9
Rješenja dojave požara po mjeri JAVNIH I INDUSTRIJSKIH OBJEKATA HOTELA I OSTALIH SMJEŠTAJNIH OBJEKATA TRGOVINSKIH CENTARA BANAKA I NOVČARSKIH INSTITUCIJA STAMBENIH I POSLOVNIH OBJEKATA

Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

  • Upload
    hadang

  • View
    242

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

Rješenja dojave požara po mjeri

JAVNIH I INDUSTRIJSKIH OBJEKATA

HOTELA I OSTALIH SMJEŠTAJNIH OBJEKATA

TRGOVINSKIH CENTARA

BANAKA I NOVČARSKIH INSTITUCIJA

STAMBENIH I POSLOVNIH OBJEKATA

Page 2: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

ProPisi s Područja zaštite od PožaraU Hrvatskoj je na snazi cijeli niz propisa izravno i neizravno povezanih sa zaštitom od požara koji obvezuju na zaštitu od posljedica požara upravo zato što su te posljedice velike i često nenadoknadive. Ti su propisi među najbrojnijima jer zadiru u cijeli niz djelatnosti - od građevinarstva i osiguranja do ugostiteljstva i energetike - te na nekoliko razina (zakoni, pravilnici, norme, smjernice) reguliraju zaštitu od požara. Zbog velikog broja teško ih je međusobno uskladiti i ishoditi sve potrebne dozvole i suglasnosti. Potencijalnom investitoru, a i krajnjem korisniku nekog objekta, iznimno je bitna brzina ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola za objekte u kojima realiziraju poslovanje i mnogi su na vlastitoj koži osjetili da su tijela državne uprave rigorozna u primjeni tih propisa.

sustav za dojavu požara treba prilagoditi potrebama korisnika i zakonima

Zakonska regulativa u Hrvatskoj obvezuje na trostruku provjeru sustava za dojavu požara - uređaja, projekta i funkcionalnosti sustava. Svaki uređaj koji je dio sustava za dojavu požara mora ispitati (atestirati) ovlašteni ispitni laboratorij u Hrvatskoj. Dokument koji dokazuje da je taj posao obavljen zove se Potvrda o sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima. Svaki uređaj još mora imati i Ispravu o niskoj razini radio frekvencijskih smetnji i Ispravu o samosigurnosti uređaja. Sljedeći dokument kojim se provjerava sustav za dojavu požara jest suglasnost MUP-a na izvedbeni projekt sustava za dojavu požara ili mišljenje na projekt izvedenog stanja sustava. Nadalje, korisnici su obvezni prilikom puštanja sustava u rad provesti prvo ispitivanje ispravnosti i podobnosti sustava te posjedovati zapisnik o provedenom ispitivanju te, posljedično, uvjerenje o ispravnosti i podobnosti sustava. Sustavi za dojavu požara također moraju jednom godišnje biti podvrgnuti ispitivanju ispravnosti i podobnosti - tzv. periodično ispitivanje, o čemu također mora postojati zapisnik i uvjerenje. Prvo i periodično ispitivanje mogu obavljati samo tvrtke s posebnim ovlaštenjem. Obvezno je i servisiranje sustava dva puta na godinu, a svi obavljeni radovi trebaju biti upisani u knjigu održavanja sustava za dojavu požara.Problem mogućih lažnih alarma uspješno se sprječava ispravnim rukovanjem sustavom za dojavu požar. Zato je, u nizu propisanih mjera koje osiguravaju kvalitetno funkcioniranje sustava, iznimno važno uvježbati ljude koji će upravljati sustavom i znati ispravno reagirati u kriznoj situaciji. Poželjno je da se redovita obuka i provjera znanja provodi i tijekom redovitih servisa sustava.Kriteriji kojima se treba voditi pri projektiranju sustava za dojavu požara su ugroženost prostora, konfiguracija prostora (broj i raspored prostorija), mogući izvori lažnih alarma te vrijednosti koje se u prostoru nalaze. Važno je odabrati kvalitetnog projektanta sustava koji će znati odabrati tehnologiju te broj i raspored detektora. Također je važno odabrati i kvalitetnog izvođača radova.

održavanje sustava za dojavu požara je obvezno i smanjuje lažne alarme

Problem sustava za dojavu požara, pa tako i dojave signala alarma požara su neželjeni (lažni) alarmi koji mogu uzrokovati da ljudi postanu neosjetljivi na alarmni sustav ili u krajnjem slučaju da sustav isključe. Istraživanjima je ustanovljeno da su najčešći uzroci lažnih alarma neodgovarajuća primjena, instaliranje i održavanje vatrodojavnih detektora. Važno je znati da se broj lažnih alarma zadnjih godina rapidno smanjuje zahvaljujući testiranju, tehnologiji, edukaciji, redovnom održavanju i periodičkom testiranju.Sastavni dio sustava za dojavu požara je i knjiga njegova održavanja. Ona je obavezan dio dokumentacije koju po važećim propisima svaki korisnik mora imati. Od nedavno na tržištu je dostupno jedno posve novo izdanje te knjige u kojoj su temeljito i sustavno obuhvaćene sve aktivnosti, radnje i događaji koji se odnose na sustav za dojavu požara – od ugradnje sustava, prvog ispitivanja, periodičnih ispitivanja, redovitog i interventnog održavanja te mogućih popravaka.

Važniji propisi s područja zaštite od požara:

Zakon o zaštiti od požara (NN, 58/93. 1. i 33/05.)Zakon o prostornom uređenju i gradnji 2. (NN, 76/2007.)Zakon o normizaciji (NN, 163/03.)3. Zakon o zapaljivim tekućinama i 4. plinovima (NN, 108/95.)Pravilnik o izradi procjene ugroženosti 5. od požara i tehnološke eksplozije (NN, 35/94. i 110/05.)Pravilnik o sustavima za dojavu 6. požara (NN, 56/99.)Pravilnik o razvrstavanju građevina, 7. građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN, 62/94. i 32/97.)Pravilnik o zaštiti od požara 8. ugostiteljskih objekata (NN, 100/99.)Pravilnik o tehničkim normativima za 9. zaštitu visokih objekata od požara (Sl. list, 7/84.)Pravilnik o zaštitu skladišti od požara 10. u skladištima (NN, 93/2008.)Pravilnik o tehničkim normativima za 11. zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (Sl. list, 74/90.)Pravilnik o postajama za opskrbu 12. prijevoznih sredstava gorivom (NN, 93/98.)

Norme s obveznom primjenom s područja dojave požare:

HRN EN 54-1:2005 HRN EN 54-2:2005/A1:2007 HRN EN 54-3:2005/A2:2008 HRN EN 54-4:2005/A2:2008 HRN EN 54-5:2005 HRN EN 54-7:2005 HRN EN 54-10:2005/A1:2008 HRN EN 54-11:2005/A1:2008 HRN EN 54-12:2008 HRN EN 54-13:2008 HRN EN 54-16:2008 HRN EN 54-17:2008 HRN EN 54-18:2008 HRN EN 54-20:2008 HRN EN 54-21:2008 HRN EN 54-24:2008 HRN EN 54-25:2008 HRN DIN VDE 0833-1:2005 HRN DIN VDE 0833-2:2005 HRN EN 14604:2008 HRN DIN 14675:2005

raNa detekcija – brža reakcija - maNja oPasNostVrijeme detekcije požara i početak njegova gašenja izravno je povezano sa štetama koje će

zbog požara nastati. Požar može satima tinjati i ne prouzročiti veću materijalnu štetu. No, kada

se razbukta, može prouzročiti ogromne izravne i neizravne materijalne štete i, što je najgore,

smrt i ozljede ljudi.

detektori – najvažniji dio sustava za dojavu požara

Sustavi za dojavu požara su elektronički sustavi koji samostalno, bez intervencije čovjeka,

otkrivaju i dojavljuju požar u objektima. Sastavni dijelovi sustava za dojavu požara su detektori,

centralne jedinice za obradu te uređaji za signalizaciju, automatizaciju i dojavu požara. Detektori

su najvažniji dio sustava za dojavu požara jer o brzini detekcije ponajprije ovisi brzina reakcije

na požar i njegov konačan ishod. Ovisno o tipu objekta i izvorima požarnog rizika može biti

potrebna istodobna detekcija i više od jednog od njih kako bi se izbjeglo lažne alarme.

Iz grafa na slici vidimo da je vrijeme razvoja požara relativno dugo (ovisno o gorivosti materijala

unutar prostora) i važno je znati odabrati detektor tako da se požar otkrije u najranijoj fazi i tako

smanje štete.

Videonadzor detektira požar otvorenog prostora

Požare otvorenog prostora, obzirom na velike površine koje treba štititi, nije moguće detektirati

klasičnim metodama detekcije koje se primjenjuju u zatvorenim prostorima te se u tu svrhu

koriste sustavi videonadzora. Sastoje se od pokretnih kamera s velikom mogućnošću

povećavanja (tzv. zoom-a) koje se instaliraju na uzvišenim lokacijama s kojih se dobro vide

okolne površine pokrivene šumom ili drugim raslinjem te poljoprivredna zemljišta. Kamere se

bežičnom vezom povezuju u centar u kojem dežurni vatrogasac može na monitoru promatrati

slike iz nadziranih područja. Ovisno o veličini područja koje se štiti, moguće je tako nadzirati i

desetke kamera pa jedan čovjek u centru može nadzirati veliko zemljopisno područje. Kamere

se obično postavljaju da automatski kruže programiranom rutom, a u slučaju da primijeti

sumnjivi dim ili plamen, dežurni vatrogasac može preuzeti kontrolu nad kamerom i po potrebi

povećati taj dio slike kako bi se uvjerio u postojanje požara i obavijestio vatrogasce. Osim

promatranja operatera, koriste se i specijalni softveri za zaštitu od požara koji u slici primljenoj

putem kamera detektiraju spektar karakterističan za plamen te upozoravaju operatera. Primjer

primjene videonadzora u zaštiti otvorenog prostora od požara s posebnim softverom, razvijenim

na splitskom Fakultetu strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike pod vodstvom prof. Darka

Stipaničeva, je i sustav izveden za zaštitu Nacionalnog parka Paklenica.

brzina vatrogasaca je ključna

Norma s obveznom primjenom HRN DIN VDE 0833-2 propisuje da sustav za dojavu požara

treba osigurati prosljeđivanje signala alarma nadležnoj vatrogasnoj službi, a signali tehničkih

kvarova i smetnji trebaju biti proslijeđeni odgovornoj osobi i osobi zaduženoj za održavanje.

U Hrvatskoj je desetak profesionalnih vatrogasnih postrojbi opremljeno Sur-Gard prijemnikom

za prihvat dojave signala požarnog alarma s objekata, a one koje to nisu dojavu alarma realiziraju

putem centralnog dojavnog sustava neke od zaštitarskih tvrtki koje, temeljem ugovorne obveze,

obavještavaju vatrogasnu postrojbu posredstvom dispečera dojavnog centra.

Vatrogasni dojavni centar sastoji se od prijemnika, digitalnog komunikatora, računala i pisača.

Prijemnik je fizički smješten u prostoru u kojem boravi dežurni vatrogasac i funkcija mu je

prijem i obrada digitalnih signala koje prosljeđuje digitalni komunikator - dio vatrodojavnog

sustava na objektu korisnika koji je izravno povezan s vatrodojavnim detektorima i prima

signale o stanju u štićenom prostoru.

Računalo treba podržavati poseban softver za prijem i obradu signala alarma.

Vrijeme reakcije na požar i početak njegovog gašenja bitno ubrzava upotreba specijaliziranih ABSistemDC® i ABSistemDC(NG)® softvera putem kojeg dežurni vatrogasac prima izvještaje s podacima o:

nazivu objekta• lokaciji objekta• požarnoj zoni• alarmnom događaju (požarni • alarm; nestanak struje; slab napon akumulatora; testno izvješće )

U softver je moguće importirati plan gašenja s tlocrtom objekta, položajem hidranata, pristupnim putovima i ostalim relevantnim podacima.

Page 3: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

sustaV za dojaVu Požara čuVa žiVote i smaNjuje štete 2 do 20 Puta

cijena sustava za dojavu požara nije velika

Budući da sustav za dojavu požara mora biti prilagođen prostoru u koji se ugrađuje i cijena mu varira od 2000 (za stambene objekte) do nekoliko stotina tisuća eura (npr. za industrijska postrojenja). No svaki euro uložen u sustav za dojavu požara višestruko se vraća. Vrijeme detekcije požara izravno je povezano s brojem žrtava i ozlijeđenih te sa štetama koje će zbog požara nastati.

u svijetu se u prevenciju požara ulaže 1% bdP-aUspoređujući dostupne statističke podatke o požarima u nekoliko razvijenih zemalja svijeta može se zaključiti da je globalni trend smanjenje broja požara, broja smrtno stradalih i ozlijeđenih, ali i velik porast izravnih i neizravnih šteta uzrokovanih požarima. U razvijenijim zemljama svijeta prepoznate su mogućnosti smanjivanja broja žrtava i ozlijeđenih te požarnih šteta ulaganjem u prevenciju požara. U većini razvijenih zemalja u prevenciju požara ulaže se 1% BDP. Prema podacima NFPA (National Fire Protection Association) u 2004. godini u SAD-u je 96% stambenih objekata imalo detektore dima, a procijenjeno je da se gotovo polovina smrtnih slučajeva uslijed požara dogodila u 4% kućanstava koja ga nemaju. Sustave za dojavu požara ima 90% poslovnih objekata. Zanimljiv je i podatak Security Industry Association prema kojem je u SAD-u 90% poslovnih i 90% stambenih objekata ima sustav za dojavu požara. Tako velik broj instaliranih sustava za dojavu požara posljedica je i politike osiguravajućih društava koja ne žele osigurati nezaštićenu imovinu.

zakoni obvezuju, a osiguravatelji nagrađuju – popustima i do 50% Ugradnjom sustava za dojavu požara štitimo živote i zdravlje ljudi te imovinu. Ali ujedno i štedimo na policama osiguranja imovine. Tako se u Hrvatskoj može dobiti 16% popusta na premiju osiguranja imovine koja je štićena sustavom za dojavu požara. Ako imovinu štitimo i sustavom za gašenje požara popust na premiju osiguranja imovine može biti i do 50%. Ipak treba istaknuti da u slučaju požara osiguravatelj isplaćuje samo izravnu materijalnu štetu, a neizravnu ne.

sustav za dojavu požara smanjuje investiciju u mjere zaštite od požaraIako većina investitora ugrađuje sustav dojave požara isključivo radi zakonske obaveze, može se reći kako je ovo pogrešan stav. Ugradnja sustava za dojavu može se pokazati vrlo isplativom jer zapravo može smanjiti ukupnu investiciju u mjere zaštite od požara.Ovisno o stvarnom požarnom opterećenju u prostoru i udaljenosti od profesionalne vatrogasne postrojbe (tj. o vremenu intervencije), sustav dojave koji osigurava ranu detekciju i trenutnu dojavu požara jamči da se evakuacija i gašenje može započeti dovoljno rano pa vatrootpornost pojedinog sektora može biti kraća. Kako je investicija u vatrootporne pregrade i vrata uvijek višestruko veća od sustava dojave, ušteda je očita.Također, u kasnijoj redovnoj eksploataciji objekta instaliran i funkcionalan sustav dojave požara može predstavljati značajnu uštedu režijskog troška kroz smanjenu premiju osiguranja zgrade, s obzirom da za veći objekt ova premija svakako premašuje troškove godišnjeg održavanja i ispitivanja sustava dojave požara.

Proaktivno održavanje osigurava pouzdanost i isplativostU svijetu su razvijeni mnogi modeli održavanja tehničkih sustava koji problematici pristupaju sveobuhvatnije nego ikad ranije u poslovnoj praksi. Kada je riječ o sustavima za dojavu požara redovito održavanja i atestiranje ima dodatnu težinu jer je potrebno osigurati ispunjavanje funkcija bitnih za sigurnost osoba i imovine u objektima štićenja pa je u većini zemalja i obvezno. U Alarm automatici d.o.o. razvijen je jedinstveni model nadzora, održavanja i servisiranja ABSistemCARE4® koji obuhvaća neprestani uvid u stanje sustava putem Centralnog tehničkog nadzora, promptno obavještavanje korisnika o stanju sustava i statusu objekta, „Help desk“, organizaciju popravaka u iznimno kratkom roku – u 75% slučajeva u prvih 5 sati kvar je ili otklonjen ili je započeta intervencija. U procedura postupanja unaprijed su ugrađene odredbe važećih propisa.

Požari i PožarNe štete

u 2009. godini u Hrvatskoj je svaki dan buknulo 20 požara

Prema službenim podacima MUP-a Republike Hrvatske u 2009. godini u Hrvatskoj je buknulo 7.549 požara ili dnevno više od 20. Svaki je treći dan jedna osoba zbog požara ozlijeđena, a svakih je trinaest dana jedna osoba zbog požara izgubila život. Materijalna šteta uslijed požara iznosila je 217.366.333 kuna a tim su iznosom obuhvaćene samo izravne materijalne štete dok su neizravne štete (izgubljeni radni dani, izgubljeno znanje, izgubljene veze s kupcima, gubitak poslovnog ugleda i slično) obično veće od izravnih. S aspekta primjene sustava za dojavu požara posebno su značajni podaci o požarima koji se događaju na građevinskim objektima na kojima se 2009. dogodilo 2.490 požara koji su prouzročili izravnu materijalnu štetu u iznosu od 81.194.987 kuna. Spomenuti podaci odnose se samo na požarišta na kojima su intervenirale vatrogasne postrojbe, a stvarne su brojke veće.Prema vrstama građevinskih objekata najviše se požara u 2009. dogodilo u masivnim, prizemnim i jednokatnim građevinama – njih čak 954 ili čak 38,3% požara na građevinskim objektima. Slijede kontejneri s 447 požara, višekatne građevine (218), građevine s dva do tri kata (203), gospodarski objekti (141) i barake (107). Materijalna šteta u masivnim, prizemnim i jednokatnim građevinama također je najveća i iznosi 29.692.224 kuna.

Ljudski faktor – glavni uzrok požara

Načini izazivanja požara na građevinskim objektima su u 2009. prikazani su u tablici. Važno je da je gotovo 83% svih požara na građevinskim objektima uzrokovao čovjek – namjerno, nehotice, nepažnjom ili u igri.

Iz grafičkog prikaza broja požara prema namjeni objekata vidi se da se najveći broj požara dogodio u stambenim objektima – čak 1163 požara od ukupno njih 2490 na građevinskim objektima – gotovo polovina. Najveći broj požara na građevinskim objektima, također oko polovine, se događa u zimskim mjesecima – u sezoni grijanja. Nedjelja je najrizičniji dan u tjednu, a statistički se najviše požara na objektima događa između 15 i 18 sati. Ovi podaci ukazuju na potrebu dodatnog educiranja građana o koristi ugradnje detektora dima ili plina u stambene objekte. Na tržištu su dostupni takvi detektori u samostojećoj izvedbi i njihova cijena nije velika. U stanovima koji imaju sustav protuprovale jednostavno je taj sustav nadograditi s jednim ili više detektora dima ili plina. Iz podataka NFPA vidi da se u SAD-u 63% smrtnih slučajeva uslijed požara u domaćinstvima 2008. dogodilo u onim kućanstvima koja nemaju detektore dima. Podatke o požarima i požarnim štetama možemo naći na nekoliko internetskih stranica od kojih se ažurnošću podataka ističu stranice Državne uprave za zaštitu i spašavanje (www.dzus.hr) i Hrvatske vatrogasne zajednice (www.hvz.hr). Dostupni su podaci o svakom pojedinom požaru – vremenu i mjestu njegova nastanaka te njegovim posljedicama.

Tržišni udjeli sustava tehničke zaštite Izvor: Security Sales & Integration 2009

Način izazivanja BrojNamjerno 149

Nehaj i nepažnja 1885Dječja igra 40

Prirodna pojava 38Neutvrđeno 378

Ukupno 2490

Način izazivanja požara na građevinskim objektima u 2009. Izvor: MUP RH

Broj požara građevinskih objekta u 2009. Izvor: MUP RH

Page 4: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

NoVe teHNoLoGije omoGuĆaVaju VeĆu PouzdaNost, FLeksibiLNost, kaPacitet i daLjiNsko uPraVLjaNje

Pouzdanost, fleksibilnost i jednostavnost korištenja samo su neke prednosti koje donose najnovija dostignuća mikroprocesorske tehnologije, mrežne arhitekture i komunikacijske infrastrukture i glavni su razlog primjeni tih novih tehnologija i u inače iznimno (zbog imperativa pouzdanosti) tradicionalnim sustavima za dojavu požara. Razvijene su tehnologije koje omogućavaju veću pouzdanost, fleksibilnost i kapacitet petlji, umrežavanje centrala i upravljanje putem interneta. Omogućeno je prihvaćanje perifernih uređaja različitih proizvođača i to na način da je na istoj centrali moguće istovremeno imati jednu petlju s jednim a drugu s uređajima drugog proizvođača (OpenLoop®). Komunikacija između centrala je u realnom vremenu, a komunikacija unutar mreže ne prekida se niti u slučaju greške jer aktiviranje uređaja na jednoj centrali aktivira trenutnu signalizaciju na ostalim centralama (HorNet®). Vatrodojavni signal moguće je aktivirati čak i u nevjerojatnim situacijama kao što je npr. greška glavnog procesora kada se alarm signalizira putem mreže centrala (Emergency54®). Sustavima za dojavu požara omogućen je pristup i upravljanje putem interneta (Janus®).

bežični sustavi usklađeni sa eN54 i diN Vde 0833-2 normama

Bežična tehnologija u sustavima za dojavu požara razvila se do razine da ju postaje isplativo primjenjivati u sve većem broju aplikacija. U pravilu je riječ o primjeni u objektima koji su već izgrađeni, uređeni i u funkciji, a njihovo oštećivanje (npr. spomenika kulture) nije dozvoljeno ili je kabliranje neprikladno ili preskupu (npr. u bolnicama i školama). Svakako najvažnija funkcionalnost koja ranije nije bila dostupna je primjena tzv. "mesh" tehnologije gdje se pravilnim raspoređivanjem mreže inteligentnih repetitora može postići visoko pouzdan, a opet bežični sustav dojave, s višestrukom redundancijom (inače nepouzdane) bežične komunikacije. Za pouzdan rad bežičnog sustava posebno je važno osigurati napajanje pa baterijski elementi moraju imati nadzor stanja baterije i indikaciju njezina stanja u nekoliko stupnjeva i to najmanje lokalno ako već ne i daljinski. Također je bitno da za korisnika rukovanje bežičnim sustavom ne smije biti različito što se osigurava transparentnim adresiranjem.

iP tehnologije unapređuju funkcionalnost sustava za dojavu požara

Brzina reakcije u slučaju potrebe za održavanjem u sustavima za dojavu požara izuzetno je bitna. Mogućnost spajanja centrale za dojavu požara na internet omogućava ovlaštenoj tvrtki za održavanje i stručnjacima unutar tvrtke vlasnika sustava brz pristup centrali i dijagnosticiranje problema. Time se smanjuje vrijeme potrebno za vraćanje sustava u funkciju. Osim toga, mogućnost da se vatrodojavna centrala spoji na računalnu mrežu omogućava centralno upravljanje sustavom vatrodojave putem računala. Program na računalu s grafičkim mapama olakšava operateru pronalaženje lokacije požara unutar velikog objekta. Često se zahtijeva da taj CNS obuhvaća i druge sustave zaštite koji su na taj način integrirani sa sustavom dojave požara.

25% integracije sustava na objektu provodi se oko dojave požara

Svjetske statistike pokazuju da se najviše - 25% - integracije tehničkih sustava na velikom građevinskom objektu provodi upravo oko sustava za dojavu požara. On je po svojoj osnovnoj funkciji svojom infrastrukturom prisutan u cijelom objektu što ga čini tehnički prikladnim i ekonomski pogodnim. Najjednostavnija i najčešće korištena je integracija na nivou sustava za dojavu požara koji ima mogućnost programiranja i upravljanja s drugim elementima. Integracijom se omogućava efikasno i koordinirano korištenje različitih sustava na objektu. Najnapredniji oblik integracije je integracija u jedinstveni programski paket – jedinstveno korisničko sučelje u svrhu centraliziranog nadzora i upravljanja uz zadržanu distribuiranu autonomiju i elementarnu, vitalnu funkcionalnost – kakav omogućava u Alarm automatici d.o.o. razvijen softver ABSistemDCi®.

Dio sustava na građevini se mora integrirati sa sustavom dojave požara jer on u uvjetima požara njima upravlja. To su sustavi: · automatskog gašenja · evakuacijske rasvjete · evakuacijskog razglasa · upravljanja dizalima, eskalatorima i

motoriziranim vratima · automatskog odimljavanja · automatske evakuacije · ventilacije i klimatizacije · kontrole pristupa

Relativno je mali i jednostavan korak integrirati i sve ostale tehničke sustave (npr. inteligentnu rasvjetu, intercom, protuprovalni sustav, videonadzor) u ovaj.

Svjetska statistika sustava koji su osnova integracije na velikim građevinama

odabrati oPtimaLNo rješeNje zaštiteSustavi dojave požara razlikuju se po veličini i tehnologiji rada. Koji će se sustav koristiti ovisi o aplikaciji, tipu objekta, stupnju ugroženosti od požara, broju osoba koji se u objektu može nalaziti, zakonskim obvezama i željama investitora. Posljedično, oprema dostupna na tržištu prilagođena je različitim aplikacijama i onima koji se ne bave profesionalno sustavima za dojavu požara teško je odabrati adekvatne proizvode koji će svojim funkcijama zadovoljiti konkretne potrebe.

iDEA® segmentacija proizvoda i usluga osmišljena je kao pomoć u rješavanju dilema vezanih za prepoznavanje problema koje je potrebno riješiti, definiranje bitnih funkcija sustava, odabir opreme i usluga do odabira izvođača. IDEA® je najkraći mogući opis ponude rješenja zaštite po mjeri korisnika. To je Interaktivna (ujedno i Inteligentna, Inventivna, Izvrsna, Integrirana ...) Digitalna Elektronika i Automatika, odnosno svako rješenje zaštite po mjeri Alarm automatike d.o.o. koje se sastoji od nekog od više tisuća proizvoda i usluga, nadopunjeno kompletnom projektnom, marketinškom, prodajnom, tehničkom, korisničkom, tehnološkom i organizacijskom podrškom, a istovremeno u potpunosti prilagođeno rješavanju specifičnih potreba. iDEA® obuhvaća i sve prateće usluge - od kreiranja optimalnog rješenja zaštite u fazi projektiranja preko ugradnje od strane ovlaštene zaštitarske tvrtke pa sve do održavanja i servisiranja te korisniku prilagođenog financiranja.

IDEA Express® - Jednostavna rješenja zaštite Express segment namijenjen je onima koji žele samostalno odabrati neko jednostavno rješenje za svoj stambeni ili manji poslovni objekt. Vatrodojavni detektori se povezuju na protuprovalni sustav, broj detektora je manji od 10, a koriste se žičana i bežična rješenja.

IDEA Classic® - Provjerena rješenja zaštite Classic segment namijenjen je zaštiti srednje velikih i manjih objekata, poslovnih i stambenih, i to na svim područjima zaštite što je preduvjet za realizaciju niza dodatnih usluga – od nadzornog ili dojavnog centra, integriranog video centra, kvalitetne nadogradnje novim tehnologijama komunikacije te profesionalnog održavanja sustava. Tu se koriste klasični sustavi dojave požara sa 2 do 24 zone s mogućnošću spajanja više detektora po zoni. Obično se klasični sustavi koriste za objekte za manje od 100, a preporuka je do 50 detektora.

IDEA Project® - Napredna rješenja zaštite Project segment namijenjen je aplikacijama za koje je potrebno projektom riješiti specifične probleme i za objekte koji su izloženi većem riziku (bez obzira na njihovu veličinu) pa se učestalo u zaštiti primjenjuju nove tehnologije. Zato se u ovim objektima koriste analogno adresabilni sustavi koji omogućuju i povezivanje s drugim sustavima u objektu, izdvojeno upravljanje i programiranje putem računala. Za manje sustave do 100 detektora koristi se centrala s jednom petljom, a za veće sustave proširive centrale s mogućnosti proširenja do 8 petlji. Obuhvaća ponudu i rješenja zaštite prilagođene profesionalnim projektantima i građevinskim tvrtkama kojima je na raspolaganju velik izbor komponenti pomoću kojih će moći međusobno povezati sve sustave na nekom objektu (klimatizaciju, odimljavanje, rasvjetu, grijanje, evakuaciju, gašenje, kontrolu pristupa, video nadzor, interfoniju, protuprovalu, dojavu požara) i osigurati razmjenu informacija između sustava zbog povećanja njihove pouzdanosti i efikasnosti. Zbog veće ugroženosti objekata oprema treba imati napredne funkcije i mehaničke komponente višeg stupnja zaštite.

IDEA Solution® - Cjelovita rješenja zaštite Solution segment namijenjen je onima koji trebaju na logičan i konzistentan način spojiti rješenja zaštite i sigurnosti sa zahtjevima i trendovima svog temeljnog poslovanja. Mjere zaštite koje zadovoljavaju posebne potrebe specifičnih tržišnih grupa uz tehničku zaštitu podrazumijevaju još i tjelesnu i mehaničku zaštitu te organizacijske mjere u obliku procedura postupanja u raznim redovitim i izvanrednim situacijama. Njih je potrebno smisleno povezati s informacijski i komunikacijskim sustavima kojima se obavlja temeljno poslovanje i sustavima upravljanja objektima. Centralizacija većeg broja međusobno dislociranih objekta također će korisnicima omogućiti brže i pouzdanije upravljanje procesima i poslovanjem. Ovo je rješenje prilagođeno specifičnostima javnih, industrijskih i infrastrukturnih objekata, odnosno specifičnim zahtjevima aplikacije što uključuje međusobno umrežive centrale te rješenja za kompleksne aplikacije s potrebnom GUI programa za upravljanje i integraciju.

Page 5: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

eLemeNti sustaVa za dojaVu PožaraOsnovna namjena sustava za dojavu požara je detektiranje požara u najranijoj fazi pomoću automatskih detektora te, nakon obrade signala u centralnoj jedinici, signaliziranje i dojavljivanje te informacije. Uređaji se povezuju ovisno o korištenoj tehnologiji, a u načelu se dijele na klasične i adresabilne sustave.

detektori

Najbitniji dio sustava za dojavu požara su automatski detektori. Oni su raspoređeni po prostorijama kako bi što ranije detektirali pojavu čestica koje su produkt gorenja ili povišene temperature. Ovisno o uvjetima u prostoriji odabire se tip detektora koji mogu biti optički, termički, termodiferencijalni ili kombinacija navedenih tipova. Kao što se iz korištenja izbacuju ionizacijski tipovi detektora tako se i uvode nove tehnologije kao što su laserski detektori ili detektor ugljičnog monoksida. Osim točkastih detektora za velike se prostore koriste i linijski detektori – vatrodojavne barijere.

ručni javljači

Osim automatskih detektora požara u sustavu su obavezni i ručni javljači pomoću kojih osobe u prostoru kada uoče požar mogu aktivirati trenutni alarm (i prije nego je proradio automatski detektor), ubrzati proces dojave požara odnosno potvrditi požarni alarm. Ručni javljači se postavljaju na svim izlazima iz objekta i unutar objekta po potrebi.

Vatrodojavne centrale

Centrale primaju informaciju o alarmu s detektora i ručnih javljača, obrađuje ih i prosljeđuje na uređaje za signalizaciju i upravljanje. Ako se radi o klasičnom sustavu, centrala obrađuje podatke s određenog broja zona na koje se spajaju detektori i ručni javljači. Centrala se odabire ovisno o veličini sustava, odnosno potrebnom broju zona. Maksimalno se na jednu zonu može spojiti je 25 elemenata, ali je preporuka na jednu zonu spojiti što manji broj detektora kako bi se osigurala što brža identifikacija područja iz kojeg alarm dolazi. U adresabilnom sustavu svaki element koji se spaja na petlju ima adresu pa je ograničenje broja elemenata u petlji određeno maksimalnim brojem adresa u petlji. Pri tom treba voditi brigu o dužini petlje, presjeku vodiča i maksimalnoj potrošnji jer se iz petlje osim detektora mogu napajati i adresabilni moduli te sirene koji su veći potrošači struje. Programiranje vatrodojavnih centrala moguće je izvesti putem tipkovnice na samoj centrali, a za veće, adresabilne sustave, koriste se računalni programi zbog lakšeg definiranja složenih jednadžbi upravljanja. Najmodernije centrale omogućuju povezivanje i putem interneta što instalateru omogućava pristup i iz vlastitog ureda.

upravljačke tipkovnice

Po Zakonu o zaštiti od požara vatrodojavna centrala se treba nalaziti u zasebnom požarnom sektoru u odnosu na ostatak objekta, obično u tehničkoj sobi. To znači da centrala nije na vidljivom mjestu i nije moguće promptno očitati poruke sa centrale pa je potrebno na centralu spojiti izdvojene upravljačko signalne panele ili tipkovnice. Ovisno o veličini objekta njih može biti i veći broj. Na tipkovnicama je moguće očitati stanje sustava te upravljati centralom.

ulazno/izlazni moduli

Ako na samoj centrali broj ulaza i izlaza za integraciju s drugim sustavima nije dovoljan moguće je dodavati module sa dodatnim ulazima ili izlazima ugrađivanjem u kućište centrale ili dodavanjem modula u adresabilnu petlju. Najčešće je potrebno dodati izlazni modul za upravljanjem klasičnim sirenama ili držačima vrata. Pri tom treba voditi računa da za napajanje vanjskih uređaja treba dodatni izvor napajanja ili dovesti napajanje iz centrale (dodatna instalacija).

Plinodojavni moduli

U dijelovima objekata u kojima je povećan rizik od istjecanja plina (npr. kotlovnice) ili povećane koncentracije ugljičnog monoksida potrebna je ugradnja plinodojavnih detektora. Ako u objektu već postoji sustav za dojavu požara koji omogućuje obradu signala s plinodojavnih detektora investicija se smanjuje jer nije potrebno dodavati centralu za plinodojavu već samo ulazne plinodojavne module. Moduli se spajaju na adresabilnu petlju.

signalizacija

Požarni alarm se signalizira pomoću unutrašnjih i vanjskih sirena. Sirene su crvene boje i mogu biti sa ili bez bljeskalice. Klasične sirene aktiviraju se pomoću alarmnog izlaza na centrali ili izlaznog modula, dok se adresabilne sirene napajaju i aktiviraju koristeći petlju. Za detektore u spuštenom stropu i za klasične detektore u zatvorenim prostorijama potrebno je koristiti paralelne indikatore prorade detektora kako bi bilo lako vidljivo koji je detektor u alarmu.

komunikacija i centralizacija

Informacija o požarnom alarmu treba doći na mjesto na kojem je osigurano stalno 24 satno dežurstvo. Ako takvo mjesto postoji unutar objekta (zaštitar ili portir) informacija se može prikazati na izdvojenoj tipkovnici ili, ako je riječ o većem sustavu, na računalu s programom za centralizaciju s grafičkim mapama. Ako na objektu ne postoji dežurstvo informaciju treba putem glasovnog dojavnika ili digitalnog komunikatora proslijediti dojavnom centru odnosno dežurnoj osobi. Dojava može ići putem klasične telefonske linije ili putem mobilne mreže.

DA=podnosi / podržava

NE=ne podnosi / ne podžava

X= nije bitno

visok strop brzo strujanje visoka osjetljivostprisutnost prašine

i pareprisutnost

temperaturepokriva velik

prostor

optički

točkasti DA NE NE NE DA DA

točkasti u komori nije primjenjivo DADA

**NE DA X

linijski DA nije primjenjivo NE NE DA DA

#

aspiracijski sustav nije primjenjivo nije primjenjivo DA NE DA DA

termički NE DA NE DA NE DA

CO+termički DA nije primjenjivo NE DA DA DA

UV plamen nije primjenjivo nije primjenjivo DA

##DA DA

NE

##

* potrebno više detektora za istu površinu ** za laserski optički detektor # nema lažnih alarma, ali treba često čišćenje ## što veća osjetljivost – to manji prostor

Odabir detektora ovisno o području primjene

Page 6: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

1

1

2

3

4

7

8

Objašnjenje oznaka: 1 PC1832 NK Protuprovalno/vatrodojavna centrala, 8-32 zone; 2 PC5132-924 Modul za bežične detektore; 3 PK5500 LCD tipkovnica

za upravljanje sustavom; 4 WS4916EU Bežični optički+termički vatrodojavni detektor; 5 CSA3470 Ručni javljač požara; 6 WS4945 Bežični univerzalni kontakt;

7 BELT DOMINO CO Detektor ugljičnog monoksida za garaže; 8 BELT SCACCO LPG Detektor gradskog plina za kotlovnice

2

3

5 6

4

4

4

4

7

8

Objašnjenje oznaka: 1 BENT-J408-4 Vatrodojavna centrala s 4 vatrodojavne zone; 2 BENT-601P Optički dvožični vatrodojavni detektor; 3 BENT-MCP900/

CB Ručni javljac požara; 4 BENT-H900/R24 Unutarnja vatrodojavna sirena bez bljeskalice; 5 BENT-CALL-R24 Vanjska vatrodojavna sirena 24Vdc s

bljeskalicom; 6 BENT-J400-EXTI Modul gašenja; 7 BENT-J400-REP Izdvojeni upravljački panel; 8 BENT-B-TEL07 Telefonski dojavnik; 9 BENT-FIRE SUITE

Softver za programiranje i upravljanje; 10 VULGAS Detektor zemnog plina

2

2

4

3

3

1

2

3

5

4

2

2 2

kLasičNa VatrodojaVa – ekoNomičNo rješeNje za VeLike ProstorijeKlasični sustav za dojavu požara sastoji se od centrale s određenim brojem zona, više automatskih detektora koji se spajaju na svaku zonu (maksimalno 25 detektora po zoni) i ručnih javljača. Klasični sustav za dojavu požara, za razliku od adresabilnog, ne može osigurati korisniku informaciju koji je točno detektor u alarmu. Taj nedostatak nije presudan ako se radi o velikim prostorima (kao što su trgovina ili skladište) jer je više detektora smješteno u istoj velikoj prostoriji, a informacija o tome iz koje zone (područja) dolazi alarm je dostatna.

Primjer sustava za dojavu požara u trgovinama

Potreban broj zona u klasičnom sustavu definira se s obzirom na broj područja iz kojih želimo identificirati alarm. Za velike prostorije, kao što su prodajni prostori i skladišta, dovoljno je definirati samo jednu zonu. Za manje prostorije moguće je u pojedinu zonu ugraditi samo jedan ili dva detektora što osigurava dovoljno preciznu informaciju o tome gdje je alarm nastao. Vatrodojavne centrale omogućavaju spajanje ručnih javljače na zonu na koju su spojeni automatski detektori. Također, može se programirati kašnjenje alarma generiranog s automatskih detektora, a da ručni javljači odmah signaliziraju alarm. Kako bi se s drugim klasičnim centralama osigurala takva funkcija potrebno je koristiti zasebnu zonu za ručne javljače. Centrala posjeduje i ulaz za plinodojavne detektore.Signalizacija alarma provodi se spajanjem unutarnje sirene sa i bez bljeskalice te vanjske sirene sa samonapajanjem na vatrodojavnu centralu.Za dojavu požarnog alarma u dojavni centar i/ili vlasniku objekta koristi se uređaj koji je ujedno i digitalni komunikator i glasovni dojavnik. Za veće objekte moguće je koristiti i izdvojene upravljačke panele za pregled i resetiranje alarma. Ako u objektu postoji potreba za gašenjem požara u centralu se može ugraditi dodatni modul za upravljanje gašenjem. Centrale se mogu programirati putem programa za računalo.

6

5

5

bežičNa rješeNja dojaVe Požara u kombiNiraNim sustaVimaU stambenim je objektima ekonomično sustav dojave požara kombinirati sa sustavom protuprovale i koristiti istu alarmnu centralu. Vlasnici stambenih objekata često sustav za dojavu požara zahtijevaju kada su kuća ili stan već u upotrebi. Kako bi se izbjegle dodatne građevinske intervencije praktičnije je koristiti bežične vatrodojavne detektore umjesto žičanih. Prednost korištenja bežičnih detektora je i lokalna signalizacija jer svaki od njih ima ugrađenu zujalicu. Osim potrebe za zaštitom od požara, raste i potreba za zaštitom od nesreća uzrokovanih istjecanjem gradskog plina i trovanja ugljičnim monoksidom zbog neispravnih dimnjaka. Kako bi se i takve opasnosti spriječile ili barem smanjile preporučljivo je u stambeni prostor ugraditi detektor plina i/ili ugljičnog monoksida i spojiti ga na već postojeću protuprovalno – vatrodojavnu centralu. Ukoliko u stambenom objektu ne postoji sustav protuprovale i korisnik ne želi centralizirani nadzor moguće je dojavu požara i plina izvesti i nezavisnim vatrodojavnim detektorima koji tada samo lokalno signaliziraju alarm bez aktiviranja sirena za uzbunjivanje okolice i pozivanja intervencije.

Primjer zaštite stambene kuće

Bežične optičke vatrodojavne detektore treba postaviti na strop svih prostorija u kojima postoji opasnost od požara. Ručni javljač požara obično se postavlja na zid u hodniku i bežično ga se spaja na centralu pomoću bežičnog univerzalnog kontakta. Uz protuprovalno/vatrodojavnu centralu smještenu na skrovito mjesto potrebno je instalirati bežični prijemni modul za 32 bežična detektora. Na ulaz u objekt, a eventualno i po etažama, se postavlja tipkovnica za upravljanje sustavom. Detektor za gradski plin smješta se u kotlovnicu, a detektor ugljičnog monoksida u garažu. Spajaju se preko relejnih izlaza žičano na centralu ili kao ručni javljač požara bežično preko bežičnog univerzalnog kontakta.

6

7

8

9

1

10

Page 7: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

maLi adresabiLNi sustaV s LokaLNim uPraVLjaNjemU poslovnim prostorima s većim brojem prostorija, kao što su uredi ili poslovnice banaka, neophodno je osigurati brzu identifikaciju prostorije u kojoj se aktivirao požarni alarm pa je preporučljivo koristiti analogno adresabilne sustave za dojavu požara. Oni omogućuju točkastu detekciju (svaki uređaj u petlji ima svoju adresu) i podešavanje osjetljivosti detektora prema uvjetima u prostoriji. Detektori s kompenzacijom onečišćenja smanjuju mogućnost generiranja lažnih alarma i u nečistim sredinama. Ekonomično rješenje za poslovne objekte s većim brojem prostorija je centrala s jednom petljom i manjim brojem adresa (najčešće su dovoljne 64 adrese) koja omogućava i upravljanje gašenjem požara u npr. računalnoj server sobi. Centrala treba omogućavati upravljanja pomoću lokalnih izdvojenih tipkovnica.

Primjer sustava za dojavu požara za poslovnicu banke

Svaku prostoriju treba štititi adekvatnim analogno adresabilnim detektorima. U većini slučajeva koriste se optički detektori, a u prostorije u kojima je bitan porast temperature (npr. kuhinje) treba ugraditi termičke detektore. Pri svakom izlazu i na svakoj etaži potrebno je instalirati adresabilne ručne javljače požara. Sirene u sustavu također trebaju biti adresabilne, trebaju se napajati iz petlje kako za njih ne bi trebalo dodatno ožičenje te trebaju biti raspoređene tako da osiguravaju zvučnu signalizaciju u cijelom objektu. Centralu treba smjestiti u tehničku sobu, a dodatne upravljačke tipkovnice na mjestu gdje se uvijek nalazi zaposlenik kao što je npr. informativni pult. Server sobu dobro je dodatno štititi sustavom gašenja požara kojim se upravlja putem modula za upravljanje gašenjem unutar centrale. Svi elementi sustava spajaju se u jednu petlju pomoću dvožičnog kabela. Preporučljivo je koristiti zatvorenu petlju (s povratom u centralu), ali ona može biti i otvorena (bez povrata).Za dojavu se osim dojavnika za klasičnu telefonsku liniju može koristiti i GSM komunikator koji može komunicirati s dojavnim centrom, ali i slati glasovne poruke. Za programiranje centrale može se koristiti i program za računalo.

umrežeNi i ProširiVi adresabiLNi sustaV za dojaVu PožaraVelike objekte, koji se sastoje od više građevinski odvojenih zgrada a funkcionalno su jedna cjelina, potrebno je zaštititi s više centrala (po jedna za svaku odvojenu zgradu) koje su međusobno povezane tj. umrežene. Mreža centrala omogućava pregledavanje alarma s bilo kojeg detektora unutar sustava i upravljanje bilo kojim izlaznim elementom na svakoj centrali unutar mreže. Također, tipkovnica spojena na bilo koju centralu može upravljati cijelim sustavom. Bitan element velikih sustava su, uz detektore i ručne javljače, i ulazno/izlazni moduli koji omogućuju upravljanje klimatizacijom, vratima i drugim sustavima upravljanja u zgradi. Prostorije unutar zgrade koje je zbog konstrukcije stropa teško ožičiti moguće je pokriti bežičnom vatrodojavom tako da svaki bežični detektor također ima adresu kao da je spojen na petlju. Uz bežične detektore potreban je i bežični prijemnik koji se spaja i napaja iz petlje, a postavlja se blizu bežičnih detektora. Ako centrala uz karticu za međusobno umrežavanje ima ugrađenu i Ethernet karticu moguće joj je pristupiti putem računala koristeći samo web preglednik jer Ethernet kartica ima ugrađenu web stranicu. Centralama se putem računala pristupa pojedinačno, a moguće je raditi sve operacije kao i na tipkovnici centrale.

Primjer sustava za dojavu požara za aerodrom

Aerodromski se kompleks obično sastoji od više zgrada, te su kontrolni toranj i prateće prostorije najčešće udaljene od zgrade s terminalima za putnike i robu. S obzirom da nije preporučljivo petlju detektora provlačiti u drugu zgradu zbog mogućih smetnji i ograničene duljine petlje potrebno je u svaku zgradu instalirati zasebnu SmartLoop centralu koja može imati od 2 do 8 petlji, ovisno o broju potrebnih detektora i modula (svaka petlja podržava do 240 adresa). Centrale se međusobno povezuju u mrežu čime se omogućuje da budu međusobno udaljene 2 km, a na centrali u kontrolnom tornju dostupne su informaciju o alarmu u prostorima s terminalima i obrnuto. U čekaonicu bez spuštenog stropa ugrađuju se bežični detektori koji komuniciraju s centralom pomoću bežičnog prijemnika spojenog u petlju. Pomoću ulazno izlazne kartice na sustav je moguće spojiti i plinodojavne detektore. Radi pregleda i održavanja sustava na centrale se moguće spojiti preko Interneta s računalom i web preglednikom. Za komunikaciju s dojavnim centrom koristi se ugrađeni digitalni komunikator.

Objašnjenje oznaka: 1 S-SmartLight/S Analogno adresabilna vatrodojavna centrala s jednom petljom; 2 S-SmartLoose/ONE Modul upravljanja gašenjem požara; 3 S-V100 Analogno adresabilni optički vatrodojavni detektor; 4 S-VCP100 Adresabilni resetirajuči ručni javljač; 5 S-VLS100 Adresabilna sirena, napajanje iz petlje; 6 S-SmartLetUSee/LCD LCD upravljački panel za izdvojeno upravljanje; 7 S-LinkE GSM komunikator; 8 SmartLeague Softver za programiranje centrale

1

2

34

1

2

4 4

3

5

3

3

5

3

3

3

5

5

6

Objašnjenje oznaka: 1 S-SmartLoop2080/G Analogno adresabilna umreživa centrala s 2-8 petlji; 2 S-SmartLoop/NET Mrežna kartica za Smartloop centralu; 3 S-V100 Analogno adresabilni optički vatrodojavni detektor; 4 S-VMIC100 Ulazno-izlazni nadzirani modul; 5 S-VW2W Modul bežičnog proširenja za do 32 bežična vatrodojavna detektora; 6 S-SG100 Bežični optički vatrodojavni detektor; 7 S-SmartLoop/PSTN: 8 Web aplikacija za daljinsko upravljanje centralama: 9 S-SmartLAN Ethernet kartica s TCP/IP protokolom; 10 S-SmartLoop/INOUT Ulazno izlazna kartica; 11 Vgs-AD EP Detektor eksplozivnih plinova

65

12

4

6

6

5

4

1

2

1 2

3

3

3

3

3

336

1

2

3

7

8

7

7

8

8

INTERNET

8

INTERNET

9

PSTN

LAN Internet

10

11

Page 8: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

zaHtjeVNi i VeLiki adresabiLNi sustaVi za dojaVu Požara s GraFičkim sučeLjem za uPraVLjaNje i iNteGracijuVeliki sustavi u zahtjevnim građevinama podrazumijevaju potrebu za velikim brojem petlji i za integracijom s drugim sustavima unutar zgrade. Najčešće primjenjivane integracije su upravljanje liftovima, zatvaranje protupožarnih zaklopki unutar klima kanala, upravljanje protupožarnim vratima, evakuacija, razglas. Često treba osigurati upravljanje i sa sustavom plinodojave unutar garaže koji, da bi to bilo moguće, treba biti spojen na vatrodojavnu centralu. Kako bi se osobama zaduženim za nadzor olakšao rad s tako velikim i složenim objektom potrebno je koristiti računalni program s grafičkim prikazom i interaktivnim sučeljem za upravljanje.

Primjer sustava za dojavu požara za hotel

Hoteli najčešće imaju veći broj etaža ili krila zgrade, pa je potrebno koristiti centralu s velikim brojem petlji (često više od 8). Detektori, ručni javljači i upravljački moduli raspoređuju se po etažama u zasebnim petljama kako bi se osigurala manja ukupna duljina petlje (1000 do1500 m). Zasebna se petlja koristi za plinodojavu u garaži tako da se u petlju ugrađuju plinodojavni moduli za spajanje do 4 plinodojavna detektora. Vatrodojavnu centralu treba postaviti na sigurno mjesto unutar objekta, a za upravljanje sustavom koristi se računalo s grafičkim programom u kojem je svaki detektor, ručni javljač te ulazni i izlazni modul prikazan ikonom na mapama prostora što operateru olakšava snalaženje u prostoru i rad sa sustavom. Za svaki detektor je moguće prikazati njegovo onečišćenje, osjetljivost te potvrditi alarm ili grešku. Sirene su adresibilne i s njima je također moguće upravljati i putem GUI programskog paketa.

Objašnjenje oznaka: 1 AM6000.12 Analogno adresabilna centrala s 12 petlji; 2 SW1 Programski paket s mapama za potpuni nadzor I upravljanje Notifier vatrodojavnom centralom; 3 NFX-OPT Analogno adresabilni optički vatrodojavni detektor; 4 NFX-TDIFF Analogno adresabilni termodiferencijalni + termički detektor; 5 IIG4 Međusklop za priključak četiri plinodojavna detektora na vatrodojavnu centralu; 6 VG PARK COE Detektor CO za garaže; 7 M700KAC (M500K) Ručni javljač s ugrađenim adresabilnim modulom; 8 AWS32/R/R Adresabilna sirena s bljeskalicom, napajanje iz petlje; 9 CMA22 Adresabilni modul 2 ulaza / 2 izlaza

11

2

5

6

7 8 9

2

3

44

5 6

78

8

8

8

8

8

8

8

8

8

9

3 4

rješeNje dojaVe Požara LakirNice ad PLastika u zaGrebuRenomirana industrijska tvrtka AD Plastik je, u sklopu programa unaprjeđenja sigurnosti provela pozivni natječaj za projektiranje i izvođenje rješenja dojave požara linije lakiranja svog zagrebačkog pogona za proizvodnju autokaroserijskih dijelova za prvu ugradnju. Visok standard kvalitete i zaštite od tehnološki štetnih utjecaja u proizvodnom procesu nije bio niti jedini, niti najveći izazov u osmišljavanju projektnog rješenja. Komore u sklopu linije za lakiranje trpe visoko požarno opterećenje, a istodobno sam tehnološki proces – iznimno snažna prisilna ventilacija od stropa prema podu, prisutnost raspršenih čestica lakova u zraku te, u dijelu procesa čak i otvorenog plamena u samoj liniji - onemogućava korištenje uobičajenih metoda detekcije. Uz to se cijela unutrašnjost svih komora periodički održava – sve se stijenke mehaničkim sredstvima čiste od naslaga lakova i ponovno presvlače premazom koji privlači lebdeće čestice – što predstavlja vrlo teške uvjete za sve poznate metode detekcije. Među vrlo kompetentnim i relevantnim konkurentima, investitor je odabrao upravo idejno rješenje Alarm automatike d.o.o.. Sama se linija lakiranja sastoji od više komora, slijedom tehnološkog procesa. Nakon komore za odmašćivanje slijedi komora za flamiranje, gdje se proizvodi na transportnom sustavu izlažu otvorenom plamenu čiji izvor pomoću CNC upravljane robotske ruke prelazi cijelu površinu kako bi ona nakon toga lakše primila lak. Zatim slijede tri komore za lakiranje i konačno sušara u kojoj se gotovi lakirani proizvodi izlažu temperaturi od 85°C.U samim komorama za lakiranje moguća prisutnost aerosola u velikoj koncentraciji, ali još više snažna prisilna ventilacija sa stropa prema podu onemogućava detekciju bilo kakvim optičkim metodama, a također i standardnim točkastim termičkim detektorima na stropu. Također, sam strop je zbog tehnologije izveden potpuno demontažno te radi toga nije moguće išta montirati niti na njega, niti na vertikalne stijenke komora na visini većoj od 1m od stropa. Radi svih navedenih okolnosti osmišljena je detekcija požara korištenjem linijskog termičkog detektora – bakrenog kabela s termoosjetljivom izolacijom, minimalne proradne temperature. Kabel se polaže u krug cijelim tlocrtom komore i to na dvije visine – približno 1 i približno 2 m od poda. Kako bi kabel bio zaštićen od periodičkog mehaničkog čišćenja stijenki, a istodobno neposredno izložen potencijalnom izvoru topline, u suradnji sa stručnjacima AD Plastika osmišljen je i poseban nosač, odnosno štitnik za ovaj kabel. Na isti se način rješava i komora za odmašćivanje, a također i sušara, s tim što se ove komore štite vijencem linijskog termičkog detektora samo na jednoj visini – komora za odmašćivanje zbog znatno nižeg požarnog rizika i opterećenja, a sušara zbog male visine. Dodatno, termoosjetljivi kabel u sušari ima drugačiju, primjerenu proradnu temperaturu.Najrizičniji dio tehnološkog procesa je upravo komora za flamiranje gdje uslijed čak i male pogreške u CNC programu ili kvara robotske ruke može doći do preduge izloženosti plastičnog proizvoda plamenu što ga može zapaliti. Kako je komora u cjelini zbog same tehnologije cijelo vrijeme izložena kontroliranom plamenu, to su svi proizvodi gorenja u njoj cijelo vrijeme prisutni, pa nije moguće uobičajenom detekcijom razlikovati kontrolirani plamen od požara. Istodobno, zapaljeni plastični proizvod transportni sustav neposredno odvozi dalje u prvu komoru lakiranja i nužno je detektirati požar prije nego se to dogodi. Konačno je osmišljeno rješenje mikrolokaliziranog aspiracijskog cjevovoda koji uzima uzorak zraka neposredno oko proizvoda u transportu koji napuštaju komoru flamiranja. Duljina je cjevovoda svedena na apsolutni minimum radi što kraćeg vremena latencije pa se aspiracijska komora s optičkim detektorom nalazi odmah s vanjske strane komore. Detekcija požara automatski zaustavlja transportni sustav, zatvara dovod plina i, naravno, oglašava alarm.

Page 9: Rješenja dojave požara po mjeri - Alarm automatika · rješenja dojave požara po mjeri javnih i industrijskih objekata hotela i ostalih smjeŠtajnih objekata trgovinskih centara

Alarm automatika se u 20 godina rada razvila u jednog od najvećih sistem integratora sustava tehničke zaštite i nositelj je izravnih ugovora različitih raspona i opsega s eminentnim klijentima u Hrvatskoj i regiji. Riječ je o projektima integracije zaštitno alarmnih sustava – protuprovale, dojave požara i plina, videonadzora i kontrole pristupa, elektroničke zaštite artikala, njihove centralizacije, odnosno mogućnosti daljinskog upravljanja i nadzora s jednog mjesta, te automatizacije poslovnih procesa. Regionalni je tržišni lider s iznimnom ponudom opreme i uređaja i razvijenim pratećim uslugama koji može osigurati sve potrebno za izvođenje sustava tehničke zaštite svih veličina i namjena: nabavu komponenti sustava; tehničku i projektnu podršku, izvođenju i održavanju ugrađenih sustava; razvoj računalnih programa koji omogućavaju integraciju komponenti u sustave; kontinuiranu edukaciju partnera. Posebni napori se ulažu u praćenje novih tehnologija koje se primjenjuju u tehničkoj zaštiti (trend na tržištu su IP i bežične tehnologije) tako da korisnicima osiguravamo tehnološki napredno i cjelovito rješenje tehničke zaštite.

Od samih početaka u Alarm automatici djeluje razvoji IT centar kojem je glavna uloga podržavanje implementacije IT tehnologija i u kojem se neprestano razvijaju softveri namijenjeni centralizaciji i integraciji tehničke zaštite. Softver za centralizaciju ABSistemDC(NG)® nagrađen je Zlatnom kunom 2009. za inovaciju „Videoverifikacija signala alarma“. Softver za integraciju sustava tehničke zaštite ABSistemDCi® FullSuite razvija se slijedom tržišnih potreba koje, kada je u pitanju integrirano djelovanje tehničke zaštite, eksponencijalno rastu.

Sjedište tvrtke je u Rijeci, a uredi se nalaze još u Splitu i Zagrebu. Također, u Rijeci, Beogradu, Sarajevu i Podgorici nalaze se i tvrtke – kćeri uz novootvoreni ured u Banja Luci. Poslujemo u četrnaest zemalja regije.

rijeka - zaGreb - sPLit - beoGrad - sarajeVo - baNja Luka - PodGorica - LjubLjaNa

alarm automatika d.o.o.

Dražice 123/c (Zamet), 51000 Rijeka; Hrvatska; Tel. + 385 (0)51 359 759, Fax: + 385 (0)51 359 787; E-mail: [email protected]

www.alarmautomatika.com

1004

9