ROBOTIKA IZAZOV NOVOM

DRUTVU

Bojan Jerbi Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveuilite u Zagrebu

sijeanj, 2016.

DRUTVENE MJENE POTAKNUTE NOVIM TEHNOLOGIJAMAU studenom 2015. Bank of America objavljuje podui izvjetaj koji zakljuuje da "uspon inteligentnih strojeva" predstavlja "novu industrijsku revoluciju.

ROBOT DRIVEN VS DATA DRIVEN AI-driven strojevi postaju sastavni dio naeg ivota kao sredstva rada, mobilnosti, sigurnosti, praktinosti i zabave.

Prodaja robota porasla je za 29% u 2014. godini. Potencijalni dugoroni uinci ukljuuju zamjenu postojeih radnih mjesta automatizacijom (47% radnih mjesta u SAD-u mogao bi biti automatiziran/robotiziran) uz porast nejednakosti - vea potranja za kvalificiranim radnicima, nasuprot sve manje potranje nekvalificiranih.

TEHNOLOGIJA JE VANA , ALI KUDA NAS VODI?

Technology Matters , (Dennis M. Bushnell, Chief Scientist, NASA Langley Research Center).

4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA: PAMETNI STROJEVI BIG-DATA UMREAVANJE (Cyber-Physical Systems and Markets) ENERGETSKA UINKOVITOST

TRITE ROBOTA UBRZANO RASTE

Japan Robotics Association procjenjuje ubrzani rast globalnog trita robota:

11 milijardi US dolara u 2005, 30 milijardi US dolara u 2015 i 60 milijardi US dolara u 2025.

Najvei rast potranje u sljedeih 5 godina oekuje se u podruju uslune robotike, obrane, suradnje s ljudima, interventne robotike, svemirske robotike, poljoprivrede, medicine, kao i u djelatnostima pomoi starijima i nemonima.

Prema istraivanju ABI Research trite osobnih robota dosei e 19. milijardi US dolara u 2017. godini.

Rast trita vojne robotike s 5,8 milijardi US dolara u 2010 porast e na vie od 8 milijardi US dolara u 2016. godini.

GLOBALNO TRITE ROBOTA

95 00 05 10 25

Oekivani udjeli na tritu robota

Javni sektor

$70

$60

$50

$40

$30

$20

$10

Kuanstvo

Bio-industrija

Medicina

x109

Oso

bna

i ser

visn

a ro

botik

a

Proizvodnja

GOSPODARSKI TRENDOVI U SAD

01-95 05-96 09-97 02-99 06-00 11-01 03-03 08-04 12-05 04-07 09-08 01-10 06-11

Trendovi u SAD (BDP, profit, investicije i zapoljavanje), 1995-2011

zapo

slen

i / p

opul

acija

74%

72%

70%

68%

66%

64%

62%

60%

58%

Recesija

BDP

Raz

ina

BD

P-a,

pro

fita,

inve

stic

ija

Izvor: Andrew McAfee (2012 TEDx)

Zaposleni/populacija

Profit Nefinacijski profit

Investicije

BUDUNOST ZAPOLJAVANJA U INDUSTRIJI

Europa predvia znaajno smanjenje broja zaposlenih u industriji:

Radna snaga rapidno stari Nove tehnologije preuzimaju poslove Do 2050 radna populacija (od 15 do 64 godina)

smanjit e se za 48 milijuna, ili 16%

EU perspektiva

-1,5%

-0,75%

0%

0,75%

1,5%

2,25%

3%

55 65 70 75 80 85 90 95 00 05 10 15 20 25 30 35 40 45 50

SADJapanEUAustralia/Novi ZelandRoboti / danasRoboti / trend

Kumulativni broj robota

(x1000)

2000 1800

- - -

1000 - - -

50

GLOBALNI TRENDOVI

Projekcija stope rasta/pada radne populacije, 1955-2050

NOVE TEHNOLOGIJE MIJENJAJU SLIKU DRUTVA

U posljednjih 50 godina, broj ljudi koji rade u proizvodnji, administraciji i poljoprivredi znaajno je smanjen.

INFILTRACIJOM NOVIH TEHNOLOGIJA SMANJUJE SE POTREBA ZA LJUDSKIM RADOM.

"U sljedeih 50 - 100 godina, nestat e trite rada u obliku koji poznajemo danas", kae Andrew McAffee (pomonik direktora Center for Digital Business, MIT Sloan School of Management).

GLOBALNA POTREBA ZA ROBOTIMA

109 USD

Azija

Sjeverna Amerika

EU

Ostali

(izvor: BCC Research 2011, leading market research company covering changes driven by science and technology)

TEHNOLOKI POTENCIJAL NASUPROT CIJENE RADA

Kineski Foxconn, najvei svjetski proizvoa po ugovoru zapoljava vie od milijun radnika.

U 2011. tvrtka je instalirala 10.000 robota. Danas, tvrtka uvodi robote po stopi od 30.000 godinje. Svaki robot kota oko 20.000 $ i koristi se za obavljanje rutinskih poslova kao to su bojanje, zavarivanja i montae.

U skoroj budunosti Foxconn e imati milijun robotskih radnika.

KOGNITIVNI ASPEKT

Danas su roboti i pametni strojevi sposobni raditi posao primjeren osobama prosjene inteligencije - koji je IQ 100.

Ako robotska tehnologija i umjetna inteligencija nastavi razvoj po eksponencijalnoj stopi (npr. za 1,5 bodova godinje), do 2025. godine pametni strojevi e imati IQ vei od 90% populacije.

Poveanje od 15 IQ bodova u deset godina znai jo 50 milijuna radnih mjesta u dosegu pametnih strojeva.

Strojna inteligencija ima veliki utjecaj na vrijednost rada - i za velike grupe stanovnitva:

LJUDSKA VRIJEDNOST JE VE DANAS PRETPOSTAVLJENA EKVIVALENTNOJ CIJENI STROJNE INTELIGENCIJE.

NEUROLOKI PRISTUP 1000 TB (Terabytes)

!!! Singularitet znanstveno-tehnologijskog razvoja: Opu inteligenciju je relativno lako opisati, ali teko ostvariti (Murray Shanahanu, profesor kognitivne robotike na Imperial College London).

Izvor: Charles Artur, The Guardian, 27. 012. 2015.

Menadement, poslovni i financijski sektor Raunarstvo, inenjerstvo i znanost Obrazovanje, umjetnost i mediji Zdravstvo Usluge Prodaja Uredsko poslovanje Poljoprivreda, ribarstvo Graevinarstvo Odravanje Proizvodnja Transport

33% 20% 47%

Vjerojatnost kompjutorizacije/robotizacije

Zapol

java

nje

PROBLEMI: NEUSKLAENI RAZVOJ

Problemi proizlaze iz neusklaenog razvoja:

znanstveno-tehnolokog (imanentan, antropoloki, nezaustavljiv),

ekonomskog (stalni rast potronje, monopol, neoliberalizam ) i

drutveno-kulturnog (trom, ovisan o zastarjelom ekonomskom sustavu),

infrastrukturni

3 milijuna radnih mjesta do danas je otvoreno kao posljedica koritenja 1 milijun robota.

Vie od milijun radnih mjesta oekuju se u sljedeih 5 godina zbog usvajanja robotske tehnologije .

A green paper on legal issues in robotics International workshop on autonomics and legal

implications Berlin, 2nd November 2012.

Robotics is a major opportunity for European economy!

Christophe Leroux CEA LIST

A green paper on legal issues in robotics International workshop on autonomics and legal implications, Berlin, 2nd November 2012

GDJE SMO TU MI?

Strukturne reforme? Pritisak na plae! Ouvanje radnih mjesta Porezi

KONZERVATIVNA I NEINVENTIVNA POLITIKA

Inovativno drutvo i ekonomiju temeljenu

na znanstveno-tehnolokom razvoju!

TREBAMO

USPJENO DRUTVO PODRAZUMIJEVA Drutvo temeljeno na inovacijskom razvoju (inovacijska metrika,

oblikovanje i izgradnja inovacijske infrastrukture). Sposobnost za proizvodnju intelektualnih dobara. Sposobnost na promjene (nove gospodarske djelatnosti, nove ekonomske

principe i zakone). Odrivi razvoj nasuprot stalnom rastu(?) Prepoznatljiv konkurentan obrazovni sustav (dualni?, kriteriji izvrsnosti). Vei udio tehniki obrazovane populacije. Novo poimanje znanosti i kulture (znanost inspirirana stvarnim

drutvenim potrebama i novim spoznajama, nove primjene, od data driven prema robot driven - novi oblik IT-a).

Drutvena odgovornost za tehnologijski razvoj. Unaprijeena legislativa i nove etike norme.

PREDNOSTI

Industrijska tradicija Ouvani obrazovni i znanstveno-istraivaki sustav Imamo prirodne resurse i ceste Geostrateki poloaj

SLABOSTI Visoka nezaposlenost Nedovoljan broj tehniki obrazovanih kadrova Industrijska tehnoloka zaostalost Slab utjecaj sveuilita u sferi razvoja visokih tehnologija Nizak investicijski potencijal Malo lokalno trite Nedovoljna lokalna i globalna umreenost (gospodarska i

znanstvena) Nedovoljna politika osvijetenost

0

125

250

375

500Ja

pan

Sing

apur

Jun

a Ko

reja

Njem

aka

ved

ska

Italij

a

Fins

ka

Belg

ija

SAD

pan

jols

ka

Kina

Hrva

tska ..

.

Euro

pa

Amer

ika

Azija

/Pac

ifik

Afrik

a

Svije

t

66

2

547985

1936

141164

89135124

167

292

478

169

314

0

125

250

375

500Ja

pan

Sing

apur

Jun

a Ko

reja

Njem

aka

ved

ska

Italij

a

Fins

ka

Belg

ija

SAD

pan

jols

ka ...

Hrva

tska ..

.

Euro

pa

Amer

ika

Azija

/Pac

ifik

Afrik

a

Svije

t

322

273150

4

84868998124126

163164169

295

ROBOTSKA POPULACIJA KAO MJERA TEHNOLOKE RAZVIJENOSTI

20102015

broj robota na 10000 zaposlenih

MOGUNOSTI Podignuti meunarodnu obrazovnu konkurentnost (restrukturirati sveuiline institucije i

uspostaviti motivirajue i razvojne kriterije izvrsnosti). Kroz dravnu potporu tehnologijskog razvoja stvoriti visoku tehnoloku infrastrukturu

koja e privui investicije. Razviti regulativu koja e pogodovati privlaenju globalnih tehnolokih lidera. Ukljuivanje u globalnu razvojnu utrku u segmentu novih pametnih strojeva (hw i sw) i

njihovih (robotskih) primjena specifinih za hrvatske prilike. Razviti znastveno-tehnoloku razvojnu strategiju koja e na komplementaran nain pratiti

najvanije regionalne proizvodne sektore (npr. proizvodnja hrane, farmaceutska industrija, pratea turistika industrija, razvoj robotskih plataformi za mala poduzea + razminiranje + gaenje poara + nadzor granice, itd.).

Razvoj jeftinih (Low-Cost) generikih pametnih sustava (robota, senzora, ). Umjetna inteligencija (razvoj kognitivnih upravljakih softvera). Nanotehnologije, nanorobotika (From bits to atoms, from atoms to products). Interdisciplinarni projekti (genetika, biotehnika, medicina, ).

ZAKLJUAK

Nemojmo se uditi gubitku radnih mjesta, ve gubitku industrije zbog tehnologijskog zaostajanja.

Nove tehnologije donose nove mogunosti, nove djelatnosti i

nova radna mjesta!

HVALA