Rizici naplate poreznih potraživanja

RIZICI NAPLATE POREZNIH POTRA@IVANJA 103

Zdravko Vuk{i}

Rizici naplate poreznih potraìvanja

I. UVOD

Primarni je cilj Porezne uprave naplata poreza i drugih javnih davanja1 sukladno zakonskim propisima te osigurati povjerenje u porezni sustav. Kako bi {to uspje{nije po-stigla cilj, Porezna uprava u svoj na~in djelovanja uvodi model upravljanja rizicima ispu-nje nja poreznih obveza. Proces upravljanja rizicima ispunjenja poreznih obveza moè se prikazati kao neprekinutu krivulju {to obuhva}a sljede}e korake: utvr|ivanje, analiza, odre|ivanje prioriteta, obradu i evaluaciju.

Tema je ~lanka opis utvr|enih rizika pri naplati poreznih potraìvanja (prvi korak upravljanja rizikom). Svota nepla}enih poreza prema{uje, naime, nekoliko desetina mi-lijarda kuna2, pa se s obzirom da Porezna uprava u radu mora provoditi na~ela u~inkovitosti i ekonomi~nosti, postavlja pitanje {to je sprje~ava u postupanju prema navedenim na~eli-ma, od nosno {to su osnovni rizici kakvi ometaju naplatu poreznih potraìvanja?

1. Pojam poreznih rizika

Poreznim rizicima smatra se sve ono {to moè utjecati na gubitke pri naplati poreznih prihoda. Rizike se u Poreznoj upravi moè svrstati u ~etiri osnovna roda:

− rizik registracije,− rizik podno{enja obrazaca,

1 Zbog lak{eg razumijevanja teksta, pojam »porezi« obuhva}a ukupna javna davanja (doprinose, carine, pristojbe i sl.).

2 Zbog na~ina evidentiranja, visina je nenapla}enih potraìvanja za poreze dnevno promjenljiva kategori-ja. Saborski zastupnik Zoran Vinkovi} iznio je, na 3. sjednici Sabora, 22. velja~e 2012, podatak o 51 mlrd. kn dugovanja za javna davanja. U vijestima 24 sata RTL-a, 10. svibnja 2012, N. âvlovi} Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave izjavila je kako dug javnih davanja doseè svotu 52 mlrd. kn, a od toga je 25 mlrd. oti{lo u zastaru zbog neu~inkovitosti Porezne uprave u prija{njem razdoblju. Jagoda Mari} u Novom listu od 22. velja~e 2012. spominje dug u visini 51,03 mlrd. kn akumuliran u posljednjih 12 go-dina, a ~ine ga u osnovi sljede}e stavke: PDV 15,29 mlrd.; porez na dobit 3,02 mlrd.; porez na dohodak 1,70 mlrd.; mirovinski doprinosi 11,06 mlrd.; doprinosi (drugi stup) 1,25 mlrd. te zdravstveni doprinosi 9,72 mlrd. kn i dr. Dràva je najvi{e zakinuta u posljednje tri godine od 2009. do 2011, jer joj je gospo-darstvo ostalo du`no 17 mlrd. kn poreza i doprinosa, a kad se tome pribroji kamate, dug je u tome razdoblju dosegnuo svotu 24,7 mlrd. kn. U samo tri krizne godine, dakle, stvorena je gotovo polovica ukupnoga duga dràvi. Treba, tako|er, re}i kako je od 1. lipnja 2000. naplatu doprinosa od pravnih osoba od HZZO i HZMO preuzela Porezna uprava, dok se od 1. srpnja 2001. sve doprinose upla}uje na ra~un dràvne riznice. Preuzeti dugovi doprinosa od navedenih zavoda prema{ili se 12 mlrd. kn.

Rizici naplate poreznih potraìvanja

104 POREZNI VJESNIK 7-8/2012.

− rizik iskazivanja podataka,− rizik pla}anja3.

Rizik pla}anja odnosi se na smanjenja poreznog prinosa zbog nepla}anja dospjelih poreza iskazanih u poreznim prijavama ili utvr|enih u postupku utvr|ivanja poreza.

Kada se spomene rizik, naj~e{}e se misli na negativnu prijetnju u budu}nosti ili mogu}e negativan ishod doga|aja u budu}nosti. No, rizik treba promatrati i kao negativnost pro-pu{tanja prilika, odnosno iskori{tenja pozitivnih ~imbenika rasta i razvoja. Ta vrsta rizika, ako se ostvari, odnosno ako Porezna uprava propusti priliku, ima odgo|eno djelovanje, izraèno kao zaostajanje (fi nancijsko, tehni~ko, tehnolo{ko, inovacijsko i sl.) u usporedbi s drugima poreznim upravama dràva EU-a, {to poslije prouzro~uje izravne negativnosti u obavljanju osnovnih djelatnosti.

Rizik pla}anja i rizik podno{enja porezne prijave mogu biti blisko povezani, no va`no ih je analizirati odvojeno, zbog razli~itih postupaka obrade. U vrijeme gospodarske recesije osobito je va`no upravljati dugovanjima poreznih obveznika i izbjegavati akumuliranje dugovanja.

2. [to su porezna potraìvanja?Porezna su potraìvanja porezno-du`ni~ki odnos {to se sastoji u pravu Porezne upra-

ve da od poreznog obveznika zahtijeva namirivanje poreznog duga u novcu, stvarima ili ~inidbama.

Pojam porezno-du`ni~kog odnosa uì je od pojma porezno-pravnog odnosa. Svaki je porezno-du`ni~ki odnos ujedno porezno-pravni odnos, ali svaki porezno-pravni odnos ne mora ujedno biti porezno-du`ni~ki odnos. Dok se porezno-pravni odnos sastoji od dva dijela, i to formalnog i materijalnog dijela, porezno-du`ni~ki odnos sastoji iz samo jednog dijela, tj. od materijalnog dijela. Sadràj porezno-du`ni~kog odnosa, na {to upu}uje sam pojam, ~ine nov~ani zahtjevi, bilo jednoga sudionika tog odnosa prema drugome, bilo obaju sudionika istodobno i uzajamno.

3. Vrste nov~anih zahtjevaVrste nov~anih zahtjeva u porezno-du`ni~kom odnosu mogu biti, kako slijedi:− zahtjev za naplatu poreza od poreznog du`nika, odnosno poreznog jamca, {to je

osnovni i najva`niji zahtjev dràve,− zahtjev za naplatu sporednih nov~anih davanja, poput kamata i nov~anih kazna

za porezne prekr{aje. Ispunjenje tih zahtjeva dràva moè zahtijevati od poreznog du`nika, dok on od dràve moè zahtijevati samo pla}anje kamate, ako nije u roku ispunila nov~anu obvezu (npr. povrat prepla}ena poreza ili poreza pla}enog bez pravne osnove),

− zahtjev za priznavanje poreznih pogodnosti, {to ga porezni du`nik upu}uje dràvi tako|er je vrsta nov~anog zahtjeva, jer se priznavanjem porezne pogodnosti po-rezni du`nik, zapravo, osloba|a dijela poreza, tj. nov~anog davanja kojeg bi ina~e bio duàn platiti i

− zahtjev za povrat nov~ane svote {to ju je obveznik uplatio dràvi na ime poreza kojeg nije bio duàn platiti (na {to obveznik ima pravo), odnosno za povrat svote

3 »Vodi~ za upravljanje rizicima ispunjenja poreznih obveza za porezne uprave«. Porezni vjesnik za stude-ni 2011, IJF, Zagreb, str. 46.


{to ju je dràva isplatila obvezniku u visini ve}oj od propisane na ime prepla}ena poreza (na {to ima pravo dràva)4.

3.1. Odgo|eno pla}anjePorezno je potraìvanje u pravilu s odgodom. ̂ im postoji odgo|eno pla}anje, pove}ava

se izloènost riziku, odnosno ve}i je rizik naplate potraìvanja.

II. VRSTE RIZIKA NAPLATE POREZNIH POTRA@IVANJA

1. Pojam rizika naplate potraìvanjaRizik naplate potraìvanja odre|uje se kao vjerojatnost da du`nik ne}e biti sposoban

platiti porezne obveze prema uvjetima propisanima zakonom odnosno da ih porezno tijelo, zbog unutarnjih rizika, ne}e mo}i ubrati. Rizik pla}anja samo je jedan od osnovnih rodova poreznih rizika. Svaki rod rizika obuhva}a {iroku lepezu podskupina i pojedina~nih rizika. Rizike naplate (pla}anja) potraìvanja za poreze moè se podijeliti u dvije podskup-ne: vanjske i unutarnje.

2. Vanjski riziciPodskupina vanjskih rizika sastoji se od pojedina~nih rizika, o ~emu op{irnije u na-

stavku.

2.1. Rizici porezne politike

Poreznu politiku ~ini ukupnost mjera kakve omogu}uju postizanje ciljeva oporezi-vanja. Sustav oporezivanja dio je socio-ekonomskog i politi~kog sustava svake dràve, njegov je derivat i njime uvjetovan, pa je stoga odraz i izraz toga sustava. Porezne politike u sebi mogu sadràvati i socijalne elemente, ali se ne smiju baviti poglavito socijalnom politikom. Temeljna je zna~ajka porezne politike RH u posljednjih dvadesetak godina dinami~nost i promjenljivost, {to potvr|uju primjeri triju osnovnih poreza: dohodak, dobit i porez na promet odnosno PDV. U spomenutom razdoblju (1991. do 2012., do pisanja ~lanka) bila su na snazi:

− tri zakona o porezu na dohodak sa 16 izmjena5;− tri zakona o porezu na dobit s 10 izmjena6 i− dva zakona o porezu na promet (11 izmjena)7 i Zakon o PDV (13 izmjena)8 −

ukupno, dakle, 24 izmjene.

U spomenutom razdoblju dogodilo se 50 izmjena zakona(!), a brojnost izmjena osnov-nih poreznih propisa proizvodi rizike nesigurnosti primjene propisa, odnosno te{ko je posti}i stabilnost naplate poreza u nestabilnim uvjetima.

4 Prof. dr. sc. Boìdar Jel~i} i sur.: Financijsko pravo i fi nancijska znanost. Narodne novine, Zagreb 2002, str. 245.

5 Zakon o porezu na dohodak (NN 109/93. do 33/00); Zakon o porezu na dohodak (NN 127/00. do 30/04) i Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04. do 22/12)

6 Zakon o porezu na dobit (NN 35/95. i 106/96); Zakon o porezu na dobit (NN 127/00. i 163/03) i Zakon o porezu na dobit (NN 177/04. do 22/12)

7 Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga (NN 36/91. do 65/94); Zakon o porezu na promet proiz-voda i usluga (NN 95/94. i 34/95).

8 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95. do 22/12)


2.2. Zakonski riziciPravni propisi temelj su oporezivanja. Nema poreza bez zakona. Uspje{nost i djelotvor-

nost Porezne uprave ne moè se procjenjivati bez razmatranja stupnja sloènosti strukture poreza ~iju se obradu i naplatu o~ekuje, te stupnja stabilnosti u odre|enu razdoblju i okru-è nju. I najsuvremenije se porezne uprave moè preopteretiti nemogu}im zada}ama.

Provo|enje lo{ih poreznih zakona naj~e{}e nije dobra zamisao. Da bi se zakon moglo provoditi optimalno, mora biti primjeren okruènju i provediv: dobro se provodi dobar po-rezni zakon. Osim toga, zakon utvr|uje i osnove formalnih ovla{tenja Porezne uprave.

Kada se radi o zakonskim rizicima, svi obveznici koji obavljaju djelatnost u odre|eno-me pravnom i ekonomskom sustavu trpe rizik zakonitosti. Obveznici ~esto gube na vrijed-nosti ili trpe konkretne gubitke zbog nepovoljne zakonske norme. Zakonska rje{avanja nisu svemogu}a i ne mogu uzeti u obzir sve odnose sustava i okruènja.

Primjer

− dvojbene zakonske odredbe koje su dopu{tale isplate pla}e bez pla}anja poreza i doprinosa9,

− mogu}nost »ostavljanja« nenapla}enih poreza i doprinosa na tvrtki koja odlazi u ste~aj te otvaranja druge tvrtke s istim vlasnikom i istom ili sli~nom djelatno{}u,

− otvaranje tvrtki bez zaposlenih10,

− brojna i raznovrsna porezne oslobo|enja i olak{ice i sl.

2.3. Rizik sloènosti poreznog sustavaUkupnost poreznih oblika u dràvi naziva se poreznim sustavom. U RH je trenutno

na snazi 26 poreznih oblika (poreznih zakona), ali su tu i pravilnici, uredbe, naputci (upu-te), tuma~enja, porezna mi{ljenja, sudske presude, odluke, naredbe i sl. Porezno zakono-davstvo ima vi{e od 2000 stranica. U poreza na dobit npr. za velike porezne obveznike primjenjuje se Zakon o ra~unovodstvu (NN 109/07), {to u ~l. 12. propisuje primjenu MRS-a odnosno MSFI-ja. Ostale pravne osobe (srednje i male) primjenjuju Hrvatske standarde fi nancijskog izvje{}ivanja (HSFI). Ra~unovodstveno zakonodavstvo opsegom ne zaostaje mnogo za poreznim zakonodavstvom. Za doprinose kao posebnu vrstu javnih davanja važe posebni zakoni. Kada se tim propisima doda i zakone po djelatnostima, dobiva se uistinu ogroman broj stranica ~ija provedba zahtijeva veliku sposobnost, znanje i vje{tinu. U »{umi« propisa rizik je sloènosti ve}i {to su zakoni obimniji, odnosno teè je utvrditi poreznu osnovicu {to neizravno utje~e i na veli~inu naplate obra~unanih poreza.

2.4. Rizici poreznog optere}enjaBrojna su istraìvanja potvrdila kako pove}anje poreznih stopa (novo porezno opte re-

}enje) moè nerazmjerno poja~ati izbjegavanje njegova pla}anja. Za [vedsku je utvr|eno da pove}anje poreza za 1,37 % prouzro~uje smanjivanje ukupne porezne osnovice za 0,5 %, {to je posljedica prelaska na rad u neslu`beno gospodarstvo i prestanka djelovanja dijela obveznika. Ovu reakciju na visinu poreznog optere}enja obradio je poznati engleski

9 N. âvlovi} Smiljanec, ravnateljica PU RH: »U RH je oko 45.000 poduzetnika koji cijeli niz godina ispla}uju pla}e, a ne upla}uju doprinose«. Jutarnji list, 10. svibnja 2012.

10 Tomislav Pili u Vjesniku, 1. svibnja 2011. iznosi podatke FINA-e da su u RH registrirane 25.664 tvrtke bez zaposlenih. U dugoj su blokadi (duljoj od godinu dana) 18.974 tvrtke bez zaposlenih s vrijedno{}u blokade 13,5 mlrd. kn ili 73% svih tvrtka bez zaposlenih. Imovina je takvih obveznika zanemariva, a naplata potraìvanja (pa i poreznih) simboli~na.


knjièvnik Johnatan Swift u jednome pamfl etu 1728. godine. Na primjeru carinjenja svile i vina pokazao je kako u poreznim stvarima dva puta dva ne daju ~etiri, nego uvijek manje od ~etiri. Taj je u~inak u fi nancijsku literaturu u{ao kao »Swiftov 1 puta 1«. Ako se, naime, porezno optere}enje pove}a 50%, ne}e se ubrati 50% vi{e poreza, nego uvijek manje. Tako se moè govoriti da i u oporezivanju djeluje zakon o smanjenju prinosa. Onoga trena kada se dodatnim poreznim optere}enjem ne pove}a razmjerno svotu ubranog poreza, po~inje djelovati zakon o smanjenju prinosa od poreza11.

2.5. Rizik djelatnosti koju obavlja porezni obveznikRizi~nost naplate ovisi i o obveznikovoj djelatnosti. Dugogodi{nja iskustva poreznog

nadzora potvrdila su ~e{}a kr{enja poreznih propisa u obveznika koji obavljaju odre|enu vrstu djelatnosti. Takvi su obveznici, u pravilu, neuredni i pri pla}anju poreznih obveza.

2.6. Rizik vrste porezaProra~un se puni razli~itim vrstama poreza. U punjenju prora~una najzastupljeniji je

porez na dodanu vrijednost (PDV), otprilike 35 do 40% prora~una ili 75 do 80% svih po-reza. Zbog toga, ali i radi njegove naravi, njemu se usmjeruje najve}u pozornost.

Pri oporezivanju uz primjenu neposrednih poreza (npr. dohodak ili dobit) radi se, za-pravo, o smanjenju (oduzimanju) dijela ekonomske snage stvorene radom, nasljedstvom, uporabom na osnovi obveznikova vlasni~kog i sli~nog prava. Moè se, uvjetno, re}i kako pri oporezivanju primjenom neposrednih poreza dràva »uvla~i svoju ruku u dèp obvez-nika«, odnosno na osnovi svoga fi nancijskog suvereniteta odre|uje da obveznik dio do-hotka, prihoda, imovine prepusti njoj.

Druk~ija je situacija, odnosno druk~ije su posljedice za obveznika kad ne plati jedan po-sredan porez. Uzmimo primjer kada neoporezovan proizvod stoji 1.000,00 kn, a da je sto pa PDV 25%. Taj se proizvod prodaje po cijeni 1.250,00 kn. Ako obveznik ne plati 250,00 kn, a proizvod prodaje po cijeni 1.250,00 kn, pojavljuje se u ulozi dràve, jer je napla}en PDV, {to ga je uvela dràva, zadrào za sebe i on raspolaè tom svotom. Obveznik je 250,00 kn prevalio na krajnjeg potro{a~a, ali je tako ubrana svota, umjesto da je uplati u dràvnu bla-gajnu, zadrào za sebe. Drugim rije~ima, tu je svotu otu|io (ukrao) od dràve.

O poreznoj utaji naj~e{}e govorimo kada se izbjegava pla}anje neposrednih (izravnih) poreza. No, kada se izbjegava pla}anje posrednih (neizravnih) poreza, (carina, tro{arina) osim pojmova porezne utaje ili defraudacije, ~e{}e susre}emo pojam krijum~arenje (kon-trabanda, {verc).

Zbog velikog udjela u prora~unu, PDV-u se daje vi{e pozornosti, jer su mogu}e mani-pulacije znatno ve}e. Procjenjuje se kako vrijednost prijevara PDV na razini jedne godine u dràvama EU-a ima raspon otprilike 100 mlrd. eura12.

2.7. Rizik rasprostranjenostiVelika raspr{enost (disperzija) obveznika zahtijeva {irok organizacijski ustroj i ve}i

broj djelatnika koji prate naplatu potraìvanja. Ubiranje poreza mora biti {to jeftinije, jer o tome ovisi koliko }e sredstava stvarno ostati dràvi da podmiri rashode na koje je obvez-na na temelju ustava, zakona i drugih propisa. Prevelika organizacijska rasprostranjenost poskupljuje naplatu poreza i pove}ava rizik (ne)jednakog postupanja.

11 Prof. dr. sc. B. Jel~i} i sur.: Isto, str. 191.12 M. Griffoen, ~lan nizozemske delegacije na seminaru u Poreznoj upravi 8. lipnja 2009. o prijevarama o

PDV-u.


2.8. Rizik veli~ine poreznog obveznikaVisina rizika izravno je povezana sa sloèno{}u, obveznikova dru{tva. [to je obveznik

ve}i, sloèniji su poslovni procesi i njegov sustav, a rizici ve}i i raznovrsniji. êsto se rizik naplate potraìvanja provjerava tako da se obveznike razvrsta prema udjelu u prora~unu. U praksi se pokazalo da je pravilo 80/20 13 vrlo djelatno za tu namjenu. Naj~e{}e, naime, relativno malen broj obveznika (20%) stvara najve}i dio prihoda (80%), dok ostali imaju manji udjel u prora~unu (20%). Ve}i obveznici zahtijevaju ve}u pozornost.

2.9. Rizik rokova naplate poreznih obvezaRizik naplate to je ve}i {to je rok pla}anja dulji, jer je u duljem razdoblju ve}a vje-

rojatnost da }e se obvezniku dogoditi okolnosti {to }e utjecati na njegovu (ne)mogu}nost namirivanja obveza. Svaka odgoda pla}anja zapravo je kreditiranje obveznika, uz pove}an rizik kad je u pitanju naplata potraìvanja. Kada su rokovi nejasni i neprecizni, raste rizik za naplatu potraìvanja.

2.10. Rizik tro{enja porezaOtpor pla}anju poreza umnogome ovisi i o svrsi tro{enja oporezivanjem ubranih sred-

stava. Ako dràva fi nancira odre|ene zada}e i mjere {to prema mi{ljenju obveznika ne bi trebale biti u njezinoj nadle`nosti, ili pak ako se dràva neodgovorno odnosi prema sred-stvima ubranima oporezivanjem, izazvat }e revolt. Obveznici nisu spremni izdvajati sred-stva kojima }e se fi nancirati nepotrebne ili nedovoljno opravdane izdatke, a pogotovo }e se opirati njihovu rastro{nu i neodgovornom tro{enju. Razumljivo je da }e najve}e negodo-vanje i otpor obveznika izazvati javni rashodi pra}eni elementima makinacija, {pekulacija pa i malverzacija. Otpor je pla}anju poreza, drugim rije~ima, manji ako je svrha tro{enja javnih prihoda blià interesima i potrebama obveznika.

2.11. Rizik izbjegavanja pla}anja poreza (porezna evazija)Izbjegavanje pla}anja poreza uobi~ajeno je u ve}ima ili manjim razmjerima u svima

po rez nim sustavima, a mogu ga uvjetovati vrlo razli~iti razlozi. Ako obveznik izbjegavaju}i pla}anje poreza do|e u sukob s pravnim propisima, govori se o nezakonitoj ili o nedopu{te-noj po reznoj evaziji (utaja). Pla}anje poreza moè se izbje}i i tako da obveznik pritom ne povri je di zakonske i druge pravne propise. Tada se moè govoriti o zakonitoj ili dopu{tenoj evaziji.

Nezakonito ili zakonito izbjegavanje pla}anja poreza moè izazvati ve}e ili manje te{-ko}e, ~ak onemogu}iti namirivanje planiranih dràvnih rashoda {to ih se fi nancira ubranim sredstvima. Rizici izbjegavanja pla}anja poreza i doprinosa stalna su tema raz mi{ljanja u Poreznoj upravi. Osobitost je takvih rizika domi{ljatost poreznih obveznika. Nakon pri mjene odre|enih mjera, neki posve nestanu, neki se obnavljaju, a iz starih rizika nastaju novi u razli~itim ina~icama, a neki su izvorno novi. Porezna evazija izravno utje~e na naplatu potraìvanja te se protiv nje poduzima razli~ite mjere sprje~avanja i neutraliziranja.

13 U znanstvenim krugovima pravilo 80/20, poznato je kao Paretovo na~elo, Zipfov zakon ili pak Benfordov zakon dugoga repa, ovisno o tome koji se aspekt ovog pravila promatra – frekventnost nekih prirodnih doga|aja ili statisti~ku raspodjelu dru{tvenog ili medijskog utjecaja i mo}i. Matematika na kojoj se pra-vilo 80/20 temelji, poznata kao zakon distribucije mo}i, opisuje pravila igre u mnogima prirodnim su-stavima na koje pojedinci nemaju mnogo utjecaja. Prema njoj se ~ini kako je koncentracija ekstrema jednostavno ugra|ena u tkivo sloènih sustava koji ovise o mno{tvu vremenski promjenljivih varijabla. Naj jednostavnija ina~ica toga pravila kaè da }e 80 % prihoda neke kompanije do}i od 20 % kupaca; 80 % trgovine odnosit }e se na 20 % hit-proizvoda; 80 % posto svjetskoga internetskog prometa postizat }e 20 % web-stranica; 80 % novca u fi lmskoj industriji ostvarit }e 20 % fi lmova i sli~no.


2.12. Reputacijski rizikReputacija (ugled) je op}e mi{ljenje javnosti o Poreznoj upravi. Obveznici su vrlo osjetlji-

vi na pove}anje dràvne administracije, na pove}anje broja dràvnih slu`benika i s tim povezano pove}anje javnih rashoda. Njihovo nezadovoljstvo to je ve}e {to je u~in kovitost Porezne uprave manja, {to je njezin odnos prema gra|anima neprimjereniji, ili njezin mate-rijalni poloàj, u usporedbi s poloàjem zaposlenih u privatnom sektoru, povoljniji.

Nedovoljna stru~nost, savjesnost i objektivnost porezne administracije te njezin odnos spram obveznika (arogantnost, {ikaniranje, nesusretljivost i sl.) tako|er utje~u na otpor pla}anju poreza. Ako je lo{ ustroj Porezne uprave, ako je premalen broj slu`benika uz nedostatnu stru~nost, razumljivo je da ne mogu uspje{no obaviti povjerene zada}e, {to pridonosi pove}anju otpora pla}anju poreza i doprinosa14.

Najvi{e poreznih uprava u dràvama EU-a ustrojile su posebne jedinice kojima je primarna zada}a educirati dio javnosti koji pla}a porez ili osigurati obveznicima pomo} i usluge (npr. pri ispunjavanju prijava).

2.13. Rizik morala u porezima i porezne disciplineRasprostranjeno je mi{ljenje da je moral u porezima15:a) relativno vrlo visok u skandinavskim dràvama, Velikoj Britaniji, SAD-u, SR Nje-

ma ~koj, [vicarskojb) da se o visokoj poreznoj kulturi i disciplini ne moè govoriti u npr. Francuskoj,

Italiji i [panjolskojc) da je sklonost izbjegavanju pla}anja poreza osobito izraèno na Bliskom i Dalekom

istoku, u Ju`noj Americi, te u nekima afri~kim dràvama.

Pla}anje poreza za obveznika uvijek odre|en teret. Ho}e li namirenje porezne obveze obveznik smatrati teìm ili lak{im teretom ovisi o slijedu ~imbenika, ali }e u svakom slu~aju tu obvezu smatrati teretom.

Gra|ani u Hrvatskoj smatraju npr. da su porezno preoptere}eni, a negativan stav pre-ma pla}anju poreza temelji se prije svega na uvjerenju da na ime obveznih poreza pla}aju ne{to a da im se malo ili ni{ta ne daje zauzvrat.

2.14. Rizik javnog mnijenjaStav obveznika prema oporezivanju i dràvi vrlo je bitan za naplatu poreznih davanja.

Stavovi utje~u na namjere, a namjere utje~u na pona{anje. Stavove u dru{tvenom kontek-stu (dru{tvene norme) oblikuju ~imbenici poput predod`be o razini porezne evazije, predod`be o pravednosti raspodjele poreznog tereta, sloènosti i stabilnosti sustava, na~inu obrade i prikupljanja poreza, valjanosti postupaka vlade i njezinoj legitimnosti.

Na izbjegavanje pla}anja poreza ~esto se ~ak gleda s odre|enom naklono{}u. Nepla-}anje poreza promatra smatra se gotovo vite{kim ~inom. Povreda poreznih propisa u o~ima dijela javnosti ponekad ima romanti~na obilje`ja, a »uspje{ni« utajiva~i poreza dobivaju aureolu juna{tva, tajanstvenosti, izuzetnosti. Takvo okruènje odnosno stav naravno po-ve}ava rizik naplate potraìvanja.

14 Poznati glazbeni sastav The Beatles su u pjesmi »Taxman«, album Revolver (1966), slikovito prenosi vlastita razmi{ljanja o poreznom slu`beniku.

15 Vi{e u ~lanku Z. Vuk{i}: »Moral u porezima«. Porezni vjesnik 2/09, IJF, Zagreb 2009, str. 52. do 64.


2.15. Rizik predod`be poreznog obveznikaTijekom odre|ena razdoblja poslovanja slu`benici Porezne uprave stvore sliku (profi l)

o obvezniku. Ili mu se moè vjerovati ili se radi o nepouzdanu obvezniku sklonome razli~itim rizicima koji je stalno u blokadi i sl.

S motri{ta kvalitetne procjene izloènosti riziku naplate potraìvanja, vrlo je va`no stvoriti pouzdanu sliku o obvezniku u njegovu okruènju. Ako okruènje smatra obveznika prevarantom i kad, naizgled, ima dokaza o u~injenim prevarama, rizik je naplate vrlo visok, neovisno o besprijekornima kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima poslovanja.

2.16. Rizik ovrhe i ste~ajaOvrha je neizbjeàn na~in naplate poreznog duga prisilom, nakon {to sva ostala sred-

stva nisu imala u~inka, odnosno nisu omogu}ila naplatu poreznog duga.

Ovr{ni postupak dio je porezno-pravnog odnosa u kojemu porezno tijelo napla}uje porezni dug prisilno iz imovine poreznog du`nika, a potom i iz imovine poreznog jamca.

U postupku provo|enja naplate i ovrhe radi naplate poreza i drugih javnih davanja primjenjuje se Op}i porezni zakon (NN 147/08. i 18/11), Ovr{ni zakon (NN 139/10. do 12/12), Zakon o doprinosima (NN 84/08. do 22/12), Zakon o provedbi ovrhe na nov~anim sredstvima (NN 91/10) te Zakon o op}em upravnom postupku (NN 47/09).

Naplatu se javnih davanja moè provoditi i uz primjenu drugih propisa: Ste~ajni zakon (NN 44/96. do 25/12), Zakon o trgova~kim dru{tvima (NN 152/11. − pro~. tekst) i Zakon o sudskom registru (NN 1/95. do 90/11).

Treba, uz to, poznavati i Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga prouzro~enoga gospodarskom krizom (NN 45/11. i 25/12), radi mogu}ega reprogramiranja naplate porez-nog duga u cijelosti ili djelomi~no.

U vezi sa zalo`nim pravom, treba poznavati Zakon o vlasni{tvu i drugim stvarnim pra vima (NN 91/96. do 90/10), a u bankarskih jamstava i Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08), dok se radi hipoteke mora poznavati Zakon o zemlji{nim knjigama (NN 91/96. do 152/08).

Iz nabrojenih zakonskih odredba proizlazi da je ovrha postupak prisilne naplate, kakvu zbog osobitih ̀ ivotnih okolnosti propisuju razli~iti zakoni. Ovr{ni rizici mogu nastati zbog sukoba nadle`nosti, to~nosti postupka (procedure), nedore~enosti odre|enih odredba; nedostatne dokumentacije, valjanosti ovr{nih isprava i sl., {to moè usporiti naplatu potraìvanja.

Kad je obveznik nesposoban pla}ati i prezaduèn, pokre}e se ste~ajni postupak, radi skupnog namirenja vjerovnika ste~ajnog du`nika, unov~enjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

2.17. Rizik institucija zaduènih za naplatu potraìvanjaZbog brojnosti ustanova zaduènih za naplatu potraìvanja, mogu} je nastanak raz-

li~itih rizika kakvi sprje~avaju aùrnu i ispravnu naplatu potraìvanja.

Za naplatu i pra}enje naplate potraìvanja poreza izravno su i neizravno zaduène sljede}e ustanove: Porezna uprava, Carinska uprava, Financijska agencija, REGOS, HZZO, HZMO, banke, sudovi, a gotovo svaka od njih ima vlastite registre mogu}ih obveznika. Nema zajedni~kog registra u kojemu bi se vodilo sve podatke nu`ne za u~inkovitu naplatu porez-nih potraìvanja. Pritom brojnost zahtijeva ~vrstu suradnju i kontrolu. Velik broj uplatnih ra~una i njihova stalna promjena pove}ava rizi~nost pravilne naplate poreznih sredstava.


2.18. Rizik naplate potraìvanja sudskim sporomAko je pravosudni sustav inertan i naklonjen obveznicima ili du`ni~koj grupi, ako su

procesi dokazivanja pravde spori i sloèni, raste i rizik naplate potraìvanja. U opisanim uvjetima naplate du`nici su, naj~e{}e, u povla{tenijim poloàju zbog raspoloìvih pravnih lijekova, pa postupak traje neopravdano dugo, i to s neizvjesnim u~inkom, pa ~esto na-stupi i zastara. U razvijenim ekonomijama, s djelotvornim pravosudnim sustavom i jasno, propisima odre|enim rokovima, ne prevladava izloènost riziku naplate potraìvanja, jer obveznici imaju zadovoljavaju}u razinu sigurnosti, {to se oslanja na u~inkovitost i pra-vi~nost ekonomskoga i pravnog sustava. Unato~ stupnju naklonjenosti ekonomskih i prav-nih sustava obveznicima, rizik naplate uvijek postoji, ali je manji. Nitko, drugim rije~ima, ne bi trebao biti spreman riskirati naplatu u ugovorenim rokovima, pa ni uz argumente u~inkovita pravosudnog sustava, od kojeg se o~ekuje pravedna rje{enja.

2.19. Rizik likvidnostiLikvidnost je obveznikova sposobnost raspoloìvima nov~anim sredstvima namiriti

dospjele teku}e (kratkoro~ne) obveze pla}anja u rokovima dospije}a. Razlozi nelikvidno-sti mogu biti razli~iti, ali je najva`niji u naplati potraìvanja, zbog ~ega sredstva pristiù sa zaka{njenjem ili ih je nedostatno za namiriti dospjele obveze. Najteì se oblici nelikvid-nosti doga|aju za ekonomskih kriza. Dràvna tijela tada izlaze ususret razli~itim spektrom mjera, poput dono{enja Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom (NN 45/11. i 25/12), temeljem kojega se reprogramira nastale du-gove dràvi. Takve i sli~ne mjere pove}avaju rizik naplate potraìvanja.

2.20. Rizik educiranosti poreznih obveznikaObveznici koji ulaù u vlastitu izobrazbu glede provedbe poreznog zakonodavstva

mnogo utje~u na smanjivanje nepravilnosti i nezakonitosti u tome podru~ju. Poreznoj upravi je u interesu razvitak svih poreznih posrednika (savjetnici, revizori, vje{taci, odvjet-nici, forenzi~ari, procjenitelji i dr.) koji obveznicima mogu ponuditi kvalitetan porezni servis. Uspostava je povjerenja, razumijevanja i transparentnosti u odnosima Porezne uprave i obveznika siguran put k smanjenju poreznih rizika. U tolerantnu poreznom lancu, kada su »pravila igre poznata« odnosno kada svako ispunjava propisane porezne obveze, zaista se moè smanjiti rizike naplate poreznih potraìvanja.

3. Unutarnji riziciUnutarnji rizici odnose se na rizike Porezne uprave kakvi onemogu}uju naplatu po-

reznih potraìvanja.

3.1. Ustrojstveni rizikNa izbor modela organizacije Porezne uprave u odre|enim razmjerima utje~e ustavno

ure|enje, veli~ina teritorija i broj stanovnika, stupanj centralizacije odnosno decentraliza-cije. Poreznu upravu smatra se velikim sustavom, sa sloènim procedurama rada i velikim brojem sudionika u procesima.

Organizacijska struktura u pravilu proizlazi iz postavljenih ciljeva odnosno postavlje-ni ciljevi diktiraju organizacijsku strukturu. Ne moè svako ustrojstvo ispuniti postavljene ciljeve. Ustroj rukovoditeljima omogu}uje pojedina~no poticanje na obavljanje zada}a i suradnju, koja obuhva}a integraciju ciljeva pojedina~nih izvr{itelja, odnosno omogu}uje ra{~lanjivanje poslova u Poreznoj upravi i ponovno spajanje u skupnome postizanju po-


stavljena cilja. Porezna uprava izloèna je riziku takvoga djelovanja ustroja da u sustavu trpe ili }e trpjeti posljedice drugi rizi~nih ~imbenici nastali zbog lo{ega ili onemogu}ena pravodobnog odgovora ustroja na probleme budu}nosti.

3.2. Rizici ljudskih potencijalaLjudi su najvredniji ~imbenik Porezne uprave. Pristup usmjeren na rizike zahtijeva

raspored ljudi sukladno riziku, a ne obrnuto, {to zna~i da se strategije ne mogu temeljiti na postoje}em znanju ili rasporedu kadrova. Na~in postupanja treba temeljiti na odre|enim prioritetima rizika i znanju, a tome treba postupno prilago|ivati raspored kadrova.

I najbolji porezni sustav i najbolje mjere porezne politike ne}e dati o~ekivane rezul-tate ako ih se ne primijeni uspje{no u praksi. Negativna selekcija pri zapo{ljavanju moè stvoriti rizike za dugoro~na razdoblja {to znatno optere}uje rad Porezne uprave. Pojave nepotizma samo dodatno pospje{uju pojave novih rizika, a time pove}avaju rizik naplate potraìvanja.

3.3. Rizik edukacije poreznih slu`benikaZbog visoke dinami~nosti poreznoga sustava i ~estih izmjena zakonskih propisa,

edukacija slu`benika name}e se kao nezaobilazna mjera sprje~avanja rizika nestru~nosti i neukosti (mnoge porezne uprave EU-a za edukaciju su ustrojile posebne ustrojstvene jedinice {to se sustavno bave profesionalnom cjeloìvotnom izobrazbom vlastitih djelat-nika), napose u vezi s naplatom poreznih potraìvanja.

Neka su istraìvanja utvrdila da porezni slu`benici u ispostavama podru~nih ureda moraju pratiti 53 posebna zakona pri administriranju poreza16.

3.4. Rizik motiviranosti za rad i rezultate radaMotiviranost poreznih slu`benika vaàn je preduvjet za uspje{an rad. Na motiviranost

utje~e ne samo radna klima, radno mjesto, postojanje primjerene uredske opreme kakva olak{ava obavljanje zada}a, nego i visina pla}e odnosno primjereno dru{tveno vrednovanje rada, {to najo~itije dolazi do izraàja u visini pla}e. Primjerenijim nagra|ivanjem poreznih slu`benika moè se sna`no utjecati na profesionalan pristup radnim obvezama, korektan odnos prema obveznicima te na izgradnju stru~ne, po{tene i nekorumpirane Porezne uprave. Ako zaposlenici Porezne uprave nisu dobro pla}eni, odnosno ako smatraju da njihov rad nije valjano vrednovan, moè do}i do odljeva najsposobnijih kadrova iz Porez-ne uprave u privatni sektor gospodarstva koji }e u njima dobiti i te kako korisne stru~njake. Malo je djelatnosti u kojima bi fl uktuacija zaposlenih bila tako {tetna kao kad Poreznu upravu napu{taju obrazovani vrsni kadrovi, a na njihova mjesta dolaze manje sposobni ili pak neiskusni slu`benici (negativna selekcija).

Praksa je nedvosmisleno pokazala kako uspje{na primjena poreznih propisa uvelike ovisi i o naobrazbi motiviranih poreznih slu`benika, njihovu odgovornom odnosu prema radnim obvezama, kvalitetnome ustrojstvu Porezne uprave i njenoj opremljenosti suvre-menom uredskom opremom.

3.5. Rizik logistikeLogistika je poslovna funkcija {to se bavi pripremom slu`benika Porezne uprave za

oporezivanje. Osnovnu logisti~ku podr{ku Porezne uprave ~ine informati~ke tehnologije.

16 Izvje{}e Ministarstva fi nancija SAD-a − Ured za tehni~ku pomo}, Program poreznog savjetni{tva od 4. svibnja 2001. proveden u jednoj ispostavi PU RH.


Porezna uprava, polako ali sigurno, s papirnoga prelazi na elektroni~ko poslovanje. U poreznom poslovanju sve je manje na papiru otisnutih izvje{}a i prepiske. Ukupan protok poreznih informacija obavlja se uz primjenu informati~ke tehnologije, a osnovni je uvjet poslovanja dana{nje Porezne uprave pristup vlastitim informacijama. Taj pristup i uvjete za rad omogu}uje logisti~ka podr{ka u obliku aùrnosti i dostupnosti informacija. Infor-macijski sustav Porezne uprave prakti~no je odràva djelatnom, i stoga nije u vezi samo s operativnim poslovanjem nego doslovce s opstankom Porezne uprave. Nije te{ko zami-sliti kakav bi problem za Poreznu upravu i porezne obveznike nastao radi gubitka infor-macija. Zato Porezna uprava mnogo ulaè u vlastitu informati~ku podr{ku, {to osigurava brì i kvalitetniji protok informacija, o ~emu ovisi kvaliteta operativnog djelovanja, uza smanjivanje rizika od gubitka podataka. Organizacija logistike, protoka i ~uvanja podataka, mora biti takva da se rizik njihova gubitka svede na statisti~ku pogre{ku.

[to je logisti~ki lanac duì ve}i je rizik nefunkcionalnosti, izazvane trenutnim propu-stima ili sustavnim gre{kama. Aùrna naplata poreznih potraìvanja ima upori{te u Infor-macijskom sustavu Porezne uprave.

3.6. Rizik tehni~ko-tehnolo{ke zastarjelostiTehni~ku zastarjelost lak{e je objasniti njegovom suprotno{}u, tj. tehni~kim napretkom

(progresom) kojeg se moè defi nirati kao unapre|enje postoje}e i stvaranje nove tehnike, odnosno pobolj{anje postoje}ih i stvaranje novih sredstava i metoda kakve omogu}uju u{tede u radu, te unapre|enje ustrojstva i upravljanja.

Rizik tehni~ko-tehnolo{ke zastarjelosti stalna je veli~ina, prisutna u svakome poslovnom sustavu, iako se njegove posljedice ne primje}uje kratkoro~no. Stoga se ~esto zanemaruje izloènost Porezne uprave tehni~ko-tehnolo{koj zastarjelosti, jer negativne posljedice du go-ro~ne su naravi, jer nastaju tek u budu}nosti. Izloènost Porezne uprave tehni~ko-tehnolo{koj zastarjelosti, bez vizije prevladavanja rizika, postupno ali neminovno, prakti~ki neprimjetno, razgra|uje ustroj Porezne uprave, do granice kada ona postaje nefunkcionalna.

Porezna uprava mora biti otvorena za prihva}anje novih tehnika i na~ina rada kakve }e unaprijediti njenu u~inkovitost u naplati poreznih potraìvanja.

3.7. Rizik upravljanjaPorezna uprava raspolaè informacijama iz pro{losti i sada{njosti, na osnovi kojih

treba odlu~ivati o budu}nosti. Upravljanje je i dono{enje razli~itih odluka. Naj~e{}e se gre{ke (rizici) doga|aju u procesu odlu~ivanja: a) strah, kao najve}i protivnik promi{ljena ali brzog odlu~ivanja; b) nesigurnost u pogledu nadle`nosti u dono{enju odluka; c) nedo-statak vremena za odlu~ivanje; d) pogre{no preno{enje nadle`nosti na suradnike; e) ne-pravilan protok informacija o donesenim odlukama; f) usporavanje i izbjegavanje dono{e-nja odluka; g) nedostatak ina~ica odluka ili pogre{na procjena samih ina~ica; h) nepo{tiva-nje tu|e nadle`nosti i dr. Kvalitetna organizacija Porezne uprave i stroga pravila djelovanja (procedure) najbolja su alternativa smanjivanju rizika dono{enja odluka. S obzirom na to da se odluka uvijek odnosi na ne{to {to }e se dogoditi u budu}nosti, sama je po sebi rizi~na, a rizik se pove}ava s trajanjem razdoblja na koje se odluku donosi i pove}anjem neizvje-snih, te{ko predvidivih i nepouzdanih ~imbenika {to odre|uju doga|aje u budu}nosti.

3.8. Rizik zlouporabe naplate poreznih potraìvanjaPoreznu upravu ~ine ljudi s nedostacima i vrlinama. Kada se govori o riziku zlouporabe

sustava, govori se o ljudskoj sklonosti da zbog osobnih interesa, svejedno jesu li materijalni ili ne, zlouporabi svoja prava i nanese izravnu i neizravnu {tetu Poreznoj upravi.


Postavljanje procedura i pravila pona{anja nema svrhu, ne uspostavi li se i sustav me-|u sobne kontrole procesa i sudionika u procesima, kako bi se sprije~ilo mogu}u zloupo-rabu.

Rizik zlouporabe sustava nikada se ne moè posve iskorijeniti, jer se ljudsku narav jednostavno ne moè mijenjati, ali ga se moè znatno ublaìti.

3.9. Rizik unutarnje kontroleZada}a je Porezne uprave rizik zlouporabe sustava svesti na minimum, odnosno na

dopu{tenu razinu, a najbolje }e je se ispuniti uspostavljenjem sustava me|usobne ili unu-tarnje kontrole, tako da nijedan pojedinac ne moè samostalno provesti odre|en porezni proces od po~etka do kraja. Tako se sprje~ava pojedina~ne zlouporabe, a rizik prebacuje na skupinu (poznato je da je rizik zlouporabe manji, ako ve}a skupina sudjeluje u nekome poslovnom procesu).

3.10. Rizik sankcijaVrlo su va`ne, stoga, norme i kazne kad obveznik donosi odluku ho}e li ili ne}e

ispunjavati porezne obveze. On se moè odlu~iti za postupanje sukladno pravilima, jer je internalizirao17 te norme i one su postale dijelom njegova uvjerenja. Obveznik koji se ru-ko vodi osobnim normama (njegova savjest) uvijek je pod kontrolom. Takva }e osoba sli-jediti vlastita uvjerenja, neovisno o mogu}em riziku otkrivanja. Pravila se moè provoditi i da bi se izbjeglo nevolje − neformalne ili formalne kazne. Djelovanje pod prijetnjom kaz ne tako|er je vlastiti interes, jer nitko ne èli biti ka`njen. No, to zna~i da se pravila ne provodi i kad nije predvi|ena kazna. Ispunjenje obveza zbog vlastitih uvjerenja ili osobnih norma zna~i da je osoba istinski motivirana postupiti pravilno. Postupanje izazva-no rizikom ka`njavanja zna~i da je osoba motivirana izvana.

Ako se pri naplati poreznih potraìvanja utvrdi nepravilnosti i nezakonitosti, radi postizanja u~inka odvra}anja odnosno ponavljanja jednakih ili sli~nih radnja, podnosi se optu`ni prijedlog ili kaznenu prijavu. Podno{enjem prijave èli se utjecati na kvalitetnu promjenu pona{anja obveznika ubudu}e.

Raspon (struktura) nov~anih kazna za prekr{itelje zakona (postoje}e kazne u OPZ-u, propisane za odre|ene prekr{aje od pet do 500.000,00 odnosno dvije do 100.000,00 kn) treba biti pouzdaniji i standardiziran, jer propisane kazne rizik nepla}anja javnih davanja mogu smanjiti, ali prevelike kazne mogu imati suprotan u~inak.

Iz toga proizlazi prakti~an zaklju~ak da sve oblike vanjskih poticaja (kazna) treba osmisliti i primijeniti tako da djeluju kao podr{ka dru{tvenima i osobnim normama. Nije u prvom planu ozbiljnost kazne, nego percepcija pravednosti i priznavanje ne~ije dobre volje. Ve}ina ljudi prihva}a sustav sankcija, ali èle i priznanje za vlastite dobre namjere. Ako Porezna uprava ljude tretira kao varalice kojima se ne moè vjerovati, zauzvrat }e dobiti upravo takvo pona{anje. Obveznici se pona{aju onako kako ih tretira Porezna uprava.

3.11. Rizik pravne procedure i ostali unutarnji pravni propisiProcedura je zapravo specifi kacija akcija, radnja ili operacija {to ih treba obaviti

odre|enim redoslijedom kako bi se dobilo jednak u~inak u jednakim okolnostima (jed-nakost postupanja). Porezne su procedure dokumenti {to opisuju aktivnosti u procesima {to ih se mora provesti radi u~inkovite primjene poreznih zakona i ciljeva te djelovanja procesa. Procedure moraju jasno odgovoriti na sljede}a pitanja:

17 Proces prihva}anja dru{tvenih norma, standarda i doìvljavanja.


− [to se radi?− Kako se radi (na~elno – prema potrebi)?− Gdje se radi?− Za{to se radi?− Tko je za to odgovoran?− Kada se radi?

Glavna funkcija procedura proizlazi iz apstraktnosti zakona {to ih se ne moè nepo-sredno primijeniti na posve odre|en dru{tveni odnos. Zato se razra|uje zakonske odredbe i propisuje tehnike njihove primjene.

Postoji, me|utim, jedan rekli bismo, tehni~ki razlog u prilog zahtjevu za sastavljanje procedura, a proizlazi iz nastojanja da zakonski tekst bude precizan, nedvosmislen te jasan i pregledan. Brojne odredbe, osobito one o provedbi zakona, kakve bi {tetile tome na-stojanju kada bi ih se ugradilo u zakonski tekst, valja razraditi posebnim propisom. Kao primjer procedure pri naplati poreznih potraìvanja navodi se Metodologiju rada u ovr{nom postupku, klasa: 410-01/11-01/2698; ur. broj: 513-07-21-06/11-01, od 8. prosinca 2011.

3.12. Rizik ispravnosti i to~nosti poreznih potraìvanjaVelika je odgovornost Porezne uprave to~no iskazati potraìvanja i stoga se stalno

aùrira porezni registar. Tijekom godine Porezne uprava zaprima milijune razli~itih vrsta poreznih prijava. Zbog ispravna utvr|ivanja porezne obveze razvijeno je porezno knjigo-vodstvo kao osnovna riznica razli~itih vrsta podataka. Kontrola i usugla{avanje poreznih stanja (salda) aktivnosti su {to ih se provode redovito, kako bi se moglo to~no utvrditi trenutna stanja. Ni Poreznoj upravi ni obvezniku nije u interesu platiti neosnovanu svotu poreza. Kako bi se moglo provesti naplatu potraìvanja, mora se stalno provjeravati osno-vanost i ispravnost.

III. ZAKLJUÂKNapla}eni porezi (javna davanja) najva`niji su prihodi suvremenih dràva (~ine 70 do

80%, i vi{e, javnih prihoda). Ubiranje poreza nije samo sebi svrhom, {to zna~i da je opore-zivanju namijenjena odre|ena zada}a {to je treba ispuniti u praksi. Naplatom poreza prikup-lja se sredstva nu`na za fi nanciranje rashoda kojima se zadovoljava javne potrebe.

Prvi je korak u procesu upravljanja rizicima utvrditi rizike {to su zaprekom postizanju cilja. Utvr|ivanje rizika va`na je faza jer, ne utvrdi li se rizike, mo`da ih se nikad ni ne}e utvrditi niti obraditi. Vrlo je va`no i kada je (u kojem trenutku) rizik utvr|en. [to se prije utvrdi rizik, to }e mu se prije usmjeriti nu`nu pozornost. Kra}e vrijeme od otkrivanja do obrade rizika stoga umanjuje rizik naplate nenapla}enih poreza i pove}ava prevencijski u~inak. U fazi utvr|ivanja rizika stvara se popis mogu}ih rizika {to upu}uju na podru~ja, skupine obveznika ili sektore u kojima se o~ekuje rizike. Takav popis moè olak{ati oda-bire u sljede}oj fazi, analizi rizika, i osobito upozoriti na podru~ja {to ih se mora podvrg nuti takvoj analizi, {to zna~i da pozornost treba usmjeriti na opis rizika, kako bi se izbjeglo udvostru~enje, odnosno kako se rizici, razli~ito poja{njeni i kategorizirani, u popisu ne bi pojavili dva puta. Popis se moè iskoristiti i za izradu slike rizika {to nije jednokratna. Stalan je to i dinami~an proces kakav prati dinamiku svijeta oko Porezne uprave. Naplata poreza sloèn je proces na kojeg, izravno ili neizravno, djeluju razli~ite vrste rizika, ve}om ili manjom snagom. Ne radi se, dakle, samo o utjecaju jednoga rizika, nego o pritisku razli~itih vrsta rizika za ~ije se neutraliziranje poduzima ili treba poduzeti mjere razli~ite naravi.


LiteraturaProf. dr. sc. Barbara Jel~i}, prof. dr. sc. Boìdar Jel~i}: Porezni sustav i porezna politika.

Informator, Zagreb 1998.

Prof. dr. sc. Boìdar Jel~i} i sur.: Financijsko pravo i fi nancijska znanost. Narodne novine d.d., Zagreb 2002.

Doc. dr. sc. Aleksandar Vasiljevi}: Upravljanje rizicima. Mediterran Publishing d.o.o., Novi Sad 2009.

Vodi~ kroz upravljanje rizicima izvr{enja poreznih obveza za porezne uprave. IJF, Zagreb 2011.

Documents

Rizici naplate poreznih potraživanja