Sveuilite u ZadruOdjel za kroatistiku i slavistikuOdsjek za hrvatski jezik i knjievnostStarija hrvatska knjievnost II

RODOSKVRNUE I PRELJUB U DAVIDIJADI

Mentorica: Studentica: Prof. dr. sc. Divna Mrdea-Antonina Ivana Cakta

U Zadru,14.travnja, 2014.

Sadraj1. Uvod12. O Davidijadi22.1. Struktura Davidijade22.2. Zato je Davidijada dug period bila u rukopisu?33. Tematika preljuba43.2. David Betsabeja i Urija43.3. Alegorijsko tumaenje spjeva54. Tematika rodoskvrnua unutar Davidijade64.1. Tamara Amon i Abalon64.2. Alegorijsko tumaenje spjeva65. Zakljuak76. Literatura8

1. Uvod

U ovom seminarskom radu u pisat o tematici rodoskvrnua i preljuba u Davidijadi. Prikazat u anrovska obiljeja, strukturu, autorstvo i datiranje samog djela. Analizirat u tri spjeva Davidijade. Iznijet u sadraj odabranih ulomaka i poblie ih obrazloiti. Dva teksta sadre preljubnu tematiku, jedan tekst sadri rodoskvrnu. Rastumait u alegorijsku pozadinu tekstova.

2. O Davidijadi

Marko Maruli, velikan hrvatske knjievnost, jest spjevao ep zvan Davidijada. Ep je izvorno napisan na latinskom jeziku, no uspjeno je preveden na hrvatski jezik. Nastalo je mnogo polemika pri odreivanju autorstva samog teksta. Maruliu su se pridavala djela koja ak nije napisao, zbog jednog talijanskog humanista koji je imao isto prezime. (Tomasovi 1999:31) Spis je bio izgubljen dug period vremena. Davidijada se potvrdila kao Marulievo djelo jer ju sam spominje u svojoj oporuci. Takoer, njegov biograf Franjo Boievi Natalis navodi Davidijadu kao Marulievo djelo. 1952. godine je pronaena Marulieva izvorna Davidijada u Nacionalnoj biblioteci u Torinu. Davidijada je po prvi put izdana 1954. godine. (Tomasovi 1984:9) Davidijada sadri minornu anrovsku problematiku. Sadri obiljeja kranskog pjesmotvora i vergilijanskog epa, uz to sadri naturalistike elemente ljudske pohote i strasti. Teko je postaviti otre granice, ne moemo Davidijadu nazvati naturalistikom preteom iz razloga to sadri pojedine elemente te stilske formacije. Davidijadu najkorektnije i najjednostavnije klasificiramo kao ep ukomponiran u 14 pjevanja sa 6765 daktilskih heksametara.

2.1. Struktura Davidijade

Tematiku samog epa Maruli preuzima iz Starog zavjeta. Sam naziv Davidijada upuuje na Davida, biblijskog legendarnog lika koji je protagonist radnje. Samo djelo sadri preplitanje antikih i biblijskih motiva. Davidovi kontakti sa enama su est motiv. Burne strasti i Davidova sklonost spram ena su bitne odrednice epa. Maruli je preuzeo poglavlja 13. i 15-31. druge Knjige o Samuelu i cijelu prvu Knjigu o Samuelu. Prema tekstu Biblije, Maruli pred svaku knjigu pie Argumentum tj. sadraj. Sadraj je znaajan jer je u njemu navodio kojim se podtekstom Biblije sluio. (Glavii 1974: 6) Stil pisanja je odudarao od biblijskog teksta. Radnja je u cjelovitosti preuzeta. Maruli je imao radnju kao vrst oslonac, samim time je imao pregrt vremena i slobode da prilagodi biblijski sadraj vlastitom osebujnom stilu. Davidijada je podijeljena na tri dijela, u prvih est knjiga je prikazan Davidov ivot prije nego je stupio na prijestolje, u knjigama 7-9 opisuje njegovo sretno kraljevanje, a sadraj knjiga 10-14 su uglavnom nevolje koje su ga snale zbog Bat-ebe.

2.2. Zato je Davidijada dug period bila u rukopisu?

U posljednjih nekoliko desetljea nastaje mnogo teorija kojima sa pokuava obrazloit nepopularnost Davidijade u 16. stoljeu. Navodi se podatak da se Davidijada izgubila nakon Grimanijeve smrti te ostala u njegovoj ostavtini. (Glavii 1974:15) Tim argumentom se moe opravdati injenica da se Davidijada nije tiskala. Nadalje, navodi se mogunost da Davidijada jednostavno nije zadovoljila kriterije svog vremena. Primjerice, zbog slabosti u prozodiji i u jezinom sadraju. (Glavii 1974:15) S druge strane, Tomasovi tvrdi, da je Davidijada uzrokovala nezadovoljstvo zbog alegorijskog poistovjeivanja Davida s Isusom Kristom. (Tomasovi 1984:7) Sasvim je logino da je jedan takav svjetonazor mogao uzdrmati crkvu. Marko Maruli jest bio znaajan kao kranska linost, no moramo imati na umu da je crkva eljela tradicionalnu simboliku, tipine alegoreze i ustaljene izraze.

3. Tematika preljuba

Poglavlje zvano David i Abigajla zapoinje priom o Abigajlinom muu Nabalu. Hedonistiki nastrojen, Nabal se odaje jelu i pilu. Sposobnost govora mu je bljedila, krivudavo je hodao, razum mu je nestao. Povodei se gestom In vino veritas, Nabal razgnjevi Boga. David mu je bio spreman oprostiti, no Bog kazni Nabala smru. David uzvisuje Boga i hvali njegov sud pravde. David nije mogao odoljeti Abigajli, opsjednut enskim idealom ljepote on ju poeli. Abigajla postavi mua u grob i oeni Davida. Uoavamo njezinu potrebu da zamijeni izgubljeno. Nadalje, moramo obratiti pozornost i na njenu mahnitost i brzopletost. Ona se eni sa junakom koncepcijom, eni se sa glasom koji slijedi Davida. Oborena reputacijom , ona ga gleda poput boanstva. Nabal je za nju mrtav u duevnom i psiholokom smislu. Nadomjeta prijanje razoaranje sa novom nadom. David je zaveden strau, njezinom putenou i atributima. Primjer smatram preljubom jer vjerujem da bi scenarij bio isti da Nabal nije umro. Rijeili su formalnosti i oenili se prvom prilikom. David se nije zaustavio samo na Abigajli, stvara poligamiju. Dobio je za enu i Jezraelianku Ahinoamu. Bio je u braku i sa Mikolom, no Saul je raskinuo taj brak. Alegorijskim stajalitem moemo poistovjetiti Davida sa Isusom Kristom. Takav odnos prema tekstu otkriva novo znaenje. Rezultira prikazom ena koje se okreu Kristu.

3.2. David Betsabeja i Urija

Hodajui kuom, na prozorima suprotne kue David uoava otvorene prozore. Tad je prvi put vidio prekrasnu Betsabeju. Betsabeja se kupala, mogla se vidjeti njena boanstvena koa. Kako navodi Maruli: gola ena divne ljepote i tijela bijelog kao snijeg.( Usporeuje se s nagom Titankom u vodi Gargafijskog izvora, tu uoavamo mijeanje antikih i biblijskih motiva. Nadalje, David otkriva da je Betsabjea u zakonitom braku s Urijom. Takva injenica ga nije obuzdala u njegovoj bukteoj strasti. Naredio je da mu se Betsabeja dovede, on tada oskvrne njeno dostojanstvo. Betsabeja mu javlja da je trudna. David se nalazi u nedoumici i nevolji jer ne zna kako opravdati svoj zloin. Urija je bio u vojsci. David ga je poslao kui da uiva sa svojom enom. Urija se unato doputenju nije odmakao od svoje pozicije. David ga tad pozove na gozbu, nada se da e ga vinom savladati te da e tad lei sa svojom enom. Davidov lukav plan se opet pokazao neuspjenim. David tad odlui postaviti Uriju na mjesto koje je najpogibljenije u boju. Urija tad zaista umre. U tekstu tada dolazi do enormnog oaja od strane same Betsabeje:Kad je Betsabeja ula da joj je mu pao, od alosti poe upati kosu i tuna se zavi u crninu, stade roniti suze niz obraze, a rukama se tui u prsa i jadna uzalud zazivati mua. ( Veljko 1969:284)Davidovo ponaanje rasrdi Boga, on mu prijeti:Vodit e teak rat sa svojim neprijateljima i, kao to si oskvrnuo tuu enu, tako e i drugi obeastiti tvoje ene u ovome gradu, i to ne tajno, nego pred oima itavog naroda. ( Veljko 1969: 286)3.3. Alegorijsko tumaenje spjeva

Maruli ne koristi biblijsko ime Bat- eba, umjesto toga u Davidijadi pie Bersaba. Bersaba odgovara latinskoj inaici Bersabee, to je izvorno toponim u Svetoj zemlji. Etimologijom se pojam Betsabee objanjava kao sedmi izvor ili izvor zakletve, time se eli rei da samo ime nosi dublji alegorijski smisao. Prema toj pretpostavci, Bat-eba bi bila izvor gasnosti, ima osiguran spas ako nastavi smireno vjerovati. Betsabee se takoer koristio kao naziv za majku Salamonovu, mogao je biti toponim ali i osobno ime. (Palameta 2008: 259) Pri odgonetanju simbolike samih likova dolazi do svojevrsnog raskola. Teorije tj. interpretacije su razliite. Tragom etimologije Bat-eba se moe prikazati kao Crkva, a Urija kao sotona. Takoer, interpretacija moe ukazati da Bat-eba predstavlja Sveto pismo, a Urija idovski narod. (Palameta 2008: 260). Prema toj interpretaciji, smrt Bat-ebinog provoroenca prikazuje propast idova zbog nevjerstva. Njezin drugi sin vlada kao kralj, to ukazuje na pogane koji vladaju u vjeri Kristovoj. Ona je bila ena od Urije, znai da je Sveto pismo bilo pod idovima, no nije uspjeno zavrilo jer ga nisu znali ouvati. Urijina smrt predstavlja simbolino nestajanje Boga meu idovima. Bat-eba se udaje za Davida, odabire Kristov put. Davidove nevolje i teka stanja se povezuju sa Kristovim problematinim djetinjstvom. Bat-eba na kraju raa Salamona, time Sveto Pismo nagovijeta roenje Spasitelja ( Palameta 2008: 265) Pri razvijanju ovakvih teorija nastaje problematika zbog Marulievih estih ispreplitanja doslovnog i alegorinog smisla.

4. Tematika rodoskvrnua unutar Davidijade4.1. Tamara Amon i Abalon

Tamara prema oevoj zapovijedi ode lijeiti brata Amona. Ona mu ostavi hranu. Amon se lukavo dosjeti da mu smetaju posjetioci te poeli ostati sam sa sestrom. Zbog njegovih jadikovanja i inzistiranja Tamara pristane na to. Amon tad iskoristi priliku, svlada je i oskvrne. Nakon zloina, osjeti srdbu i bijes prema sebi. Taj bijes je projicira na Tamaru, zamrzi ju i otjera iz sobe. Tamara obasuta jadom reagira kao veina okaljanih likova u Bibliji:Kad je ula u svoju sobu, posu glavu pepelom, razdere na prsima svoju haljinu, oblivena stidom obori oi. (Veljko 1969:288)Po motivu deranja odjee moemo primijetiti Marulievo dosljedno praenje biblijskog teksta. Djevojka ispria zlodjelo svom starijem bratu Abalonu. Abalona svlada bijes te naudi bratu. (Veljko 1969:290)

4.2. Alegorijsko tumaenje spjeva

Incestualna, teka i zgraajua zbivanja alegorijski prikazuju Davidovu kaznu jer je obljubio Bat-ebu. Koristi se kao posljedica Davidovih loih odluka. (Palameta 2008: 264) Apalom se objanjava kao otac mira ili oev mir, Amnon kao onaj koji daruje i Tamara kao gorkost. Dakle, onaj koji svoje udove predaje poudi i slui bezakonju, upada u gorinu grijeha. avao sebe prikazuje kao oca mira i obeava sreu za takva djela. ( Palameta 2008: 266) Potpunim odgonetanjem alegorije Palameta dolazi do zakljuka: Slijedei Krista, apostoli, sinovi hebrejski, upoznae i pobie sinagogu, pa ih idovi progone, za te u prorotvima govori Otac podigoh sinove i oni me prezree. (Palameta 2008: 267)

5. Zakljuak

Davidijada se razlikuje od prvotnog judeokranskog teksta tematiziranog unutar spjeva. Maruli koristi unutarnju fokalizaciju. Biblijski tekst sadri nultu fokalizaciju. Maruli putem pripovjedaa otvoreno osuuje rodoskvrnue i preljub s Bat-ebom. Maruli je protkao starozavjetni tekst svojim visokim stilom i osvrtom na nedjela. Davidijada se novijim istraivanjima spominje u alegorijskom kontekstu. Najsigurnija hipoteza iznosi Davida kao prikaz Isus Krista. Ne moemo govorit o potpuno sigurnim odgovorima u podruju ove teme. Razvijaju se mnogobrojne polemike te je teko pronai zajedniki jezik meu teoretiarima. Najveu problematiku predstavlja konstanto preplitanje figurativnog i doslovnog znaenja unutar samog teksta. Pridavanje znaenja alegorijskoj teoriji olakava polemiziranje o injeninom stanju dugo ouvanog rukopisa Davidijade. Alegorija bi ujedno povezala tekst Novog i Starog Zavjeta. David je lik Starog, Isus Krist je lik Novog zavjeta. Osobno smatram izuavane alegoreze zanimljivima, no ne smatram ih potpuno tonima, ostavljaju mi dojam mogue sluajnosti unutar istraivanja.

6. Literatura

1. Gortan,Veljko, 1969. ; Hrvatski latinisti, Pet stoljea hrvatske knjievnosti knjiga 2., Zagreb, Matica hrvatska Zora.

2. Maruli, Marko, 1974; Davidijada, preveo i komentirao Branimir Glavii, Zagreb, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

3. Maruli, Marko, 1984. ; Davidijada, preveo i komentirao Branimir Glavii, Split, Knjievni krug.

3. Palameta, Miroslav, 2008.; Marulieva Tropologija u svjetlu patristike alegoreze, Colloquia Maruliana, Split.

4. Tomasovi, Mirko, 1999. ; Marko Maruli Marul, Zagreb, ERASMUS naklada.

7