rekreativnih i boravišnih prostora, mjerilo 1:500;

- Obrazloženje natječajnog rada.

Natjecatelji će za svoj rad dobiti sljedeće podloge:

- Hrvatska osnovna karta, mjerilo 1:5.000,

- Katastarski plan, mjerilo 1:1.000,

- Digitalni ortofoto, mjerilo 1:5.000.

9

II. GRAFIČKI DIO

22

FOTODOKUMENTACIJA

23

24

25

26

27

28

29

30

GRAFIČKI PRILOZI ODABRANI IZ KRAJOBRAZNE STUDIJE ''BUNDEK – ISTOK''

31

32

33