L I S T G R A D A L U D B R E G A

BROJ 106 / GODINA XI.

BESPL ATNI PRIM JER AK

26. V ELJAČE 2016.

Najmlađi Ludbrežani u Bakinoj hiži sudjeluju na radionicama. Kako je početak bio uoči samog Valentinova, djeca su izradila najljepši poklon za svoje mame - srčeka...

Točno v sedem vur v jutro po lud-breškim vulicama čula se pucnjava. To so bubnjori ‘Črnoga mačka’ pocali z dr-venim puškami i hitali petarde...

NK PODRAVINA

Nogometaši ludbreškog trećeligaša do-bili su novog predsjednika. Alen Perin je 25. predsjednik ludbreškog nogometnog ponosa...

Gotovo osamdesetak igračica ŽOK Ludbreg u punom je pogonu. One su raspoređene u tri kategorije; od 6-10 godina starosti, od 10-15 te seniorke...

VALENTINOVO

FAŠNJAK

Str. 13

Str. 11

Str. 15

Str. 14

NOGOMET

ODBOJKA

ŽOK LUDBREG

ROBOTIKA

SJAJNI LUDBREŠKI ROBOTIČARIUčenici Srednje škole Ludbreg osigurali plasman na svjetsku smotru

Str. 7

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. 2 3A K T U A L N O A K T U A L N O

Nakladnik: POU “D. Novak“ LudbregGlavni urednik: Iva HavaićGrafički urednik: Miroslav VađunecRedakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen VađunecKontakt: POU “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 131 Fax: 042 / 306 068 e-mail:

ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

U posjet Gradu Ludbregu došli su proslavljeni vaterpolist Ratko Štritof i njegov prijatelj iz Angole Antonio Henriques Silva, direktor Agencije za inve-sticije i razvoj te srednjoafričke brzo rastuće ekonomije.

U kratkom razgovoru gra-donačelnik ga je upoznao s ludbreškim gospodarstvom,

izvoznim potencijalima i mo-gućnostima za ulaganje na po-dručju grada.

Nakon razgovora u Uredu gradonačelnika, razgledali su tvornicu Ducati u Ludbregu gdje je goste s proizvodnim pro-gramom ove tvrtke upoznao di-rektor Dražen Crnković.

– Radovao sam se ovom po-

sjetu kojim sam u konačnici izu-zetno zadovoljan. Smatram da ima potencijala za razvoj surad-nje zbog same djelatnosti tvrtke koja se svojom proizvodnjom uklapa u angolske prioritete ra-zvoja domaće industrije kao je-dan od bitnih faktora proširenja ekonomije naše zemlje. – poru-čio je Antonio Henriques Silva.

Indijski veleposlanik posjetio Ludbreg

Razgovaralo se o gospodarstvu, izvoznim potencijalima i mogućnostima za ulaganje

Briselska Konferencija na temu ˝Kružna ekonomija i ulagački projekti financirani iz EU fondova˝ nadovezuje se na prošlogodiš-nje uspješno izdanje koje se također održalo u Bruxellesu, dok je ovogodišnja konferenci-ja obuhvatnija, sadržajnija i daje još potpuni-ju sliku o prilikama u komunalnom sektoru u regiji.

Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bi-lić, na Konferenciji je govorio o projektima jedinice lokalne samouprave, prije svega o vodoopskrbi i zbrinjavanju otpadnih voda, te o drugim projektima u tijeku iz domene komunalnog gospodarstva. Vodoopskrbni sustav pokriva čak 98 posto područja Grada.

Sada trebamo nastaviti s unaprjeđenjem drugih područja naše infrastrukture koja su slabije razvijena, poput kanalizacijskog sustava. Upravo smo pri završetku tehničke dokumentacije i projekt u vrijednosti oko 3

milijuna EUR namjeravamo kandidirati za financiranje iz EU fondova, istaknuo je u Europskom parlamentu Bilić. Njegovo izla-ganje je potaknulo pitanje EU zastupnika Davora Škrleca o tome može li Ludbreg biti primjer Smart City-ja i uklopiti se u europ-ske standarde.

Gradonačelnik je odgovorio da svaka-ko može, ali da postoje poteškoće, kako u bližem okruženju, tako i na razini države. Manji gradovi ovise o županijskim centrima, koji imaju pregršt vlastitih problema.

Na Ludbregu bi se mogli testirati inova-tivni sustavi i tehnologije, poput uvođenja pametnog prijevoza, no administracija je zakazala u podršci našim projektima. Stoga očekujemo i puno bolju suradnju s držav-nim tijelima, poput Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zaključio je Du-bravko Bilić.

U hotelu Esplanade u Zagrebu održan je Better Building Brunch s predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kitarović. Tema susreta bila je „Da li i kako na budućnost Hrvatske utječe povijesni sasta-nak o klimatskim promjenama COP21 u Parizu“. Na susretu ko-jeg je organizirao Hrvatski savjet za zelenu gradnju sudjelovao je i gradonačelnik Ludbrega Dubrav-ko Bilić.

Ovaj Better Building Brunch organiziran je neposredno na-kon održavanja Konferencije o klimatskim promjenama u Pari-zu - COP 21, gdje je s danom 12. prosinca 2015. godine prihvaćen Protokol za smanjenje utjecaja globalnih klimatskih promjena. –

Važan sastanak s važnom te-matikom i dobro je da se jedinice lokalne samouprave s njome upo-znaju. Zelena gradnja vrlo je va-

žan faktor u zaštiti okoliša i drago mi je što možemo reći da je Grad Ludbreg aktivan na tom polju. Naš dječji vrtić Radost Ludbreg je prvi objekt javne namjene u Hr-vatskoj koji je 2010. dobio ener-getski certifikat.

Daljnjim radom na uštedi energenata, povećanju iskorište-nja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije CO2 možemo utjecati na smanjenje utjecaja klimatskih promjena i pridonijeti zdravijem životu. – kaže grado-načelnik Dubravko Bilić. Grad Ludbreg u planu ima u suradnji s APN-om pokušati pokrenuti iz-gradnju još jedne POS-ove zgra-de u Ludbregu na zemljištu pored autobusnog kolodvora.

- Naša želja je da to bude zgra-da poput „šparne hiže“ u Kopriv-nici koji su već tri takve zgrade izgradili. Prvi korak za realizaciju programa izgradnje POS stanova je provođenje obvezne ankete o stambenim potrebama građana ludbreškog područja što ćemo u skorije vrijeme i provesti. – dodao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Na COP 21 u Parizu po prvi puta ZGRADARSTVO je kao tematika dobilo značajan prostor, naročito u kontekstu Buildings Day-a održanog 3. prosinca 2015. pod vodstvom Segolene Royal, aktualne francuske ministrice za ekologiju i bivše predsjedničke kandidatkinje.

Time je značaj Svjetskog savje-ta za zelenu gradnju i nacionalnih savjeta, među kojim neupitno i Hrvatski savjet za zelenu grad-nju, kao dugogodišnji uzor dru-gim europskim Savjetima, dobio

dodatnu snagu i relevantnost u pogledu formiranja nacional-nih, europskih i svjetskih politi-ka, društvenih kretanja i novih standarda življenja i poslovanja, usmjerenih ka održivosti.

Hrvatski savjet za zelenu grad-nju je established članica World Green Building Councila, što znači da je punopravna članica međunarodne mreže za zelenu gradnju. Od svog osnutka 2009. pa sve do danas, Savjet u javnosti promovira ideju zelene, odnosno održive gradnje.

Pojam zelena gradnja odnosi se na niz principa prema kojima se grade, održavaju te naposljetku i uklanjaju zgrade. Savjet djeluje i na internacionalnoj razini pa je tako u suradnji s Ministarstvom

graditeljstva i prostornog uređe-nja Republike Hrvatske, zajedno s još 12 europskih zemalja članica, dio europskog projekta pod nazi-vom Build Upon, financiranog iz

programa Horizon 2020. Cilj projekta je unaprjeđenje

postojećih nacionalnih politika vezanih uz energetsku učinko-vitost.

U Ludbregu bi se mogli testirati inovativni sustavi i tehnologije

Prisutne je pozdravila i predsjednica RH

Gradonačelnik D. Bilić sudjelovao na sastanku u organizaciji Hrv. savjeta za zelenu gradnju

Zelena gradnja važna u zaštiti okoliša

Na državnoj cesti između Hrastovskog i Slanja u vrlo krat-kom vremenu život su izgubile dvije osobe što je rezultiralo broj-nim razgovorima oko rješavanja problematike jedne od najnesi-gurnijih prometnica u županiji. Gradonačelnik Dubravko Bilić najavio je rekonstrukciju na spo-menutoj prometnici.

- U dogovoru s PU varaždin-skom uputili smo Hrvatskim cestama zahtjev kako bi se re-konstruiralo raskrižje državne i lokalne ceste - rekao je gradona-čelnik Dubravko Bilić. Iako je u početku bila najavljivana izgrad-nja kružnog toka, detaljnijim pregledom zaključeno je da su semafori bolje rješenje. –

Uz ovu izmjenu, u planu ima-mo i postavljanje ležećih polica-

jaca na lokalnoj cesti koja ide iz pravca vinograda prema spor-nom raskrižju u Hrastovskom kako bismo dodatno pojačali si-gurnost na tom dijelu. – kazao je gradonačelnik Bilić i dodao - Kao grad apeliramo i na savjesnost vozača jer u svim skrivljenim prometnim nezgodama i nesre-ćama, pa i ovim najnovijim, uvi-jek je krivica na vozačima koji ne poštuju prometne znakove. Od policije smo zatražili da pooštre kontrole prometa u samom nase-lju Hrastovsko te da na taj način preventivno djeluju na vozače koji prebrzo voze. Problem neće biti riješen ni rekonstrukcijom same ceste ukoliko se vozači ne budu ponašali savjesnije. Oče-kujemo da Hrvatske ceste završe projektiranje ove dionice d24 te

da provedu javnu nabavu i što prije krenu s uređenjem cijele prometnice. – zaključuje grado-načelnik.

Ovakvi usporivači prometa uskoro će biti postavljeni i u ulici Matije Gupca i Alojzija Stepinca.

– Riječ je o ulicama koje se nalaze u samom centru grada, uz trg, srednju školu i glazbenu školu i cilj nam je u tom dijelu smanjiti brzinu obzirom na broj djece koja tim dijelom grada sva-kodnevno prolaze. – najavljuje gradonačelnik.

Uskoro, točnije 14. ožuj-ka, prema riječima Tomislava Osonjačkog, ravnatelja ŽUC-a započinje i nastavak radova u Frankopanskoj ulici. Riječ je o višemilijunskoj investiciji koja je planirana u nekoliko faza.

– Tijekom ljetnih mjeseci uputio sam apel kojim smo tra-žili sanaciju asfaltne podloge nakon što su već običnim vizu-alnim pregledom ceste uočeni nedostaci. Nadamo se da će na-

stavak radova proći kvalitetnije na konačno zadovoljstvo naših građana, ali i svih prolaznika ob-zirom da se radi o prometnici na samom ulazu u naš grad. – kaže gradonačelnik Bilić.

NajavljujemoKvalitetnija prometna rješenja za veću sigurnost

U radni posjet u Grad Ludbreg stigao je indijski veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Sandeep Kumar. Najprije je održan sastanak u Ure-du gradonačelnika Dubravka Bili-ća a potom su zajedno razgledali Restauratorski centar Ludbreg i župnu crkvu. O daljnjim mo-gućnostima poslovnih ulaganja razgovaralo se i u tvrtki ACG Lu-kaps d.o.o. - Veleposlanik je dobro upoznat s Ludbregom i ovdašnjim gospodarskim prilikama. Uosta-lom, naš Lukaps u vlasništvu je indijskog koncerna a samo ove go-dine u planu imaju ulaganje preko 30 milijuna eura. Time je dokaza-na dobra gospodarska i poslovna suradnja Ludbrega i Indije koja vjerujem može biti još samo bolja. – naglasio je gradonačelnik Bilić.

Susret je samo dio gospodar-skog kotača koji će se kako se nadaju gradski čelnici u skorijoj budućnosti još uspješnije okretati. U tu svrhu valjalo je višegodišnju težnju o uređenoj zoni Sjever pro-vesti u djelo.

Podsjetimo, Gospodarska zona

Sjever formirana je nedavno od-nosno prošle jeseni nakon što je za tu lokaciju izrađen i usvojen Urbanistički plan uređenja prosto-ra. Grad je naručio izradu važnog prostorno-planskog dokumenta jer je posljednjih godina uočen nedostatak novih gospodarskih zona na području naselja Ludbreg, a i građevinskih parcela u posto-jećim zonama pošto je formiranje novih zona i nicanje gospodarskih i drugih poslovnih objekata predu-vjet za daljnji gospodarski razvoj Ludbrega. Gospodarska zona 'Sjever' obuhvaća površinu od oko 15,5 hektara sjevernije od naselja Ludbreg, na atraktivnoj je lokaciji blizine državne prometnice i že-ljezničkog kolodvora. - Kupci par-cela imaju prigodu ostvariti lijepu olakšicu koju je Grad Ludbreg utvrdio u natječaju. Naime, pri sklapanju kupoprodajnog ugovora odabrani novi vlasnik parcele du-žan je uplatiti najmanje 50 posto iznosa kupoprodajne cijene. No, za plaćanje preostalog dijela kupac će imati manju financijsku obvezu

razmjerno broju radnika s prebiva-lištem na području Grada Ludbre-ga koje će tu zaposliti. – pojasnio je gradonačelnik Bilić. Primjerice, 10 posto od kupoprodajne cijene ako će zaposliti do 5 radnika, za-tim 20 posto za 6 do 10 radnika,

30 posto kupoprodajne cijene za 11-15 novozaposlenih, pa 40 posto za zapošljavanje 16-20 radnika, te 50 posto od kupoprodajne cijene za zapošljavanje više od 20 radnika koji žive na području Grada Lud-brega. Pored toga, kupac ostvaruje

djelomično ili potpuno oslobođe-nje od plaćanja poreza na tvrtku, komunalne naknade i komunal-nog doprinosa što je utvrđeno Odlukom o poticajnim mjerama za razvoj poduzetništva Grada Ludbrega.

Povjerenstvo za ravnoprav-nost spolova Grada Ludbrega održalo je prvu ovogodišnju sjed-nicu. Raspravljalo se o aktivno-stima u prošloj godini kojih nije nedostajalo, a usvojen je i sličan plan za ovu godinu. Prva aktiv-nost ove godine bit će obilježa-vanje Međunarodnog dana žena – 8. ožujka.

– Ove godine također na-stavljamo s pomalo već tra-dicionalnom aktivnošću koju organiziramo u suradnji s PU Va-raždinskom i PP Ludbreg. Za vo-

začice pripremamo malo iznena-đenje, ali također ih pozivamo da se pridržavaju prometnih pravila. – kaže Ivana Pomahač, predsjed-nica ludbreškog Povjerenstva. Akcija će biti održana u jutarnjim satima u subotu 5. ožujka.

Naše je Povjerenstvo za ravno-pravnost spolova jedno od aktiv-nijih tako da je dogovoren bogat program za ovu godinu. Za takav plan djelomično je zaslužna i su-radnja s ludbreškim udrugama i ostalim savjetodavnim tijelima i službama.

Nakon sastanka u gradu, veleposlanik obišao je župnu crkvu, restauratorski centar i tvrtku ACG Lukaps

SU R A DN JA A NG OL E I LU DBR E G A

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova

Obilježavanje Međunarodnog dana žena

Ludbreg dobio potvrdu: možemo biti dobar primjer Smart City-ja

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. 44 A K T U A L N O A K T U A L N O 5

Početkom ove godine Javno komunalno poduzeće 'Lukom' Ludbreg uvelo je za građane dvi-je važne promjene vezane uz or-ganizirano prikupljanje otpada. Svakako je građanima najljepša vijest što su od 1. siječnja računi za odvoz otpada niži za 10 posto.

Druga se promjena odnosi na uvođenje vreća umjesto kanti za razvrstavanje posebno papira, a posebno plastičnog otpada.

-Prema mojim spoznajama 'Lukom' odnosno Ludbreg je je-dini u Hrvatskoj koji je u novu godinu krenuo s nižim cijenama za građane za uslugu prikupljanja otpada, te su korisnici naših uslu-ga sigurno zadovoljni. U 'Luko-mu' pak možemo biti zadovoljni većinom naših građana koji su prihvatili način razvrstavanja ot-pada u vreću za papir, te u vreću za plastiku.

Ovakav je način skupljanja papira i plastike donio bolje re-zultate u razvrstavanju otpada što ne bi bilo moguće bez razu-mijevanja naših građana. Oni su doista prionuli razvrstavanju i to funkcionira. Inače, znanstve-na su istraživanja pokazala da se najbolji rezultati u razdvajanju otpada postižu ako se otpad raz-dvaja kod kuće, dakle, unutar ku-ćanstva – naglasio je Alen Sabol, direktor 'Lukoma'.

Zbrinjavanje otpada česta je tema ne samo u Ludbregu već i na razini čitave Hrvatske koja je ulaskom u EU preuzela standar-de oko odlaganja otpada i shod-no tome uredila zakonsku regu-lativu.

Problematikom zbrinjavanja otpada danas su opterećeni goto-vo svi gradovi i općine jer ih na to sili i zakonska regulativa. Zako-nom o održivom gospodarenju otpadom određeno je da su svi vlasnici objekata dužni predavati otpad iz kućanstva.

Zakon također određuje da su svi građani Hrvatske dužni raz-vrstavati otpad. Slobodno mo-žemo reći da je Grad Ludbreg u gotovo dvije godine nizom aktiv-nosti ušao u rješavanje ove pro-blematike u cilju približavanja suvremenim ekološkim načini-ma zbrinjavanja otpada.

-Zakon obvezuje da se mora razvrstavati sedam vrsta otpada, te 'Lukom' samo poštuje zakon-ske odredbe pokrenuvši sustav razvrstavanja otpada. Prema službenim podacima za 2015. godinu u Gradu Ludbregu odva-ja se 25 posto ukupnog otpada, a prosjek za čitavu Hrvatsku je 16 posto. Prema tome, Ludbreg je iznad državnog prosjeka, a dosti-gnutom stupnju napretka treba zahvaliti prije svega građanima. Najvažnija je stvar edukacija gra-đana i upoznavanje ljudi sa za-konskim odredbama da oni sami imaju obveze razdvajanja otpada, te ekološkim učincima razdvaja-nja. Prema ugovoru o pristupanju Europskoj uniji do 2020. godine Hrvatska mora razdvajati više od 50 posto otpada kojega stvara – podsjeća direktor Lukoma.

Da bi se to postiglo treba po-četi sustavno rješavati ovu slože-nu problematiku. Treba podsjeti-ti na ono što je Lukom realizirao lani.

–Uveli smo prikupljanje bio-otpada i jedni smo u Varaždin-skoj županiji gdje se to radi, te smo potpisali ugovor s kompo-stanom u Prelogu gdje ga pre-dajemo. Bio-otpad čini visok postotak ukupnog otpada kojeg mi prikupimo u našoj sredini, a preuzimano ga samo u naselju Ludbreg od stanara zgrada, dok oni koji imaju dvorišta to mo-raju učini sami na prihvatljiv i propisan način. Papir i plastiku skupljamo jednom mjesečno, miješani otpad dvaput mjesečno, a glomazni otpad po pozivu sku-pljamo jednom mjesečno. Otpad od stakla i metala skupljamo na zelenim otocima.

U naselju Ludbreg i svim pri-gradskim naseljima postavljeno je 40-ak zelenih otoka, ali smo s vremenom ostavili samo kontej-nere za metal, staklo i bio-otpad.

Naime, ljudi su kod zelenih otoka ostavljali svakakav otpad, nisu ga niti odvajali, pa su se stva-rala prava mala divlja odlagališta. To smo prijavljivali komunalnom redaru koji je kažnjavao kada se otkrilo nesavjesnog 'ostavljača' otpada. Jer kada to treba sanirati zašto bi svi građani morali plaćati

zbog onih koji se nisu pridržavali propisa? Umjesto da se smanji-vala nama se povećavala količi-na otpada, a to je trebalo riješiti. Zato smo maknuli i kontejnere za tekstil, a oni su sada u dvorištu Lukoma i građani tu mogu odlo-žiti tekstilni otpad.

Lani smo kupili novi i veći kamion za prikupljanje otpada jer stari se gotovo svakodnevno kvario i stvarao velike troškove održavanja tako da smo u jed-nom razdoblju čak morali iznaj-miti kamion. Bez novog kamiona mi više ne bismo mogli raditi posao prikupljanja otpada. Inače, u Gradu Ludbreg mjesečno pri-kupimo u prosjeku 120-130 tona miješanog otpada – ističe Alen Sabol.

Problematika zbrinjavanja otpada je vrlo složena, niz je problema koji najviše pogađaju komunalne tvrtke kao što je i naš Lukom.

-U Hrvatskoj još ne postoji cjelokupni sustav gospodarenja otpadom kako bi se zaokružio čitav proces zbrinjavanja. Da budem jasniji, od građana se tra-ži da razvrstavaju i propisno ga odlažu, a od općina i gradova da organiziraju prikupljanje i odvo-ze otpad. No, nisu stvoreni uvjeti konačnog zbrinjavanja otpada jer mi još nemamo centre za gospo-darenje otpadom gdje bismo pre-dali sav otpad kojeg prikupimo, nema formiranih cijena, nema tržišta.

Komunalne tvrtke prikupljaju i odvoze otpad, te moraju plaćati da ga netko zbrine. Jedino za pa-pir možete dobiti nešto novaca, to je gotovo simbolično, recimo za papir u rinfuzi na tržištu mo-žete dobiti tek 350-400 kuna po toni, a mi prikupimo oko 6 tona papira što je svega 2.000 kuna. S druge strane po toni bio-otpada kojeg predajemo Kompostani Prelog plaćamo 160 kuna + PDV, za predaju jedne tone plastike plaćamo čak 760 kuna. To za sakupljače otpada nije isplativo. Nitko nam ne pokriva stvarne troškove predaje otpada. Mora-mo sami investirati. Mi kreće-mo s dozvolom za gospodarenje otpada za razvrstavanje i ostalo,

nabavljamo kompjuterski pro-gram za otpad, već smo nabavili softver da bismo mogli ispunja-vati zakonske obveze praćenja li-sti za svaku pojedinu vrstu otpa-da, prijave, razne dozvole i druge obrasce za potrebe Ministarstva zaštite okoliša.

Dakle, moramo puno in-vestirati da bismo s otpadom mogli gospodariti. A nemamo baš tako velike količine otpa-da da bi nam ta ulaganja bila isplativa. Eto, kroz zimu kod nas dosta toga završi u pećima. Prisiljeni smo i niz drugih pro-blema rješavati na dnevnoj bazi.

'Lukom' ima problema s pri-kupljenim velikim količinama te-trapaka, te višeslojne ambalaže, primjerice od grickalica, a ona u sebi ima foliju koja se ne reci-klira. Kamo s tim otpadom kad u Hrvatskoj nitko ne preuzima tetrapak? Zatim 'Regeneracija' Zabok je zadužena da preuzima tekstil, ali je toliko zatrpana da ne može preuzeti sve količine. Otpad moramo predati onome tko ima dozvolu za gospodarenje za pojedinu vrstu otpada – ističe Sabol.

U svijetu raste količina otpa-da, tako je i u Hrvatskoj, a pro-cjene govore da će se količine otpada samo povećavati. No, intencija je poboljšati stanja oko-liša, pa će svi biti obvezni odvo-jeno sakupljati otpad čime bi se smanjila ona količina neopasnog otpada koja se odlaže u zemlju. A istovremeno iskoristila vrijedna svojstva odvojeno sakupljenog otpada. Kod nas bi trebali za to biti zaduženi budući sustavi gospodarenja otpadom u regio-nalnim centrima u kojima bi se vršila obrada otpada.

-Vrlo je vjerojatno da će nas u bliskoj budućnosti sustav obve-zati na još detaljnije razdvajanje otpada unutar kućanstva. Jer kad se otpad jednom izmiješa u istoj posudi onda se kontaminira, pa se onda teško može razvrstati i reciklirati.

Primjerice, papir se dijeli na bijeli papir, karton, novinski pa-pir itd. Ista stvar je s plastikom, ima klasificiranih sedam vrsta otpadne plastike. Procjena je da

je jedna trećina plastike koja se prikupi korisna za reciklažu i vri-jedi na tržištu. Ostalo se spaljuje kod onih koji za to imaju uvjete i to naplaćuju.

U dijelu zemalja Europske unije takav sustav imaju već go-dinama i rezultati su jako dobri. Mišljenja sam da kada se steknu takve navike onda to građanima ne predstavlja veći problem. Uo-stalom, sve ostalo bi samo znači-lo nove troškove, pa bi utjecalo na cijenu pružanja usluga.

EU predviđa da će kroz fondo-ve ubuduće manje novaca usmje-ravati u zbrinjavanje otpada nego je to sada jer želi se destimulirati proizvođače koji stvaraju veće količine otpada posebno onaj otpad koji se ne može reciklirati. Kod nas se oko problematike ot-pada vrlo često mijenjaju zakon-ske odredbe.

Sada svi 'komunalci' čekamo da se donesu akti na državnoj ra-zini o količini i nastajanju otpa-da. Radi se o uredbi nove Vlade o komunalnom otpadu koja bi tako odredila način skupljanja otpada, formiranja cijena i druge detalje oko zbrinjavanja i gospodarenja otpada. Lukom kao i druge ko-munalne tvrtke moraju poštivati zakonske propise o odvozu, raz-vrstavanju i zbrinjavanju otpada, dakle, mi ne donosimo odluke već smo njihovi izvršitelji – na-glasio je Alen Sabol, direktor Lu-koma.

U Ludbregu će važnu ulogu u zbrinjavanju otpada imati bu-duće reciklažno dvorište otpada na površini kod nekadašnjeg od-lagališta Meka. Izrađena je pro-jektna dokumentacija i upravo je pred izdavanjem građevinska dozvola za gradnju reciklažnog dvorišta u kojem će građani Lud-brega moći odlagati sve vrste ot-pada, od komunalnog do onog koji se smatra opasnim otpadom.

Naime, Grad je obvezan svim građanima osigurati korištenje budućeg reciklažnog dvorišta, a njime će upravljati Lukom.

Nakon izdavanja građevinske dozvole idući je korak na Fon-du za zaštitu okoliša koji potom raspisuje natječaj za financiranje izgradnje reciklažnog dvorišta.

Građani dobro razvrstavaju otpad JKP ''Lukom' Ludbreg

Proteklih godina u Hrvatskoj je osnovano 50-ak LAG-ova (lo-kalne akcijske grupe) kako bi one raznim projektima kvalitetu života u svojim sredinama podigle na višu razinu koristeći pritom postojeće resurse i potencijale, te poštuju-ći postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti. Među njima je i LAG Izvor sa sjedištem u Ludbregu, a kojeg čine gradovi Ludbreg i Va-raždinske Toplice, te općine Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec, Rasinja i Trno-vec. LAG Izvor osnovan je u ljeto 2012. godine, dakle, djeluje već tri i pol godine. Vodstvo smatra da 2016. godina za LAG 'Izvor' poten-cijalno donosi velike promjene.

-Plan je da se LAG Izvor do svibnja prijavi na natječaj Mini-starstva poljoprivrede za Mjeru 19 i više podmjera koje se odnose na Program ruralnog razvoja Hr-vatske. Ako prođemo na natječaju očekujemo da će LAG 'Izvor' time osigurati sredstva za rad svog Ure-da do 2021. godine. Time bismo također osigurali sredstva u visini od oko 1,000.000 eura s kojima će LAG Izvor moći izravno sufinan-cirati projekte na svom području u sva tri sektora - civilnom, javnom i poslovnom.

Ovim sredstvima želimo omo-gućiti ravnomjeran razvoj općina i gradova s područja LAG-a Izvor, te omogućiti efikasnije i brže povlače-nje EU sredstava na lokalnoj razini.

Stalno ćemo raditi na pripremi i izradi projekata. Nastavit ćemo s radom i na izradi Lokalne razvojne strategije koja će biti temeljni do-kument za budući razvoj područja LAG-a – najavio je Božidar Hajsok, predsjednik LAG-a Izvor.

Trenutačno je u fazi priku-pljanje ideja za moguće nove projekte na našem području koji bi postali sastavni dio buduće Lokalne razvojne strategije. Ina-če, izrada strategija je preokupa-cija svih LAG-ova u Hrvatskoj. Izuzev prijava na natječaje, nastavit će se dosadašnjim radom na orga-niziranju informativnih radionica s temama zanimljivima žiteljima s područja LAG-a, kao i savjeto-davnom pomoći, te konkretnom pomoći pri pisanju projekata za potencijalne prijavitelje na natje-čaje za sredstva s područja našeg LAG-a.

-Preokupacija naših aktivno-sti u prošloj godini upravo je bila usmjerena na pružanje usluga jav-nom, civilnom i poslovnom sekto-ru u cilju razvoja i napretka putem projekata IPARD-a. Za Mjeru 202 prijavili smo se na natječaj 2013. godine i prošlog srpnja preda-li smo završno izvješće koje je u potpunosti prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede, te pro-jektom Programa ruralnog razvoja 2014-2020. za mjere i podmjere 'Pripremna pomoć LEADER' na koji smo se također javili i prošli u

listopadu prošle godine. Naš ured je to ostvarivao na tri načina. Pri-mjerice, održali smo ukupno 30 radionica po općinama i grado-vima na teme koje su zanimljive pojedinom sektoru, kao što su Pre-zentiranje mogućnosti LEADER-a i LAG-a, Program ruralnog razvoja do 2020., Prezentacija mogućnosti financiranja kroz Fond za zaštitu okoliša, Razvoj turističke ponude područja LAG-a 'Izvor', a polazni-ke smo upoznali s novim Zakonom o udrugama i o računovodstvu neprofitnih organizacija. Na radio-nicama je ukupno sudjelovalo 500 zainteresiranih udruga, pojedina-ca, OPG-ova, poduzetnika.

Zatim kroz savjetovanja prili-kom apliciranja projekata na EU fondove, ukupno smo održali 364 informativna sastanka s potencijal-nim prijaviteljima na natječaje na kojima ih pripremamo na obaveze i upoznajemo s minimalnim uvje-tima koje moraju ispuniti da bi se prijavili i ostvarili mogućnosti za povlačanje sredstva iz EU fondova. I treći način bio je izravnom pri-javom projekata javnog, civilnog i poslovnog sektora na nacionalne i EU natječaje. Početkom 2015. godine preko Mjere 202 IPARD-a zaposlili smo Mirka Herenčića na mjesto 'Project managera' LAG-a 'Izvor' što je izravno rezultiralo na povećanu prijavu projekata od strane LAG-a. U 2015. godini LAG Izvor prijavio je ukupno 45 razli-čitih projekata ukupne vrijednosti gotovo 4 milijuna kuna što je vrlo lijep iznos – istakao je Božidar Haj-sok.

Za civilni sektor prijavljeno je 10 projekata za udruge s pod-ručja LAG-a ukupne vrijednosti 100.000 kuna, zatim za javni sek-tor odnosno za općine s područja LAG 5 projekata ukupne vrijed-nosti 850.000 kuna, te 30 proje-kata za poslovni sektor, uglavnom za OPG-ove s područja LAG-a ukupne vrijednosti oko 3,000.000 kuna. U najvećem broju slučajeva radio se o sredstvima za moderni-zaciju farmi, razne poljoprivredne opreme, kupnji poljoprivrednog zemljišta. Inače, LAG Izvor finan-cirao je lani prezentaciju proizvo-da udruga proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada Ludbrega na ja-dranskoj obali odnosno na speci-jaliziranim sajmovima, primjerice, u Biogradu na Moru i Baškoj Vodi.

Dogovorena suradnja LAG-ova sjeverozapadne Hrvatske

Povezivanje i suradnja s drugim udrugama i LAG-ovima drugih sredina također je jedna od značaj-

ki rada. Tako je LAG 'Izvor' počet-kom veljače bio domaćin predstav-nicima lokalnih razvojnih agencija s područja sjeverozapadne Hrvat-ske. Cilj ovog okupljanja bio je da se razmotre mogućnosti suradnje na realizaciji zajedničkih projekata. Sastanku su prisustvovali predstav-nici LAG-ova Podravina, Prigorje-Zagorje, Međimurski doli i bregi, Mura-Drava, Sjeverozapad i Izvor.

Predsjednik LAG-a Izvor Bo-židar Hajsok pozdravio je moguć-nost buduće suradnje na projek-tima između LAG-ova, dok je za koordinatora LAG-ova Sjevero-zapadne Hrvatske izabran Matija Zamljačanec, voditelj ludbreškog ureda LAG-a Izvor:

-Razgovarali smo oko mogućih zajedničkih projekta koje LAG-ovi mogu financirati putem mjere 'Priprema i provedba aktivnosti su-radnje LAG-a', Programa ruralnog razvoja Hrvatske do 2020. godine, kao i razmjena iskustava u izradi Lokalne razvojne strategije. Osim geografskog položaja, svi LAG-ovi dijele istu ideju, a to je razvoj i unapređenje civilnog i poslovnog sektora područja LAG-a, kao i da postoje mnoge teme i projekti na kojima će LAG-ovi u sjeveroza-padnom djelu Hrvatske zajednički sudjelovati i pokrenuti razvoj pod-ručja svojih LAG-ova.

Moje obveze i dužnosti kao izabranog koordinatora bit će da zastupam i predstavljam interese, planove, ideje i probleme LAG-ova sjeverozapadne Hrvatske u razgo-vorima s resornim ministarstvima, te u drugim nadležnim institucija-ma – pojasnio nam je Matija Za-mljačanec.

Ludbreški ured LAG-a Izvor otvoren je svakodnevno, a razgo-vor s djelatnicima može se dogovo-riti prema potrebi u bilo koje doba dana i večeri.

Suradnja svih subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja, unapređenje gradova i općina sjeverozapadne Hrvatske, temeljeni na prirodnim prednostima našeg područja, po-vezivanju tradicijske i kulturno-povijesne baštine i međusobnim interesima, očito je neophodna, posebice ako se želi ubrzanim ko-racima naprijed.

Uostalom, samo naš LAG Izvor pokriva područje od 453 kvadratna km na kojem živi oko 37.000 žitelja uz neizmjerno bogate potencijale, primjerice, u proizvodnji meda, sira, cvijeća, kvalitetnim vinima iz ludbreškog vinogorja, te i drugim ruralnim, gospodarskim i povije-snim prednostima, te će vjerojatno zajedničkom širom suradnjom biti lakše iskoristiti velike potencijale.

Lokalna akcijska grupa (LAG) "Izvor"

PRIPREME ZA NOVE PROJEKTE

S radionice u Ludbregu

Velik interes za LAG-ove radionice

LAG osigurao prezentanciju naših proizvoda na Jadranu

Radionica o turizmuP RODAJU SE nekretnine u Poduzetničkoj zoni Istok, u Koprivničkoj ulici i to k.č.br. 2037/1 (parkiralište, površine 1994 m2), 2037/2 (zgrada, površine 160 m2) i 2037/3 (zgrada, površine 35 m2).

Nekretnine se prodaju po kupoprodajnoj cijeni u iznosu od 59.336 €.

Detaljnije informacije mogu se dobiti na broj mobitela +385-91-919-3163 ili putem e-maila: info@cinger.hr svakog radnog dana i subotom.

Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day, program je prevencije vršnjačkog nasilja koji se obilježava posljednje srijede u veljači. Ove godine to je 24. veljače. Akciji se priključila i Osnovna škola Ludbreg, uče-nici su obučeni u ružičaste majice podržali akciju a posjetio ih je i gradonačelnik Du-bravko Bilić. – Kako se mijenjaju vremena tako pojmu nasilja samo nažalost dodajemo nove oblike.

Većina učenika već se od najranije dobi koristi pametnim telefonima, vrijeme pro-vode na društvenim mrežama a roditelji sve teže imaju uvid u njihove aktivnosti.

Obilježavanje ovakvih dana stoga uči njih, ali i nas odrasle kako da budemo bolji ljudi, bolji prijatelji, bolji susjedi. Solidarni smo s onima koji su trpjeli nasilje ili ga još uvijek trpe, učimo ih da o tome ne treba šutjeti, već je potrebno govoriti. Kako bi-smo spriječili nasilje već od najmlađe dobi potrebna je sinergija cijele zajednice – rodi-telja, obrazovnog sustava i svih koji na bilo koji način sudjelujemo u cijelom procesu. Naučimo li danas djecu da nasilju kažu ne, odgojit ćemo bolje ljude, ljude koji će cijeni-ti toleranciju kao zdrav način života.

Među nama će uvijek biti različitosti, ali to ne smije biti predmet ismijavanja, maltretiranja ili nasilja.

Stoga, vrlo je jednostavno, recite nasilju ne, prihvatite svoje prijatelje onakvima kakvi oni jesu. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Ideja o obilježavanju Dana ružičastih maji-ca nastala je u znak protesta zbog incidenta koji se dogodio u jednoj kanadskoj školi. Dje-čak je došao u školu u ružičastoj majici. Tom simboličnom gestom htio je pružiti podršku

svojoj bolesnoj majci, oboljeloj od raka doj-ke. Zbog toga što je nosio ružičastu majicu, doživio je vrijeđanje i maltretiranje od strane svojih vršnjaka.

Međutim, njegova dva prijatelja, došla su na ideju da, bez puno riječi, daju nasilnicima do znanja kako osuđuju takvo ponašanje na način da su obukli ružičastu majicu, a svakim je danom sve više učenika nosilo ružičaste majice kako bi pružili podršku učeniku kojeg su maltretirali.

Ružičaste majice, koje su solidarno s dje-čakom nosili njegovi školski kolege, postale su prepoznatljiv simbol inicijative.

Osnovna škola LudbregNe nasilju!

PROGRAM PROSLAVE UOČI DANA GRADA 2016. GODINE

PETAK – 4. ožujka

19:00 sati - “Skupština” – predstava (Dani smijeha) (Ludbreg petkom)

(Pučko otvoreno učilište “D. Novak”)

NEDJELJA – 6. ožujka10:00 sati - “Grimmix” – dječja predstava

(Pučko otvoreno učilište “D. Novak”)

NEDJELJA – 13. ožujka 19:00 sati - “Kabaret kod veselih muškaraca” – predstava

(Pučko otvoreno učilište “D. Novak”)8:00-13:00 sati - Memorijalni malonogometni turnir

“Jendrić - Petrikovski”(Gradska sportska dvorana)

PETAK – 18. ožujka

18:00 sati - “Priča o pisaćem stroju” – izložba (Dvorac Batthyany)

19:00 sati - “Meštar Laket” – predstava (Ludbreg petkom) (Pučko otvoreno učilište “D. Novak”)

SUBOTA – 19. ožujka10:30 - Sveta misa uz Dan Grada

(Župna crkva Pr. Trojstva u Ludbregu)13:00 sati - Svečana sjednica povodom Dana Grada

(Dvorac Batthyany)20:30 sati - “Sat za planet Zemlju”

(Trg sv. Trojstva)

NEDJELJA - 20. ožujka 13:00 sati - Ulična utrka „Centrum Mundi 2016.“

(Trg sv. Trojstva)18:00 sati - Mažoretkinje – poklon Gradu

(Gradska sportska dvorana)

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. 7R O B O T I Č A R ID O G A Đ A J I 76

Povodom smrti drage nam majke, svekrve, bake i prabake

IVKE KLADIĆ

zahvaljujemo susjedima, prijateljima, mejašima, znancima i malobrojnoj rodbini na toplim riječima utjehe.

Posebno zahvaljujemo gosp. mons. Josipu Đurkanu na toplom ispraćaju pokojnice na vječni počinak. Hvala im! Obitelj Kladić

(13. 5. 1931. - 31. 1. 2016.)

ZAHVALA

U ludbreškoj gradskoj škol-sko-sportskoj dvorani 20. veljače održano je 2. kolo lige robotičara pod nazivom 'RoboCup Junior Open'. Ovo natjecanje održava se od sezone 2011./2012. kada su održana četiri kola. Kasni-je su održana po tri kola da bi ove sezone održana bila samo dva kola. Prvo kolo lige u sezo-ni 2015./2016. održano je po-četkom prosinca u Zagrebu, a sudjelovalo je 55 ekipa u 8 ka-tegorija. U drugom kolu kod nas u Ludbregu sudjelovale su 62 ekipe u 10 kategorija. Pristi-gli su i gosti iz slovenskog Ptuja. Ukupno se na parketu ludbreške dvorane natjecalo 130 učenika i 50 mentora iz cijele Hrvatske.

Himnu je na otvorenju otpje-vao zbor Srednje škole Ludbreg koja je podnijela najveći teret organizacije. Natjecanje je otvo-rio i dobre rezultate sudionicima poželio dožupan Varaždinske županije Alen Kišić, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić pozvao je sve prisutne u razgle-davanje grada kako bi kućama ponijeli još ljepše utiske s ovog natjecanja.

-Kategorije određuje Svjet-ska organizacija robotičara, a domaćin drugog ujedno i za-vršnog kola bila je Srednja škola Ludbreg. Ovo je bilo svojevrsno finale jer su u Ludbregu ekipama dodjeljivani dvostruki bodovi. Ekipe mogu imati najviše 4 čla-na, ali uglavnom imaju po dva člana. Na natjecanju u Ludbre-gu plaćala se kotizacija 100 kn po ekipi i 100 kn po članu ekipe – rekao je magistar strojarstva

Željko Posavec, mentor naših ekipa i domaćin natjecanja.

Sve tri ludbreške ekipe doš-le su iz Srednje škole Ludbreg. Dakle, imali smo predstavnike u srednjoškolskom tzv. Secon-dary uzrastu učenika starosti do 18 godina, ali ne i u osnov-noškolskom Primary uzrastu starosti do 14 godina. Rezultati 1. i 2. kola su se zbrajali i naj-bolje ekipe ostvarile su odlazak u njemački Leipzig na svjetsko natjecanje robotičara koje će se održati u vremenu od 30. lipnja do 4. srpnja 2016. Najviše izgle-da u Leipzigu naravno imaju Japanci koji imaju tzv. 'human robote' koji recimo u kategori-ji Robo Dance izvode pokrete potpuno usklađene s ljudskima. Nastup triju ekipa u kategorija-ma s najviše prijavljenih ekipa i dvaju članova tih ekipa financi-rat će Hrvatski robotički savez, a eventualno trećeg i četvrtog člana ekipe će morati financirati same. Našu najuspješniju ekipu koja je u Zagrebu u kategoriji 'CoSpace' osvojila prvo mjesto činili su učenici koji se školuju za CNC operatere Antonio Vla-hović, učenik 2. razreda i Dean Copan, učenik 1. razreda. Anto-nio i Dean u Ludbregu su osvojili 2. mjesto i sa ukupno 7 bodova uspjeli su zadržati prvo mjesto i tako ostvarili plasman na svjet-sku smotru. No da bi Njemačku i vidjeli bit će potrebno osigurati sredstva za put i natjecanje jer kategoriju CoSpace ne sufinan-cira Savez. Svi koji su se plasirali na svjetsku smotru robotičara svoje su medalje i diplome dobili

na završnoj večeri.-Robotiku volim odmalena.

Često ostajemo s profesorom u školi poslije nastave, a i subo-tom radimo po 2 do 3 sata. U svim kategorijama roboti rade u stvarnom okruženju simuliraju-ći moguće situacije iz stvarnog svijeta. Jedino u našoj katego-riji CoSpace virtualni robot na virtualnoj stazi mora pokupiti zelene, crvene i crne paketiće tj. 'žrtve' te ih uskladištiti. Pri tom zadatku treba izbjeći zamke i ne smije dodirivati zidove. Da bi za-datak bio u potpunosti izvršen, robot se između 3. i 5. minute mora teleportirati. Na svjetskom natjecanju radit ćemo isti zada-tak, ali u realnom okruženju. Tamo ćemo dobiti robota u ko-jeg ćemo 'upucati' program kojeg smo napravili i robot će se sam kretati na stazi tj. u 'areni' - rekao je Antonio.

Članovi druge ludbreške eki-pe bili su Tomica Namesnik i Nikola Vincek-Ilišević, a treću ekipu činili su Ivan Jovanović i Vilim Stančin. Sve tri ekipe na-tjecale su se u kategoriji CoSpa-ce. Mislilo se da najveće konku-rente naša prva ekipa ima u ekipi iz Popovače koju su sačinjavali Vilim Lendvaj i Leon-Stjepan Vroić no oni su u Ludbregu bili tek treći. Tako se borba za 1. mjesto vodila između naših eki-pa. Nominalno treća ekipa koja je u Zagrebu bila najslabija i nije nakon prvog kola osvojila niti bod, u Ludbregu je osvojila mak-simalnih 6 bodova i zasjela na pobjedničko postolje. Međutim, u ukupnom zbroju bodova Ivan

Jovanović i Vilim Stančin zauzeli su 2. mjesto i mogu se, kao treći i četvrti član ekipe, pridružiti An-toniu i Deanu u Leipzigu, ali se i za njih trebaju iznaći financijska sredstva.

Na kraju valja napomenuti da su velik doprinos ovom organi-zacijski zahtjevnom natjecanju dali pokrovitelji Varaždinska žu-panija i Grad Ludbreg.

Dražen Vađunec

ROBOTIKU VOLE ODMALENA

Primjeri izvedbe robotaKategorija Rescue LineUzvanici na otvorenju

Naši ludbreški robotičari

CoSpace - virtualni roboti na virtualnoj stazi

Kao što je poznato Grad Lud-breg pokrenuo je inicijativu za osnivanje poljoprivredne zadruge zajedno s općinama Mali Buko-vec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec. Tijekom mjeseca na izmaku za zainteresirane odr-žane su edukativne radionice i predavanja i to na svim područ-jima budućeg djelovanja zadruge. Pozitivno iznenađenje bio je broj zainteresiranih koji kroz zadruge vide bolju priliku za plasman na izazovnom tržištu.

- Pojavila se inicijativa za osni-vanje zadruge, uključile su se i susjedne općine što je nama kao Gradu drago i poduprijet ćemo inicijativu jer smatramo da je ri-ječ o vrijednom projektu. Danas je poljoprivreda i poljoprivredna proizvodnja vrlo aktualna, doho-dovna i vjerujem da će u buduć-nosti biti sve interesantnija ne samo nama koji tu živimo već i onima koji žele kupovati kvalitet-nu hranu.

Na našem području ima ne-koliko ciljanih zadru-ga koje dobro rade i plasiraju proizvode svojih zadrugara na mjesta gdje bi samo-stalno to vrlo teško uspjeli plasirati. Inici-jativa je dobra upravo iz razloga jer omogu-ćuje proizvođačima povrća, voća, meda, ulja ili nekih drugih proizvoda da ili svo-je viškove plasiraju preko zadruge ili da se potpuno uključe u zadrugu, odnosno da svoju prodaju baziraju na zadružnom poslo-vanju.

Nadam se da će zadruga uspjeti, da će inicijativa zaži-vjeti posebice iz razloga jer u ovakvom obliku zadruge svaki zadrugar ima jednaka prava, nit-ko ne unosi u nju svoju imovinu već se unosi samo proizvod. Kao Grad spremni smo zadrugu po-držati, spremni smo na kupnju mini hladnjače i mini pakirnice što ćemo ovih dana i riješiti dok je na zadrugarima zadatak same organizacije kako bi što uspješni-je proizvode plasirali na tržište. – rekao je gradonačelnik Du-bravko Bilić.

S obzirom na veliku zainte-resiranost na spomenutim pre-

davanjima, u Ludbregu je odr-žana dodatna radionica na temu „Osnivanje zadruge i zadružno poduzetništvo“ pod vodstvom Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo. Radionici je pri-sustvovalo tridesetak potencijal-nih zadrugara kojima je Ilda Sta-nojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetniš-tvo između ostalog spomenula kako je cilj zadrugara zajednički gospodarski djelovati kroz za-drugu kao gospodarski subjekt te da zadruga svojim zadrugarima organizira proizvodnju, prodaju, marketing i brendiranje zadruž-nih proizvoda.

Podsjećamo, članovi zadruge mogu biti poljoprivredna gos-podarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ovi, obrti, trgovačka druš-tva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti), ali i fizičke osobe.

Pozivamo sve poljoprivredne proizvođače koji se žele uključiti u osnivanje poljoprivredne zadruge da se jave osobno u Poduzetnički inkubator (Kalnička 3, Hrastov-sko) radnim danom od 07:30 do 15:30 h, putem maila marijan.ma-kar@ludbreg.hr ili da nazovu na broj mobitela 098/ 176 7345 (Ma-rijan Makar).

Inicijativa za osnivanje poljoprivredne zadruge

Brojni zainteresirani za zadrugu

NATJECANJE ROBOTIČARA

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. T U O K O N A S T U O K O N A S

ONI VIŠE NISU SAMIU Domu za starije Sveti Josip Čukovec

9

Svjetski dan bolesnika

Svake godine 11. veljače u mnogim zemljama diljem svijeta obilježava se Svjetski dan bole-snika. Utemeljio ga je 1992. go-dine papa Ivan Pavao II. kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme.

Cilj ovoga dana je podići svi-jest javnosti o potrebama bole-snika ali i podizanje težnje za stvaranjem bolje zdravstvene i društvene zaštite koja će svakom oboljelom omogućiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb.

No, taj je dan ujedno i prigo-da za se prisjetimo i zahvalimo svima onima koji svakodnevno skrbe o bolesnima.

Stoga smo i mi, u povodu tog dana odlučili posjetiti jedan od domova za starije i nemoćne u našem kraju.

Skrb o starijim i nemoćnim osobama najčešće podrazumijeva i brigu i njegu bolesnih. Značajna je onima koji svoju starost, često puta uz bolest i patnju, ne mogu proživjeti u vlastitim obiteljima zbog raznih okolnosti, možda više ni nemaju nikoga svog. Mnogima od njih domovi za smještaj starijih i nemoćnih postanu prave, nove obitelji. Vlasnici i njihovi djelatnici u tim radnim sredinama posvetili su se njezi starijih, bolesnih jer o njima skrbe svakodnevno. Druš-tvo im svakako duguje zahvalnost.

U prigradskom naselju Čuko-vec u Glavnoj ulici na broju 15 je dom odnosno ustanova Sveti Josip gdje je utočište našlo 50-ak starijih i nemoćnih.

Pokrenule su ga majka i kćer, Ranka i Dajana Grandić.

-Osnivač tvrtke je kćer koja radi u Italiji, u Rimu. Ona je dok-torica znanosti, ekonomist, a u na-šoj široj obitelji medicina je često zanimanje i ja sam po struci me-dicinska sestra. U Ludbregu sam radila u njezi, a prije u Puli. Zato nije neobično što smo pokrenule obiteljski dom prije 10 godina – kaže nam Ranka Grandić.

U prostranom dvorištu poveza-na su i spojena dva objekta.

Upravo ovih dana došlo je do značajnih promjena u radu doma.

–Tu smo najprije točno prije 10 godina uredili prvi obiteljski dom za starije, ubrzo smo trebali proširenje, a u dvorištu je bilo do-sta mjesta, pa smo ušli u kreditnu liniju i dogradili novi objekt, drugi obiteljski dom. Jednom je vlasnik bila kćerka, a drugome ja. No, obi-teljski domovi smiju imati najviše do 20 ljudi, a mi smo imali ljude na čekanju. I podnijeli smo zahtjev za novu registraciju, dva doma smo spojili i uredili u jedan, pa ćemo sada biti registrirani kao ustano-va, Dom socijalne skrbi. Razlika u odnosu na prije je što korisnike kategorizirate na pokretne, teško pokretne i nepokretne po stup-njevima. Također nam je sad omo-gućeno da imamo 50 korisnika. Proteklih dana imali smo tehnički pregled objekta, inspekcija je dala pozitivno mišljenje i Ministarstvo socijalne politike izdaje nam rješe-nje da počnemo od ožujka raditi prema novoj registraciji. Mi smo se kao vlasnici obvezali da ćemo iz dva prethodna 'preseliti' u novi dom sve zaposlenike i korisni-ke.- Jedan od uvjeta koje je treba-lo ispuniti za novu registraciju je i kadrovska ekipiranost za poslove

koje obavlja ustanova. Dom za starije i nemoćne osobe u sklopu stalnog smještaja osigurava cjelo-vitu skrb koja obuhvaća smještaj, prehranu, održavanje osobne higi-jene, brigu o zdravlju, njegu, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena. Dakle, radi se o smješta-ju za dnevni boravak, što uključuje 24 sata medicinske skrbi, radne terapije.

-Mi smo se već dulje vrijeme pripremali da budemo ekipirani za novu registriranu djelatnost. U Domu radi 17 zaposlenika uklju-čivši i mene. Imamo 8 medicinskih sestara i tri njegovateljice, pokriva-mo svih 24 sata, dakle, radimo u tri smjene, a sestra i njegovateljica su u svakoj smjeni. Takve su i potrebe naših korisnika. Već tri godine kod nas je u stalnom radnom odnosu fizikalni terapeut, a nedavno smo kupili novu profesionalnu opremu da bi korisnici imali što kvalitetni-ju fizikalnu terapiju. Ona je neop-hodna zbog njihovog zdravstve-nog stanja. Vježbaju pojedinačno ili grupno, ovisno o stanju bolesti. Dosta korisnika je slabo pokretnih ili nepokretnih, pa ih dnevno u više navrata 'dižemo', puno radimo s njima tako da nisu po čitav dan u krevetu.

Što se tiče liječnika, na naš po-ziv dolaze specijalisti, neurolog i psihijatar koji tu u domu obave sve što mogu s korisnicima, a ne da se ljudi muče odlaskom na pretrage po bolnicama. Dom ima zaposlene kuharice, spremačice, tehničare.-

Vlasnica i glavni tehničar To-mislav Triplat poveli su nas u obi-lazak prostranim objektom povr-šine oko tisuću četvornih metara. Stakleni zidovi s dvorišne strane objektu daju puno dnevnog svje-tla.

-Sobe su jednokrevetne, dvo-krevetne i trokrevetne, svi kreveti su medicinski, pa se mogu namje-štati, uz svaki ležaj je i zvono da korisnik može upozoriti osoblje da mu treba pomoć. Mnoge sobe opremljene su hladnjacima, u sva-kom dnevnom boravku nalazi se televizor. Osim što su sobe vrlo prostrane, takve su i kupaonice jer su raznim pomagalima prilagođe-ne za korištenje slabo pokretnim ili nepokretnim osobama – poka-zao je Tomislav. Na svakom od pet odjela tehničar i sestra imaju ure-đen kutak s opremom koja osoblju treba svakodnevno. Objekt ima veliku terasu gdje korisnici često uživaju na zraku tijekom proljeća i ljeta. Jedino je praonica rublja s dvije velike profesionalne perilice i sušilicom smještena zasebno.

U kuhinji se upravo završavala priprema ručka.

-Danas imamo juhu, dinstano zelje s mesom i pire-krumpirom i desert. Nije teško, a i volim kuhati. Najradije kuham dok su na jelov-

niku starinska jela, a ne volim baš moderna jela – otkrila nam je ku-harica Nevenka.

Kuhinja nije odveć velika, ali ima dovoljno prostora, te se na prvi pogled uoči da je puno ulože-no u njezino opremanje.

-Morate ulagati i u opremanje i u prehranu kako bi ljudi bili zado-voljni. Dob i zdravstvene tegobe naših korisnika iziskuju poseban pristup prehrani. Korisnicima od-govara kvaliteta i mekoća hrane. Prije šest mjeseci za 40.000 kuna nabavili smo 'konvektomat'. To je trenutačno najmodernija pećnica za pripremu zdrave hrane jer radi na principu pare i vode. Unutra ide pet 'protvana', a istovremeno se mogu kuhati primjerice meso, riba, kolač. Hrana zadržava sve vitamine i druge zdrave sastojke, a ostaje vrlo mekana i lako probav-ljiva. Posebno se osjeti razlika kad tu pripremate meso, krumpir, tje-steninu i još neke namirnice. Tako pripremljena hrana odlična je za one koji imaju problema s visokim šećerom i sa žuči. I brza je pripre-ma jer istovremeno može pripre-mati čak pet vrsta hrane. Imamo i suvremeni aparat sa sjeckalicama za usitnjavanje namirnica, te za miksanje za sondu, jer imamo i one korisnike kojima je tako hra-nu lakše konzumirati. Inače, ko-risnicima pripremamo, doručak, ručak, pa imaju međuobrok, te večeru, a oni koji su na intenzivnoj njezi, imaju šećernu bolest, moraju dobivati i noćni obrok – kaže nam Ranka Grandić.

103 godine bake Terezije

Najstarija žiteljica Doma Sveti Josip je Terezija Pavković. -Imam 103 godine. Tu sam u domu dvije godine. Rođena sam u Globočecu, ali sam se udala tu u Čukovec. S vremenom sam ostala sama. Ali, sam ostala u Čukovcu – kaže baka Terezija.

Govori vrlo tiho, a i noge je baš više ne služe najbolje.

- U zadnje se vrijeme ne osjećam baš najbolje, slabost mi dolazi. I muče me zglobovi: Nije da me baš tak strašno boli, pa ne znam ni sama reći kak mi je. Daj Bože da bude zdravlja, a ne bih htela da se mučim.

Zato baka pije antibiotike, a baš je stigao nalaz s pretraga koji kaže da bude zdravlje bolje. I kaže nam: U domu mi je čistam dobro, ljudi koji rade su dobri prema nama, i drugi koji tu žive su mi dobri. Svi smo si dobri. I hrana je jako dobra i baš mi odgovara. Imam hodalicu i šećem, a Drago Poje hoda z menom. Ja njega poznam još od onda dok smo bili mali – kaže Terezija koja je uz pomoć tehničara Tomice stigla u blagovaonicu. Na ručak. I tako iz dana u dan ovi ljudi žive uz stalnu njegu onih koji su svoj život odlučili posvetiti brizi za druge.

Ona je zadužena i za nabavu namirnica, najčešće u velikim cen-trima, a dio i na ludbreškom pla-cu. Jelovnik se dogovara za svaki tjedan, a puno se koriste sezonske namirnice. Doznali smo ponešto i o prehrambenim navikama kori-snika.

-Na jelovniku ima dosta tradi-cionalne hrane jer je oni vole, vole ono na što su navikli od djetinjstva, mladosti. Njima više odgovara ono što su nekad jeli za doručak kao što su zobena kaša, palenta na mlijeku i slično. Očito starije generacije baš ne vole doručak s namazima - kažu nam u Domu.

Radni dan u domu počinje u 6 sati kada sestre i njegovateljice dolaze na njegu korisnika, neki od njih nakon toga još ostanu u krevetu, ali je ustajanje u 7,30 sati. Doručak počinje u 8. Iza doručka tehničar dijeli terapiju, a poslije terapije idu na fizikalne vježbe, pojedinačne ili grupne. Dio prije-podneva rezerviran je za slobodne aktivnosti, slikanje i crtanje, igre, čitanje, TV, molitvu ili jednostav-

no za druženje. Od 12 sati dijeli se ručak, pa nakon ručka opet je na redu terapija, pa nakon toga njega. Popodnevni odmor traje do 14,30 sati. Potom se korisnike opet diže i dijeli im se međuobrok, te ob-vezno prošeću hodnikom ili dvo-rištem ako je dobro vrijeme, do terase. Zatim slijedi i slobodno vri-jeme koje korisnici najčešće pro-vedu pred televizorom, čitaju ili se međusobno druže, te se nakon toga polako spremaju na spavanje.

Povremeno se organiziraju ra-dionice na koje korisnici dolaze samostalno ili u grupi. Uz prigod-ne datume priređuju se mali pro-grami, često puta to pripreme sami zaposlenici, ali se uključe i stanari doma. Uoči svakog Božića učeni-ci OŠ Ludbreg posjete korisnike doma, razvesele ih prigodnom priredbom i poklonima. Više puta godišnje iz župe dolaze župnik ili kapelan te za korisnike služe sve-tu misu, a zadnji put to je bilo ne-davno 11. veljače na Svjetski dan bolesnika. Lani je korisnike doma posjetio i varaždinski biskup Jo-

sip Mrzljak. Štićenici su pretežito iz Ludbrega i okolica, ima nešto ljudi iz Zagreba, te sa šireg varaž-dinskog i koprivničkog područja. Vlasnica kaže da je zadovoljna po-stignutim.

–Jesam, ali se i puno radi, u tih 10 godina nisam bila na pravom odmoru. No, ako se to voli puno je lakše. Želim dobro uhodati dom, ima interesa za širenje programa fizikalne terapije i za apartmanski smještaj, ali trenutno je prerano o tome razmišljati. Kad smo počinja-li prije 10 godina trebali smo sugla-snost Grada Ludbrega, a kasnije se promijenilo, pa trebamo od Varaž-dinske županije. Zadovoljna sam tim suradnjama i nikad nisam ima-la nikakvih problema. To što se od vas traže posebni uvjeti, da imate medicinske krevete, specijalizira-ne madrace, rukohvate po cijelom objektu, lifter kojim se korisnik 'vozi' kroz stepenice, to možda jest skupo i veliko ulaganje u početku. No, na koncu ono se isplati i što je najvažnije vrlo je korisno.-

Također je posebno htjela na-

glasiti doprinos u razvoju doma svojih zaposlenika.

-Stvarno su jako dobri radnici. Prošli su i edukaciju, bili u zagre-bačkom Rebru, u koprivničkoj bol-nici, a sad imamo poziv za bolnicu u Novom Marofu, da vide kako rade drugi, da steknu nova sazna-nja i iskustva. Većinom su to mlađi ljudi mada su neki tu od samog po-četka rada doma. Radnici su jako važan dio ovoga, morate ulagati u njih, a ja bez njih ovo nikad ne bih mogla razvijati. Mi smo kao mala obitelji, morate znati njihove pro-bleme i teškoće, te pomoći koliko je moguće. Jako su dobri, dogova-ramo se, imamo dnevne sastanke, napravimo sve što se dogovorimo i zato to dobro funkcionira – kazala je na kraju Ranka Grandić, vlasni-ca Doma.

Osoblje doma već se priprema kako će zajedno proslaviti Među-narodni praznik Dan žena, a do-znajemo da uvijek nešto osmisle, pa razvesele i daruju 'stanarke'.

8

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. 10 11

Organizator programa bio je Črni maček ludbreški

S A S V I H S T R A N AZ A N I M L J I V O S T 11

Točno v sedem vur v jutro po ludbreškim vulicama čula se pucnjava. To so bubnjori 'Čr-noga mačka' pocali z drvenim puškami i hitali petarde. Zavi-jala je i sirena. Bubnjori su na sreću ljude zbudili nek dojdu na glavni ludbreški plac da se v dve vure popolne malo proveseli-ju, ako se imaju zakaj. Povorka maškarov je popolne po 141. put došla na trg jer tradiciju treba održati makar mnogam neje smešno, a posebno unam koji imaju kredite v 'švicarcima'.

Gradonačelnik je ključe gro-da rado predal maškaram i to još v petek jer bole da se beda-stoće delaju jeden den nek celo leto. A več zutra bu treba dobro z glovom misliti i prestati se bez veze smejati kaj nam nebu leto predogo trajalo, a želoci pregla-sno tulili. Jel se mladoženja do-bro premislil to ne znomo, ali nam se činilo da je mlodenka bar dvo pedlja previsoka. Čak je zgledala kak muško no ne tre-ba ve biti preveč kritični jer v Evropi smo več dve i pol lete, a tam su ionak istospolni brakovi se gosteši i se popularnejši. Do ženidbe je sakak moralo dojti jer je por vu vezi čak 3 tjedne, a mlodenka trudna samo 7 me-seci.

Z udrugom Črni maček lud-breški, fašnjačke spelancije i zezancije su prepravili Grod Ludbreg i Turistička zajednica. Fašnjačku republiku je dozvo-lila proglositi zamjenica grado-načelnika Vera Jadanić koja je princu Stanku Žnidariću pošte-nje gledala z dlana desne roke. Bilo je tu za maškore besplatnih kraflinov, čaja, kuhanoga vina, a i tombole bi bilo da su se naš-li sponzori. Deca z seju treju

ludbreških vrtičov su došla za-maskerana, malo su reciterali, malo plesali i tak. Na svoje su došli najmlajši koji su se igrali z šarenim paperčekima koje je puščal specijalni top zote stvo-ri. Veter je papereke raznošal po celom placu pa i dale. Nekoji deci su drugi den bile spucane vusnice od vetra, al nebre se reči da je vreme bilo preloše. Mogli su se vživo delati selfiji s črnim močkom koji se morti preveč držal pozornice. No već drugo leto bo došel bliže jer de su deca tu su i mlode mame.

Ludbreške mažoretkinje su se pok iskozale i to gotovo v svim kategorijama pak im treba posebno čestitati za to. Čestitke zaslužiju i si ostali koji su sudje-lovali u pripravljanju dece i pri-donesli nastavku tradicije.

-Tu sam s mamom, tetom i kćerkom Sofijom. Želim naj-prije pohvaliti sve koji su se potrudili da se mi nasmijemo. Voditelji su kao i svake godine odlični i duhoviti. Čini mi se jedino da je premalo zamaski-ranih starijih osoba. I vi ste se trebali maskirati – rekla je Dan-ka Horvatić iz Vinograda Lud-breških.

Kak i sako leto Fašnik je pro-glašen krivim za sve ljudske nedače koje su zadesile naše ljude v prošlom letu. Posle pra-vomočne presude ne samo da je obešen nego su ga krvnici i vužgali. Tak je to i v stvarnomu životu. Neko mora biti kriv kaj nova pečnica bolje peče i menje struje troši jer da slabeše peče pok ne bi bilo dobro. Kraflinov bode i drugo leto v koji god peči se budu pekli. Zoto, živi bili i v maškare se i drugo leto skrili. (dv)

Zanimljive koreografije i ovog puta pripremile su Ludbreške mažoretkinje i twirling klub

Tko se ne bi sjećao Winnetoua, indijanskog poglavice plemena Apača i pravog idola u borbi pro-tiv zla za dječake rođene tamo negdje krajem 50-i 60-ih godina prošlog stoljeća? Filmovi o po-glavici kojemu su neki bijelci bili prijatelji s kojima se borio protiv zlikovaca bili su obveza svakog dječaka. 60-ih godina nastalo je desetak filmova u koprodukciji njemačkih filmaša s našim Jadran filmom i u mnogim dijelovima svi-jeta postali su iznimno popularni. Snimljeni su u divljini nedirnute prirode Hrvatske – u nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Pakle-nica, Krka i Velebit, u kanjonu Zr-manje i drugim lokacijama. Kada se doznalo da će se tijekom ljeta i jeseni snimati novi filmovi, među mnogobrojnim statistima završili su otac i sin Jerko i Tin Hrastić iz Sigeca.

–Moj znanac Josip Plavec iz Svetog Petra Orehovec već par puta je bio angažiran za filmska snimanja, pa je u kontaktima s agencijom koja je tražila statiste, zvao me jer su tražili ljude koji zna-ju s konjima. Tako sam u kolovozu bio dva tjedna na 'setu' kod Fužina sa svoja tri starija konja. Drugi put su me zvali sredinom studenoga na završna snimanja, tada bez ko-nja. Želim se ovim putem zahvaliti svom poslodavcu Ervinu Horvatu u čijoj tvrtki radim na razumijeva-nju što mi je odobrio odlaske na snimanja – naglasio je Jerko.

Jerka gotovo redovito viđamo u Ludbregu gdje sa svojim konji-ma sudjeluje u zabavnim progra-mima. Dječačku dob i mladost proveo je u Martijancu odakle i potječe ljubav prema konjima. U maloj ergeli ima sedam konja koje nam je ponosno pokazao.

–Obitelj je gotovo stalno imala konje i obožavam ih otkako sam bio dječak. Uzgojem konja bavim se skoro 10 godina. Mirko, Oskar i kobila Vilma su stariji konji koji su bili sa mnom na snimanju. Ima-mo još i njihove potomke, to su Dora, Meli, Tonček i Rubi. Kak se ne bih sjećao filmova o Winnetou, pa bila je dječačka obveza da vidiš film? Na snimanju sam u scena-ma 'glumio' kočijaša koji upravlja kočijom. Ma bilo je trenutaka kad sam samo držao uzde, a snimljeno je da izgleda kak vozim. Nas je bila trojica statista-kočijaša, jedan je bio i prijatelj Josip koji me doveo na film – priča Jerko.

Sin Tin (19) je ljeti nakon za-vršetka škole bio slobodan, pa se prijavio za statiste, ali na njegovu prijavu nitko nije odgovorio.

Producentima je trebalo dosta vještih jahača, pa je Tin zbog svo-jih jahačkih sposobnosti, potpisao i dobio ugovor kao 'jahač-glumac' i ostao do svršetka snimanja u stu-denome, gotovo tri i pol mjeseca.

-Bio sam na svim lokacijama snimanja kod nas. Tu kod Fužina niknuo je grad-selo s Divljeg za-pada, zatim u Brezama u zaleđu Novog Vinodolskog napravljeno je indijansko selo. Jako puno sni-mali smo po Velebitu, na Učki, još nekim lokacijama. Tata je prenesel na mene tu ljubav prema konjima. Bio sam u svim scenama s konji-ma, a jahali smo appaloose. Tu pa-sminu su Indijanci nekad koristili za lov i ratovanje. Na snimanju smo mi 'Indijanci' morali jahati bez sedla, a ja jašem od malih nogu sa sedlom i bez njega, pa mi je bilo lakše nego drugim statistima – kaže Tin.

Vidio je neke stare filmo-ve Winnetoua, a biti dio 'seta' je posebni doživljaj. Tin kaže da nije sve lako kako izgleda. -Uopće nije lako jahati bez sedla, a istovremeno držati konja i pri-tom nositi pušku, luk sa strelica-ma, sjekiru. Posebno kada smo imali scene napada, jer je trebalo galopirati, pa jahati uz strminu ili po nizbrdicama, po kamenju, među stijenama. Na Velebitu smo snimali na gotovo neprohodnim i teškim terenima. Ima gore divljih konja koji su znali napasti nas i naše konje. Fizički je bilo strašno naporno. Bilo je nekih ozljeda, ali srećom ništa ozbiljno – kaže Tin.

Dojmovi sa snimanja? -Ima ih puno. Recimo, taj kau-

bojski grad kod Fužina, nazvali su ga Roswell, kad sam došao u kolo-vozu još je bio u gradnji, pa smo im čak pomogli i mi koji smo došli. E, a kad sam došao u studenom onda se vidjelo kako je to trebalo izgle-dati. Sve je zanimljivo. Snimaju s puno kamera i puno ponavljaju scene, a posebno izbliza i kad žele snimiti detalje. Meni je posebno dojmljivo bilo noćno snimanje u šumi koja je zbog snage reflektora izgledala kak usred dana. Bilo je više kaskadera, a snimanje tih efe-kata posebno je zanimljivo. Zabav-ljali smo se kad se ispred saloona snimala scena masovne tučnjave jer su se neki uživjeli, hahaha. Ina-če, znali smo dugo čekati na red pa smo se družili s ostalim statistima. Pravih glumaca bilo je malo, kako su nam rekli oni su imali više po-sla u Njemačkoj u studiju. Obroke smo imali u menzi u kaubojskom gradu, a dobili smo i noćnog gosta.

Neki medvjed je noću dolazio

po ostatke hrane, očito se po danu smjestio negdje blizu u šumi, a noću se spuštao k nama na večeru – opi-sao je Jerko život na setu.

Tin je morao proći i posebni ritu-al uoči snimanja.

-Kasno navečer bi nam rekli plan za sutra, pa bi smo ponekad zbog noćnog snimanja ustali u 3 sata, po-nekad u 8, kako kada. Sama pripre-ma je duga. Svaki od nas Indijanaca prvo je išao da mu namjeste periku, pa na oko 1,5 sat kod šminkera, po-tom je trebalo otići u garderobu po indijansku odjeću i na kraju do re-kvizitera zadužiti nešto od oružja. To sve smo morali vratiti jer bi inače morali platiti štetu – pojašnjava Tin.

Na snimanju je upoznao mnogo mladih iz cijele Hrvatske.

-Među statistima je bio i Du-bravko Križanić iz Globočeca, te puno mojih vršnjaka s kojima se sad čujem svaki dan iz Sinja, Zagreba, Rijeke, Istre. Postali smo prijatelji, čak smo zajedno čekali Novu godi-nu u Kninu.-

'Winnetou' je u Hrvatskoj sni-mala njemačka produkcijska kuća, a premijera je najavljena uoči Božića.

–Zvali su nas statiste-jahače da

dođemo u Njemačku tri mjeseca prije premijere, kao da bi postavili indijansko selo i tak po Njemačkoj reklamirali film. Ne znam baš da li bih išao, dugo je to vremena.

Inače, na kraju snimanja u studenom priredili su malu feštu i tad su nam pustili snimljene isječke. Mogu reći da izgleda super – otkrio je Tin.

Od 'Winnetoua' ostat će nam u Hrvatskoj grad s Divljeg zapada. Kulise Roswella nisu srušene, niti neće, pa ćemo Roswell s filmskog platna moći vidjeti i u Gorskom

kotaru. Čelnici Fužina kulise grada Divljeg zapada ostavili su kao tu-rističku atrakciju koju će, uvjereni smo, doći vidjeti mnogi ljubitelji filma, Divljeg zapada i legendarnog Winnetoua.

Ludbrežani sudjelovali u snimanju novih filmova o 'Winnetouu' Divlji zapad treba odlične jahače

'Winnetou'

Karla Maya

'Winnetou' je priča o indijan-skom apačkom poglavici i njego-vom prijatelju Old Shatterhandu prema romanima njemačkog knji-ževnika Karla Maya. Nakon filmo-va snimljenih 60-ih godina prošlog stoljeća, sada je producentska kuća Rat Pack snimala televizijski film u tri nastavka.

Tijekom četiri mjeseca ekipa je imala 67 radnih dana snimanja, a servis pri snimanju omogućila je Aleks Produkcija koja je brinula o odabiru primjerenih, a nepristu-pačnih lokacija, okupljanju velikog broja statista i glumaca, snimanju masovnih scena s više desetaka konja i jahača, gradnji scenografije itd. Redatelj je Philipp Stölzl, u na-slovnoj ulozi Winnetoua je alban-ski glumac Nik Xhelilaj, a glumi i više hrvatskih glumaca.

Originalnog Winnetoua utjelo-vio je Pierre Brice, ali nije dočekao da vidi novog jer je ovaj francuski glumac preminuo sredinom prošle godine.

Tin i Jerko Hrastić iz Sigeca sudjelovali u snimanju novog Winnetoua

Jerko je glumio i kočijaša ‘Winnetou’ je u Hrvatskoj snimala njemačka produkcijska kuća

Tin kaže da je snimanje bilo prilično naporno

Povorku je pratio puhački orkestar grada Ludbrega

Fašnjaku se uvijek najviše vesele najmlađi

Kad danas uđemo u trgovinu, među brojnim začinima možda nam se ponekad čini da je najteže naći one uobičajene. No, zašto ne u tradicionalna jela dodati primjerice muškatni oraščić. Upravo je on u srednjem vijeku i renesansi bio pojam bogatstva i moći. Bogataši su ga nosili sa sobom u raskošnim posudicama ili malim mlincima načinjenim od dragocjenih kovina.

Od njegovih silnih blagodati, izdvajamo samo dio. Preporučuje se muškatni oraščić za laganu detoksikaciju koja pomaže boljem radu jetre i bubrega. Pospite malo oraščića na svoje jutarnje muesle, time ćete pomoći reguliranju probavnog trakta, jer je iznimno bogat vlaknima. Redovitom konzumacijom muškatnog oraščića potiče se probava i apetit, preporučuje se 1 jušna žlica nakon obroka.

U nastavku vam donosimo i recept uz dodatak muškatnog oraščića.

Vaši receptiSastojci:Suho dimljeno meso u umaku od luka s krumpiro-

vim njokimaSastojci (4 osobe)Sušeni dimljeni kareLovorov listPapar u zrnu2 veće glavice crvenog luka4 češnja češnjakaZačini: papar u zrnu, muškatni oraščićVrhnje (kiselo)Žlica do dvije brašna zbog gustoće umaka

Postupak: Kare narezati na deblje komade, luk i češnjak nare-

zati na sitno i sve zajedno staviti kuhati u vodu. Vode je potrebno toliko da se pokriju svi sastojci. Nakon ne-kog vremena kuhanja dodati papar u zrnu i lovorov list. Kad je kuhano, meso se izvadi. Luk je potrebno pasirati te dodati vrhnje, brašno i začine. Nakon što zavrije, dodajemo ponovo meso.

NjokiSastojci:4 do 5 krumpira1 jaje10 dkg margarina30 do 40 dkg brašnaSolMuškatni oraščić

Priprema:Krumpir skuhamo u ljusci. Nakon što je kuhan,

oguljeni krumpir naribamo i dodajemo jaje, margarin, sol i muškatni oraščić te brašno prema potrebi, ovisno o veličini krumpira. Miješamo sve dok ne postane glat-ko tijesto. Rezati komade tijesta i rolati rolice pa rezati male njoke. Skuhati u slanoj vodi s dodatkom ulja.

DOBAR VAM TEK!

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. 13K U L T U R AN A Š I M K R A J E M12

U Bakinoj hiži ovog su mjeseca započele zanimljive radionice na-mijenjene predškolcima i učenici-ma prvih razreda. S polaznicima radionica rade članice Udruge, uglavnom žene koje su svoj radni vijek provele radeći kao učiteljice tako da želja za rad s djecom u mirovini nimalo ne čudi. Preno-se svoja znanja i vještine svojih mama i baka, čime dugoročno oplemenjuju čitavu zajednicu.

– Na projektu kojeg zovemo „Igla i konac“ radimo triput tjed-no. Dolaze djeca sa svojim odgo-jiteljicama i učiteljicama. Radio-nica je naravno uvijek uspješnija ako je broj polaznika manji čime se omogućuje individualni rad. Usredotočeni smo na rad križića s koncem u boji na lijepoj bijeloj krpici. – pojasnila je Franciska Schubert, predsjednica Udruge „Žene iz Centra svijeta.“ Motivi na krpici su različiti, odnosno prilagođeni su vremenu. Tako su uoči Valentinova najpopularnija bila „srčeka“.

– Naše žene, u ovom projektu imaju ulogu bake-učiteljice. Za nas nema odmora, mi nismo u mirovini, mi smo penzićke koje zbog svojih ranijih kreativnih aktivnosti naprosto ne možemo bez razgovora s djecom, njihovog smijeha, a smatramo da svime time na starinski način doprino-simo kvalitetnom životu u našem gradu. – priča F. Schubert.

Mi smo u Bakinoj hiži zatekli skupinu djece polaznika dječjeg vrtića „Smjehuljica“ iz Ludbrega. Oni su u ovom prostoru čest gost, a najdraža aktivnost im je sorti-ranje igračaka prema razdoblju u kojem su nastala.

– Imam 5,5 godina. Danas nam je bilo baš lijepo u Bakinoj hiži, šivali smo srce. Odabrao sam crvenu boju i poklonit ću ga svojoj mami. – otkrio nam je po-malo sramežljivo Filip. Članicama Udruge posebno je drago što dje-ca u prostoru Bakine hiže imaju priliku vidjeti već pomalo zabo-ravljen način života.

– Živimo u kompjuterizira-nom dobu. Vjerujem da ni svi roditelji ove djece nisu vidjeli ovakve prostore jer danas je na-čin života sasvim drugačiji. Osim upoznavanje Bakine hiže, ovim projektom djeca manipuliraju svojim ručicama a sve to uz prat-nju naših baka-učiteljica. – za-ključuje F. Schubert.

U narednom razdoblju na ra-dionicama će sudjelovati i učeni-ci prvih razreda Osnovne škole Ludbreg. „Žene iz Centra svije-ta“, čuvarice baštine radionicama ostvaruju svoje temeljne ciljeve, promicanje vrednota, predmeta, aktivnosti i drugih običaja tradi-cijske baštine ludbreškog kraja te obrazovanje djece i mladih o važ-nosti očuvanja tradicijske baštine ludbreškog kraja.

Žene iz Centra svijetaSrčeka za mameUdruga Život – društvo za bi-

ološko-dinamičko gospodarenje iz Čukovca u tamošnjem je druš-tvenom domu uprizorila 'čeharu'.

Cilj je bio tu gotovo potpuno iščezlu aktivnost otrgnuti iz za-borava, podsjetiti starije kako je to nekad bilo i educirati mlađe posjetitelje na nekadašnji obi-čaj. Čehanje perja bila je veoma bitna aktivnost ljudi u zimskim mjesecima jer je većina spavala na pernatim jastucima, pokrivala se 'dujama' od perja, ali i ne samo zbog toga.

-Kako bi domaćini mogli orga-nizirati čeharu morali su kroz više godina skupljati guščje perje koje je najkvalitetnije. Čehalo se i perje patki i kokoši, ali odvojeno. Ne-

kad su jastuci bili veliki pa je za je-dan jastuk bilo potrebno čak 3 do 4 kilograma perja, a kako je perje lagano to je u stvari velika hrpa.

Bila su to lijepa vremena. Če-halo se navečer po mraku uz svje-tlo petrolejki. Ako je gusnata peć bila napuknuta i ona je osvjetlja-vala prostoriju te davala posebni ugođaj – sjetno nam priča Nada, predsjednica Udruge.

Na čeharu su prvo došle starije žene sa svojim kćerima. Razgo-varalo se, prepričavali događaji i pjevalo. Oko pola noći pjesma se začula i izvana jer su pristigli i odrasli muškarci sa svojim sino-vima.

-Kad su stigli muški, perje se maknulo sa stola i stavili su se

najprije zdigani kolači, a kasni-je i suha šunka i špek. Veselje uz pjesmu i ples znalo je potrajati do ranog jutra.

Za mnoge mlade cure koje su trebale uskoro postati snahe, ali i za mladiće koji su bili pred že-nidbom, čehare su bile izuzetno značajne za njihovo zbližavanje. Na tim okupljanjima roditelji su dogovarali brak jer drugih načina gdje bi se mladi mogli upoznati nije bilo. Bilo je zabava no, među-tim, na njih nisu smjele ići djevoj-ke – pojasnila je Nada.

Nada je čeharu htjela prikazati kroz zanimljiv igrokaz no kako su se dan ranije dvije 'glumice' ozbilj-no razboljele, glumačka družina odgodila je svoj dolazak. Zbog

toga su kruti dio perja od me-kanog odvajale Milkica Jagodić, Nada Popović i Branka Šimunić, a izreke o perju čitale Helena i Lea Kramar. Za naše čitatelje iz-dvajamo nekoliko mudrih izreka o perju:

1. Perje se drži iako nije ni iglom bodeno ni

koncem šiveno

2. Nema ljepše slike nego vidjet dvije glave na

jednome jastuku

3. Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju

4. Ne kiti se tuđim perjem

Poslije edukativnog dijela odr-žana je večera na kojoj su konzu-mirana starinska jela baš kao i u vrijeme čehara. Uz živu glazbu organizirana je tombola koja se po novom zakonu ne kupuje već se novci doniraju po želji svakog poje-dinca koji želi sudjelovati. Organi-ziran je i 'ples srca' te 'ples banana'.

U plesu srca nagradu je osvojio par koji je imao najviše sreće, a u plesu banana zadatak je zajednički držati oguljenu bananu u ustima i tako najduže ostati na plesnom podiju.

Tko nije prisustvovao ovom zabavno edukativnom druženju može mu biti žao, a oni koji su doš-li doći će zasigurno i drugi put na novi projekt udruge Život. (dv)

Na čehari

Nada Ivanić, predsjednica udruge Život i sestre Helena i Lea Kramar čitale su izreke o perju

Udruga Život Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje iz Čukovca

Tijekom korizme već 16. godinu zare-dom održava se Križni put za mlade naše biskupije u organizaciji Ureda za pastoral mladih Varaždinske biskupije. U dvodnev-nom hodočašću sudjeluju mladi iz župa naše biskupije čime se na jedinstven način pripremaju za dolazak Uskrsa, najvećeg blagdana Crkve. Sama pobožnost križnog puta ima dugu povijest, nastala je tijekom hodočašća u davna vremena kada su vjerni-ci obilazili mjesta na spomen Isusove muke od trenutka kada ga osuđuju na smrt do po-laganja njegova tijela u grob. Tako je kroz po-vijest postao tradicionalna pučka pobožnost vjernika uoči Uskrsa.

Križni put mladih Varaždinske biskupije uvijek se održava za vikend uoči Cvjetnice, a kako ove godine Uskrs pada jako rano to znači da će sada biti održan 12. i 13. ožujka pod geslom: „ ... i vi budite sveti“ (1 Pt 1,15). Organizatori su ovoga puta odabrali trasu kroz Međimurje.

Predstojnik Ureda za pastoral mladih biskupije vodi bivši kapelan ludbreške župe vlč. Tihomir Kosec koji pojašnjava: -Ove godine hodočastit ćemo župama Gor-njomeđimurskog i Donjomeđimurskog de-kanata, ukupno ćemo pohoditi 10-ak župa od Svetog Martina na Muri, preko Selnice, Murskog Središća, Vratišinca i drugih župa. Ukupna dužina trase je 40-ak km, a teren je uglavnom ravničarski. Očekujem da će sudjelovati 700-800 mladih iz cijele naše biskupije. Slavljenjem Isusa i svjedočenje putem kojim idemo tako upoznajemo našu biskupiju, njezine crkve i kapelice, raspela i pilove naših župa, upoznajemo mlade iz drugih krajeva i župa naše biskupije. Put ćemo započeti kod župne crkve sv. Martina biskupa u Sv. Martinu na Muri u 7.30 sati, kretati se poljima, šumama i brežuljcima, upoznavati i uživati u prirodnoj i kulturnoj baštini našeg Međimurja. Noćenje je u župi Marije Kraljice i sv. Ladislava u Murskom Središću, a ovogodišnji Križni put završit ćemo u nedjelju 13. ožujka oko 18 sati sveča-nom svetom misom u zajedništvu sa našim

biskupom Josipom Mrz-ljakom u crkvi sv. Martina biskupa u Podturenu – pojasnio nam je vlč. Tiho-mir Kosec.

Prijave se primaju za-ključno do 7. ožujka.

-Zainteresirani mladi za sudjelovanje na križ-nom putu iz ludbreške župe mogu se prijaviti izravno Dubravki Červek koja je animator ludbreš-kog dekanata ili Bruni Hercegu. U župi će ih uputiti, to je već uhodano. Sudionik Križnog puta može biti osoba starija od 15 godina, dakle, ne mogu sudjelovati osnovci nego srednjoškolci, stu-denti, mladi radnici. Bilo bi najbolje da se dogovori autobus koji će mlade iz ludbreške i okolnih župa, dakle iz dekanata lud-breškog, dovesti do župne crkve u Sv. Martinu na Muri u subotu 12. ožujka u 7 sati na početak Križnog puta, te da ih na svršetku Križnog puta dan kasnije iz Podtu-rena preveze do njihovih župa. Troškovi tog prijevoza se ne plaćaju iz kotizacije, dakle, za to treba dodatno izdvojiti – kaže vlč. Kosec.

Oba dana u hodočašću proći će u ozračju molitve, razmišljanjima o Riječima Božjim, pjesmi, druženju, razgovoru.

-Korizmom se pripremamo za proslavu Isusovog uskrsnuća, a odricanjem, dobrim djelima i molitvom, nastojimo živjeti tako da nas to isto uskrsnuće čeka u budućnosti. Smisao dvodnevnog hodočašća je duhovna obnova, žrtva, poniznost kroz pješačenje, molitvu i razmišljanje, kroz ljubav, zajedniš-tvo i druženje. Prijavite se u svojoj župi i pri-družite nam se na ovogodišnjem Križnom putu mladih naše biskupije gdje vas Gospo-

din ponovno želi iznenaditi, duhovno obo-gatiti, gdje vas očekuju brojna iznenađenja! Učinimo i ove godine svoj korizmeni hod ispunjenijim, blagoslovljenijim i plodono-snijim! – poručuje Ured za pastoral mladih Varaždinske biskupije.

Svakako bi bilo dobro da svi koji su se već prijavili ili to tek namjeravaju, prouče letak s vrlo korisnim savjetima kojeg mogu vidjeti na web-stranici Ureda za pastoral mladih. Kako je riječ o dvodnevnom pješa-čenju što iziskuje i određeni fizički napor, neophodna je udobna obuća (planinarske ili čvrste cipele nikako ne tenisice), više pari rezervnih čarapa, da se najnužnije stvari obavezno nose u ruksacima na leđima radi lakšeg kretanja, a ne u rukama. Sa sobom treba uzeti hranu za dva dana, kao što su

sendviči, konzerve, pecivo, voće, ali i pod-metač za pod i vreću za spavanje pošto će se noćiti u sportskoj dvorani u Murskom Središću gdje će mladi dobiti toplu veče-ru.

Organizatori podsjećaju da Križni put nije zabava, već je on duhovna priprema mladoga čovjeka za najveći kršćanski blag-dan, pa mole mlade da sa sobom ne nose razne uređaje za glazbu koji će, kao i druge nepotrebne stvari, samo otežati pješačenje.

Treba napomenuti da nam ove godine Uskrs pada gotovo najranije što je moguće, pa da je shodno tome ovo u prvoj polovici ožujka jedan od najranijih termina Križnog puta mladih. Stoga je lako moguće da uče-snike dočeka loše vrijeme, ali se niti u tom slučaju Križni put neće odgoditi.

Križni put mladih Varaždinske biskupije - prijave do 7. ožujkaMeđimurskim župama 12. i 13. ožujka

Zanimljiv, ali zaboravljen običaj

Kulturno-umjetničko druš-tvo „Anka Ošpuh“ Ludbreg ove će godine proslaviti 40. godišnji-cu postojanja.

Svečarski program još nije dogovoren u detalje, no pripre-me su već otpočele. Sa svojim je probama već započela i Sek-cija folklornih veterana koji se okupljaju četvrtkom u 19:30, u prostorijama Društva u zgradi Srednje škole Ludbreg.

U sastavu su prijašnji članovi KUD-a, od 20 godina starosti pa nadalje, a voditelj im je prof. Mi-livoj Dretar.

Da plesanje folklora nije laka stvar, može posvjedočiti svaki folkloraš. Moldovan, drmeši, polke, bećarac, bunjevačko kvr-canje ili zagorski šroteš – sve se to sadašnji Veterani nekada ple-sali po ulicama Ludbrega, Varaž-dina, Zagreba, ali i u Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Makedoniji.

Uspomene na folklorne dane su predivne zato se lijepo vratiti natrag na pozornicu.

Cilj je dobro se spremiti za središnji koncert KUD-a u srp-nju, ali će i prije izvesti nekoliko nastupa. Ukoliko će biti interesa, Veterani će nastaviti sa svojim radom i poslije tog koncerta.

Poziv da se pridruže Sekciji folklornih veterana otvoren je za prijašnje članove KUD-a, kao i sve koji vole plesati.

KUD ANKA OŠPUH

U godini važnog jubileja okupljaju se veterani

Koncert pod maskama

„Za tetu Miru“Tradicionalno, u veljači je održan Memorijalni koncert „Za tetu Miru“.

Mirjana Bošnjak ostavila je snažan pečat u društvenom životu Ludbrega. Tada novoosnovanom KUD-u priključila se 1977. godine sa svojom dram-sko-recitatorskom sekcijom ludbreških radnica Razvitka, a ubrzo se uklju-čuje i u druge sekcije. Memorijalni koncert održava se od 2005. godine, a u njemu svake godine sudjeluju sve sekcije društva te jedno gostujuće druš-tvo. Ove godine u programu je sudjelovao KUD Juraj Lončarić iz Hrženice a koncert je završio zajedničkom izvedbom pjesme My way…

Još je jedan sjajan koncert iza nas. Naime, Glazbena škola Lud-breg i ove je godine na sam Fašnjak priredila zanimljiv program. Uz soliste, programu su se pridružili članovi tamburaškog orkestra i zbor glazbene škole. Program je nosio naziv Koncert pod maska-ma, a uz odlične mlade glazbenike,

iznjedrio je i zanimljivog voditelja kojeg ćemo zasigurno još često viđati na pozornici. Naši pak sjajni glazbenici za ovu su priliku bili ne-prepoznatljivi, jasno nastupali su pod maskama a maskirani su bili i sami učitelji. Ponovo su pokazali i dokazali kako se odličnom sinergi-jom uistinu puno može postići.

Priče za laku noć u ožujku

2. ožujak - Melita Henjak: „Žute cipelice“ i „Srebrne suze“

9. ožujak - Stan i Jan Berenstain: „Medvjedići provode tjedan kod bake“

16. ožujak - Zoran Pongrašić: „Zabrinuta Jasenka“

23. ožujak - Tatjana Gjurković i Tea Knežević: „Kad je ljut, zeko se ozlijedi“ i Melita Henjak: „Zelena patkica“

30. 3. 2016. - Anja Kuzmić: „Sjeverojug“

Priče će se čitati svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjiž-nice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Valentinovo

26. veljače 2016. 26. veljače 2016. 14 15 S P O R T S P O R T

Zadrugar iz Hrastovskoga, jedini predstavnik ludbreškog nogometa u međužupanijskom rangu, marljivo se i naporno priprema za predstojeću nogo-metnu sezonu. Prozivka je bila 30. siječnja, a u bazičnom dije-lu, dakako, najviše se radilo na fizičkoj pripremi prvotimaca. Do početka sezone na progra-mu je specifični dio priprema s naglaskom na radu s loptom, a forma se brusi kroz pripremne utakmice.

Donedavni kapetan među prvotimcima, a sada mladi tre-ner Danijel Kolak, očito je zado-voljan što ima na raspolaganju dobar, a i širok igrački kadar. Za razliku od prošle jeseni.

–Dosta je velika razlika iz-među igračkog kadra od jeseni i ovoga za predstojeću proljetnu sezonu. Jesenas smo se doslovce 'zbrajali' u nekoliko utakmica, uz to na klupi među pričuvama bili su premladi dečki od 16 godina od kojih su neki tek ušli i među juniore. Ipak je to premalo za rang natjecanja koja ima status četvrte lige.

U zimskom prijelaznom roku sad smo dobili nekoliko igrača, jest da su to uglavnom mlađi prvotimci, ali slobodno mogu reći da su pojačanja, oni su proš-li nogometnu školu i sigurno budu dobro došli. Na popisu su 22 igrača. Među njima su Matija Valjak i Modrić koji su već bili u Zadrugaru, tu su se dokazali, oni su 'gotovi' igrači koji znaju što ih čeka. Problem nam čini ozljeda Nine Markovića, on je već dugo vukao ozljedu koljena, a čini se da je sad neophodan liječnički zahvat i pauza od nogometa.

Zbog ozljede koljena već sko-ro godinu izvan stroja je Dežić, obavio je artroskopiju zgloba koljena, ali se pokazalo da treba sanirati i ligamente. Šteta zbog obojice, jako bi nam dobro došli, a sad ne znamo kad će se vrati-ti nogometu. No, nema sumnje da ipak imamo jači, širi i kvali-tetniji igrački kadar nego jese-nas – procjenjuje trener Danijel Kolak.

Zadrugar je jesenski dio u Međužupanijskoj ligi Čakovec-Varaždin završio na 11. mjestu s 18 bodova, usred najveće gužve na tablici. Naime, za 6. mjestom Zadrugar zaostaje samo 3 boda, ali nije daleko niti opasno pret-posljednje 15. od kojeg ima 4 bodova više i ponor padanja u rang niže - prijeti.

-Prošlog ljeta dosta se toga promijenilo kod nas, bilo je više odlazaka igrača neko ikad ranije. Novim i mladima trebalo je vre-mena za prilagodbu na naš su-stav igre, snagu protivnika, a bili smo i 'rijetki' sa širinom igračkog kadra. No, polako smo povezi-vali konce i došli u formu u ide-alno vrijeme, u drugom dijelu je-seni, mislim da smo tada u nizu uzeli 8-9 bodova i izborili ulazak u polufinale Županijskog kupa. Sad smo solidno popunjeni na svakom radnom mjestu u mom-čadi, od dvojice vratara do napa-dača. Samo bih želio da nam se ne dogode nove ozljede. Ne bih imao ništa protiv da imamo još jednog pravog stopera. Šteta što s nama ne može trenirati Zubčić koji nam je pristupio krajem je-seni. On živi i radi u Zagrebu, a zbog obveza na poslu i trenira u Zagrebu, ne može doći uvijek. Radi se o odličnom igraču i do-ista pojačanju, dok on igra to se odmah osjeti jer donosi prevagu na terenu.–

Odmah na startu drugog di-jela sezone Zadrugar ima i pri-lično zahtjevan prvenstveni ras-pored, pa je zamisao trenera da momčad odmah u startu bude na dobroj razini.

–Na raspored ne gledamo previše, ionako moraš igrati sa svakim prije ili poslije. Mi ćemo se za svakog protivnika posebno pripremati prema njegovim vrli-nama i manama.

Nema velike bodovne razlike u sredini tablice i lako je mogu-će da se bude odmah na početku sezone lomio plasman, vidjelo se bude tko je i kako radio ti-jekom zime za napore u dru-gom dijelu sezone. Pred nama je 15 utakmica u prvenstvu, a

podsjećam da smo se plasirali i u polufinale Županijskog no-gometnog kupa u kojem nas u dvije utakmice s Jalžabetom očekuje sigurno velika i neiz-vjesna borba za ulazak u finale.- Mladi trener otkrio nam je i koji su osnovni natjecateljski ciljevi 'plavih' u sezoni koja je pred nji-ma.

-Prvi cilj je ostati u Međužu-panijskoj ligi Čakovec-Varaždin, to je prioritet, smatram da ima-mo kvalitetu za osigurati opsta-nak. No, ne događa ti se svake polusezone da imaš prilike ući u finale kupa, pa daje posebnu draž što se razmišlja i o tome.

Taj motiv osjeća se od samog početka priprema. Primjerice, jako je dobar odaziv igrača na treninge, igrači su dobro zapeli radom i očito je da svaki od njih želi što bolje pripremljen ući u sezonu. Do prve polufinalne kup-utakmice protiv Jalžabeta je oko 2,5 mjeseca.

Do onda imamo jako puno posla, moramo osvojiti dosta bodova da osiguramo miran ži-vot u ligi, da ne bismo slučajno ušli u neizvjesnu završnicu pr-venstva oko opstanka. Brusimo formu za start u prvenstvu, a sigurno ćemo par tjedana prije prilagoditi trenažni proces da se dobro pripremimo za kup-uta-kmice s Jalžabetom. Do toga ima još puno vremena, pa će biti pri-like da kasnije govorimo o kupu – poručio je Danijel Kolak.

Do početka drugog dijela pr-venstvene sezone Zadrugar će odigrati nekoliko jakih pripre-mnih utakmica, što će biti pra-ve provjere za momčad i igrače zbog vrlo dobrih suparnika koji dolaze 'pred noge' u uvodnim prvenstvenim kolima. U pr-vom proljetnom kolu odnosno u 16. kolu Međužupanijske lige Čakovec-Varaždin nogometaši Zadrugara će 5. ožujka gostovati kod Varteksa u Biškupcu.

Prvu prvenstvenu utakmicu na svom terenu u Hrastovskom Zadrugar će imati 13. ožujka kada u goste dolazi protivnik iz Slakovca.

Pripreme Zadrugara iz Hrastovskoga za novu nogometnu sezonuSnažniji nego jesenas

Već tridesetak godina društvo iz KK „Grafičar“ je nerazdvojno. Još jednom nađen je razlog za oku-pljanje. Ove godine u Varaždinu je organizirano 53. Zimsko prven-stvo Grada, nakon nekoliko godi-na stanke. Čak je i nekoliko puta jeftinije nego dosadašnje. No ovaj papir je prefin, ovo izdanje je pre-više cijenjeno da bi pisali o razlozi-ma pojeftinjenja. No kako bilo da bilo skupilo se staro „društvance“ i odlučilo opet malo zaigrati u žu-panijskom središtu malo basketa. „ Stara garda“ – Dijanošić, Kolak, Jerbić, S. Beser, Križanić udružila se s nešto mlađim snagama Siladi-ćem, Stručićem, Pappom, D. Bese-rom, Jalševcem, Slatinom i otišla je u Varaždin gdje ih je kao pojačanje dočekao trener seniora Velimir Mudri. Naravno nisu izostala me-đusobna podbadanja. Uglavnom su ona na relaciji Igor – Mladen, Igor – Neven, Igor – Goran, Igor- Siniša, Igor – Danijel, Igor- Veli-mir, pa zaključak donesite sami…

Dolazak u svlačionicu poseb-ni je obred. Majice su se nekako „stisle“, jednostavno ne znamo što nam to supruge koriste za de-terdžent. Mažu se s Deep Realifom ili Deep Heatom „panti“ odnosno već dobro istrošeni zglobovi. Neki

kao Igor imaju čak i neke steznike za zglobove iz pradavnine. I onda još spotiču kako su im navodno to neki uzeli i oštetili, a taj komad tka-nine ima već tridesetak godina, pa se može procijeniti kako to stoji.

Izlazak na teren također ima svoje posebnosti. Ovi nešto mlađi imaju dovoljno energije, pa kažu da odmah krenemo, ne gubeći časa s dvije strane. No, senatori uvijek onako malo krenu na raz-gibavanje da uštede koju sekundu. Mudri „Skić“ na opasku mladih da ćemo igrati run & gun košarku re-kao je povijesnu rečenicu; Ne, dra-go „djeco“. Igrat ćemo „gun & gun“. Bez trčanja molim! Genijalno.

Počinje utakmica. U ekipi ima barem četiri trenera. Teško je to uskladiti. Vaš novinar i Igor ipak se prihvaćaju tog zadataka, pa imaju dvije varijante otvaranja. Ili kreću najstariji ili najbolji. I manje-više uspijevaju se nahraniti sva „ega“ narasla iz igračkih dana i koja još itekako postoje. Iako godine čine svoje ima tu još serija trica, sjajnih asista, skokova u napadu. Zna se dobiti i nadimak pa tako je Igor postao Superman. Nije nešto ori-ginalno, ali ta poza. Kao centar krenuo je u kontru s rukama na-prijed, a noge su ostale natrag pa je

ostala samo poza ovog superjuna-ka. Znao je i popularni Dado pasti ničim izazvan, pa su neki proko-mentirali „Valjda si traži maramicu po parketu“.

No ima nakon utakmice i ono; „Boli me bubreg, rebra su mi nate-čena, kolena nisu moja, imam mu-sklfiber itd…“

Onda slijedi i druženje u jed-nom obližnjem kafiću. Dobar je, imaju i „Velebitsko“ i „Nikšićko“. Pa kad poteče malo „vatrene vode“ jezik se kod onih manje otpornijih razvezuje, pa zna biti i ono „ be-dak, kaj ti znaš; dok sam ja ovo ti još nisi ono; Kaj treneru igrači ti dasku sapunaju“. No kad se krene kuću sve se zagladi i čeka se iduće druženje.

A na putu kući slijede „Istinite priče“. I sve iz vremena kad nisu još imali trajnu ili ozbiljnu vezu: „Se sećaš kad sam bil z onom, kad smo ovo ili ono radili. Ili kad smo popili hektolitre ovog ili onog?.

A ipak završne misli su ; „Kad se vidimo za vikend? „.

Možda se pitate za rezultat na Zimskom? Dečki će u konkuren-ciji osam ekipa igrati vjerojatno za broncu, ako je to bitno, jer ovo druženje je više od igre!

Neven Jerbić

Nogometaši ludbreškog treće-ligaša dobili su novog predsjedni-ka. Alen Perin je 25. predsjednik ludbreškog nogometnog ponosa.

U ovih 97 godina postojanja kluba, prezime Perin jedino je koje se pojavljuje dva puta na čel-nom mjestu, na prestižnoj poziciji klupskog predsjednika. Zanimljiv je podatak da je Alenov otac Josip na tu funkciju stupio točno prije 30 godina, u dan, dakle 21. veljače 1986. godine.

Novi predsjednik djeluje već godinama u klubu, brinuo se o fi-nancijama, bio na usluzi igračima, pohodio svaku utakmicu pa u nje-govu privrženost klubu ne treba sumnjati.

Za predsjednika je i to jedno-glasno od 40 skupštinara izabran 21. veljače na Izbornoj skupštini na kojoj je s dužnosti predsjednika odstupio Ervin Horvat.

On je u svojem „oproštajnom“ govoru istakao - Kad sam stupio na čelu klubu našli smo dubio-zu od 170.000 kuna, koju je nova uprava uspjela sanirati za mjesec dana. Tri naknade igračima nisu bile isplaćene, raslo je nepovjere-nje igrača prema upravi. Bilo je tu i dosta odlazaka igrača, jednostav-no nismo mogli parirati ponuda-

ma iz inozemstva, Međimurja, pa čak i onima iz klubova nižih liga. Produkti naše nogometne škole su se raspršili. U mlađim kategorija-ma u prošloj sezoni postizali smo lošije rezultate. Inače kod mladih koji kucaju na vrata prvog sasta-va često nailazimo i na razmišlja-nja da ne žele igrati kod nas zbog „dalekih“ putovanja. – pojasnio je Horvat.

Jedan od klupskih dopredsjed-nika Franjo Beser, drugi je Ervin Horvat, istakao je pomalo „turob-nost“ ovog izvješća, komentirajući da nije sve tako crno. Usput je spo-menuo i činjenicu da je „Podravi-na“ jedan od klubova s najmanjim proračunom u 3. HNL „Sjever“.

Izabran je i Upravni odbor klu-ba u kojem su: Božidar Hajsok, Dražen Crnković, Boris Crnković, Alen Sabol, Tomislav Vitez, Kreši-mir Šalig te Samir Đinić.

Na ovom okupljanju često se čulo kako je jedan od imperati-va osvajanje Županijskog kupa koji već nekoliko godina izmiče. Tom titulom Ludbrežani bi se dodatno etablirali na hrvatskoj nogometnoj sceni, a ponešto bi se i zaradilo.

Inače prošle je godine trećeli-gaš prihodovao 478.000 kuna, a

potrošio 463.000, pa je pozitiva bila oko 15.000 kuna. Prihvaća-jući dužnost predsjednika Perin je uz igračku konsolidaciju, po-boljšanja u radu Škole nogome-ta, istakao da do stogodišnjice kluba koja je 2019. godine na-mjerava učiniti sve da na igrali-štu osvane Led rasvjeta te da se

kroz različite fondove napravi i igralište s umjetnom travom.

Što se tiče igračkog pogona, oni su uredno odradili pripreme, na svu sreću, bez većih povreda.

Zabilježen je i dolazak dva Brazilca Tiaga i Juniora koji će nadamo se dati ekstra kvalitetu. Rezultat je bio prosječan, a žal

ostaje i za generalkom u Svetom Martinu na Muri gdje je zabilje-žen poraz od lokalnog „Poleta“.

Prvo kolo 27. veljače donosi gostovanje u Čakovcu kod snaž-nog „Međimurja“.

Bod bi objektivno bi k'o kuća. Ambicije kluba su ovoj sezoni sredina ljestvice.

„Podravina“ s novim predsjednikom u drugi dio sezone

Gotovo osamdesetak igra-čica ŽOK Ludbreg u punom je pogonu. One su raspoređene u tri kategorije; od 6-10 godina starosti, od 10-15 te seniorke. Kod najmlađih, pod paskom trenera prof. Zenila Vugrineca trenira 30 djevojčica.

Tu su pretežno razne igre i zabavni sadržaji kojima se ra-zvija opća motorika i osnovne tehnike odbojkaške igre. Tre-nira se dva puta tjedno u maloj dvorani.

Tzv. srednja grupa trenira također dva puta tjedno, od toga jednom u prekrasnom okružju velike dvorane.

Tu je također tridesetak djevojčica, koje su u sustavu natjecanja Lige mini odbojke Varaždinske i Međimurske žu-panije. Jedan takav turnir igrat će se i u Ludbregu 12. ožujka. Njihov je trener Saša Radako-vić.

U seniorskoj ekipi je 14 igračica. To je miks veteranki i juniorki odnosno kadetki-nja. Trenutno su Ludbrežanke pete u konkurenciji devet klu-bova.

O njihovim rezultatima i ambicijama trener ekipe Zenil Vugrinec - U sezonu smo ušli oslabljeni za 4 igračice iz prve postave, pa je u ekipu ušlo 7 igračica iz kadetskog progra-ma te je stvoren spoj iskustva i mladosti.

U drugom dijelu prvenstva odigrane su tri utakmice. Do-bili smo drugu ekipu Ivanca, a poraženi smo od dvije ekipe iz gornjeg dijela ljestvice. No međutim i njima smo uzeli tri seta što svjedoči o eviden-tnom napretku.“

Neka cure samo napreduju u ovom atraktivnom sportu koji izgrađuje dušu i tijelo.

Neven Jerbić

Ženska odbojka punom parom naprijed

Kad sam mlađan košarkaš bio ja…

Jedna od ovogodišnjih dobit-nica priznanja u kategoriji per-spektivnih ludbreških sportašica koja su prošlog mjeseca uručena je i hrvačica HK „Ludbreg“ Mar-ta Busija. Marta je još kao malena zavoljela sport. Igrala je i košarku, rukomet, bavila se gimnastikom koja joj dala fleksibilnost, no skra-sila se u ovoj prekrasnoj borilačkoj vještini. Prema riječima njezinih trenera u njoj se krije veliki po-tencijal. Bilo je to jasno od prvog treninga.

Pošto sama nevoljko govori o svojim uspjesima, o tome smo pri-upitali jednog od klupskih trenera Krešu Horvata - Marta je prem-da se počela baviti puno kasnije od svojih glavnih rivalki, nakon godine dana bavljenja hrvanjem pobijedila je sve njih. Od Mejrem Sadikaj izgubila je u Zadru 2014 te ju pobijedila godinu kasnije isto u Zadru, od Valentine Belušić iz Podravke izgubila je na Prvenstvu Hrvatske u Zagrebu 2014, a pobi-jedila ju u finalu za zlato u Lud-bregu i postala kadetska prvakinja

Hrvatske, a time i prvi kategorizi-ran hrvač u HK Ludbreg. Imala je Marta još puno zapaženih pobje-da protiv npr. reprezentativki Ma-đarske, koje su miljama ispred nas generalno gledajući na državnoj razini. – priča Horvat.

Nedavni poziv u reprezentaci-ju i odlazak na jak UWW turnir samo je dio ciklusa priprema za glavni cilj ove godine, a to je Pr-venstvo Balkana u Bursi, Turska.

A za koji se turnir priprema prije toga rekla nam je simpatična Marta - Već ove subote imamo klupski turnir, a nakon njega ću u Szigetvar na pripreme s glavnim trenerom mađarske ženske kadet-ske reprezentacije. Već 5. ožujka očekuje me nastup na „Zlatnom Pijetlu“ u Koprivnici. Dan kasnije je već otvoreno prvenstvo Mađar-ske za kadetkinje i kadete koje će njima biti kvalifikacije za odlazak na Europsko Prvenstvo,gdje ćemo možda nastupiti. – kaže Marta.

Marti je samo nebo granica. Još jedan ponos ludbreškog sporta.

Neven Jerbić

Marta od zanata

ŽOK Ludbreg

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 24. ožujka.

26. veljače 2016. 16 Z A D N J A16

Većina sportskih klubova, pogotovo amaterskih, muku muči s financiranjem svojih aktivnosti i natjecanja. Za dresove se sponzori još mogu pronaći zbog reklame koje ističu na poprsju ili leđima no putovanja koštaju. Tako su, povodom europskog prvenstva, rukometašice ŽRK Lud-breg u dva vikenda krenule u akciju s ciljem djelomičnog samofinanciranja.

Ispred gradske tržnice prodavale su tombolu i organizi-rale nagradno gađanje čunjeva rukometnom loptom. Prve je subote bilo dosta hladno pa je odaziv ljudi bio nešto sla-biji no druge subote je vrijeme bilo gotovo idealno.

U prijepodnevnim satima na druženju s rukometaši-cama, vodstvom kluba i trenerima okupilo se mnogo sim-patizera ovog lijepog, atraktivnog i nadasve zanimljivog sporta.

Podršku je iskazao i gradonačelnik Ludbrega Du-bravko Bilić koji je osobno došao i porazgovarao s vod-stvom kluba. Naravno, bilo je tu i onih koji su okušali sreću na tomboli.

Nagrade su osigurali važniji sponzori: Vinarija Stru-čić, Energy Plus, Grad Ludbreg te ostali. Poslije tombo-le degustiran je gulaš koji se dugo frigao, nekoliko puta dosoljavao, ali na kraju solidno ispao.

-Naše cure su namjerno malo duže kuhale gulaš jer cilj je bio skupiti što više novčanih sredstava za nasta-vak natjecanja, ali i animirati što više ljudi, prvenstveno mladih djevojaka kako bi se bavile rukometom. Mislim da je atmosfera bila odlična, a to što je gulaš bio malo pregusti nema veze jer smo oko podneva ionako svi bili gladni.

Zahvaljujem sponzorima na doniranim nagradama te svima koji su se odazvali ovoj našoj akciji – rekao je Darko Jagić, trener rukometašica.

Ludbreške rukometašice su prvi dio prvenstva zavr-šile na 7. mjestu prvenstvene ljestvice 3. hrvatske lige sjever s 2 pobjede i 5 poraza. Sasvim smo sigurni da će ova akcija pomoći u radu kluba istina ne dugoročno već samo u nastavku drugog dijela prvenstva koje započinje prvog vikenda u ožujku kada u Ludbregu gostuju ruko-metašice Preloga.

Tijekom ljeta od naših rukometašica možemo očeki-vati još sličnih akcija potrebnih za funkcioniranje kluba u novoj sezoni kada će rezultati vjerujemo biti bolji jer ekipa iskustvo stječe ove sezone.

Dražen Vađunec

Rukometaš ice u akc i j i

Gradonačelnik Bilić u podršci rukometašicama

Izvlačenje tombole