Rockwool Etics H

  • Upload
    marko-m

  • View
    263

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

j

Citation preview

  • kontaktne fasade // 1

    Kontaktne fasade

    Toplinska, zvuna i protupoarna izolacija kontaktnih fasada s kamenom vunom

    otisakenergetskeuinkovitosti

    otisakenergetskeuinkovitosti

    otisakenergetskeuinkovitosti

    otisakenergetskeuinkovitosti

  • 2 // kontaktne fasade

    Rockwool Grupa je vodea u svijetu u tehnologiji proizvodnje kamene vune. Nudimo inovativne proizvode i rjeenja koji su rezultat dugogodinje strunosti na podruju energetske uinkovitosti, sigurnosti, odrivosti i udobnosti u zgradama. Zgrade troe oko 40% energije koja se koristi u Europi i SAD-u. Grijanje i hlaenje su kljuni energetski potroai. Ali veina ove energije uzaludno se troi zbog neadekvatne izolacije. Koristei dokazano uinkovite tehnike za utedu energije, u zgradama potronju energije za grijanje moemo smanjiti i do 90%. Rockwoolova

    izolacija prua ugodnu atmosferu u unutranjosti zadravajui hladnou vani. U vrijeme visokih temperatura kamena vuna pomae u odravanju ugodne temperature u unutranjosti prostora.Rockwoolovi proizvodi poboljavaju kvalitetu ivota milijunima ljudi i pomau ublaiti ekoloke probleme, kao to su efekt staklenika, smog i kisele kie. Izolacijski proizvodi od Rockwoolove kamene vune jedni su od rijetkih koji mogu utedjeti 100 puta vie energije nego to je koriteno za njihovu proizvodnju. Time se uvaju oskudni izvori energije te smanjuje zagaenje zraka i CO2 emisije.

    otisakenergetskeuinkovitosti

    otisakenergetskeuinkovitosti

    otisakenergetskeuinkovitosti

    otisakenergetskeuinkovitosti

    Uteena energija je najisplativija i najdostupnija

    Naa misija je biti partner od povjerenja u graevinskoj industriji.

  • kontaktne fasade // 3

    Vie od energetske utedeSustav kontaktne fasade s kamenom vunom Rockwool

    (Izvor podataka: Emnid survey zukunft Haus 2003 for Deutsche Energie-Agentur http://www.zukunft-haus.info)

    Neizolirana fasadaTermografska kamera nedvojbeno pokazuje mjesta na fasadi gdje toplina iz objekta direktno izbija kroz vanjske zidove.

    Veina ljudi ima krivu predodbu o potronji energije u domainstvu. Velik dio njih smatra da najvie energije troe elektrini ureaji. Meutim, vie od polovice trokova za energiju utroi se na grijanje.

    Pravilno izvedena izolacija fasade omoguava trajnu utedu trokova grijanja i hlaenja.

    Potronja energijeUvjerenje veine ljudi Stvarna potronja

    Izolacija od kamene vune pridonosi sniavanju trokova grijanja i hlaenjaTrokovi energenata svake godine neprekidno rastu. Investiranje u sustave za utedu energije danas, ve sutra donosi dobit. Trokovi grijanja i hlaenja su jedni od najveih trokova svakog domainstva i upravo tu lei najvei potencijal utede.U zgradama nailazimo na tri glavne mogunosti za poveanje energetske uinkovitosti: zamjena prozora, modernizacija sustava za grijanje te dodatna toplinska izolacija na fasadi. Dodatno izoliranje proelja daje najbre rezultate u utedi energije. Fasadni kontaktni sustavi s Rockwoolovom kamenom vunom omoguavaju maksimalne utede te dodatno poboljavaju mikroklimu omoguavajui ugodniji boravak. Dodatno, izolacijski materijali od kamene vune su nezapaljivi, paropropusni, trajni i prihvatljivi za okoli.

    Vozila

    Ne znam

    Elektrini ureaji

    Topla voda

    Grijanje i hlaenje

    Topla voda

    Vozila

    Elektrini ureaji

    Grijanje i hlaenje

  • 4 // kontaktne fasade

    Toplinsko izoliranje Rockwoolovom kamenom vunom jami mnoge prednosti

    Uinkovita toplinska zatita i niski trokovi grijanja i hlaenjaNizak koeficijent toplinske provodljivosti kamene vune jami minimalne toplinske gubitke. Drugim rijeima, zimi toplina ostaje tamo gdje je elimo, u unutranjosti objekta. Energetske potrebe objekta su stoga znatno nie nego inae jer je temperatura u prostorijama jednakomjerna i ne susreemo se s neugodnim osjeajem stalno hladnih zidova ili podova. Ljeti, ne dolazi do pregrijavanja unutranjosti te je potrebno manje rashlaivanja za postizanje ugodne temperature u prostoru. Pored utede na trokovima grijanja i hlaenja tako postiemo i izuzetno zdrave i ugodne uvjete stanovanja.

    Izvrsna zvuna zatitaTrajna izloenost buci moe uzrokovati ozbiljne zdravstvene tekoe. Prilikom odabira izolacije kamena vuna je svakako pravi izbor jer istovremeno nudi izvrsna toplinsko izolacijska svojstva s mogunou izvrsne apsorpcije zvuka. Struktura kratkih isprepletenih vlakana u kamenoj vuni jami izvrsno upijanje zvuka i dobru toplinsku izolaciju. Kod ugradnje na vanjskoj strani fasada, kao i u jezgri pregradnih zidova, kamena vuna znaajno smanjuje razinu buke u prostorijama i time jami ugodno i zdravo stanovanje.

    Visoka sigurnost od poara jami bezbrino stanovanjeProtupoarna sigurnost svakog objekta moe biti od ivotne vanosti. Osiguravatelji pri izraunu premija sve ee priznaju prednosti objekata koji su graeni od nezapaljivih materijala i u skladu s propisima o protupoarnoj sigurnosti.

    Materijali koji u sluaju poara ne pospjeuju njegovo irenje i ne uzrokuju irenje gustog dima ili nastanak goruih estica odnosno oslobaanje plinova koji bi mogli dovesti do eksplozije, po standardu HRN EN 13501-1 svrstavaju se u A1 razred negorivih materijala. Rockwoolova kamena vuna ima talite vie od 1000C te pripada razredu negorivih materijala. Ugradnja izolacije razreda A u sluaju poara osigurava presudne sekunde potrebne za evakuaciju objekta i spaavanje dragocjenih ivota.

  • kontaktne fasade // 5

    Trajnost materijala i niski trokovi odravanjaKamena vuna Rockwool kroz izuzetno dugo vremensko razdoblje zadrava svoja izolacijska svojstva i potpuno je otporna na vanjske vremenske utjecaje i starenje. Dimenzijski je stabilna te ne uzrokuje pukotine na fasadi i ne navlai vlagu koja bi pospjeila razvoj plijesni na vanjskoj povrini fasade. Dodatno, kamena vuna je nepodoban materijal za razvoj insekata ili drugih ivih bia koja se mogu naseliti u odreenim organskim toplinsko izolacijskim materijalima.

    Iz tih razloga trokovi odravanja kontaktnih fasadnih sustava na Rockwoolovoj kamenoj vuni su bitno nii od sustava s drugom vrstom toplinske izolacije.

    Pozitivna energetska bilanca i odgovornost prema okoliuGospodarenje energetskim izvorima i industrijskim otpadom postaje jedan od kljunih imbenika u planiranju proizvodnje. S ciljem smanjivanja utjecaja na okoli, Rockwool je svoj proizvodni proces koncipirao kao zatvoren sustav u kojem se svi otpaci recikliranjem vraaju u proizvodni proces. Time se smanjuje potreba za energentima, a ujedno se okoli ne optereuje otpadnom vunom. Ista praksa vrijedi i za kupce i gradilita koji mogu otpadnu vunu vratiti u tvornicu znatno jeftinije i jednostavnije umjesto da ju odvoze na ureeni deponij.

    Sve te aktivnosti neposredno utjeu na tzv. energetsku bilancu kamene vune kao graevinskog proizvoda. U usporedbi s drugim graevinskim i izolacijskim materijalima, bilanca Rockwoolove kamene vune je izrazito povoljna. Trokovi energije utroene za proizvodnju kamene vune se povrate ve za nekoliko godina kroz utedu energije za grijanje.

    Zidovi bez vlage jame ugodno stanovanjeDisanje zidova je u pravom smislu te rijei zajameno kad se za izolaciju odabere kamena vuna. Paropropusna struktura kamene vune omoguava neometan prolaz vlage kroz vanjske zidove iznutra prema van. Opasnost od zadravanja vlage u zidovima je minimalna te je time smanjena i vjerojatnost pojave tetnih plijesni na njihovoj povrini. Plijesni se u pravilu najee javljaju na hladnim vanjskim zidovima prostorije s visokom relativnom vlagom (spavaonice, kuhinje) i tetno utjeu na dini sustav jer mogu uzrokovati razliite bolesti i alergije. Izoliranjem zidova kamenom vunom s vanjske strane, zidovi ostaju topli, zasiena vlaga nesmetano prolazi kroz topli zid i ne kondenzira se na njegovoj povrini.

  • 6 // kontaktne fasade

    Ugradnjom Rockwoolove kamene vune do energetskog certifikata zgradeU Hrvatskoj se od 2009. provodi energetsko certificiranje zgrada. Osnova za energetski certifikat je EU Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada. Energetski certifikat razvrstava objekte u vie razreda (A-G) i na taj nain prikazuje energetska svojstva zgrade te trokove koritenja objekta, koji na odreeni nain utjeu i na njegovu trinu vrijednost. Na svrstavanje u pojedini energetski razred kljuan utjecaj svakako ima kvaliteta izolacije zgrade. Za tu su namjenu, sa stajalita energetske uinkovitosti, rjeenja s izolacijom od kamene vune svakako na prvom mjestu. Naime, kamena vuna je po svojoj energetskoj bilanci za okoli najprihvatljiviji izolacijski materijal. Na primjer: za proizvodnju i distribuciju kilograma kamene vune potroi se 17 MJ energije (tzv. siva energija). Istu koliinu energije utedi 20 cm kamene vune ugraene u krovite tijekom 5 mjeseci ili 20 cm kamene vune ugraene u fasadu tijekom 9 mjeseci.

    Gubici toplinske energije

    Gubici toplinske energije na neizoliranom stambenom objektu.

    Fasada izolirana Rockwool izolacijom - investicija koja se viestruko vraa.

    Kamena vuna na fasadi jami udobno stanovanjeFunkcija kamene vune u sustavu kontaktne fasade je prvenstveno toplinska izolacija, a zbog dobrih karakteristika u pogledu paropropusnosti bez problema omoguava difuziju vodene pare kroz vanjske zidove bez kondenzacije, odnosno eventualno kondenzirana mala koliina vodene pare brzo se isuuje. Kod difuzije vodene pare kroz vanjske zidove, toka kondenzacije pojavljuje se na vanjskoj strani sloja kamene vune. Kod upotrebe paropropusnih buka, nakupljena para iz tog sloja nesmetano se isuuje prema van te ne ostaje zatvorena u konstrukciji zida. Paropropusnost Rockwoolove kamene vune znai da sloj izolacije omoguuje isuivanje eventualne vlage prema van, dakle vlaga ne ostaje zatvorena u konstrukciji zida niti se isuuje u samom prostoru. Svojstvo paropropusnosti utjee na trajnost konstrukcije s jedne strane, dok s druge strane poboljava mikroklimu i ugodan boravak u samom prostoru.

    Vanjski zidovi ca.35%

    Kroviteca.30%

    Prozori i vrataca.25%

    Podovi na tlu, podrumski zidovi ca.10%

  • kontaktne fasade // 7

    Razliite mogunosti izvedbe izolacije s obzirom na njezin poloaj u konstrukciji

    Naini izvedbe toplinske izolacije objekta

    Toplinsko izoliranje vanjskih zidova s vanjske stranePri postavljanju toplinske izolacije s vanjske strane postoje dvije mogunosti izvedbe. Prva je izvedba ventilirane fasade, a druga je izvedba kontaktnog fasadnog izolacijskog sustava. Kod ventilirane fasade toplinska izolacija uvrena je za nosivi zid, a izmeu izolacije i zavrnog dekorativnog sloja fasade (staklo, kamen, elik, drvo, umjetna vlakna) nalazi se sloj ventiliranog zraka. Izolacija ima iskljuivo funkciju toplinske zatite te nije dodatno mehaniki optereena. Kontaktna fasada je kompaktni vieslojni izolacijski sustav gdje kamena vuna pored toplinske izolacije poboljava ukupnu mehaniku otpornost sustava.Toplinska izolacija vanjskih zidova s vanjske strane najuinkovitiji je nain zatite zgrade od toplinskih gubitaka. Bitna prednost ovog sustava je izolacija zgrade kao cjeline, ime se izbjegavaju pojave toplinskih mostova, temperaturna optereenja, vremenska oteenja nosive konstrukcije te kondenzacija vodene pare u nosivoj konstrukciji zida. Postavljanje izolacije na vanjskoj strani omoguava akumulaciju topline u zidu i koritenje njegovog toplinskog otpora za ugodnije stanovanje u objektu.

    kontaktni toplinsko izolacijski sustav

    toplinski mostovi pogreke pri izvedbama izolacije vanjskih zidova i oita prednost izolacije na vanjskoj strani

    ventilirani toplinsko izolacijski sustav

    protok temperature u zidu s unutarnjom toplinskom izolacijom

    protok temperature u zidu s vanjskom toplinskom izolacijom

    protok temperature u zidu bez toplinske izolacije

    vanjska temperatura ljeti

    vanjska temperatura zimi

    Toplinsko izoliranje vanjskih zidova s unutarnje straneIzvedba toplinske izolacije vanjskih zidova s unutarnje strane ima nekoliko slabosti: Zidovi izolirani s unutarnje strane podvrgnuti su znatnim toplinskim razlikama i optereenjima koja s vremenom uzrokuju eroziju zbog atmosferskih prilika te razliita oteenja zidova.

    Vlaga koja dolazi preko konstrukcije neizostavno se kondenzira na dodiru unutarnje izolacije sa zidom ili u samoj konstrukciji zida. To moe uzrokovati neugodne ivotne uvjete (pojavu plijesni i zaguljivost) te esto i oteenja zidova kao posljedicu smrzavanja vlage zimi i vlaenja cijele konstrukcije zida.

    Neizbjeni su toplinski mostovi. Na unutarnjoj strani izolacije mora se neizostavno postaviti odgovarajua parna brana.

    Pri postavljanju izolacije s unutarnje strane sprjeava se akumuliranje topline u zidu koju bi zid nakon prestanka grijanja ponovo vraao u prostoriju.

    Toplinska izolacija s unutarnje strane je manje uinkovita i koristi se u sluajevima kad zakonski uvjeti ne dozvoljavaju izvedbu toplinske izolacije s vanjske strane (npr. zgrade spomenici kulture). Prije izvedbe izolacije vanjskih zidova s unutarnje strane uvijek je potrebno posavjetovati se sa strunjakom o mogunostima izvedbe.

    toplinska izolacija objekta

    ventilirana fasadakontaktna fasadapanelni fasadni sustavi

    izolacija s unutarnje strane

    izolacija s vanjske strane

    unutarnja temperatura

    vanjska temperatura ljeti

    vanjska temperatura zimi

    unutarnja temperatura

    vanjska temperatura ljeti

    vanjska temperatura zimi

    unutarnja temperatura

  • 8 // kontaktne fasade

    Kontaktni fasadni toplinsko izolacijski sustav (ETICS) s kamenom vunom

    Uinkovitost sustava ovisi o svim njegovim sastavnicamaPri izboru komponenti sustava uz izolacijski sloj od kamene vune, preporuka je da se koriste komponente istog proizvoaa kako bi se ispunili visoki zahtjevi sustava deklarirani u sustavnom certifikatu. Kod sustava na kamenoj vuni odluujua je paropropusnost ljepila i zavrnog sloja koji mora jamiti paropropusnost sustava kao cjeline i ne smije zadravati vlagu u sloju izmeu zida i toplinske izolacije ili jo gore, u samom sloju izolacije. Samo atestirani sustavi omoguavaju odgovarajui reim prolaska vodene pare kroz konstrukciju te su zato trajni i kvalitetni. Kvaliteta je u velikoj mjeri ovisna i o izvedbi. Prilikom izbora izvoaa preporuuje se savjetovanje s proizvoaem komponenti jer samo struni izvoai poznaju preporuke za odgovarajuu pripremu ljepila. To je od kljune vanosti za vrsto povezivanje svih sastavnica sustava, a time i za trajnost fasade.

    Provjerena kvalitetaRockwoolovi proizvodi za kontaktne fasadne sustave testirani su u skladu s europskim standardima kao izolacijski materijal, ali i kao sustav. Sustavni certifikat se odnosi na ponaanje svih sastavnica sustava kao cjeline i izvodi se u skladu sa smjernicama ETAG 004 za fasadne kontaktne sustave ETICS (External Thermal Insulating Composite System). Ovlateni instituti diljem Europe izradili su certifikate sustava u suradnji s vodeim proizvoaima ostalih komponenti sustava. Kao dodatno jamstvo kvalitete u mnogim zemljama Europe podrazumijevaju se i preporuke udruenja proizvoaa tih sustava, poput udruenja WDVS u Njemakoj.

  • kontaktne fasade // 9

    Sustavi kontaktnih fasada s izolacijskim slojem od kamene vune su optimalno rjeenje toplinske zatite vanjskog ovoja, a najprimjereniji su i s graevinsko-fizikalnog stajalita. Kamena vuna zatiena ljepilom i zavrnom bukom omoguava individualan izgled fasade. Prednost sustava kontaktnih fasada na kamenoj vuni je kompaktna izolacija koja omoguava izvedbu toplinske, zvune i protupoarne zatite fasade bez toplinskih mostova.Rockwool u svojoj paleti proizvoda nudi ploe ili lamele kao rjeenje za kontaktne fasadne sustave. Izolacijske ploe ili lamele lijepe se na vanjsku stranu zida, a preko njih se nanosi sloj ljepila i zavrne buke.Kamena vuna je optimalan materijal za izvedbu kontaktnih fasada zbog svojih izvrsnih toplinsko izolacijskih svojstava, nezapaljivosti, paropropusnosti i zvune izolativnosti.

    Rockwoolovi proizvodi za sustave kontaktnih fasada s izolacijskim slojem od kamene vune

    Niskoenergetska kua prije postavljanja kamene vune

    Kua obuena u Rockwoolovu kamenu vunu

    Zavrni fasadni sustav

    Frontrock MAX E

    Toplinsko izolacijske ploe s horizontalno usmjerenim vlaknima s dvoslojnom gustoom. Namijenjene su tankoslojnim i debeloslojnim sustavima te se uvruju na zid lijepljenjem i mehanikim uvrivanjem. Preporuuju se za sanacije i na mjestima s veom potrebom toplinske i zvune izolacije.

    IzvedbaZa pouzdanu i kvalitetnu izvedbu sustava kontaktnih fasada savjetuje se rad iskljuivo ovlatenih izvoaa sustava koji su se usavravali kod proizvoaa i ponuaa sustava. Pri izboru komponenti sustava uz izolacijski sloj od kamene vune, preporuka je da se koriste komponente istog proizvoaa kako bi se ispunili visoki zahtjevi sustava deklarirani u sustavnom certifikatu.

    TrokoviToplinska izolacija samo je jedna od komponenti koje ine cjelokupnu cijenu fasadnog sustava. No, to je dio koji brzo vraa uloena sredstava kroz smanjene toplinske gubitke i time nie trokove grijanja i hlaenja. Stoga bi pri projektiranju debljine toplinske izolacije uvijek trebalo izabrati gornju preporuenu ili zahtijevanu debljinu izolacije predvienu standardom.Kamena vuna kao potpuno prirodni materijal prua trajnost i mehaniku te vremensku stabilnost, paropropusnost, nezapaljivost i ekoloku odrivost fasada.

    Rockwoolovi proizvodi za izvedbu kontaktnih fasadnih sustava

    Fasrock L

    Toplinsko izolacijska lamela s vertikalno usmjerenim vlaknima, odnosno vlaknima usmjerenim okomito na ravninu zida. Namijenjene su ugradnji u tankoslojne fasadne sustave lijepljenjem bez mehanikog uvrivanja. Omoguavaju polaganje i na blago zakrivljene povrine.

    Fotografije prikazuju niskoenergetsku kuu Moja u Sloveniji. Za izolaciju fasade koritene su lamele Fasrock L debljine 14 cm.

    Dvoslojna gustoa

  • 10 // kontaktne fasade

    Preporuke prije izvedbe sustava kontaktne fasade s izolacijom od kamene vune RockwoolU nastavku su navedene upute za izvedbu sustava kontaktnih fasada na Rockwoolovim ploama ili lamelama od kamene vune. Sustav mogu izvoditi iskljuivo osposobljeni izvoai. Ploe kamene vune Rockwool Frontrock MAX E, odnosno lamele Fasrock L mogu se upotrijebiti u bilo kojem certificiranom sustavu kontaktnih fasada s kamenom vunom.

    Uvjeti izvedbeNe preporuuje se izvoenje komponenti sustava koje se postavljaju na sloj toplinske izolacije (kamene vune) ako je vanjska temperatura nia od +5C ili via od +25C te u sluaju jakog vjetra.

    Zahtjevi za podlogu zidPodloga (zid) mora biti suha, bez masnih mrlja i praine. Svi prethodni slojevi buke koji nisu stabilni moraju se ukloniti. Najvee mogue odstupanje u ravnini podloge mjereno 4-metarskom ravnom letvom treba iznositi +- 15mm.

    Dodatni zahtjevi za izvedbuPrije no to se pone s lijepljenjem i postavljanjem izolacijskih ploa potrebno je ugraditi prozore, vrata i police. Sve svjetiljke, vanjske pipe, nosae ljebova i slino potrebno je pravilno postaviti, svakako prije poetka nanoenja vanjskog sloja ljepila i mreice te zavrnih slojeva.

  • kontaktne fasade // 11

    Izvedba sustava kontaktne fasade s Rockwoolovim ploama Frontrock MAX E

    Sastav kontaktnog sustava na ploama od kamene vune

    1. polimer-cementno ljepilo2. fasadne ploe dvoslojne gustoe (Frontrock MAX E)3. fasadne tiple (sidra)4. armaturna mreica utisnuta u sloj polimer-cementnog ljepila5. predpremaz6. zavrna dekorativna buka (mineralna ili na zahtjev kupca silikatna ili

    silikatno-silikonska provjeriti paropropusnost)

    1

    2

    3

    456

    II. Lijepljenje ploa

    4. nanoenje ljepila po rubovima ploe

    5. nanoenje packi po unutranjosti ploe

    II

    3. namjetanje letve i uvrivanje vijcima

    I. Namjetanje donje poetne letve (profila)I

    1. postavljanje i odreivanje visine donje letve

    2. buenje rupa za vijke

    Prije poetka namjetanja izo-lacijskih ploa Frontrock MAX E oznai se visina donje nosive letve. Letva mora biti udaljena barem 40 cm od tla. Privrstite je vodoravno oko cijelog objekta.

    Izolacijske ploe lijepe se linijski po rubovima i tokasto po unutra-njoj povrini ploe. Ljepilo se nanosi na plou zidarskom licom. Plou se polae na paket kamene vune ili odgovarajui stalak tako da joj se moe pristupiti sa svih strana. Ljepilo se nanosi po rubovi-ma ploe te dodatno jo est packi ljepila po unutranjosti ploe. Ljepilo se nanosi u debljini da se osigura kontakt sa zidom po cije-lom obodu ploe i na svim packama.

    Dvoslojna gustoa

  • 12 // kontaktne fasade

    10. buenje rupa

    Privrivanje s tiplamaIV

    11. namjetanje i zabijanje tipli

    primjer mehanikog privrivanja tzv. W uzorkom s 5 privrsnica po m2

    primjer mehanikog privrivanja tzv. T uzorkom s 5 privrsnica po m2

    pravilna izvedba izolacije prozorske palete

    popreni prerez izolacije oko prozora

    pravilna izvedba izolacije prozorske klupice

    Polaganje ploa

    6. odstranjivanje vika ljepila 7. detalj kutnog lijepljenja 8. rezanje vika ploe na uglu 9. bruenje minimalnih odstupanja

    III

    polaganje ploa oko prozorskih otvora

    Izolacijske Rockwoolove ploe Frontrock MAX E polau se jedna do druge pritiui plou uz prethodno zalijepljene ploe. Treba paziti da se odstrani sav viak ljepila od prethodno prilijepljene ploe. Treba paljivo pratiti ravninu vanjske strane izolacije, jer ravninu fasade posredno odreujemo ve u fazi lijepljenja ploa na zid. Mogue neravnine i minimalna odstupanja poravnaju se grubim brusnim papirom privrenim na gladilicu. Provjerava se nalijeu li ploe pravilno jedna uz drugu, a posebnu pozornost treba usmjeriti

    odgovarajuoj izvedbi uglova objekta te uglova paleta prozora i vrata.Kod uglova prozora i vrata ugao se mora izvesti uvijek s cijelom ploom (vidi sliku), da se sprijei eventualna pojava pukotina u uglu i pojava zareza. Svi dodiri izolacijskih ploa s ostalim elementima (prozorskim okvirima, krovom, balkonom...) moraju se izvesti s diletacijskim profilom ili primjerenim diletacijskim odmakom kojeg se popuni odgovarajuom trajno elastinom masom za brtvljenje.

    Preporuuje se primjena W uzorka jer se postiu bolje vrijednosti u pogledu delaminacijske vrstoe proizvoda

    Rockwoolove ploe Frontrock MAX E privruju se fasadnim tipla-ma, ali ne unutar 24 sata od lijepljenja na zid. Tip, duina tipli i na-in privrivanja specificirani su u tehnikoj dokumentaciji sustava kontaktne fasade od kamene vune. Svi parametri ovise o podlozi, debljini toplinske izolacije, visini objekta i optereenju fasade. Rupe se bue udarnim buenjem osim uplje opeke te porobetona koji se bue obinim buenjem. Plastini dio tiple uloak namjesti se u upljinu, dok se elina jezgra s navojem (vijak) pritee u uloak. Kod armirano-betonskih zidova mogu se koristiti i tiple s ulokom bez navoja gdje se jezgra zabija ekiem.Minimalna dubina sidra koja mora ui u osnovni zid je: 5 cm kod betona 8 do 9 cm kod cigle i porobetona.

  • kontaktne fasade // 13

    12. ojaavanje uglova 15. sprjeavanje opasnosti od pucanja

    17. armiranje i ravnanje kutova 18. odstranjivanje vika mreice 16. utiskivanje armaturne plastificirane mreice

    Izvedba vanjskog izravnavajueg armiranog slojaV

    13. nanoenje ljepila glatkim rubom gladilice

    14. brazdanje ljepila nazubljenim dijelom gladilice

    21. zaribavanje krunim potezima19. nanoenje predpremaza 20. nanoenje zavrne buke 22. nanoenje silikonske boje

    Nanoenje predpremaza i zavrnog slojaVI

    Prije nanoenja prvog sloja ljepila, poravnaju se i ojaaju svi uglovi objekta te uglovi oko prozora i vrata s kutnim profilima na koje je ve prilijepljena armaturna mreica.Radi sprjeavanja pojave pukotina na fasadi na uglovima paleta i otvora namjeste se trake armaturne mreice veliine min. 30 x 20 cm pod kutom od 45 na ugao. Mreica se prekrije ljepilom. Ljepilo se nanosi nazubljenom gladilicom sa zupcima dimenzije 10 x 10 mm. Najprije se rubom gladilice nanese sloj ljepila na plou,

    pa se zatim nazubljenim dijelom gladilice razvue ljepilo po cijeloj povrini ploe. Armaturnu plastificiranu mreicu utisnemo u svjee naneseno lje-pilo s odgovarajuim preklapanjem (min. 10 cm). Kutnom letvom treba poravnati rub mreice.Uglove objekta poravnamo kutnom gladilicom. Kad se ljepilo s uti-snutom mreicom osui, odree se viak mreice na donjem dijelu fasade.

    Na osueno ljepilo se nanese zavrni sloj mineralne ili silikatne buke kojeg se oboji po elji.

    Kod odgovarajuih vremenskih uvjeta na osueno ljepilo (suenje minimalno dva dana) nanese se predpremaz, kojeg se nanosi valj-kom za bojanje. Nakon toga, kad se predpremaz osui (min. 24 sata), nanese se zavrni sloj dekorativne buke odabrane granulaci-je. Zavrni dekorativni sloj pripremi se i nanosi u skladu s uputstvom za upotrebu. Nanoenje i debljina sloja ovisna je o eljenoj granu-laciji i strukturi zavrnog dekorativnog sloja, a povrina fasade pak o nainu zaribavanja zavrnog sloja. Viak materijala odstranjuje se

    gladilicom koja je postavljena na podlogu pod kutom od 90. Deblji-na sloja je obino jednaka granulaciji zavrnog dekorativnog sloja. Nakon odstranjivanja vika buke slijedi zaribavanje. Zaribavanje se radi na vlanom zavrnom sloju. Zaribavanje se izvodi plastinom gladilicom krunim pokretima ako elimo zrnatu strukturu, te uz-dunim i poprenim pokretima ako elimo izgrebanu strukturu. Za vrijeme suenja i ovrivanja zavrnog dekorativnog sloja buke, fasada se mora zatititi od izravnog djelovanja jakog sunca, kie i vjetra. U sluaju niskih temperatura i visoke vlanosti suenje traje dulje.

  • 14 // kontaktne fasade

    Izvedba sustava kontaktne fasade s lamelama Rockwool Fasrock L

    Sastav kontaktnog sustava na lamelama od kamene vune1. polimer-cementno ljepilo2. lamela Rockwool Fasrock L 3. ljepilo s utisnutom alkalno otpornom armaturnom mreicom4. predpremaz5. zavrna dekorativna buka

    Kamena vuna s vertikalno usmjerenim vlaknimaIzvedba kontaktne tankoslojne fasade s lamelama Rockwool Fa-srock L je, osim u nekim detaljima, jednaka izvedbi kontaktne fa-sade na Rockwoolovim ploama Frontrock MAX E. Razlika je u lije-pljenju i privrivanju lamela na povrinu zida, dok su svi postupci nanoenja ljepila, mreice i zavrnih slojeva buke na vanjskoj stra-ni kamene vune isti za oba sustava. Ova uputstva navode samo informacije o stadijima koji se razlikuju.Bitna razlika i prednost sustava kontaktne fasade na lamelama je u tome da lamele zbog usmjerenja vlakana, a time i posredno boljih mehanikih svojstava, nije potrebno mehaniki privrivati ve se

    samo lijepe na zid. Privrivanje je potrebno samo u sluaju kad je visina fasade vea od 20 m i u sluaju kad se to zahtijeva zbog posebne statike sigurnosti fasadnog sustava.

    Privrivanje fasadnim tiplama (iznimno)

    primjer privrivanja lamela Fasrock L

    Primjer privrivanja s 4 fasadne tiple na m2 i 5 fasadnih tipli na uglovima u ovisnosti o razliitim podlogama.

    Minimalna udaljenost od ugla zida:> 5 cm (betonski zid)> 10 cm (zid od cigle).

    Minimalna dubina sidra koje mora ui u osnovni zid je: 5 cm kod betona 8 do 9 cm kod cigle i porobetona.

    1

    23

    45

    I. Lijepljenje lamela Fasrock LI1. Lamela se poloi na paket lamela

    ili pripremljeni stalak, tako da joj se moe pristupiti sa svih strana. Ljepilo se nanese na lamelu glatkim rubom gladilice i razvue po cijeloj povrini lamele.

    2. Nazubljenim dijelom gladilice (zupci 12 x12 mm) naprave se brazde od ljepila koje je prethodno naneseno na povrinu lamele.

    II

    Lamela mora biti ista i bez praine. Kako bi se osigurao dobar kontakt lamele sa zidnom povrinom, ljepilo se nanosi na lamelu u dva koraka.

    promjer dijela fasadne tiple, koji pritie lamelu na zid mora biti minimalno 140 mm

    Lamele Rockwool Fasrock L moraju se privrstiti fasadnim tiplama samo u sluajevima kad je fasada via od 20 m ili kad je slaba nosiva i nedefinirana podloga zid. Vrsta i duina fasadnih tipli te nain privr-

    ivanja specificirani su u tehnikoj dokumentaciji sustava kontaktne fasade s lamelama od kamene vune. Svi ti parametri ovisni su o po-dlozi, debljini toplinske izolacije, visini objekta i optereenosti fasade.

  • kontaktne fasade // 15

    PLOA FRONTROCK MAX ESvojstvo Simbol Vrijednost Jedinica StandardReakcija na poar - A1 - HRN EN 13501 - 1Koeficijent toplinske provodljivosti lD 0,036 W/mK HRN EN 12667Paropropusnost m 1,4 - HRN EN 12086Delaminacijska vrstoa TR 7,5 7,5 kPa HRN EN 1607Tlana vrstoa kod 10% deformacije CS(10)20 20 kPa HRN EN 826Nosivost parcijalnog tokastog optereenja Fp 250 N HRN EN 12430Kratkotrajna vodoupojnost WS 1,0 kg/m2 HRN EN 1609Dugotrajna vodoupojnost WL(P) 3,0 kg/m2 HRN EN 12087Tolerancija debljine T5 -1 +3 mm HRN EN 823Toka talita Tt > 1000 C HRN DIN 4102Potvrda sukladnosti IGH potvrda sukladnosti 1/05-ZGP-516Klju za obiljeavanje MW-EN 13162-T5-DS(T+)-DS (TH)-CS(10)20-TR7,5-PL(5)250-WS-WL(P)-MU1

    DIMENZIJE PROIZVODA I PODACI O PAKIRANJU

    LAMELA FASROCK L Svojstvo Simbol Vrijednost Jedinica StandardReakcija na poar - A1 - HRN EN 13501 - 1Koeficijent toplinske provodljivosti lD 0,042 W/mK HRN EN 12667Paropropusnost m 1,4 - HRN EN 12086Delaminacijska vrstoa TR 80 80 kPa HRN EN 1607Tlana vrstoa kod 10% deformacije CS(10)40 40 kPa HRN EN 826Kratkotrajna vodoupojnost WS 1,0 kg/m2 HRN EN 1609Dugotrajna vodoupojnost WL(P) 3,0 kg/m2 HRN EN 12087Tolerancija debljine T5 -1 +3 mm HRN EN 823Toka talita Tt > 1000 C HRN DIN 4102Potvrda sukladnosti IGH potvrda sukladnosti 1/05-ZGP-844Klju za obiljeavanje MW-EN 13162-T5-CS(10)40TR80-WS-WL(P)

    Tehnika svojstva i nabavni program

    Debljina (mm) 50 60 70 80 100 120 140 150 160 180 200Duina x irina (mm) 1000x600 m2 / pakiranje 2,40 2,40 1,80 1,80 1,20 1,20 1,20 1,20 1,20 1,20 1,20m2 / paleta 57,60 48,00 39,60 36,00 28,80 24,00 19,20 19,20 16,80 14,40 14,40

    Debljina (mm) 30 40 50 60 80 100 120 140 150 160 180 200 220 240Duina x irina (mm) 1200x200 m2 / pakiranje 3,84 2,88 1,92 1,92 1,44 0,96 0,96 0,96 0,96 0,96 0,96 0,96 0,96 0,96m2 / paleta 115,20 86,40 69,12 57,60 43,20 34,56 28,80 23,04 23,04 20,16 17,28 17,28 14,40 14,40

    DIMENZIJE PROIZVODA I PODACI O PAKIRANJU

  • 16 // kontaktne fasade

    Tiskano na papiru certificiranom od strane Forest Stewardship Council (FSC).

    Pravna napomena: Ovaj dokument nudi openite informacije o Rockwoolovim proizvodima koji su na raspolaganju na podruju Rockwool Adriatica. Openite informacije nisu jamstvo za tehnike parametre odreenog proizvoda. Ti su parametri na raspolaganju u naim tehnikim i prodajnim slubama koje na zahtjev kupca dostavljaju odgovarajue podatke I pripadajue ateste za pojedine proizvode. Reklamacije koje se pozivaju na ovaj dokument I navode u njemu su bez osnova i unaprijed ih odbacujemo. Zadravamo pravo izmjene sadraja u dokumentu u bilo koje vrijeme bez prethodne najave.

    Rockwool Grupa

    Ovlateni distributer

    Rockwool Grupa je vodei svjetski proizvoa protupoarne, toplinske i zvune izolacije od kamene vune. Grupa je osnovana 1909. u Hede-huseneu, u Danskoj, gdje se nalazi sjedite te centar za istraivanje i razvoj. Stoljetna tradicija i tehnoloki sofisticiran proces proizvodnje jam-e vrhunsku kvalitetu proizvoda i rjeenja za izolaciju svih vrsta zgrada. Rockwool ima prodajne urede u 39 zemalja te 26 tvornica irom svijeta.

    03/11

    Rockwool Adriatic d.o.o.Sjedite i proizvodnjaPoduzetnika zona Pian 1HR - 52333 Potpian

    www.rockwool.hr

    Rockwool Adriatic d.o.o.Ured prodajeRadnika cesta 80HR - 10000 ZagrebTel +385 1 6197 600Fax +385 1 6052 [email protected]

    Fotografija na naslovnici prikazuje niskoenergetsku kuu Moja u Sloveniji.Za izolaciju fasade koritene su lamele Fasrock L debljine 14 cm.

    tvornice

    prodajni uredi