Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za junoslavenske jezike i knjievnosti

Katedra za bugarski jezik i knjievnost

BUGARSKO-HRVATSKI LANI PRIJATELJI

Diplomski rad

Marija Rogli, 0130215202

Mentor: doc.dr.sc. Elena aueva

Zagreb, rujan 2013.

2

Sadraj

1. Uvod ................................................................................................................................... 3

2. Pojam lani prijatelji .......................................................................................................... 5

2.1. Definiranje terminologije i tipologije lanih prijatelja .................................................... 6

3. Pregled izdanih rjenika lanih prijatelja u slavenskim jezicima..................................... 13

4. Izrada osnovnog korpusa bugarskih rijei ........................................................................ 15

5. Obrada korpusa lanih prijatelja....................................................................................... 17

5.1.Obrada korpusa prema izraznom kriteriju ...................................................................... 17

5.1.1. Grafijska obrada ..................................................................................................... 17

5.1.2. Fonoloka obrada ................................................................................................... 20

5.1.3. Morfoloka obrada ................................................................................................. 22

5.2. Obrada korpusa prema sadrajnom kriteriju ................................................................. 24

6. Leksikografske znaajke Rjenika ................................................................................... 27

7. Rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja .................................................................... 28

8. Zakljuak .......................................................................................................................... 89

9. Saetak ............................................................................................................................. 91

10. Kljune rijei .................................................................................................................... 91

11. Popis literature .................................................................................................................. 92

3

1. Uvod

Ovaj rad nastavak je obrade korpusa koji je napravljen u svrhu izrade Osnovnog bugarsko-

hrvatskog rjenika (Rogli, 2010). Prilikom izrade spomenutog rjenika primijeeno je da se

veliki broj leksema preklapa, odnosno da navedeni korpus sadri brojne homonime i

homografe koji se znaenjski ne preklapaju. Na temelju tog zapaanja izraen je inicijalni

korpus bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja koji je obuhvaao sadrajnu i izraznu analizu

treine korpusa Osnovnog bugarsko-hrvatskog rjenika (Rogli, 2010).

Rad polazi od definicije lanih prijatelja kao leksikih jedinica koje su po zvuku sline, ali po

znaenju potpuno razliite (Pearl i Winter 1972), iji je zvuni ili pisani oblik slian, a

znaenja razliita (Gotlieb 1972) i koje su obino etimoloki srodne (Emericzy 1980). To su

parovi leksema iz dvaju jezika, oblikom jednaki ili slini, a znaenjski razliiti (npr. hrv. kmet

' neslobodan seljak vezan za zemlju svoga feudalnog gospodara' (Hrvatski jezini portal:

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search) ~ bg. '

, , , ' (Radeva 2012:264).

Problemu lanih prijatelja u bugarskom i hrvatskom jeziku pristupa se prije svega iz

perspektive govornika hrvatskog jezika (koji ui bugarski) iz tog razloga, kad su u pitanju

djelomini lani parovi, ukljuuje samo one sluajeve u kojima bugarski leksem ima ire

znaenje od hrvatskoga1 a ne ukljuuje sluajeve u kojima hrvatski leksem ima ire znaenje

od bugarskog2.

1 npr. bug, to oznaava voziti, prevoziti upravljati dok karati (prez. karam) u hrv. oznaava

samo jedno a to je koriti nekoga i etimoloki korijen vue iz praslavenskog pa srodne oblike i znaenje

moemo pronai u ruskom i ekom: rus. krat', e. krat, dok u bugarskom jeziku karam vue

porijeklo od rijei kola, odnosno od lat. rijei carrere.

2 npr. bug. koji dijeli osnovno znaenje rijei balon s hrvatskim (kuglasta ili drugaija obla opna

koja lebdi, oblikuje se unoenjem zraka ili drugih plinskih sadraja a. djeja igraka), dok u hrvatskom

on posjeduje jo 6 dodatnih znaenja (1. razg. velika staklena trbuasta posuda za tekuinu: 2. stakleni

dio arulje: 3.sport a. vrsta jedra, veliki trbuasti flok za lagani boni vjetar b. arg. visoko napucana

lopta (u nogometu, stolnom tenisu, tenisu i sl.): 4. pom. tajlandski brod, svijena pramca i krme s

oslikanim zrcalima, u sredini je kuica od bambusovine s oltarom, upotrebljava se u religijskim

procesijama: 5. vrsta guste tanke svilenkaste tkanine: 6. (u prid. slubi) indekl. razg. a. koji se potrebljava za izradu balona (1b) i vodootporne odjee [balon-svila]: balonski b. koji je od takva

materijala [balon-mantil]: balonski).

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search

4

Teorijski dio rada temelji se na prikazu meujezino-kontaktnog karaktera lanih prijatelja, u

prvom redu prikaza semantike interferencije leksema u hrvatskom i susjednim jezicima

(hrvatsko-maarski, hrvatsko-engleski, rumunjsko-hrvatski, bugarsko-engleski, srpsko-

bugarski).

U izradi rjenika lanih prijatelja polazite je metodoloki postupak koji je izloio Kristian

Lewis (2010) u svojoj doktorskoj disertaciji o hrvatsko-ruskim lanim prijateljima. U izradi

rjenika bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja preuzeta je podjela na djelomine i potpune lane

prijatelje kao dio analize korpusa prema sadrajnom kriteriju te analize korpusa prema

izraznome kriteriju (Lewis 2010: 109-79). To su osnovni kriteriji prema kojima je izraena

klasifikacija prikupljenog korpusa.

U poglavlju Pojam lanih prijatelja prikazane su relevantne teorije o lanim prijateljima te je

dat krai prikaz tipologije lanih prijatelja, kao i terminoloka odreenja pojma.

U treem poglavlju Pregled izdanih rjenika lanih prijatelju u slavenskim jezicima prikazuju

se pristupi leksikografskoj obradi lanih prijatelja u dvojezinoj leksikografiji, kako genetski

srodnih jezika, tako i onih koji nisu srodni ali je jedan od njih uvijek slavenski.

U etvrtom poglavlju predstavljene su metodoloke pretpostavke izrade Osnovnog-bugarsko-

hrvatskog rjenika.

U poglavlju Obrada korpusa lanih prijatelja pristupa se vierazinskoj kontrastivnoj analizi

prema izraznom i sadrajnom kriteriju.

U poglavlju Leksikografske znaajke Rjenika predstavljena je rjenika graa koja ini

njegovu osnovu, nain njegova nastanka, njegov ustroj i veliinu.

U sedmom poglavlju donosi se rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja.

U zakljuku su sumirani rezultati provedene analize i koritene metodologije, te mogue

perspektive buduih istraivanja.

5

2. Pojam lani prijatelji

Lingvistika pojava lanih prijatelja (franc. faux amis, rus lonye druz'ja, e. falen ptele,

eng. false friends, bg. podrazumijeva meujezine nesporazume u

pismenoj ili usmenoj komunikaciji, a javlja se kao rezultat refleksnog prepoznavanja leksikih

oblika te podrazumijeva da u izvornom i stranom jeziku sline ili iste rijei imaju razliito

znaenje (Lewis 2008: 173-180). Sama problematika lanih prijatelja u najveem je dijelu bila

predmetom praktino orijentiranih radova, u prvom redu taksonomsko-leksikografskog ili

didaktikog karaktera (Ivir 1985; Ivanova 2004). Prouavala se uglavnom iz perspektive

teorije i prakse prevoenja te u okviru kontrastivnih leksikih analiza, odnosno analize

greaka na leksikom nivou (Brdar 1992:219). Nekolicina bugarskih i hrvatskih autora koji su

problematici pristupali sa takvog stajalita a na ije u se radove ovdje osvrnuti su: Penka

Barakova (Barakova 1988) koja je pisala o srpskohrvatsko-bugarskim lanim prijateljima,

Marinela Valanova (Valanova 2013) koja je radila kontrastivnu analizu pravih i lanih

prijatelja u slovakom, hrvatskom i bugarskom i Vladimir Ivir (Ivir 1996) koji je bitno

doprinio kontrastivnoj lingvistici i teoriji prevoenja svojim radovima o lanim prijateljima u

hrvatskom i engleskom, Danijel Buni (Buni 1999) koji je autor dosada najopsenijeg

internetskog projekta Lani prijatelji u slavenskim jezicima, Maslina Ljubii (Ljubii 2011)

sa svojim radovima o lanim prijateljima u talijanskom i hrvatskom jeziku, i za ovaj rad

najvanije autorice Cenka Ivanova i Marijana Aleksi (Aleksi, Ivanova 1999) sa Srpsko-

bugarskim tematskim renikom.

Svim autorima zajedniki je kontrastivni pristup problematici lanih prijatelja na kojem se

temelji i ovaj rad. Premda je ve reeno kako se obzirom na problem lanih prijatelja

razmatraju hrvatski i bugarski, zbog metodoloke preciznosti treba istaknuti kako se

razmatraju njihovi standardni idiomi.

Kao to navodi Lewis od 1970. godine kada je iziao Standardni jezik D. Brozovia svi su

autori suglasni da ''standardni jezik nema organsku osnovicu, on je konstruiran, a njegove su

odlike autonomnost, svjesna normiranost, viefunkcionalnost, stabilnost u prostoru i elastina

stabilnost u vremenu'' (Lewis 2010:9). Svi standardni jezici su tvorevine koje izvorni

govornici trebaju nauiti budui njihov dijalekt ili lokalni govor ne ulaze u standard. ' Kaemo

li samo hrvatski jezik, nismo dovoljno precizni jer taj pojam obuhvaa ''sve hrvatske

6

materinske idiome: tokavsko, akavsko i kajkavsko narjeje, knjievni (standardni) jezik,

razgovorni jezik, argone''' (Teak, Babi 1992:27 u Lewis 2010:9).

U tom se kontekstu valja osvrnuti na razvoj bugarskog standardnog jezika. Prema Scattonu

suvremeni bugarski standardni jezik zauzeo je svoj dananji oblik sredinom 19. stoljea.

Dijalekt Velikog Trnova, jednog od najznaajnijih gradova sjeveroistone Bugarske uzet je

kao model za novi knjievni jezik. Petog veljae 1899. Bugarsko ministarstvo obrazovanja

slubeno je kodificiralo suvremeni knjievni jezik prihvaanjem prvog ortografskog sistema

koji je odreen za itavu naciju. Od tada je samo jedanput znaajno reformiran u veljai 1945.

Kada je zahvaljujui sve jaoj urbanizaciji i imigraciji stanovnitva glavni grad Bugarske

premjeten iz Trnova u Sofiju 1879. zapoeo je postupan proces prilagodbe standarda

lokalnom dijalektu prijestolnice. Rezultat je suvremeni knjievni jezik opisan u referentnim

radovima , , , , , , , .

(Scatton 2002: 188-189)

Bugarski i hrvatski jezik standardizirani su prema svim kriterijima standardizacije, autonomni

su, normirani, polifunkcionalni, imaju vlastiti gramatiki, pravopisni i leksiki ustroj te imaju

ivue govornike.

Da bismo govorili o interakciji tih dvaju jezika po osnovi na temelju koje e se razmatrati

pojava lanih prijatelja u ovom radu bitno je utvrditi navedene jezine i izvanjezine injenice

kao to to ini Lewis (2010) u uvodnom dijelu disertacije o hrvatsko-ruskim lanim

prijateljima.

2.1. Definiranje terminologije i tipologije lanih prijatelja

Pojam lanih prijatelja najjednostavnije je definirati kao relaciju izmeu elemenata dva ili

vie jezika koje karakterizira izvjestan stupanj slinosti. Kako navodi Brdar (1992) ta se

slinost jezinih elemenata moe oitavati na fonolokoj, ortografskoj, semantikoj i ostalim

razinama, te korisnik stranog jezika, uenik, prevodilac i sl. tu djelominu jednakost

generalizira pogreno kao jednakost na svim ili veini nivoa. Oito je da ih tako moemo

promatrati s aspekta horizontalne ili primijenjene leksike kontrastivne analize (Brdar

1992:59).

Obzirom da je rije o slavenskim jezicima prirodan je i genetskolingivstiki pristup. kiljan

tvrdi da je kod jezine srodnosti rije o ''ogranienju raznolikosti pri kojem se kao kriterij

7

uvodi zajedniko porijeklo odreenih leksikih sustava, zapravo mogunost da se dokae

kako su oni u nekom prijanjem razdoblju predstavljali zajedniki i jedinstven sustav'' (kiljan

1987:158).

Prema Barakovoj (1988) poznavanje dva ili vie jezinih sistema redovito dovodi do jezine

interferencije koja je opirno prouavana u jezinoj lingvistici. Barakova tvrdi da je za

detaljnije prouavanje tzv. meujezine homonimije, posebno u srpskohrvatskom (u naem

sluaju hrvatskom) i bugarskom jeziku potrebno dubioznije prouavanje leksikalne

omonimije. Nedovoljno prouavanje tipova omonimije i njihovog razvitka u svakom od dvaju

predmetnih jezika bitno komplicira njihovu komparativnu analizu. Lane prijatelje definira

kao aproksimate, pojam kojim se oznaavaju rijei iz dvaju jezika s istom ili skoro istom

formom, no s razliitim ili donekle dijametralno drugaijim znaenjem.

Oluji i Bonjak (2007:312) u svom radu o rumunjsko-hrvatskim lanim parovima iste

definiraju kao nerijetke parove kod kojih je podudaranje samo zvukovno ali ne i znaenjsko,

takvi koji su samo naizgled ''prijatelji'' i koje nije mogue prevesti samo na temelju iskustva

vlastitog jezika.

U ovom radu bavit emo se iskljuivo terminom lani prijatelji i to s aspekta horizontalne

odnosno primijenjene kontrastivne leksike analize. Termin lani prijatelji odabran je i

nadreen ostalim pojmovima kojim se oznaavaju rijei koje u stranom i materinskom jeziku

izgledaju slino ili isto, a imaju razliito znaenje iz dva razloga. Prvi je temporalni, a drugi

kvantitativni. Koessler i Derocquigny3 1928. godine termin faux amis prvi su upotrijebili za

etimoloki iste rijei kojima u razliitim jezicima znaenja divergiraju. Stoga prema naelu

prvenstva nastanka termina koristimo najstariju potvrdu. S druge strane, prema frekvenciji

upotrebe termina, takoer se namee izbor termina lani prijatelji. Prema Lewisovim

istraivanjima (Lewis 2002:2-3 i Lewis 2005:13-14) u svim se prikazanim jedinicama nalazi

bilo izvorni francuski termin faux amis, bilo prijevodni adekvat, to takoer upuuje na to da

se gotovo svuda terminoloki izraz udomaio i ustalio4 (Lewis 2008: 175-176).

3Koessler,M.-Derocquigny,J., Les faux aims ou les trahisons du vocabularie anglais: Conseils aux

Traducteurs, Vuibert, Paris 1928.

4Hrvatski: lani prijatelji, lani parovi: nepravi prijatelji: lana braa: meujezini homonimi:

meujezina homonimija: paronimi: lane srodnice: neprave srodnice: slovenski: lani prijatelji:

navidezni prijatelji: medjezina homonimija: poljski: faszywi przyjaciele tumacza: aproksymacja:

heterosemia: eki:falen ptele pekladatele: mezijazykov falsiekvivalenty: slovaki: falon

8

Lewisova analiza pokazuje da jedna skupina ima posve nejezikoslovne sastavnice (npr. lana

braa, zavodljivi izrazi, zbunjujue rijei, neprave srodnice, rijei izdajice), a u drugoj se

nalaze rijei koje su semantiki ustaljene kao jezikoslovni termini, no nastoji im se proiriti

znaenje (npr. homonimija, homonim, heterosemija, heterosem, analogija, analogonim,

paronimija, paronim), u treoj je pokuaj stvaranja novih naziva (npr. tautonimi, aproksimati,

pseudoanalogonimi). Istraivanje pokazuje da je nakon pojma lani prijatelji meu terminima

u slavenskim jezicima najrairenija meujezina homonimija. Taj pojam susreemo u

respektabilnom broju radova na bugarskom. Potonje znai da rijei moraju biti prepoznate kao

homonimi, tj. moraju imati ''razliito znaenje, jednak fonemski sastav izraza, iste prozodijske

znaajke i isto pisanje'' (Samardija 1995:27 u Lewis 2008:177). Ako bilo koji uvjet nije

zadovoljen, ne moemo govoriti o homonimima, ako su pak svi uvjeti zadovoljeni, rije je o

jednome jeziku, jedinstvenom sustavu, razliitom od svih ostalih jezika/sustava. To znai da

supostavljanje jezika/sustava A i jezika/sustava B s obzirom na homonime koji postoje

izmeu A i B znai initi metodoloku, pa i metajeziku pogreku. (Lewis 2008:177)

Prema Lewisu (2010:31) problem koji i danas izaziva najvie nedoumica jest izbor

prevedenice ili koritenje stranog termina kao to je faux amis. U sluaju pojma lani prijatelji

rije je o udomaenoj prevedenici koja zadovoljava veinu gore spomenutih kriterija. U

naem sluaju domae rijei u prednosti su pred stranima, proireniji naziv ima prednost pred

manje proirenim (lani prijatelji homonimi), naziv je usklaen sa sustavima hrvatskog

standardnog kriterija, i jednoznaan je unutar istoga terminolokog sustava.

U svrhu definiranja leksikografskih natuknica potrebno je odrediti pojam lanih prijatelja ne

samo u terminolokom, ve i u tipolokom smislu.

Vladimir Ivir jedan je od prvih hrvatski jezikoslovaca koji se u svom radu iz 1968. bavi

problematikom lanih prijatelja. U svom radu Serbo-Croat -English false pair types

predstavlja tipove srpsko-hrvatsko-engleskih lanih parova na semantikoj i morfolokoj

razini. Prema Iviru dok se, semantika razina prepoznaje kao potencijalni izvor nevolja za

uenika i neizvornog govornika, moda je mnogo manje oito da morfoloka (rjeotvorna)

razina takoer moe stvarati sistemske pogreke varljiva identiteta (Ivir 1968:150).

Prema Brdaru pokuaj tipologizacije lanih prijatelja ukazuje na potrebu vreg ugraivanja

rezultata istraivanja leksike semantike u teoriju i didaktiku prevoenja. Kao to je ve

reeno budui lane prijatelje istovremeno karakterizira izvjestan stupanj formalne ili

priatelia prekladatel'a() bugarski: , , ,

, (Usp. Lewis 2010: 24-26)

9

znaenjske slinosti, ali i razliitosti, treba razmotriti i stupanj te slinosti, odnosno

razliitosti. Brdar tvrdi da u sluaju visokog stupnja formalne slinosti na fonolokom i/ili

grafolokom nivou, a u potpune razliitosti na semantikom nivou, dakle u sluaju pojave

lanih prijatelja u uem smislu kao to su sir-zsr 'mast', ladica- lda 'sanduk' moemo

govoriti o svojevrsnim interlingvalnim homonimima. U sluaju odnosa izmeu dva ili vie

jezika koje pokazuju visok stupanj formalne slinosti na fonolokom i/ili grafolokom nivou,

a odreenu razliitost na semantikom nivou mogu se bolje i efektivnije pokazati oslonimo li

se na pojmove poput polisemije (npr. baraka i barracks) ili hiponimije (koko i kakas). (Brdar

1995:340)

M. Popovi i R.I. Trostinska (2009) u svom lanku Jo o meujezinoj homonimiji hrvatsko-

ruskoj i hrvatsko-ukrajinskoj raspravljaju o meujezinoj homonimiji izmeu hrvatskog i

ruskog te hrvatskog i ukrajinskog. Autori razlikuju meujezine homonime koji se nalaze

meu:

1. nesrodnim jezicima koji nisu u kontaktu

2. nesrodnim jezicima u kontaktu

3. srodnim jezicima.

Razlikuju ih na leksemskoj razini (na razini cijele rijei) i na gramatikoj razini.

M. Ljubii u svom radu iz 2002. Hrvatsko-talijanski lani parovi: standardni jezik i dijalekt

navodi da se pod lanim parovima tradicionalno podrazumijevaju homfone ili gotovo

homofone rijei dvaju jezika koje se semantiki ne podudaraju. Tvrdi kako nepodudarnost

moe biti potpuna ili djelomina (Ljubii 2002:19). Predstavljena tipologija preuzeta je

djelomino od V. Ivira potvrujui da problem mogu biti formalne razlike kao to su tvorbeni

morfemi, drukiji kolokacijski potencijal, estoa ili upotrebna razina (Lewis 2010: 36).

M. Aleksi u svom radu Meujezika srpsko-bugarska (bugarsko-srpska) leksika

homonimija iz 2006. godine definira termin i daje razraenu tipologiju pojave lanih

prijatelja. Istie meujezinu homonimiju kao sinkronijski fenomen naglaavajui kao

predmet istraivanja meujezinu homonimiju na leksikom nivou (Aleksi 2006:13).

Meujezine homonime definira kao''formalno sline lekseme dvaju jezika (u kontaktu)

izmeu ijih semantikih struktura postoji potpuna ili delimina neekvivalentnost'', a

meujezine leksike homonime kao ''formalno sline lekseme dvaju jezika koje pripadaju

istoj vrsti rei, ije su semantike strukture potpuno ili delimino neekvivalentne.'' (Aleksi

2006:20).

Dioba meujezinih homonima provodi se prema dva naela koja navodi i Lewis (2010: 40):

1. parovi ije se primarne semantike realizacije razlikuju

10

2. parovi sa istovjetnom semantikom realizacijom kod kojih dolazi do pojave semantike

divergencije.

P. Barakova svom radu iz 1988. - navodi da

se aproksimacija moe realizirati izmeu dvaju gramatikih oblika, ili izmeu gramatikog

oblika jednog jezika i rjenikog oblika drugog. Autorica na tome gradi sljedeu tipologiju:

1. kanonski oblik rijei~kanonski oblik rijei

(npr. bug. = sh.gram: sh.hrast=bug. ):

2. kanonski oblik rijei~gramatiki (izvedeni) oblik

(npr. bug. = sh. koraati, hodati: sh. kraa (komparativ od kratak, .r.) = bug. -

ili hs. potvrda= bug. : bug.-= hs. tvra (komparativ od

tvrd, .r.)

3. gramatiki (izvedeni) oblik~gramatiki (izvedeni) oblik.

Prema vrstama rijei u odnos se tako mogu dovesti:

a) imenica-imenica, pridjev-pridjev, glagol-glagol, prilog-prilog

b) imenica-pridjev (npr. sh. garov (crni pas)= bug. (kolodvorski)

c) imenica-glagol

d) imenica-prilog

e) glagol-pridjev-prilog

f) imenica-zamjenica (npr. sh. va(u)= bug. )

g) pridjev-broj

Prema Barakovoj (1988) aproksimati obzirom na formalni odnos mogu biti jednaki ili slini.

Kileva-Stamenova i Deneva (1997) u svom Bugarsko-njemakom rjeniku lanih prijatelja

iz 1997. navode tri vrste lanih prijatelja:

1. Semantiki lani prijatelji

Oznaavaju rijei koje imaju istu grafiko fonetsku formu. Istovremeno je prisutno

djelomino ili potpuno razilaenje u znaenju:

Mogue su semantike relacije iskljuivanja, ukljuivanja ili djelominog preklapanja

znaenja. Kada imamo jezini par koji se u potpunosti razilazi u znaenju rije je o

iskljuujuem odnosu, npr. bug - njem. Konkurs ().

Pri ukljuujuoj relaciji opseg znaenja J1 je iri i obuhvaa i znaenje J2:

bug. njem. Garderob

1. ( ) Kledierschrank

11

2. ( ) Gepckaufbewahrung

3. ( , ) Garderobe 1. Raum mit Kleiderblage

4. () Garderobe 2. jmds. gesamte Kleidung

U sluaju djelominog preklapanja polisemi imaju jedno ili vie opih znaenja i

pored toga po jedno ili vie razliitih znaenja:

bug. njem. Partei

1. Polit. Partei 1.politische Organization

2. bertr. Partei 2. Gruppe (von Gleichgesinnten)

3. Mus. Partie 3.einer den beiden Gegner in einem

Rechtsstreit

4. ( , .)

Partie

4. kurz fr Mietpartei

2. Komunikativno-funkcionalni lani prijatelji

To su lani parovi s formalno i semantiko identinim elementima koji se razlikuju po

komunikativno funkcionalnim karakteristikama. Rije je o znaenjskim odstupanjima

prema stilistikoj markiranosti i semantikoj kombinaciji. Tako npr. bugarsku rije

upotrebljavamo i u strunom i u razgovornom jeziku, za razliku od

njemake rijei Apendizitis koja je medicinski termin, dok se za razgovorni jezik

preporua Blinddarmentzndung. Do komunikativno-funkcionalnih razlika dolazi i

kada je njemaka rije zastarjela, npr. bug. ~ abdizieren zastarjelica: bug.

~ njem. Equipage.

Drugi sluaj komunikativno funkcionalnih odstupanja Kileva Stamenovoj i Denevoj

predstavljaju parovi u kojima je njemaka komponenta regionalno ograniena, npr.

bug. ~junonjem., aust. Karfiol.

Puno je sluajeva u kojima se komunikativno-funkcionalna odstupanja pojavljuju

samo na sintagmatskoj razini. U sljedeim primjerima autorice pokazuju vieznanost

nekih bugarskih rijei u sintagmi u odnosu na njemake: bug. ~ njem. Affekt, no

bg. ~ njem. in einem Affektzustand verfallen (ne *in einen Affekt

verfallen: bug. ~ njem Arest, no bug. ~ njem. sich in Halt

befinden (ne *sic hunter Arrest befinden) ()

12

3. Semantiko-komunikativno-funkcionalni lani prijatelji

Za njih je karakteristino potpuno ili djelomino razilaenje pri istoj formalnoj

strukturi, u kombinaciji s komunikativno funkcionalnim razlikama kao npr:

da je pri istoj formalnoj strukturi prisutno potpuno ili djelomino razilaenje u

kombinaciji s komunikativno-funkcionalnim razlikama, kao npr:

bg. njem. Estrade

1. () Podium:

Estrade

1. erhhter Teil des Fussbodens

2. ( )

Unterhaltungsprogramm

2. knstlerische Veranstaltung mit

unterhaltendem Programm

3.( )

Unterhaltungskunst

bg. aust. Trafik

1. ( )

Warenhandel

2. ( )

Verkher

3.

Drogenschmuggel

Tabak- un Zeitschriftenladen

13

3. Pregled izdanih rjenika lanih prijatelja u slavenskim jezicima

U svrhu odabira metodologije za izradu leksikografskih natuknica bugarsko-hrvatskog

rjenika lanih prijatelja u ovom je djelu dat prikaz junoslavenskih rjenika koji su se bavili

srodnom tematikom. Opisan je dvojezini rjenik u kojem su obraeni genetski srodni

slavenski jezici (srpsko-bugarski) te dvojezini rjenik u kojem su dva genetski nesrodna

jezika (bugarsko-njemaki).

Primjer genetski srodnog dvojezinog rjenika jest Srpsko-bugarski tematski renik: leksikon

meujezikih homonima i polisema Ivanove i Aleksi. Prvi dio rjenika odnosi se na tematski

rjenik dok u drugom dijelu ima otprilike 1800 homonimskih parova.

Leksikografska natuknica saeto je napisana, na nain da se u pojedinom paru nalazi po jedan

leksem. Prvi leksem je srpski a pored njega se nalazi bugarski leksem koji je odijeljen kosom

crtom. Kosa crta ukazuje na odnos opozicije izmeu dva leksema. Sukladno praksi u

dvojezinim rjenicima leksemi su navedeni u kanonskom obliku sa osnovnim gramatikim i

stilskim odrednicama. Pored lanih prijatelja autorice su obradile i parove pravih prijatelja,

odnosno parove rijei ija se znaenja preklapaju.

/ .

. 1 (, : ) = . : ( )

. = . . ( 2)

/

. = . 1) : 2) ,

. = . ,

Ovaj rjenik, premda ga autorice nazivaju tek prvom verzijom, osim dosta velikog opsega i

pozamane zastupljenosti rjenikih natuknice odlikuje se osobitom pedantnou u teorijskom

okviru i dosljednoj primjeni postuliranih naela u leksikografskoj obradi. Ipak, rjenik je

pisan dosta jednostavno i ne obuhvaa sva znaenja pojedinog leksema koji se nalazi u paru

lanih prijatelja.

14

Primjer genetski nesrodnog rjenika jest - :

Kileva-Stamenove i Deneve iz 1997. koji eli bugarskim itateljima predstaviti

najuestalije lane i prave parove u bugarskom i njemakom jeziku. Tipologija kojom su se

koristile u izradi i klasifikacija predstavljena je u jednom od prethodnih poglavlja5. Rjeniki

leksemi posloeni su po azbunom redoslijedu. U zaglavlju je par lanih prijatelja. Na obje

rijei postavljen je naglasak, ukoliko se naglasak ne nalazi na prvom slogu rijei. Kod

njemake rijei navedene su dodatne informacije: njemaka transkripcija, vicarski i austrijski

njemaki: oznaka stilistike markiranosti: oznaka za rijei koje su zastarjele ili izvan

upotrebe, kao i naznaka ako se radi o regionalizmu.

Rjeniki lanak zapoinje bugarskim leksemom, kod imenice dana je oznaka spola i roda,

kod pridjeva koji zavravaju na forma enskog roda jednine. Rekcija kod glagola i

imenica naznaena je samo kada je rije o raskoraku u bugarskom i njemakom. Kod

polisema s arapskim brojkama naznaena su razliita znaenja. Kod svakog znaenja dano je

metajezino objanjenje, naznaka ili podruje koritenja. Iza njega se nalazi njemaki

ekvivalent s gramatikim i stilistikim markerima standardnog tipa.

Akt*

m. -

1 (, ) Akt m e

2 alt. Theat. Akt m e

3 Kunst Akt m e

4 ( ) Akt m e

5 (, ) kte f- n: Akt m en bes. sddt. sterr.

~ Ge'burtsurkunde f n

~ Sterbeurkunde f n

~ Anklageschrift f n

. ~ jmdm. ein Strafmandat ausstellen

Kao to se vidi iz predstavljenog rjenikog lanka vrlo su jasno i saeto predstavljena sva

znaenja. Pretraivanje po pojmovima i znaenjima bitno je olakano koritenjem arapskim

brojeva i kvadratia.

5Vidi poglavlje 2.1. Definiranje terminologije i tipologije lanih prijatelja

15

4. Izrada osnovnog korpusa bugarskih rijei

Korpus za rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja nastao je ekstrakcijom lanih parova

prema sadrajnom i izraznom kriteriju iz korpusa koji je raen od 2009. do 2010. za Osnovni

bugarsko-hrvatski rjenik (Rogli 2010)6. Naknadno je nadopunjen 2013. godine prema uzoru

na radove: Lewisa (2010) Hrvatsko-ruski lani prijatelji, Kileva-Stamenove i Dneve (1997)

: (1997), te Ivanove i Aleksi Srpsko-bugarski

tematski renik: leksikon meujezikih homonima i polisema (1999).

Korpus bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja izraen je prema metodologiji koju je koristio

Lewis (2010:69) za izradu korpusa hrvatsko-ruskih lanih prijatelja. Izdvojeni su leksemi iz

korpusa Osnovnog bugarsko-hrvatskog rijenika (Rogli 2010) te iz Srpsko-bugarskog

rjenika Zarkova i Trifonova iz 2004. godine.

Dobiveni popis usporeen je s Leksikonom meujezikih homonima i polisema Ivanove i

Aleksi iz 1999. godine.

Provjera znaenja za bugarski jezik provedena je preko Radeve

iz 2012. te internetskog portala Slovored.com koji sadrava bugarsko-engleski i englesko-

bugarski rjenik, jednojezini rjenik bugarskog, rjenik sinonima, bugarski pravopis i

gramatiku (Slovored http://slovored.com/).

Znaenje leksema na hrvatskom jeziku preuzeto je i kontrolirano prema Hrvatskom jezinom

portalu i njegovoj rjenikoj bazi koja je nastala na temelju:

Rjenika hrvatskoga jezika V.Ani (I. izdanje 1991, II. izdanje 1994, i III. izdanje

1998)

Pravopisa hrvatskoga jezika V. Ani J. Sili (2001)

Velikog rjenika hrvatskoga jezika V. Ani (2003. priredila Ljiljana Joji)

Kronologije Hrvatska, Europa, Svijet (grupa autora, urednik I. Goldstein)

Rjenika stranih rijei Ani Goldstein (I. izdanje 1998, II. izdanje 2000)

Hrvatskog enciklopedijskog rjenika (ureivaki odbor: prof. dr. Vladimir Ani, prof.

dr. Ranko Matasovi, prof. dr. Ivo Pranjkovi, dr. Dunja Brozovi Ronevi, prof. dr.

Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, mr. Ljiljana Joji, Ljiljana Cikota: 2003) (HJP,

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza)

66O metodologiji izrade Osnovnog korpusa bugarsko-hrvatsko rjenika vie u M. Rogli (2010)

Osnovni bugarsko-hrvatski rjenik: naela pripreme i izrada

http://slovored.com/http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

16

Nakon provjere korpus je ureen prema leksikografskim postavkama navedenim u uvodnom

dijelu. Kao rezultat izraen je Rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja.

Izrada korpusa lanih prijatelja temeljila se na korpusu Osnovnog bugarsko-hrvatskog

rjenika koji ne obuhvaa veinu bugarskog rjenikog bogatstva, konsekventno ovaj korpus

bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja ne obuhvaa sve bugarsko-hrvatske lane prijatelje koji

postoje.

Ovaj rad prije svega treba promatrati kao osnovu za daljnje analize i prouavanja

problematike lanih prijatelja u bugarskom i hrvatskom jeziku.

17

5. Obrada korpusa lanih prijatelja

Nakon ekscerpiranja korpusa lanih prijatelja iz osnovnog korpusa (Rogli 2010) na temelju

izraznog i sadrajnog kriterija provedena je vierazinska kontrastivna analiza.

Kao to je ve reeno analiza se sastoji od dva osnovna dijela, obrade prema izraznom i

sadrajnom kriteriju.

Obrada prema izraznom kriteriju raena je po uzoru na obradu Kristiana Lewisa (2010:109-

139) a odnosila se na analizu, usporedbu i tumaenje meuodnosa grafijskih, fonolokih i

morfolokih karakteristika u odabranim bugarskim i hrvatskim leksemima te na njihov odnos

u paru lanih prijatelja.

Obrada prema sadrajnom kriteriju takoer je raena po uzoru na analizu Kristiana Lewisa

(2010:143-179) a odnosila se na analizu znaenjskog opsega odabranih parova lanih

prijatelja, odnosno na razdiobu parova na potpune i djelomine lane prijatelje.

5.1.Obrada korpusa prema izraznom kriteriju

5.1.1. Grafijska obrada

U ovom se dijelu predstavlja grafija bugarskog i hrvatskog jezika te osnovne razlike u

grafemima i fonemima. Grafijska analiza predstavljena u ovom djelu nuna je da bi se

objasnio odabir parova lanih prijatelja.

Odnos grafema i fonema u bugarskom i hrvatskom jeziku se razlikuje. U hrvatskom jeziku

uglavnom vrijedi princip da je svaki fonem zastupljen svojim grafemom (koji moe biti i

dvoslov -lj, -nj), u bugarskom je jeziku 45 fonema i 30 grafema (prema Petrova 2009:1).

Grafemski redoslijed u hrvatskom jeziku naziva se abeceda, u bugarskom azbuka. Bugarski se

jezik pie irilicom i ima 30 grafema. Hrvatski jezik se pie latinicom i u njemu je 30

grafema.

Hrvatski grafemi:

18

Slovo IPA Slovo IPA Slovo IPA

A, a /a/ G, g // O, o /o/

B, b /b/ H, h /x/ P, p /p/

C, c /ts/ I, i /i/ R, r /r/

, /t/ J, j /j/ S, s /s/

, /t/ K, k /k/ , //

D, d /d/ L, l /l/ T, t /t/

D, d /d/ Lj, lj // U, u /u/

, /d/ M, m /m/ V, v //

E, e /e/ N, n /n/ Z, z /z/

F, f /f/ Nj, nj // , //

Izvor: Wikipedia, https://en.wikipedia.org/wiki/Gaj's_Latin_alphabet

Bugarski grafemi:

Slovo Transliteracija IPA Slovo Transliteracija IPA

A a /a/ P p /p/

B b /b/ R r /r/

V v /v/ S s /s/

G g // T t /t/

D d /d/ U u /u/

http://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/Ahttp://en.wikipedia.org/wiki/Ghttp://en.wikipedia.org/wiki/Ohttp://en.wikipedia.org/wiki/Bhttp://en.wikipedia.org/wiki/Hhttp://en.wikipedia.org/wiki/Phttp://en.wikipedia.org/wiki/Chttp://en.wikipedia.org/wiki/Ihttp://en.wikipedia.org/wiki/Rhttp://en.wikipedia.org/wiki/%C4%8Chttp://en.wikipedia.org/wiki/Jhttp://en.wikipedia.org/wiki/Shttp://en.wikipedia.org/wiki/%C4%86http://en.wikipedia.org/wiki/Khttp://en.wikipedia.org/wiki/%C5%A0http://en.wikipedia.org/wiki/Dhttp://en.wikipedia.org/wiki/Lhttp://en.wikipedia.org/wiki/Thttp://en.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEhttp://en.wikipedia.org/wiki/Lj_(letter)http://en.wikipedia.org/wiki/Uhttp://en.wikipedia.org/wiki/D_with_strokehttp://en.wikipedia.org/wiki/Mhttp://en.wikipedia.org/wiki/Vhttp://en.wikipedia.org/wiki/Ehttp://en.wikipedia.org/wiki/Nhttp://en.wikipedia.org/wiki/Zhttp://en.wikipedia.org/wiki/Fhttp://en.wikipedia.org/wiki/Nj_(digraph)http://en.wikipedia.org/wiki/%C5%BDhttps://en.wikipedia.org/wiki/Gaj's_Latin_alphabethttp://en.wikipedia.org/wiki/Romanization_of_Bulgarianhttp://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabet

19

E e // F f /f/

// H h /x/

Z z /z/ C c /t s/

I i /i/ /t /

Y y /j/ //

K k /k/ t t /t/

L l /l/ / /,/

M m /m/ j //

N n /n/ Ju ju /ju/, /jo/, /u/ or /o/

O o // Ja ja /ja/

Izvor: Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarski_jezik

U hrvatskom jeziku sa skupinom ju biljei se bugarski grafem , a sa ja bugarski grafem

kao u primjeru korespondencija.

Za bugarski grafem u hrvatskom se kao parnjak javlja grafem j zavoj.

Bugarski grafem biljei se kao t. U korpusu bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja postoji

potvrda tog pravila u paru poprite.

Hrvatski grafemi i u bugarskom imaju samo jedan parnjaki grafem . Stoga su u

korpusu uspostavljeni sljedei odnosi:

preka

uka

Grafem ( ) je znak za fonem, a ( ) omekava izgovor fonema koji mu

prethodi.

U parovima lanih prijatelja koji se u bugarskome leksemu nalazi dolazi do zamjene s a ili

. Ta se zamjena provodi bez obzira na kojem se mjestu nalazi:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bugarski_jezik

20

blizak

zamrsiti

Grafemima lj i nj na bugarskoj strani odgovaraju grafemske skupine , i , . U

bugarskom jeziku i su grafemi koji se koriste za oznaavanje palatalnih konsonanata:

banja

Grafemi d i u bugarskom se realiziraju kao skupina 7. (Usp. Lewis 2010: 109-110).

5.1.2. Fonoloka obrada

U rjeniku bugarsko-hrvatskih prijatelja naglasci nisu stavljani na osnovnu formu bugarskog

leksema ve samo na eventualne izvedene forme i to u sluajevima kada je naglasak na

glavnom leksemu bio nuan zbog razlikovanja dvaju homografa.

Refleks praslavenskog jata u bugarskom je dao e, a u hrvatskom ije, je,e i i u ovisnosti o tome

je li slog dug ili kratak (Lewis 2010:118). S obzirom na refleks jata u rjeniku se susreu

sljedee relacije.

a. ije: drijelo

b. e j: izvjesnost

Budui se parovi lanih prijatelja temelje na pisanim leksemima u fonolokoj se obradi

izostavljaju kljune znaajke samoglasnikog i suglasnikog sustava.

Samoglasnici se naelno prepoznaju kao adekvatni,a nepostojei se prilagoavaju hrvatskome

samoglasnikom sustavu. (Lewis 2010: 114).

7 U korpusu nema potvrde za taj odnos ali se nalaze u Zarkovom i Trifonovom rjeniku (Zarkov i

Trifonov, 2004) u zemljopisnim nazivima.

bugarski samoglasnici hrvatski samoglasnici

// /a/

// /e/

// /i/

// /o/

21

Jednak se proces zbiva i sa suglasnicima. Ovo su neke od osnovnih relacija:

1.bugarski fonem ( ) zamjenjuje se hrvatskim fonemom a ili ispada :

blizak

vrlina

2. bugarski grafem u hrvatskom se grafijskom sustavu najee ostvaruje kao fonem j:

bezbroj

zavoj

3. bugarski grafem u hrvatskom jeziku korelirano je sa t:

poprite

4. hrvatski fonemi i izjednaeni su u bugarskome :

preka

uka

5. hrvatskim fonemima lj i nj na bugarskoj strani odgovaraju fonemske skupine , i ,

. U bugarskom jeziku i su grafemi koji se koriste za oznaavanje palatalnih

konsonanata:

nj banja

6. hrvatskim fonemima d i u bugarskome odgovara fonemska skupina .

urica 9

7. hrvatski fonem j u meusamoglasnikom poloaju:

a) u hrvatskim leksemima fonem j se pie, a u bugarskima se ne pie:

8 Dvoglasnik /ie/ koji se ovisno o naglasku i poziciji realizira kao ije, je,e ili i (Lewis 2010:114)

9U korpusu nema potvrde za taj odnos.

// /u/

// nema

nema /ie/8

22

prijemnik

b) kada se bugarski fonem e pojavi u inicijalnom poloaju u hrvatskom se

realizira fonemska skupina je:

jedini10

c) u drugim se poloajima za biljeenje fonema j u bugarskome pie fonem :

bezbroj

zavoj

5.1.3. Morfoloka obrada

U morfolokoj obradi analizira se sastav rijei, omjer promjenjivih i nepromjenjivih vrsta

rijei te zastupljenost pojedine vrste rijei (imenice, glagoli, pridjevi) unutar pojedine skupine.

Od promjenjivih vrsta rijei najzastupljenije su imenice, na drugom mjestu su glagoli u

znatno manjem broju te pridjevi i zamjenice. Od nepromjenjivih vrsta rijei koje ine manje

od etvrtine sveukupnih lanih parova zastupljeni su prijedlozi i prilozi. Razloga izostanka

veznika jest sadrajna analiza prema kojoj su iskljueni homografi koji nisu imali znaajnija

odstupanja u primjeni (npr. hrv. a i bug. )

Leksikografske jedinice u bugarskom jeziku imaju navedene gramatike kategorije roda i

broja za imenice, glagoli imaju kategorije lica, broja, vida, vremena, naina, stanja,

prijelaznosti/neprijelaznosti, pridjevi imaju kategorije roda,broja i stupnja.

Leksikografske jedinice u hrvatskom jeziku imaju navedene gramatike kategorije roda, broja

i padea za imenice, glagoli imaju kategorije lica, broja, vida, vremena, naina, stanja,

prijelaznosti/neprijelaznosti.

Ako gledamo kategoriju roda imenica koja poput kategorije broja postoji u obama jezicima

moe se zakljuiti kako parovi lanih prijatelja u rjeniku lanih prijatelja izraenom u sklopu

ovog diplomskog rada u veini sluajeva imaju jednak rod:

. iskustvo s.r.

. kamera .r.

. leglo s.r.

10U korpusu nema potvrde za taj odnos. Prema Radeva 2012: 159.

23

Svi se glagoli navode u neutralnome kanonskom obliku-infinitivu, odnosno u prvom licu

jednine:

nesvr. svr.

(o)kruniti: kruniti

izrniti svr. prez. zronm, pril. pr. -

vi, prid. trp. zronjen

1) ronei doi na povrinu vode

2) ronei izvaditi, iznijeti na povrinu

ono to je bilo pod vodom

3) (iz ega) pren. pojaviti se

Trei po redu zastupljenosti od promjenjivih vrsta rijei su pridjevi. U hrvatskom jeziku

dijelimo ih na pridjeve odreenog i neodreenog oblika, a u bugarskome govorimo o

(odreeni) i (neodreeni). Pri navoenju pridjeva u oba jezika

prednost ima neodreen oblik pridjeva.

prid.

koristoljubiv, gramljiv

- koristoljubivi ciljevi

krstan (komu, emu, za to) prid. odr. -

sn

1) koji dobro slui nekoj svrsi [pokazati se

koristan: koristan za zdravlje: bicikl je

korisna stvar]

2) koji daje ili koji je sposoban dati dobre

rezultate [koristan savjet]

Morfolokom analizom zastupljene su konano i zamjenice. Kada govorimo o zamjenicama i

njihovoj podijeli prema znaenju u hrvatskom jeziku imamo osobne ( ja, ti), povratne

(sebe,se..), posvojne (moj, tvoj), pokazne (ovaj, onaj), upitne (tko?to?...), odnosne

(koji?...) i neodreene (netko, neto) (Bari i dr. 2005). shodno tome i u bugarskoj imamo

identinu podjelu na osobne (, ...), posvojne (, ...), povratne osobne ( ,

...), povratne posvojne (, ...), pokazne (, ...), upitne (, , ..),

odnosne (, ...) i neodreene ( , ..) (Petrova 2009). Kao to se vidi iz

predstavljenih klasifikacija podjela zamjenica u hrvatskom i bugarskom preklapa se u velikom

24

djelu meutim njihovo znaenje i upotreba nisu uvijek identini. Tako imamo leksikografsku

natuknicu:

zam.

1) ~ ? to ste rekli? - ~ ?

to elite? - ~ ? to se dogaa? - ~

? to radite? - ! (uenje);

to! ~ ? to vam je? - ~ ? to je?

2) - ~ ? Zato se udi? - ~

to bilo - ~? Zato uti? - ~

? to se udi?

kkv zam. (kkva ., kkvo sr)

1) za pitanje o osobini ili svojstvu koga ili

ega [kakav je to red?]

2) ukazuje na osobine ili svojstva koga ili

ega [kakav momak!]

3) u zn.: neki, nekakav [kupit u kakav

kiobran]

4) (u raznim kontekstima u usporedbi

mnogo boljeg od onoga uza to stoji)

[Franjo Glazer, to je bio golman, kakvi ovi

dananji: to su bili umjetnici, kakvi ovi

miranti]

Od nepromjenjivih rijei zastupljeni su prijedlozi i prilozi od kojih su prilozi najzastupljeniji.

Za odreene nepromjenjive rijei dana su i dodatna objanjenja kao i primjeri upotrebe.

pril. ( ).

- ~ dijete iz muevog

prolog braka, pastorak/-ka

zavriti svr. prez. zvrm, pril. pr. -vi, prid.

trp. zvren

spojiti uarene metalne dijelove: zavariti

5.2. Obrada korpusa prema sadrajnom kriteriju

Obraujui korpus prema sadrajnom kriteriju, odnosno prema obuhvatu znaenja pojedinog

leksema u parom lanih prijatelja, a prema predloenoj podijeli koju navodi Kristian Lewis u

svojoj disertaciji o hrvatsko-ruskim lanim prijateljima (2010: 143) izraena je osnovna

podjela lanih prijatelja na djelomine i potpune lane prijatelje.

25

Kao djelomini lani prijatelji odabrani su oni koju su izrazom jednaki i slini a znaenjski se

samo parcijalno poklapaju, odnosno znaenja im se preklapaju samo u jednom dijelu njihova

znaenja:

.

kamenolom, ljunara, pjeara - ~

mjesto gdje se vadi mramor - ~

mjesto gdje se proizvodi tucanik

.

karijera, uspjeh u slubi - ~praviti

karijeru -

Ovo e mu upropastiti karijeru

karijra .

1) profesionalni ivotni put [uspjena

karijera]

2) zanimanje, profesija, zvanje, djelatnost

[poslovna karijera: karijera sportaa]

3) napredovanje, uspjeno uzdizanje u

strunosti, zvanjima i poloajima na

podruju neke djelatnosti [znanstvena

karijera: politika karijera]

Od ukupno 231 lanih prijatelja, djelomini lani prijatelji inili su veinu, odnosno 51,08%

(118 parova leksema). U rjeniku je takva leksikografska jedinica ustrojena na nain da je

dana natuknica iz Osnovnog bugarsko-hrvatskog rjenika i usporeena s natuknicom

dostupnom na online jednojezinom hrvatskom rjeniku, na Hrvatskom jezinom portalu.

Kao potpuni lani prijatelji uzeti su parovi leksema koji su izrazom jednaki, a znaenjski

posve razliiti:

1 m. (mn. )

~ plua - ~ jetra

2 . (mn.)

razlomak - ~ obian razlomak -

~ decimalni razlomak

drb m. G drba, N mn drbovi

1) anat. a. eludac i crijeva u ljudskom i

ivotinjskom tijelu b. dio tijela, upljina

s probavnim organima

2) ekspr. nutrina ega velikog: utroba

26

U korpusu bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja ima 113 parova leksema potpunih lanih

prijatelja, to ini 48,92 % ukupnoga broja lanih prijatelja.

Budui su leksikografske natuknice date veoma opirno, opisujui u velikom broju sluajeva

sva mogua znaenja rijei, broj potpunih lanih prijatelja bitno je manji nego li bi bio da je

obraen kao to su to uinile Cenka Ivanova i Marijana Aleksi (1999.) u Srpsko-bugarskom

tematskom reniku. Naime autorice su se u tom rjeniku fokusirale samo na jedno znaenje

rijei bilo u hrvatskom ili srpskom jeziku pri formiranju lanog para. Takoer nije dato

obrazloenje rijei (primjer upotrebe u reenici) na to se u ovom rjeniku vodilo dosta rauna

nastojei za oba leksema, i na bugarskoj i na hrvatskoj strani, preuzeti dovoljno primjera koji

e jasno opisali sva znaenja i upotrebe pojedinih leksema u paru lanih prijatelja.

27

6. Leksikografske znaajke Rjenika

U rjeniku bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja iz korpusa rijei izraenog za Osnovni

hrvatsko- bugarsko rjenik (Rogli, 2010) ekscerpirana su ukupno 231 para lanih prijatelja.

Natuknice su poredane prema bugarskome azbunom slijedu zato to je polazni jezik Rjenika

bugarski. Prema vrstama rijei zastupljene su imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli

(punoznani) te prilozi, prijedlozi i veznici (nepunoznane). Za hrvatsku stranu Rjenika

bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja obrada se odnosi prema Hrvatskom jezinom portalu, a za

bugarsku stranu koriten je Osnovni bugarsko-hrvatski rjenik Marije Rogli iz 2010. godine

koji je raen prema leksikografskim postavkama Bugarsko-srpskog renika Mladena

Mladenova iz 2000. godine.

Kao to je reeno u uvodnom dijelu opseg leksikografske natuknice koja opisuje bugarski lan

para lanih prijatelja uzet je u uem opsegu od hrvatskog lana para lanih prijatelja.

to se tie klasifikacije parova lanih prijatelja obzirom na vrste rijei u vie od 90%

sluajeva parovi spadaju u istu vrstu rijei.

Lani parovi pridjeva na bugarskoj su strani opisani u svom osnovnom obliku dok je kod

hrvatske natuknice predstavljen osnovni oblik glagola te izvedeni pridjev iz tog glagola (npr.

variti) u sluajevima kada je rije o glagolskom pridjevu. Bugarski pridjev dan je u

svom osnovnom obliku i samo su u nekim sluajevima oznaeni i oblici za enski i srednji

rod ili oblici mnoine ( kod pridjeva na -, koji u enskom, srednjem rodu i mnoini imaju

duplo , vojni, vojna, vojno, vojni i sl.). Ostali pridjevi

tvore oblike za enski i srednji rod kao u hrvatskom jeziku.

U skupini lanih parova koji nisu spareni prema istoj vrsti rijei nalaze se homografi koji

prema vrsti rijei u bugarskom spadaju u nekim sluajevima u pridjeve (-

), u nekim sluajevima u priloge ( - koji se radi polako).

28

7. Rjenik bugarsko-hrvatskih lanih prijatelja

m. (lat.)

1) naglasak

2) izgovor

3) naglaavanje neeg da bi se istaknula

vanost

kcent (kcenat) m. G mn -nt

1) lingv. a. isticanje vokala ili slogotvornoga

glasa u rijei (veom duljinom, snanijim

izgovorom, povienjem ili snienjem tona pri

izgovoru): naglasak b.prozodijski

(suprasegmentni) element po kojemu se slogovi

razlikuju c. dijakritiki znak iznad vokala kojim

se biljei naglasak: u hrvatskom jeziku:

kratkouzlazni (), dugouzlazni (), kratkosilazni

(), dugosilazni ()

2) razg. specifian nain izgovora,

karakteristian za izvornog govornika drugoga

jezika ili za govornika materinjeg jezika sa

snanim dijalektalnim ili lokalnim obiljejima

[francuski akcent: splitski akcent]

3)glazb. isticanje jednog tona ili akorda u

muzikom govoru

.

1) banja, kupatilo, ljeilite ~

gradsko kupatilo - ~ banja,

ljeilite - ~ parno kupatilo -

bnja . G mn bnjreg. (+ srp.)

29

~ tursko kupatilo

2) kupanje, sunanje, mazanje blatom

(kao terapija) - ~ kupanje u

toploj vodi - ~ hladan tu -

~ mazanje blatom (ljekovitim) -

~ sunanje; ~

krvoprolie, pokolj, masakr - ~

kult.kuhanje na pari, pirjanje -

~! Nazdravlje kupanje!

1) mineralno kupalite: toplice

2) banja

3) arg. mjesto ili situacija u kojoj se nita ili

vrlo malo radi, a na lak nain dolazi do novca

ili kakva drugog probitka [Taj ispit? To ti je

banja]: banjaa

m.

1) blato, movarni teren

2) fig.propala stvar, gubitak - ~

propali posao

btk m. N mn -ci

1) dio izmeu dvaju glavnih donjih nonih

zglobova u peradi, ptica, aba (dio za jelo)

2) (ob. mn) arg. enska noga [dobri

bataci]

m.

nain ivota (uvjeti, navike, obiaj i sl.),

kultura ivljenja - ~

bugarski nain ivljenja - |

~ seoski | gradski nain ivota

- ~ slike iz

vojnikog ivota

m.bit, jedinica za mjerenje

informacija

, -a, -o prid.tuen, bijen, mlaen,

pobijeen - ~ neprijatelj je

potuen - mlaenica,

mlaeno mlijeko (bez masnoa) -

nepunomasni (posni) sir

bt1 m. N mn btovi

1) inform. osnovna jedinica za koliinu

informacije u digitalnom sustavu, osam bitova

ine jedan bajt, usp.

2) int. jedinica za mjerenje koliine podataka

koji se prenose komunikacijskim kanalom [bit

u sekundi, krat. bps]

bt2 . G mn bt

1)glavna i neodjeljiva odlika, ono to je u

nekoj stvari najvanije [bit problema]:

sutina 2) fil. osnovno odreenje nekog bia,

ukupnost glavnih svojstava: bitnost, bivstvo

bt3 m., glazb.

1) oznaka za dobu takta (u engleskoj

terminologiji)

2) u jazz-glazbi metrika okosnica

muziciranja: stalno, ravnomjerno pulsiranje

uvijek jednako naglaenih metrikih jedinica

30

prid.

1) miran, krotak, milostiv, dobroduan

2) ugodan, njean ~ blaga

klima - njean osmijeh

- ugodno lice:

3) dijal.sladak - slatko

vino, ira - slatka rakija

(svadbeni ritual)

blg prid. odr. -, komp. bl

1) koji je dobre naravi [blag ovjek: blage

naravi: blag pogled: blag izraz lica]:

dobroudan, mio, ugodan, umjeren

2) koji sadri malo otroga ili estokoga [blaga

zima: blag duhan: blag okus]

3) koji je openito izraen u maloj mjeri svoga

osnovnog svojstva [blag uspon: blago

zahlaenje]

m.

1) blok, veliki komad kamena

2) blok (za crtanje, pisanje i sl.) - ~

blok za crtanje

3) ~ stambeni blok

4) obradiva povrina, blok

5) savez polit. stranaka ili drava

motor, ~ blok (glava)

motora nain igre (u odbojci),

blok

blk m. N mn blkovi

1) vrsta cjelina (od kamena, betona, metala)

2) fiz. cjelina spojenih elektrinih ili

elektronskih dijelova

3) arhit. niz zidanih zgrada koje ine

etverokut [blok kua: stambeni blok]

4) pol. savez drava ili politikih stranaka

povezanih zajednikim politikim, ideolokim,

gospodarskim i drugim interesima [Istoni

blok: parlamentarni blok]

5) skupina ljudi, djelatnosti i sl. ujedinjenih

kako bi ostvarili odreeni cilj

6) sport nain obrane u odbojci (na mrei) i u

vaterpolu

7) tehn. a. automatski ureaj za otvaranje i

zatvaranje pruge b. glavni dio stroja c. kod

videa pravokutna matrica zajedno obraivanih

piksela

8) knjiica tramvajskih karata, karata za

priredbe, formulara, rauna i sl.

9) biljenica sastavljena od listova papira za

biljeke ili skice koji se lako otkidaju

10) tisk. vrsta slova

31

.

1) brazda

2) bora, brazgotina

brzda . G mn -/-

1) sloj prevrnute zemlje koji ostaje za plugom

[zaorati/povui brazdu: praviti brazde brazdati

(1)]: razor

2) arhit. duguljasta udubina otrokutnog

presjeka na sjecitu dviju ploha, ob. na

kamenim ili drvenim dijelovima arhitektonskih

ukrasa

3) graf. otrobridna udubina koja nastaje

urezivanjem linija pomou dubaa u metalnu

plou

4) pren. trag ili to god drugo slino

brazdi a. koloteina, vaga (od kola na mekom

putu) b. pjenasti trag na povrini vode ili mora

od plovila c. jaka bora na licu

m.

prijelaz, mjesto gdje se rijeka moe

pregaziti,gaz

brd m. G brda,

N mn brdovi/brdi ekspr. jez. knji.

1) veliko plovilo na razne pogone i s raznim

namjenama u plovidbi [trgovaki brod: ratni

brod: ribarski brod]

2) arh. mjesto na vodi, obino na rijeci gdje se

moe prijei, pregaziti [Slavonski Brod]: gaz,

pliak, prijelaz (sastavni dio imena naseljenih

mjesta)

3) arhit. uzduni dio crkve: laa

4) projektil lansiran u meuplanetarni prostor

[svemirski brod]

.

1) gruda, komad, komad - ~

gruda sira

bca (bcka) .,

razg. fam. ona koja je bucmasta: debeljuca

32

2) voruga ~ voruga na

elu - ~ zasjela

mi lopta u grlu

prid.

vapneni

prid.

kuhan

vriti (to) nesvr. prez. vrm, pril. sad. -

ri, prid. trp. vren, gl. im. -rnje

1)kuhati, podvrgavati postupku kuhanja (o

hrani)

2) probavljati hranu u elucu

3) spajati metalne (plastine itd.) dijelove s

pomou plamena koji razvija visoku

temperaturu: zavarivati

m. (mn.: mn. oblik )

1) izgled, oblik - ~ vanjski

izgled - ~ dobro izgledam -

~ u obliku (neega)

2) vrsta, vid, tip -

razliite vrste gljiva -

porijeklo vrsta -

vrste tkanina - ~

knjievna vrsta (anr) - ~

glagolski vid

~ s obzirom na -

imam u vidu

vd m. N mn vdovi

1) (samo jd) jedan od pet osjeta kojemu je

organ oko, a pomou kojega primjeujemo,

razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti

2) pojavni oblik ega: tip, vrsta

3) gram. a. oblik pridjeva kojim se kazuje je li

odreeno ili neodreeno ono to stoji uz

pridjev b. svojstvo glagola da pokazuje

svrenost ili nesvrenost radnje: aspekt

.

kratki posjet - ~idem u posjet

vizta .

1) med. redovan lijeniki pregled i obilazak

bolesnika u bolnici [ii u vizitu: biti u viziti]

2) razg. posjet

33

..

motika, osrednji prut.

vrlna . G mn vrln

1) odlika koja krasi koga, lijepo svojstvo,

poeljna crta karaktera

2) dobra strana, dobro svojstvo, prednost

3) krepost

m.

1) ormar

2) garderoba (na stanici, u kazalitu i sl.)

3) fig.garderoba, odjea -

~ Ona ima bogatu garderobu

garderba .

1) a. ormar za odjeu i rublje b. sva odjea

koju netko posjeduje [zimska garderoba]

2) prostor za odlaganje ogrtaa, prtljage itd. u

hotelima, kazalitima, restoranima i sl.

3) prostorija u kazalitu za presvlaenje,

minkanje i pripremu glumaca za izlazak na

pozornicu

m. (mn.)

1) glas ~ zvuni glas - ~ u

glas, glasno -

prepoznati po glasu - ~ divan

glas

2) melodija, glas -

pjesma u dva glasa

3) glaz.partija

4) polit.glas (biraa, poslanika i sl.) -

~ imam pravo glasanja -

~ odluujui glas -

brojim glasove (brojim

glasae): - ~promukao glas:

glas naroda -

gls m. N mn glsovi/-i knji.

1) uinak rada govornih organa

2) glazb. visina tona u pjevanju [duboki glas]

3) miljenje drugih o kome [na dobru je

glasu]: ime, ugled

4) vijest, novost [o njemu ni glasa]

5) pojedinano izjanjavanje u odluivanju ili

na izborima [vaei glas koji je izraen po

propisu]

6) lingv. najmanja govorna jedinica

(samoglasnici i suglasnici)

34

glas savjesti

~ glas u pustinji

prid.

1) gol, nag, neodjeven: fig.siromaan ~

gol kao puka

2) elav: ist, nezasaen -

elava glava - istina, golet

doi (u goste)

praznih ruku - - gol-

golcat gola (prazna)

obeanja

gl1 prid. odr. gl, komp. glij

1) koji nema na sebi odjee: nag,

2) koji je bez onoga ime je prirodno pokriven

ili obrastao [goli kr]

3) pejor. koji je bez potrebne primjese ili

dodatka ili bitnog svojstva vrijednosti [gola

istina]

.

vrt, vonjak, cvjenjak i sl. - ~

vonjak - ~ vrt, bata -

| ~

zooloki vrt | botaniki vrt - ~

gradski park - ~ djeji vrti -

~ zimski vrt - ~ rajski vrt,

raj

grdina .

1) a. ostatak grada,

zamka b. arheol. pretpovijesno utvrenje

smjeteno na kakvoj vanoj obrambenoj toki

2) augm. od grad a. srednjovjekovni katel ili

njegove ruevine b. pravi grad, sa svim

obiljejima, cvatui grad

3) rij. vrt

nesvr.

1) zahvatati, crpsti (vodu)

2)veslati - ~ veslati veslom

3)istiti lopatom

grbati (koga, to, se) nesvr. prez. -m, pril.

sad. -bi, prid. trp. grbn, gl. im. -nje

zadirati u povrinu ega im otrim, ob.

noktima, kandama i sl.: grepsti

m.

1) ealj - ~ eljati

se: greben (za vunu)

2) krijesta (u pijetla)

3) vijenac, greben, hrbat (planine)

grbn m. N mn -eni

1) a. gornji dio uz vrh brda ili planine b. strm,

okomit i gol uspon u planini

2) stijena koja s dna dolazi do pod povrinu ili

stri iz povrine mora ili rijeke [koraljni

greben]

3) mjesto na tijelu konja ili psa gdje je hrbat

najvii

4) anat. istaknuta prsna kost ptica

35

5) a. orue sa zupcima kojim se grebena

konoplja ili vuna: gargaa b. tehn. ploa na

grebenskom vratilu

m.

1) dvorite - ~ kolsko

dvorite - ~ zadnje dvorite,

prostor iza kue:

2) arh.dvor, carska palaa

dvr m. G dvra, N mn dvrovi/dvri sr zb.

1) pov. mjesto obitavanja vladara ili

visokog dostojanstvenika: dvorac

2) meton. drutvo koje ivi oko vladara

na dvoru, svita na dvoru, vladar i njegovi

ministri

3) dvorite, zemljite oko kue

4) N mn dvri kua s vie soba vrste

grae, u primorskim krajevima kamena,

ob. s portikom, gusternom i konobom

[Ivanievia dvori]

m.

parola, geslo, naelo

devza .

36

1) a. mudra izreka koja se uzima kao ivotno

pravilo ili orijentacija u raznim

prilikama b. krilatica, parola [naa deviza je

poteno]

2) geslo u heraldici, uz amblem ili grb na

zastavama, portalima, medaljama,

odlikovanjima i dr.

3) bank. a. ekon. kratkorono potraivanje

koje glasi na stranu valutu (mjenica, ek,

telegrafski nalog, potraivanje po tekuem

raunu u inozemstvu) b. (mn) strana

(konvertibilna)

4) valuta u zlatarstvu

.

1) prijava, izjava, deklaracija

2) slubena izjava

deklarcija .

1) slubena ili sveana izjava o temeljnim

naelima ili stanovitima, oitovanje stava o

emu [deklaracija nezavisnosti]

2) pismena izjava (npr. poreznog obveznika)

m.

kulise, scenografija

dkr m. G dekra

1) vanjski izgled ili opremljenost: nakit, ukras,

ures

2) kazal. opremljenost pozornice u okviru

inscenacije

3) razg. iron. vanjski znaci ega (dostojanstva,

kulture, drutvenog poloaja itd.): dekoracija

s.

depo, garaa, radionica (za vozila)

depozit m.

1) depozit

2) rezerva

dp (dep) m. G depa

37

1) zgrada za popravak vagona i lokomotiva:

hangar, remiza

2) spremite, slagalite za velike strojeve i

aparate, za knjige koje nisu u stalnoj posudbi i

sl.

3) mjesto u banci za pohranu vrijednosti:

pretinac, sef, trezor

4) deponij

5) pov. nalaz skupine predmeta koje je tko u

prolosti namjerno zakopao [depo novca]

s.

kanjon, klisura, tjesnac

defl (defil) m. G defila, G mn defil

sveana povorka: mimohod

m.

lak enski kostim (komplet)

dmper m.

muki i enski pleteni odjevni predmet, nosi se

preko koulje i oblai preko glave (za razliku

od veste koja se kopa)

m.

1) domae ivotinje, stoka -

~ krupna rogata stoka - ~

gajim stoku

2) dijal.stoka, glup ovjek

- ivjeti kao stoka -

! Stoko! ivotinjo! Svinjo!

dobtak m. G -tka, N mn -ci, G dbtk

1) ekon., v. dobit

2) moralna korist

3) meton. ono to se dobije na lutriji, tomboli i

drugim igrama, izvuen broj: zgoditak

m.

dokaz, razlog, argument, injenica -

nabrajam injenice

dvod m.

ureaj za dovoenje ega na eljeno mjesto

(vode, plina)

m.

1) materijal (vrsta pamune tkanine)

2) dok - ~ plutajui dok

dk m. G dka, N mn dkovipom.

plovni ili suhi objekt za dizanje brodova iz

vode radi ienja i popravaka [plutajui dok]

nesvr. svr.

odgovarati, odgovoriti (namjeni), biti

slian: sviati (svidjeti) se -

dpasti (se) svr. prez. dpadnm (se), pril.

pr. -vi (se), prid. rad. dpao (se)

38

odgovara mi; svia mi se 1) (komu) postati ije: pripasti

2) (ega) upasti u kakvo zlo, biti pogoen

kakvim zlom [dopasti rana: dopasti

zatvora: dopasti aka]

3) (se, komu) svidjeti se

m.

dodir, veza, kontakt

dsg (dseg) m. N mn -ezi

koliko tko moe dosegnuti, dohvatiti, dokuiti:

dohvat

1 m. (mn. )

~ plua - ~ jetra

2 . (mn.)

razlomak - ~ obian razlomak -

~ decimalni razlomak

drb m. G drba, N mn drbovi

1) anat. a. eludac i crijeva u ljudskom i

ivotinjskom tijelu b. dio tijela, upljina s

probavnim organima

2) ekspr. nutrina ega velikog: utroba

.

rije - ~ jednoslona rije -

~ on nije rekao ni

rijei - ~ Dao sam rije -

! Traim rije! -

On je ovjek od

rijei - ~ strana rije - ~ ~

rije po rije - biti

od rijei - velike rijei -

Ne

troim svoje rijei uzaludno -

stvaram nove rijei

uzeti nekome rije iz usta -

Odmjeravam (mjerim)svoje

rijei - ~ jednom rijei - ~

asna rije - ~ rije je o

njemu - ~

zadnja rije tehnike

dma . G mn dm

1) (Duma) a. pov. u srednjovjekovnoj Rusiji,

vijee sastavljeno od kneeve

pratnje b. pol. donji dom ruskoga parlamenta

2) reg. ukrajinska narodna pjesma nalik

baladi: dumka

3) arg. ob u: [nema blage dume ne zna

nita, nema pojma]

39

.

evakuacija med.punkcija

evakucija .

1) naputanje (ob. organizirano i u veim

skupinama) nekog prostora pred opasnou

[evakuacija stanovnitva]

2) a. uklanjanje nekog sadraja [evakuacija

krvi, med.]: pranjenje b. uklanjanje zraka,

stvaranje vakuuma [izvriti evakuaciju]

m.

primjerak, individua, egzemplar

egzmplr m. G egzemplra

predmet nainjen prema zajednikom obrascu

[egzemplar knjige]: model, primjerak, uzorak

.

alost, patnja

- ~ ao mi te je - ~

tuga mi je na srce pala

l1 m. i . ekspr. knji.

aljenje za im

l2 m. (lo sr) N mn li/lovi, G

l/lv

1)obala mora (rij. jezera) izloena stalnom

djelovanju valova

2) meton. glatko sitno kamenje na takvoj obali

s.

1) tjesnac, dolina, kanjon

2) izvor, vrelo

drijlo sr

40

1) anat. cjevasti miini organ u kojem se

sastaju probavni i dini put: drijelnjak

2) geogr. ulaz u klanac: klanac, tjesnac, drilo

3) arh. knji. opasno mjesto, mjesto iskuenja

[baciti u (ije) drijelo a. rtvovati koga b. pol.

baciti u naruje vee sile]

4) ekspr. otvor topovske cijevi

5) krater

6) pom. iroka, ovalna, elina cijev u kojoj

lei struk sidra

sr.

1) ivotinja

2) svako ivo bie osim ovjeka

votno pril.

u najveoj mjeri, kao da se radi o ivotu

pril.

1)zabavan- ~ zabavna

glazba

2) koji se radi polako.

zbavan (zbavan) prid. odr. -vnkoji

zabavlja, stvara ugodno raspoloenje, koji slui

za razonodu [zabavna igra]

pril. ( ).

- ~ dijete iz muevog

prolog braka, pastorak/-ka

zavriti svr. prez. zvrm, pril. pr. -

vi, prid. trp. zvren

spojiti uarene metalne dijelove: zavariti

m.

tvornica, veliko privredno poduzee -

| ~ tvornica

automobila | vojna tvornica -

~ eljezara -

zvod m.

ustanova, drutvo, organizacija koja promie

istraivanja, znanost, naobrazbu, obavlja

razliite djelatnosti itd.: poduzee ili tvornica

41

~ tvornica

strojeva- ~ tvornica

kemijskih proizvoda -

radim u tvornici - ~ naa

tvornica (nae poduzee) - ~ nova

tvornica

m..

krivina .., okuka .

zvoj m.

1) tanka uska traka, vrpca od tkanine za

previjanje rana [gipsani zavoj]

2) a. izvijeni dio puta, ceste ili rijeke i

dr. b. razg. mjesto na kojem se otklanja od

smjera kretanja [praviti (izvoditi)

zavoje kretati se zavojito u jednom odabranom

smjeru, praviti osmice]

c nesv., sv.prijel.

1) uprljati, prljati

2) zagaditi, zagaivati

zamsiti (to) svr. prez. zmsm, pril. pr. -

vi, prid. trp. zmen

1) uiniti da bude u neredu (niti, konac, kosa):

zaplesti, zapetljati

2) pren. uiniti nejasnim, nerazumljivim:

zakomplicirati

nesv., prijel.

1) odnositi negdje

2) saopiti to sam vidjela ili ula negdje

3) u 3.l. odlaziti s vodom (rijekom)

4) skloniti se po klizavom putu

(prijevozno sredstvo).

zansiti (se) nesvr. prez. znosm

(se), pril.sad. -si(se), gl. im. znonje

1) zanijeti

2) govoriti drugi jezik sa stranim naglaskom,

izgovorom ili drugim pojedinostima

3) (se ime) oduevljavati se ime, biti obuzet

idejom, zamilju, bavljenjem ime

m.

1) zaklon, sklonite

2) planinska koliba

zslon m.

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15kWRd0

42

1) predmet koji zaklanja od ega (svjetla,

topline): zaslonac

2) tit svjetiljke: sjenilo

3) izbaeni dio kape koji na oi baca sjenu:

ilt: titnik

4) neodom., ekran

5) wallpaper

6)ureaj kojim se regulira ulaz u neki aparat

.

podrum - ~ vinarski podrum:

jazbina

zba . G mn -

1) term. manja prostorija za razne namjene

(ostava, spremite i sl.)

2) arh. mala soba

.

popularnost, reputacija, glas, ugled, slava

- ~ uiva

svjetski glas - ~ velika

popularnost

zvjesnst . G -osti, I -osti/-ou

1) svojstvo onoga to je izvjesno: pouzdanost,

sigurnost

2) fil. svjesno prihvaanje istinitosti nekoga

suda

m.

izgled, slika, prizor, pogled

zgld m.

1) ono to se izvana vidi [imati lijep izgled]:

vanjtina

2) mogunost, ansa

m.

izgovor: artikulacija, dikcija

zgovr m.

1)nain na koji se izgovaraju glasovi i rijei

[ist izgovor: korektan izgovor]

2) ono to se spominje kao razlog da se

opravda pogreka ili propust [neuvjerljiv

izgovor]: izlika, opravdanje

s.

umjetnost

iskstvo sr G mn skstv/-

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF1jXBY%3Dhttp://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15mXRB4

43

1) trenutno promatranje ili praktino

poznavanje injenica ili dogaaja

2) znanje ili vjetina kao posljedica toga

3) dogaaj ili serija dogaaja koji obogauju

osobnost i znanje [lijepo, runo

iskustvo: iskustvo studiranja, rada]

4) eufem. ono to se spoznalo intimnim

odnosom s drugom osobom

m.

izvoz, eksport - stoka ~ roba za izvoz

znos m.

utvrena ili izbrojena koliina novca [visok

iznos: nizak iznos]: svota

nesvr. svr.

(o)kruniti: kruniti

izrniti

svr. prez. zronm, pril. pr. -

vi, prid. trp. zronjen

1)

2) (to) ronei izvaditi, iznijeti na povrinu

ono to je bilo pod vodom

3) pren. pojaviti se

s.

1) blago, skupocjenosti, zakopano blago:

2)imanje

imnje sr.

1) term. posjed koji podrazumijeva vlasnitvo

nad zemljom i ono to je na zemlji:

gospodarstvo, poljoprivredno dobro

2) razg. ukupna imovina [znanje je imanje]

m.

slavljenik

menk m. N mn ci

1) a. knjiga koja sadri sreen popis imena

ljudi po nekom redu i s potrebnim podacima

[telefonski imenik]: imenar,

imenoslov b. rij. knjiga koja sadri popis

imena bilja, proizvoda i sl.: katalog, registar

2) radna kolska knjiga s popisom uenika i s

44

rubrikama za dnevne biljeke i ocjene [kolski

imenik]

.

1) povijest, historija - ~

bugarska povijest: 2) pria, dogaaj,

sluaj - ~

Dogodio mu se zanimljiv dogaaj.

povijest se

ponavlja - ~ To je duga

pria - ui

(ulaziti) u povijest - ~ stvarati

povijest - ~ zanimljiva pria

hstrija .

1) term. znanost koja prouava prolost, bavi

se obraivanjem prolosti, historijska

(povijesna) znanost [historia rerum gestarum]

2) ukupnost prosudbi i misli koje se stjeu

prouavanjem prolosti, memorija koju

budue generacije uvaju o prolosti [historija

e o tome suditi: njegovo e ime ostati u

historiji]

3) razg. pria, pripovijedanje o prolim

vremenima (res gestae): povijest

zam.

1) to ~ ? to ste rekli? - ~

? to elite? - ~ ? to se

dogaa? - ~ ? to radite? -

!(uenje) to! - ~ ? to

vamje? ? to je?

2) Zato - ~ ?Zato se udi?

~ to bilo ?Zato uti

- ~ ? to se udi?

kkv zam. (kkva ., kkvo sr)

1) za pitanje o osobini ili svojstvu koga ili

ega [kakav je to red?]

2) ukazuje na osobine ili svojstva koga ili

ega [kakav momak!]

3) u zn.: neki, nekakav [kupit u kakav

kiobran]

4) (u raznim kontekstima u usporedbi

mnogo boljeg od onoga uza to stoji)

[Franjo Glazer, to je bio golman, kakvi ovi

dananji: to su bili umjetnici, kakvi ovi

miranti]

45

.

1) kamera (fotografska)

2) boks, zatvorena prostorija -

~ hladnjak, zamrziva

3) anat.komora, duplja

kmera . G mn kmr

1)sprava za snimanje fotografija ili slika

2) dio televizijskog sustava prijenosa koji

prima prvotnu sliku na fotoosjetljivu katodnu

cijev i pretvara je u elektrine impulse [TV-

kamera: studijska kamera:digitalna kamera]

nesvr.

1) tjerati (stoku) - ~ tjeram

konje:

2) tjerati, pokretati -

tjeraju me na posao -

v oda pokree

vodenicu - ~ tjeram (vozim)

automobil -

tjeraj pokraj rijeke:

3) trajati -

Ove cipele trajat e godinama

4) prevoziti, izvravati: poinjati:

razumjeti se: zadovoljiti se - ~

prevozim kamionom

!Vozi!Tjeraj!-

?razg.Kako gurate? (kako

ivite?) - ~ tjeraj dalje

nesvr. povr.grditi: svaati se -

Svekrva po cijeli dan kudi ~

svaati se s kim

,

Kada se dvojica svaaju, trei dobija

krati nesvr. prez. krm, pril. sad. -

aji, gl. im. -nje

1) (koga) upuivati prijekore: koriti,

prekoravati

2) (se) reg. ekspr. svaati se

s.

1) kvadrat, -

karirana tkanina

kr1 (kar) m. G kara

kotlet

kar2 m., pov. vojn.

46

2) vojniki stroj u obliku kvadrata

3) file, kare

4) etvorka za poker

- ~ impresum

1) etverokutna formacija kojom se

odbijaju napadi konjice [nastupati u kari]:

kar

2) kola sa eljeznim sanducima u kojima

se prevozi topovsko streljivo [municijska

kar a]

.

kamenolom, ljunara, pjeara - ~

mjesto gdje se vadi mramor - ~

mjesto gdje se proizvodi

tucanik

.

karijera, uspjeh u slubi - ~praviti

karijeru -

Ovo e mu upropastiti

karijeru

karijra .

1) profesionalni ivotni put [uspjena

karijera]

2) zanimanje, profesija, zvanje, djelatnost

[poslovna karijera: karijera sportaa]

3) napredovanje, uspjeno uzdizanje u

strunosti, zvanjima i poloajima na podruju

neke djelatnosti [znanstvena

karijera: politika karijera]

.

1) lomaa -

osuen na smrt na lomai

2) dijal.klada, deblo - ~

Ne pada iverje daleko od stabla

nesvr.paliti, loiti vatru, stavljati drva na

vatru

klda . G mn kld

1) kratak debeo komad drva za loenje,

dobiven piljenjem, dalje se usitnjuje

cijepanjem: cjepanica, kladanj

2) pren. nepokretan, tup ovjek [glup kao

klada neobino glup]

3) (mn) pov. naprava za okivanje i muenje

ljudi [staviti u klade]

m.

1) razred (u koli), razred, klasa (u

slubi) - III ~ uenik treeg

razreda - mjeoviti

razredi

2) klasa, generacija - .

klasa profesora Stojanova

3) vrsta, razred, klasa

kls m. N mn klsovi, zb. klsje

bot. grozdast cvat kod kojeg na glavnoj osi

sjede cvjetovi bez stapki [tur klas prazan, suh

klas]: spica

47

.

tamp.tabak - ~ autorski tabak

..

tirak, lijepak od tirka

3 .

1) zaprena kola, koija

2) tovar za jedna kola, vlak

3) auto, automobil, prijevozno sredstvo -

~ putniki automobil - ~

teretno vozilo - ~ putujemo

kolima

~To ne pali kod

mene

kla1 sr pl. tantum G kl

1) prijevozno sredstvo na kotae sa

zapregom

2) meton. teret (koliko stane u kola)

3) tehn. razg. vozila na kotae s

razliitim pogonom (automobil)

kla2 .

1) bot. rod drvea (Cola),

porodice Sterculiaceae iz tropske Afrike,

sjemenke (kola-orah ili guru-orah) sadre

kofein i neto teobromina, osuene slue u

medicini

2) (Cola) arg. drugi dio naziva koji

najee zamjenjuje itavo ime popularnih

osvjeavajuih bezalkoholnih pia [Coca-

kola: Pepsi-kola]: ponekad i u sloenicama

[rum-kola: viski-kola]

m.

1) tragovi vozila

2) kolovoz

3) eljezniki kolosijek

klovz m.

osmi mjesec kalendarske godine: august

.

kolona: rubrika, stubac - ~

vojn.hodna (marevska) kolona - ~

u koloni po dva - ~

sportska rubrika u novinama

klna . arhit.

1) a. stup koji podupire dijelove zgrade (moe

biti dio kolonade) b. stup koji slui kao ukras

ili obiljeje

2) nizak stup na obali za vezivanje brodova

3)visok, upalj valjak za destilaciju i druge

procese u rafineriji nafte

.

1) drutvo, skup prijatelja -

~ Mi smo veselo drutvo -

~ praviti nekome drutvo

kompnija .

48

2) kompanija, poslovno udruenje,

tvrtka, poduzee

1) veliko poduzetniko, trgovako ili

industrijsko drutvo [parobrodarska

kompanija]

2) vojn. pov. manja vojna jedinica, eta,

satnija

3) razg. a. (u ali) fam. drutvo, ljudi koji

provode vrijeme u drutvu b. pejor. klika

.

1) komuna

2) opina

komna .

1) solidarna organizirana grupa ljudi

povezana stilom ivota i pogledima na

ivot: zajednica

2) pov. srednjovjekovni grad osloboen

feudalne ovisnosti i podvrgnut sredinjoj

vlasti, s administrativno-teritorijalnom

samostalnou

3) administrativno-teritorijalna jedinica

lokalne vlasti: opina

.

1)zadruga - ~ potroaka

zadruga - ~

proizvoaka zadruga:

2) zadruna stambena zgrada

3) zadruna prodavaonica

koopercija .

1) zajedniki rad sa zajednikim ciljem:

suradnja

2) ekon. kolektivno udruenje za promet

i proizvodnju: kooperativa, zadruga

(potroaka, proizvodna, stambena,

kreditna i sl.)

3) usklaena raspodjela i organizacija

poslova na pripremi, proizvodnji i

plasmanu nekog proizvoda

.

1) informacija, novinska vijest

2) pisma, potanske poiljke

3) korespondencija, dopisivanje -

~ poslovna prepiska - ~ dopisivati

korespondncija .

49

1) a. dopisivanje izmeu pojedinih ljudi (ob.

znaajnih javnih radnika, umjetnika

itd.) b. sauvana zbirka ili izbor iz takvog

dopisivanja

2) redovna pota na koju se odgovara (pisma,

dopisi)

3) korespondirati

4) slaganje, podudaranje, veza

m.

koridor: pasa: hodnik - ~

(oznaena)traka na putu

kordr m. G koridra

1) pravn. uska pruga zemljita, pravo prolaza

do izlaza na more ili do svoga podruja kroz

podruje druge zemlje

2) a.prolaz koji slui kao ulica b. prolaz kroz

zgradu koji nije predvien za zadravanje ni

opremanje pokustvom: hodnik

prid.

koristoljubiv, gramljiv -

koristoljubivi ciljevi

krstan (komu, emu, za to) prid. odr. -sn

1) koji dobro slui nekoj svrsi [pokazati se

koristan: koristan za zdravlje: bicikl je korisna

stvar]

2) koji daje ili koji je sposoban dati dobre

rezultate [koristan savjet]

m.

odjelo, kostim - | ~

muko odjelo | enski kostim - ~

kostim za kupanje

kstm m. G kostma

1) kazal. film. odjea u kojoj nastupaju glumci

2) enska odjea koja se sastoji od sakoa

(kaputa) i donjeg dijela (suknje ili hlaa)

3) posebna odjea u nekim sportovima (brzo

klizanje, automobilizam i sl.): kombinezon,

tuta

m.

noga - ~ ljudska noga -

bole me noge - ~ na

bosu nogu bosih nogu

krk m. N mn krci/krkovi, G krkv

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=ellnXxI%3D

50

~ ii ukorak s

vremenom - ~ ukorak - ~

podmeem mu nogu -

itavu no bio sam na nogama -

U lai su

kratke noge

1) ud abe i dio tijela nekih ivotinja

(hobotnice, rakova itd.)

2) pren. ono to je uoljive duine prema tijelu

[krak estara: krak dizalice]

3) razg. ono to se odvaja od ega, a moglo bi

se opisati kao izdueno (dio ceste, rukavac,

odvod, dio kolone)

4) iron. dugaka noga ovjeka

pril.

ukratko, saeto, jezgrovito

krtko pril.

kratkog trajanja, tako da nije dugo

nesvr.

gegati, gegucati se, epati, vui se, ii s

mukom, teko ii

krtati (se) nesvr. prez. krm, pril.

sad. kri, imp. kri, gl. im. -nje

1)

nekog mjesta [pozor, kreemo!]

2) (se) a. prelaziti od jednog mjesta ka

drugome b. biti fiziki pokretan, aktivan

[kretati se malo (mnogo)]: gibati se,

pjeaiti, etati c. mijenjati se u rasponu

[kretanje cijena] d. ophoditi se, ivjeti

[kretati se u drutvu]

nesvr.

1) skretati

2) hramati

3) izopavati

4) (is)kriviti, (na)kriviti

|| - povr.biti neozbiljan, kriviti se,

rugati se

krviti nesvr. prez. krvm, pril. sad. -

vi, gl. im. -vljnje

1) (koga) bacati krivicu na koga, smatrati ga

krivim za greku ili nepovoljan splet okolnosti

[ja tebe ne krivim (za to)]

2) (to) izvijati [kriviti cijev]

.

1) kuka, udica

2) igla za heklanje

3) fig.cinkaro

kka1 . D L -i, G mn kk

klin ili ipka zavrnuta na kraju, ob. od eljeza,

slui da se to objesi, dohvati, privue i sl.

[mesarska kuka]: kvaka

kka2 m. N mn -ezool. jestivi dugorepi rak

deseteronoac

51

.

1) kultura, civilizacija -

~ ovjek velike kulture - ~

materijalna kultura - ~ kultura

stanovanja - ~ kultura

ishrane

2) bot.kultura

kultra .

1) ukupnost materijalnih i duhovnih

dobara, etikih i drutvenih vrijednosti,

to ih je stvorilo ovjeanstvo

2) ukupnost duhovne, moralne, drutvene

i proizvodne djelatnosti jednog drutva ili

epohe

3) ukupnost obrazovanja, znanja, vjetina,

etikih i socijalnih osjeaja, drutvenog

ophoenja i ponaanja nekog pojedinca u

odnosu prema drugome [opa kultura]

4) agr. uzgoj, obrada i obraivanje biljke

na predvienoj povrini [kultura jabuke]

5) biol. mikroorganizmi nasaeni za

potrebe istraivanja [nasaditi

kulturu: kultura bakterija: kultura tkiva]

.

1) zdjela

2) sp.kup, pehar

3) kupa (karta)

kpa . reg.

1) aa za vino

2) a. zast. stoac b. ono to je sloeno u obliku

stoca (tri oraha kao osnova i etvrti kao vrh u

djejoj igri) [sloiti u kupe]: unj

3) (ob. mn) obli crijep na krovovima

primorske gradnje: ljebnjak

4) boja u talijanskim igraim kartama

.

polica u ormaru ili samostalna polica

lvica . enka lava

1) zool. afrika zvijer (Felis leo) iz porodice

maaka

2) pren. hrabra, srana ena

52

.

njenost, izraena toplina: zagrljaj,

milovanje

lska . G mn -/-

pretjerana, udvornika pohvala

s.

1) leaj, krevet - ~ brana

postelja - ~ jednokrevetna

soba

2) polog, gnijezdo

3) jazbina, rupa: duplja (za ivotinje)

4) korito rijeke

lglo sr. G mn lgl/-

1) mjesto gdje se legu ivotinje

2) ukupnost onih ivotinja koje su se okotile

zajedno [iz istoga legla]

3) pren. arite (zla, bolesti, zavjere itd.):

izvor

.

predavanje - ~ javno

predavanje - ~ drim

predavanje - sluam

predavanja - idem

na predavanja

lkcija . G mn lkcj

1) a. usmeno izlaganje predavaa: obuavanje,

predavanje b. nastavna jedinica u obuci

2) a. jedinica gradiva u udbenicima b. sat

nastave

3) javno itanje, predavanje o nekoj temi

4) pouka, prijekor, opomena ili sl. [oitati

lekciju: to mi je dobra lekcija]

m.

1) bot.list - lie opada -

~ drhtim kao list

2) list, komad papira, obrazac, dokument

- ~ putni nalog - ~

plakat

3) valjani metal, pleh, lim: ploa

4) jelovnik

lst1 m. N mn lstovi, G lstv, zb. le

1) bot. organ biljke kojim die, plosnat, ob. zelene boje

[hrastov list]

2) komad papira (dvije stranice) u biljenici

ili knjizi

3) isprava u obliku lista papira [krsni list]

4) novine [dnevni list]

5) razvueno tijesto: korice

6) pismo

7) anat. stranja strana potkoljenice

lst2 m. N mn lstovi, G lstvzool. traena

morska riba plosnatica

.

livada - zelene livade:

lvada . G mn lvd

polje pod travom koje se kosi ili gdje pase

53

fig.glup, naivan ovjek, utokljunac stoka

pr. (etnici): Lvada (Slunj,Pokuplje), Lvadi

(Rijeka)

mikrotop. (ob. kao ime gorskih panjaka i

oranica): Lvada, Lvadak (Slatina), Lvade,

Lvadica

.

ljiga, pljuvaka

.

liga, organizacija

lga . D -i

1) term. savez, drutvo, udruenje, zajednica

[liga za borbu protiv raka]

2) sport rang natjecanja u nekim sportovima

[prva liga: druga liga]

m. (ang.)

iara ..

lft m. N mn lftovi, G lftv

1)term. dizalo (za putnike i teret)

2) rij. uspinjaa

m.

1) eljezna poluga

2) napuklo mjesto, linija (povrina)

lomljenja

lm m. G lma, N mn lmovi, G lmv

1) lomljenje i mjesto gdje se to slomilo [lom ruke]:

prijelom

2) ono to je dobiveno nakon lomljenja:

lomna ploha

3) prodoran kratak zvuk koji se uje kad se lomi

to kruto ili vrsto

4) a. pren. estoka svaa [ pred lomom]:

prekid, raskid (koga s kim) b. arg.

nekontrolirano slavlje

5) fiz. promjena smjera gibanja valova

6) zast. rijeni zavoj

m.

luksuz, rasko, visoka kategorija

lks m. G -a, N mn -i, G lksfiz. SI jedinica

osvijetljenosti (simbol lx, lx = lm/m2)

54

m.

1) prodavaonica, trgovina, duan - ~

prodavaonica obue - ~

prodavaonica igraaka -

~cvjearna

2) magazin (pelarski ramovi)

mgazn m.

1) a. robna kua b. skladite

2) ilustrirani list [ilustrirani

magazin: modni magazin]