12
21 Oktobar 2018. Nova knjiga N ovi istorijski roman pisca iz ^ikaga Nikole Morav~evi}a Ilona Stra{na objavljen je u izdanju Arhipelaga u ediciji Zlatno runo. Romanom Ilona Stra{na Morav~evi} se vra}a u jo{ dublju srpsku istoriju, u epohu pre Nemanji}a, na sam po~etak XII veka. Morav~evi}eva Ilona Stra{na je roman o jednom nedovoljno osvetljenom delu srpske, madjarske i evropske istorije iz prve polovine XII veka. Poznata u Ugarskoj tog doba i u kasnijim predanjima kao Ilona Stra{na, Ilona je, zapravo, Jelena Vukanovi}, }erka velikog @upana Ra{ke Uro{a I Vukanovi}a, koja je udajom za Belu II Arpada postala ugarska kraljica. Sticajem nesre}nih istorijskih okolnosti Bela II Arpad se od najranijeg detinjstva na{ao u sredi{tu dinasti~kih i plemi}kih sukoba i trvenja. Njegov stric Kalman Arpad, uz podr{ku velikog dela najzna~ajni- jih ugarskih plemi}a, oslepeo ga je jo{ kao de~aka kako bi ga onemogu}io da dodje na presto. Ali kako Kalmanov sin, kralj I{tvan II, nije imao dece, Bela je ipak uspeo da posle I{tvanove smrti postane ugarski kralj. Zbog Belinog slepila Jelena je od prvog dana u Ugarskoj bila njegov savladar. Zajedno sa Jelenom, u Ugarsku dolazi i njen brat Belo{ Vukanovi}, koji ubrzo postaje veliki palatin ugarskog kral- jevstva, {to je posle kraljevske druga po zna~aju titula u Ugarskoj tog doba, i komandant ugarske vojske, dok mu kao palatinu pripada i uloga hrvatskog bana. Jelena i Belo{ su dvadesetak godina vladali Ugarskom, upravljaju}i ovom zna~ajnom zemljom i dolaze}i u sukobe sa najmo}nijim evropskim vladarskim porodicama tog doba. ]erka srpskog @upana Uro{a I, koji je Ra{kom vladao pre Nemanji}a, proz- vana je Ilonom Stra{nom zbog dogadjaja u kojima je kaznila zaverenike protiv svog mu`a i naredila se~u gotovo 70 najvi{ih ugarskih plemi}a. –Jelena Vukanovi} prozvana je Ilonom Stra{nom zato {to je ona samo dve godine po{to se udala za Belu i rodila mu dva sina sazvala sabor ugarske vlastele u Aradu i tamo naredila dvorskoj stra`i da pose~e 68 visokih ugarskih vlastelina koji su savetovali Belinog strica, kralja Kalmana, da malog Belu (i njegovog oca Almosa) oslepi. A pred bitku na reci Sajo, 1132. godine, koju je njen brat Belo{ vodio protiv pre- tendenta na ugarski presto Borisa Kalamanosa i njegovog saveznika, poljskog vladara Boleslava III Krivoustog iz dinastije Pijast, ona je naredila da se pobije i jo{ 37 visokih ugarskih vlastelina, koji su na savetu ugarske vlastele pred tu bitku izjavili da je, po njihovom mi{ljenju, Boris jedan od legit- imnih naslednika kralja Kalmana, iako je Kalman jo{ 1113. godine javno optu`io svoju drugu `enu i njegovu majku Jefimiju, k}erku Vladimira II Monomaha od Kijeva, da je preljubnica i oterao je natrag u Kijev, gde se Boris i rodio – obja{njava Nikola Morav~evi} jednu va`nu tematsku dimenziju svog novog romana. Ilona Stra{na bila je tema ~itavog niza umetni~kih dela u madjarskoj tradiciji, pre svega u likovnoj umetnosti starijih epoha, dok je u srpskoj istoriografiji i pogotovo u knji`evnosti ona gotovo nepoz- nata. Morav~evi}ev roman Ilona Stra{na izvodi na scenu upe~atljive i sna`ne istori- jske dogadjaje i aktere, predstavlja {ekspirovske drame zlo~ina, osvete i kazne, nagla{ava strasti vladara koje umeju da budu pogubne za njihove podanike, ali i za njih same. Jelena i Belo{ upravljaju Ugarskom u uzbudljivim istorijskim vremenima, nailaze}i na podozrenja i otvoreno neprijateljstvo mnogih svojih podanika, ali i sukobljavaju}i se sa mnogobrojnim pretendentima na ugars- ki presto i mo}nim evropskim zemljama onoga doba koje stoje iza njihovih namera. Postaju}i od “jedine ugarske kraljice srpskog porekla“ Ilona Stra{na, Jelena Vukanovi} Arpad se nalazi u samom sredi{tu jedne nes- vakida{nje uzbudljive istorijske, dinasti~ke i li~ne drame. Rodjen 1935. godine, Nikola Morav~evi} je pisac istorijskih romana i istori~ar knji`evnosti. Od polovine pedesetih godina `ivi u ^ikagu, gde je ostvario bril- jantnu univerzitetsku karijeru. Na dr`avnom univerzitetu u ^ikagu predavao je srpsku i rusku knji`evnost XIX i XX veka. Na istom univerzitetu osnovao je slavisti~ke studije, da bi karijeru zavr{io kao prorektor Univerziteta i direktor Uprave za univerzitetski razvoj. Morav~evi} je u proteklih dvade- setak godina objavio seriju ~itanih istori- jskih romana, od kojih se neki, poput romana Vreme vaskrsa i Albion, Albion, bave Srbijom u XX veku. Najve}i broj Morav~evi}evih istorijskih romana bavi se srpskom istorijom XIV i XV veka. Posebnu pa`nju ~italaca privukli su Morav~evi}evi romani Vitez u doba zla, Poslednji despot, Radi~evo zave{tanje, Zapisi o srpskom carstvu, Marko Mrnjav~evi} – nepriznati srpski kralj i Bra}a Andjelovi}i. Morav~evi} je objavio i istorijske romane Be~u na veru i Grof Sava Vladislavi}. Pro{le godine u izdanju Arhipelaga objavljena je i pi{~eva istorijs- ka studija Srpske vlastelinke u kojoj se bavi sudbinom i dr`avni~kom ulogom {est znamenitih Srpkinja s kraja XIV i po~etka YV veka. Morav~evi} je dobitnik Nagrade “Rastko Petrovi}“ za `ivotno delo (2011), a pro{le godine je za Grofa Savu Vladislavi}a dobio Nagradu “Janko Veselinovi}“ za najbolji istorijski roman na srpskom jeziku. Nikola Morav~evi} je trenutno u posetiti u Beogradu, gde }e se i odr`ati pro- mocija njegovog novog istorijskog romana Ilona Stra{na. Roman o jedinoj ugarskoj kraljici srpskog porekla www.arhipelag.rs Kako je Jelena Vukanovi} postala ILONA STRAŠNA Action truck & trailer repair tra`i mehani~ara sa iskustvom za rad u servisu za kamione. Svi zainteresovani mogu se javiti na broj 773-273-9449. www.actiontruck.us www.serbianmirror.com

Roman o jedinoj ugarskoj kraljici srpskog porekla Kako je ... · bitku na reci Sajo, 1132. godine, koju je njen brat Belo{ vodio protiv pre-tendenta na ugarski presto Borisa Kalamanosa

  • Upload
    others

  • View
    13

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

21Oktobar 2018. Nova knjiga

Novi istorijski roman pisca iz ^ikagaNikole Morav~evi}a Ilona Stra{naobjavljen je u izdanju Arhipelaga u

ediciji Zlatno runo. Romanom Ilona Stra{naMorav~evi} se vra}a u jo{ dublju srpskuistoriju, u epohu pre Nemanji}a, na sampo~etak XII veka.

Morav~evi}eva Ilona Stra{na jeroman o jednom nedovoljno osvetljenomdelu srpske, madjarske i evropske istorije izprve polovine XII veka. Poznata u Ugarskojtog doba i u kasnijim predanjima kao IlonaStra{na, Ilona je, zapravo, JelenaVukanovi}, }erka velikog @upana Ra{keUro{a I Vukanovi}a, koja je udajom zaBelu II Arpada postala ugarska kraljica.Sticajem nesre}nih istorijskih okolnosti BelaII Arpad se od najranijeg detinjstva na{ao usredi{tu dinasti~kih i plemi}kih sukoba itrvenja. Njegovstric KalmanArpad, uzp o d r { k uvelikog delanajzna~ajni-jih ugarskihp l e m i } a ,oslepeo ga

je jo{ kao de~aka kako bi ga onemogu}ioda dodje na presto. Ali kako Kalmanov sin,kralj I{tvan II, nije imao dece, Bela je ipakuspeo da posle I{tvanove smrti postaneugarski kralj. Zbog Belinog slepila Jelena jeod prvog dana u Ugarskoj bila njegovsavladar.

Zajedno sa Jelenom, u Ugarskudolazi i njen brat Belo{ Vukanovi}, kojiubrzo postaje veliki palatin ugarskog kral-jevstva, {to je posle kraljevske druga pozna~aju titula u Ugarskoj tog doba, ikomandant ugarske vojske, dok mu kaopalatinu pripada i uloga hrvatskog bana.Jelena i Belo{ su dvadesetak godina vladaliUgarskom, upravljaju}i ovom zna~ajnomzemljom i dolaze}i u sukobe sanajmo}nijim evropskim vladarskimporodicama tog doba.

]erka srpskog @upana Uro{a I,koji je Ra{kom vladao pre Nemanji}a, proz-vana je Ilonom Stra{nom zbog dogadjaja ukojima je kaznila zaverenike protiv svogmu`a i naredila se~u gotovo 70 najvi{ihugarskih plemi}a.

–Jelena Vukanovi} prozvana jeIlonom Stra{nom zato {to je ona samo dvegodine po{to se udala za Belu i rodila mu

dva sina sazvala sabor ugarske vlastele uAradu i tamo naredila dvorskoj

stra`i da pose~e 68 visokihugarskih vlastelina koji su

savetovali Belinog strica,kralja Kalmana, da malogBelu (i njegovog ocaAlmosa) oslepi. A predbitku na reci Sajo, 1132.godine, koju je njen bratBelo{ vodio protiv pre-tendenta na ugarskipresto BorisaKalamanosa i njegovogsaveznika, poljskogvladara Boleslava IIIKrivoustog iz dinastijePijast, ona je naredila da

se pobije i jo{ 37 visokih ugarskihvlastelina, koji su na savetu ugarskevlastele pred tu bitku izjavili da je, ponjihovom mi{ljenju, Boris jedan od legit-imnih naslednika kralja Kalmana, iako jeKalman jo{ 1113. godine javno optu`iosvoju drugu `enu i njegovu majkuJefimiju, k}erku Vladimira II Monomahaod Kijeva, da je preljubnica i oterao jenatrag u Kijev, gde se Boris i rodio –obja{njava Nikola Morav~evi} jednuva`nu tematsku dimenziju svog novogromana.

Ilona Stra{na bila je tema ~itavogniza umetni~kih dela u madjarskoj tradiciji,pre svega u likovnoj umetnosti starijihepoha, dok je u srpskoj istoriografiji ipogotovo u knji`evnosti ona gotovo nepoz-nata.

Morav~evi}ev roman Ilona Stra{naizvodi na scenu upe~atljive i sna`ne istori-jske dogadjaje i aktere, predstavlja{ekspirovske drame zlo~ina, osvete i kazne,nagla{ava strasti vladara koje umeju da budupogubne za njihove podanike, ali i za njihsame. Jelena i Belo{ upravljaju Ugarskom uuzbudljivim istorijskim vremenima, nailaze}ina podozrenja i otvoreno neprijateljstvomnogih svojih podanika, ali i sukobljavaju}ise sa mnogobrojnim pretendentima na ugars-ki presto i mo}nim evropskim zemljamaonoga doba koje stoje iza njihovih namera.Postaju}i od “jedine ugarske kraljice srpskogporekla“ Ilona Stra{na, Jelena Vukanovi}Arpad se nalazi u samom sredi{tu jedne nes-vakida{nje uzbudljive istorijske, dinasti~ke ili~ne drame.

Rodjen 1935. godine, NikolaMorav~evi} je pisac istorijskih romana iistori~ar knji`evnosti. Od polovine pedesetihgodina `ivi u ^ikagu, gde je ostvario bril-jantnu univerzitetsku karijeru. Na dr`avnomuniverzitetu u ^ikagu predavao je srpsku irusku knji`evnost XIX i XX veka. Na istomuniverzitetu osnovao je slavisti~ke studije,da bi karijeru zavr{io kao prorektor

Univerziteta id i r e k t o rUprave za univerzitetski razvoj.

Morav~evi} je u proteklih dvade-setak godina objavio seriju ~itanih istori-jskih romana, od kojih se neki, poputromana Vreme vaskrsa i Albion, Albion,bave Srbijom u XX veku. Najve}i brojMorav~evi}evih istorijskih romana bavi sesrpskom istorijom XIV i XV veka.Posebnu pa`nju ~italaca privukli suMorav~evi}evi romani Vitez u doba zla,Poslednji despot, Radi~evo zave{tanje,Zapisi o srpskom carstvu, MarkoMrnjav~evi} – nepriznati srpski kralj iBra}a Andjelovi}i. Morav~evi} je objavioi istorijske romane Be~u na veru i GrofSava Vladislavi}. Pro{le godine u izdanjuArhipelaga objavljena je i pi{~eva istorijs-ka studija Srpske vlastelinke u kojoj sebavi sudbinom i dr`avni~kom ulogom {estznamenitih Srpkinja s kraja XIV i po~etkaYV veka. Morav~evi} je dobitnik Nagrade“Rastko Petrovi}“ za `ivotno delo (2011),a pro{le godine je za Grofa SavuVladislavi}a dobio Nagradu “JankoVeselinovi}“ za najbolji istorijski romanna srpskom jeziku.

Nikola Morav~evi} je trenutno uposetiti u Beogradu, gde }e se i odr`ati pro-mocija njegovog novog istorijskog romanaIlona Stra{na.

Roman o jedinoj ugarskoj kraljici srpskog porekla

www.arhipelag.rs

Kako je Jelena Vukanovi} postala ILONA STRAŠNA

Action ttruck && ttrailer rrepair

tra`i mehani~ara sa iskustvom za rad u servisu za kamione. Svi zainteresovani mogu se

javiti na broj 773-273-9449.

www.actiontruck.uswww.serbianmirror.com

22 Oktobar 2018.Sport

Stari, dobri hit Sa~maArmstronga “Kad svecimar{iraju“ ovih dana sig-

urno ne}e prijati navija~imaCrvene zvezde, ali ma gde se pok-lonici crveno-belih nalazili, u Srbijiili {irom sveta, moraju da staveruku na srce i priznaju da jeubedljiv poraz njihov, ljubimacaod pariskih “svetaca“ – realnost.

U 2. kolu Lige {ampiona,najskupljem, najkvalitetnijem i naj-gledanijem klupskom takmi~enju,Zvezda je pora`ena od Pari Sen@ermena sa 6:1, {to je najte`irezultatski neuspeh na{eg timaotkad se takmi~i na medjunarodnojsceni. Ali, nije smak sveta! I za{tobi? Igra}e se fudbal i posle ovelekcije koju su na{em timu odr`alibrazilski superstar Nejmar, fran-cusko ~udo od deteta Mbape, urug-vajski “ubica golmana“ Kavani idrugi skupo pla}eni asovi jednogod najve}eg favorita za osvajanje“Srebrne amfore“. Uostalom,Zvezda je umela da proguta gorkepilule, recimo od GlazgovRend`ersa ili Borusije u daljoj, iliPSV Ajndhovena ili Zenita ubli`oj pro{losti, pa da ponovopronadje onu iskru neophodnu zapovratak starog i jo{ ja~eg sjaja.

Tako treba da se prihvatii ovaj poraz na “Parku prin~eva“.Jeste bolan, ali je dobra {kola.

Uostalom, nema ru`a bez trnja.Srpski {ampion je krenuo

dobrim putem – pro{le sezone jeostavio lep utisak u Ligi Evrope ina krilima igara sa Kelnom iArsenalom stigao do istorijskogplasmana u elitu. Da li time trebada se zadovolji? Da li je dovoljnoponovo biti u dru{tvu velikana?Nadamo se da i na stadionu“Rajko Miti}“ dele na{e mi{ljenjeda – nije. I ekipa i klub na}i }eizlaz iz ovog pariskog “~istili{ta“

ako mirne glave sagledaju sveokolnosti ovog poraza kako sesutra, a susret sa Liverpulom na“Enfildu“ ve} kuca na vrata, ne biponovio.

Nekoliko je pravaca koji-ma Zvezda treba da krene. Najpre,treneru Vladanu Milojevi}u klubtreba da pomogne da ve} na zimuoja~a igra~ki kadar za nove iza-zove. Selekcija treba da budeiskrena, ~ak surova. Svima je jasnoda Degenek i Ben nisu prave

zamene za Le Taleka i Kangu, daje odbrana slabiji deo tima, da uveznom redu nedostaju asovi savizijom i da Boa}i, ma koliko biodominantan u doma}em {ampi-onatu – ne mo`e ni{ta da uradisam u ozbiljnom takmi~enju. A,kvalitet Lige {ampiona je miljamadaleko.

Renoviranje ili izgradnjanovog stadiona i prate}e infrastruk-ture, bolji marketing, “vaspitanje“navija~a, stavljanje svih klupskih

struktura u slu`bu uspeha – ve} sudugo na dnevnom redu neophodnihpromena, ali i u Zvezdi i u dr`avi– jer vrhunski fudbal je pitanje iliprivatnog kapitala ili odlu~nostidr`ave da odredjene pojave dovedeu red, jo{ kao da nema volje da sesa re~i predje na dela. Tek kad seto dogodi, Zvezda mo`e da pri~a onapretku.

I, za kraj, ali kako biovde Amerikanci rekli, svakako nei najmanje va`no, Zvezda vi{e nesme da dozvoli da je potcene kao{to su to ovoga puta u~inili UEFAi brojne evropske kladionice.Evropska “ku}a fudbala“ je,naime, u najavi utakmice u Parizuna svom zvani~nom sajtu pred-stavila Pari Sen @ermen kaobiv{eg polufinalistu Lige {ampionai, pritom, slu~ajno ili namerno,zaboravila da spomene da je srps-ki klub – bio {ampion Evrope.Time je ponizila i sopstvenotakmi~enje, ba{ kao {to su “buk-mejkeri“ ponizili fudbal, odrediv{ida se kvote na Zvezdinu pobedu uParizu kre}u od 32 do 44 – najedan ulo`eni dolar eventualnadobit bila je ~ak 44!

Time nisu uvredili {ampi-ona Srbije, ve} Ligu {ampionakoja im donosi novac, fudbalskisport u celini i zdravu pamet.

A. Stankovi}

Ubedljiv poraz od Pari Sen @ermena (1:6), ma koliko bio bolan, crveno-belima ipak mo`e da bude dobra {kola

23Oktobar 2018.

Na nedavno zavr{enomteniskom Laver kupu2018, kao ~lan Tima

Evrope nastupio je i na{ NovakDjokovi}, predstavljaju}i svojnajbolji tenis, sebe u najboljemsvetlu, i kao {to uvek kada je onu pitanju biva, i na{u Srbiju.Zato on i jeste najbolji promoterSrbije, jer je tokom svoje bogatei veoma uspe{ne karijere,obezbedio najvi{e vremena iprostora za srpsku zastavu uetru, vi{e od svih politi~ara,biznismena ili drugih sportistazajedno, pa zbog toga njegovdoprinos predstavljanju lepoglica na{e zemlje nema cenu!

Tako je bilo i ovogaputa u ^ikagu, pa iako su naterenu United Center zastave inacionalni eksponati bili zabran-jeni, Novak je koristio svaku pri-liku da predstavi i pomeneSrbiju, naro~ito izvanterena, na konferen-cijama za {tampuili u brojnim

aktivnostima koje je Fondacija“Novak Djokovi}“ imala u ovomnajve}em srpskom gradu izvanSrbije.

Nakon predstavljanjau~esnika Kupa na velikoj biniMilenijum parka, na konferencijiza medije Novak je, zajedno saFedererom, Mekinroom, Bjorgomi Iznerom ljubazno i srda~noodgovarao na pitanja mnogobro-jnih novinara, iznose}i svojeutiske o ovom timskomtakmi~enju, ali i o ^ikagu, ukome je prviput. Uo k v i r uFondac i je“Djokovi}“obi{ao je~ i k a { k e

mali{ane na teniskim terenima najugu grada.

“Tim moje Fondacije jeu ^ikagu boravio nekoliko dana,ozbiljno su isplanirali sveaktivnosti, a ja sam sre}an kadasvoje vreme mogu da provedemsa decom, ovoga puta i posebnosa decom srpskog porekla, bilaje prava radost da ~ujem svojjezik u ovom velikom gradu i dabudem okru`en svojim dragimsunarodnicima. Mnogi od njih subili gosti i na donatorskomdoru~ku, koji je Fondacijapriredila, prisustvovao je iRod`er Federer, kao podr{kaonome {to radim. Taj segmentmog anga`ovanja je za mene imoju porodicu veoma bitan.“

Na pitanje da li je posleosvajanja ovogodi{njeg USopena, za koje je rekao daje bilo kao da je pre{aojednu veliku planinu, osvo-

jio jo{ neku planinuu medjuvremenu,

odgovorio je:

“Iskreno, u poslednjedve nedelje sam osvajao planineigra~aka svoje dece i penjao sena njih, jer izmedju teniskihobaveza odvija se `ivot, {to jemoja velika radost, dragocen je

svaki trenutak koji provedem sasuprugom, decom, familijom iprijateljima.” I Federer i Novakutrkivali su se u davanju savetanovope~enom ocu, ameri~komteniseru Izneru, koji je dobiok}erkicu samo sedam dana prepo~etka turnira.

Na izuzetno organizo-vanom teniskom spektaklu komeje prisustvovaoi legendarni RodLaver, u~estvovali su Djokovi},Federer, Zverev, Dimitrov,

Edmund i Cardi uTimu Evrope, ~iji jetrener Bjern Borg iIzner, Anderson, Sok,Kirgios, [varcman,Tiafoi D`eri u Timusveta, koji je predvodioD`on Mekinro. Turnirse odr`ava jednomgodi{nje, dve nedeljeposle US opena,svakom u~esniku sledu-je nagrada od 250,000dolara, uz posebnenagrade, u zavisnostiod njihovog statusa na

ATP listi. Turnir je egzibicionogkaraktera i ne donosi bodove naATP listi.

Tim Evrope pobedio jeTim sveta rezultatom 13:8, aslede}e godine doma}inLaverkupa }e biti @eneva, [vaj-carska. Mila Filipovi}

SA NOVAKOM DJOKOVI]EM NA LAVER KUPU U ^IKAGU

TENISKE BRAVURE NATERENU I IZVAN NJEGA

Sport

www.serbianmirror.com

24 Oktobar 2018.Iz konzulata

KONZULARNI DANI U OHAJU I KALIFORNIJI

Tokom meseca septembra Generalni konzulat je organizovaokonzularne dane u Ohaju i Kaliforniji.

Konzularni dani u Klivlendu su odr`ani 1. i 2. septembra tokom man-ifestacije “Srbijada 2018“. Manifestacija je odr`ana na imanju srpske

p r a v o s l a v n ecrkve Sveti Sa-va.

T a k o d j e ,Konzularni dan jeodr`an 29. sep-tembra u SanMarkosu, Severniokrug San Dijega,Kalifornija, {to jebila prva posetap r e d s t a v n i k aGeneralnog konzulata

srpskoj zajednici u tom delu Kalifornije. Konzularni dan je odr`an u okvirutradicionalnog Srpskog festivala u San Markosu, ina~e najve}eg festivala srpskezajednice u tom deluKalifornije.

Generalni konzulat jeimao svoj {tand na kojem suposetioci “Srbijade” uKlivlendu, kao i Srpskogfestivala u San Markosuimali prilike da razgovarajusa predstavnicima Gene-ralnog konzulata i dobijuodgovore na pitanja izkonzularne nadle`nosti. Na{tandu su posetioci imali pri-liku do dobiju turisti~ki pro-motivni materijal, bro{ure oinvestiranju u Srbiju i drugo. Vi{e stotina lica je posetilo {tand Generalnog konzulata.

Srpski festival u Sam Markosu su posetili Jim Desmond, gradona~elnik San Markosai Rebecca Jones, zamenica gradona~elnika San Markosa, sa kojima se susreo i konzul`eran Dejan Radulovi}. Takodje, Festivalu su prisustvovali sve{tenici srpskihpravoslavnih crkava u Ju`noj Kaliforniji.

TRENING NOVAKA DJOKOVI]A SA DECOM IZ ^IKAGA

Najbolji srpski teniserNovak Djokovi} je boravio u^ikagu radi u~eš}a na egz-ibicionom turniru LaverCup. Tokom boravka u^ikagu, Fondacija NovakaDjokovi}a je organizovalatrening i dru`enje sapreko 60 dece iz ^ikagakoja treniraju tenis. Natreningu su više odpolovine u~esnika biladeca iz ovdašnje srpskezajednice, uklju~uju}i iu~enike srpskihosnovnih škola “SvetiSava” u ^ikagu iMilvokiju. Takodje,Fondacija je omogu-}ila da preko 40 dece iz srpske zajedniceprati teniski turnir jedan dan. Pomo} uokupljanju dece pru`io je Generalnikonzulat u saradnji sa srpskim školamai roditeljima dece.

Na poziv Fondacije NovakaDjokovi}a predstavnici Generalnogkonzulata su prisustvovali dona-torskom skupu pod nazivom“Doru~ak sa šampionima“, koji jeodr`an u hotelu Ritz Carlton u^ikagu uz u~eš}e Novaka Djokovi}ai tenisera Rod`er Federera kao nje-govog gosta.

OBELE@EN DAN MIRA U ^IKAGU

Po ~etrdeseti put u^ikagu je odr`ana manifestacijaDan mira, ustanovljena 1978.godine. Sa trga Daley Plazaupu}ena je poruka mira. U mani-festaciji su u~estvovali predstavni-ci grada, dr`ave Ilinois, konzu-larni kor, predstavnici etni~kihzajednica, kulturnih i obrazovnihinstitucija i drugi.

Prilikom ceremonijeWorld Peace Flag no{ene su zas-

tave svih zemalja sveta – ~lanicaUjedinjenih nacija. Za svaku poje-dina~nu zemlju upu}ena je molit-va za mir. Zastavu RepublikeSrbije je nosila Nata{a Pupovac,u~enica osmog razredaPravoslavne osnovne {kole “SvetiSava” u Milvokiju.

U ime Generalnogkonzulata Republike Srbije umanifestaciji je u~estvovao konzul`eran Dejan Radulovi}.

Svako mo`e biti prorok… Onome{to zlo radi reci da }e zlo pro}i,a onome koji dobro ~ini da }e

biti nagra|en, pa ne}e{ nikadapogre{iti, jer je to ve~ni zakon prirode.Jer nikada u istoriji zlo nije ostaloneka`weno, niti dobro nenagra|eno.

Ne mo`e{ biti veliki ~ovekdokle god sebe smatra{ umrlim. Nemo`e{ biti veliki ~ovek ni na jednommestu na svetu i ni u jednom polo`aju udru{tvu; prvo, dokle god ima{ strah maod ~ega maweg od Boga; drugo, dokle godima{ qubav prema ~emu mawem od Boga, itre}e, dokle se god ne privikne{ sma-trati svoju smrt ne~im biv{im, a nene~im budu}im.

Ne po`eli i{ta {to pripadabli`wem tvom. Jer, ~im si po`eleo, ve}si posejao seme zla u srcu i seme }e pastii rasti, {iriti se, i granati se, i guratiruke tvoje na greh i tvoje noge, tvoje o~i itvoj jezik i celo telo tvoje. Jer, telo jeizvr{ni organ du{e. Ono {to du{a ho}e,telo mora i ono {to du{a ne}e, telo nemora.

Kada bi ti ponudili zlatanpehar sa najboqim vinom i rekli: Pij, noznaj, na dnu je {korpija, da li bi pio?

U svakom peharu zemaqske

stlasti nalazi se {korpija. Uz to,na`alost, ti pehari su toliko plitki dasu {korpije jako blizu usana.

Vera ~ovekova nije drugo negootvarawe vrata du{e i dopu{tewe Boguda u|e!

Neka ti svi qudi koje sretne{,budu `ive slike onoga dobra i zla, koje jeu tebi. Zadr`avaj se mislima i qubavqustalno na dobrim slikama, da bi i tipostao slikom dobra za bra}u svoju.

25Oktobar 2018. Vera

MOLITVE NA JEZERUKo me to gleda netremice kroza sve zvezde na nebu i sve

stvari na zemqi?Zakrite o~i svoje, zvezde i stvari; ne gledajte nagotu

moju. Dovoqno me stid pe~e kroz moje o~i.[ta imate da vidite? Drvo `ivota, koje se smawilo u

trn na drumu, te ubada i sebe i druge. [ta drugo – nego plamennebesni zarowen u blato, te niti svetli niti se gasi?

Ora~i, nije glavno va{e orawe no Gospod {to posmatra.Peva~i, nije glavno va{a pesma no Gospod {to slu{a.Spava~i, nije glavno va{e spavawe no Gospod {to bdi.Nije glavno ne{to vode u {kaqama oko jezera, no jezero je

glavno.[ta je sve vreme qudsko do jedan talas {to okvasi vreo

pesak na obali, pa se pokaja {to ostavi jezero, jer presahnu?O zvezde i stvari, ne gledajte u mene no u Gospoda sa o~ima.

On jedini vidi. U Wega gledajte i vide}ete sebe u domovini svo-joj.

Na{to vam gledawe u mene: u sliku izgnanstva svoga? Uogledalo svoje `urne prolaznosti?

Gospode, lepi ubruse moj, opto~en zlatnim serafimima,spusti se na mene kao veo na udovicu, i pokupi suze moje, u koji-ma vri `alost svih Tvojih stvorewa.

Gospode, lepoto moja, do|i mi u goste. Da se ne bih stideonagote svoje. Da se mnogi `edni pogledi, {to padaju na mene, nebi vra}li doma `edni.

II

Ko me postavi u ovaj crviwak?Ko me zavali u pra{inu, da budem sused zmijama i ru~ak

jastrebima?Ko me surva sa gore visoke, da budem saputnik krvnicima

i bezbo`nicima?Moj greh i Tvoja pravda, Gospode. Od postawa sveta

prote`e se greh moj, i br`i je nego pravda Tvoja.Brojim grehe svoje kroz ceo `ivot svoj, i kroz `ivot oca

mojega tja do po~etka sveta, i ka`em: zaista, pravdi Gospodwoj imeje milost.

Rane svojih otaca nosim na sebi, rane koje i sampripremah dok u wima bejah, pa su se sada sve objavile na du{imojoj, kao {arena ko`a na `irafi, kao pla{t od zlih {korpija{to me koqu.

Aman, Gospode, otvori brane nebesnoj reci Tvoje blago-dati, i o~isti me od gube. Da bi bez gube smeo izgovoriti imeTvoje pred ostalim gubavcima, a da mi se ovi ne narugaju.

Podigni me bar za jednu glavu iznad trule`nog mirisaovog crviwaka. Da udahnem nebesnog tamjana i da o`ivim.

Podigni me bar za jednu palmu visoko, da se i ja mogu nas-mejati zmijama, {to jure za mojim petama.

Gospode, ako ima i jedno dobro delo na zemaqskom putumome, radi wega jednog izbavi me od saputni{tva krvnika ibezbo`nika.

Gospode, nado moja u o~ajawu.Gospode, snago moja u nemo}i.Gospode, videlo moje u tami.Metni samo jedan prst na ~elo moje i podi}i }u se. Ili, ako

sam i suvi{e prqav za prste Tvoje, ve`i me jednim zrakom iz Tvogacarstva i digni me – digni me, milo{to moja iz ovog crvinjaka.

PP RRAA VV OO SS LLAA VVQQEE

www.serbianmirror.com

Zna{ lli kko tte qubi ssilno?

Zna{ li ko te qubi silnoKo te ~uva dan i no},Ko ti daje izobilno

Da odoli{ vragu mo}?

Zna{ li ko ti `ivot dao,Oca, majku, brata tvog,

I ko te je obasjaoSvetlim zrakom Duha svog?

Zna{ li ko je umro za nas,Na Golgoti, zna{ li to,

I radosti obe}ate,Ko ti sprema zna{ li to?

Mora{ znati ko to ~ini,Ko to tako qubi nas,

To je Gospod sa visine,To je Hristos svima Spas!

Zato i ti, oh, seti se,Pa mu srce svoje daj,

Kad mu skrivi{, zapla~i se,I zamoli opro{taj!

U toj suzi pokajawaZablista}e Hristov sjaj,

Imaj u Weg pouzdawa,Otvori}e tebi raj!

[TO GGOD TTKA[, VVEZUJ KKONCE ZZA NNEBO“Dar govora (re~i) je izvanredan dar.

Daj da taj dar mogu qubazno koristiti. Neka budem spor na o{tre re~i koje rawavaju, re~i izgovorene u qutwi“

SSvveettii VVllaaddiikkaa NNIIKKOOLLAAJJ @@ii~~kkii

OvanKod vas je nagla{enceo mesec kroz profe-

sionalno anga`ovanje i pregovorekoji daju odli~an ishod. Treba dabudete spremni i organizovani,posebno oni Ovnovi koji se baveveæim poslovima. Sada je pravovreme da zgrabite svoje prilike.Dr`ite se svojih poslova i planovada ne bi do{lo dao konflikta sakolegama i nadredjenima. Sada jevrlo dobra finansijska transakcija ipovoljno ulaganje u poslove vezaneza nekretnine. Emotivno vi sada`elite da transformi{ete svoj brak ilivezu i uvedete neke nove promeneza sebe i partnera. Sada je idealanperiod ako imate problema sa part-nerom da pri~ate i da ih razre{ite.Slobodni sada bez bojaznosti mogunapraviti prvi korak da vi{e ne budusami i slobodni. Samo polako saemocijama, nemojte biti previ{eopsednuti ve} dozvolite partneru damalo i di{e.

BikVa{a vladarka Venera}e biti u polju partnera

pa vam mo`e, uz pomo}Marsa, pokrenuti takmi~arski duh sakolegama {to vas mo`e u~initi vrlouspe{nim. Ako imate od ranije nekoneslaganje, sada je vrlo povoljno dase ti odnosi uz pomo} Venere staveu harmoniju, da se lepo organizujui razre{e problemi. Ovo je dobarmesec za vas jer prosto dobijateinformacije koje su vam potrebne dadodjete do uspeha. Nemojte se ulen-jiti ve} dajte sve od sebe i uspehne}e izostati. Emotivno dosta akti-van mesec pa }e osobe koje su ubraku ili vezi morati ipak da ulo`edosta napora da izbegnu neslaganjai jo{ dublji nesklad i svadje. Vassada i najmanja sitnica nervira jer jeUran u va{em znaku i vi ste kratk-ih `ivaca. Slobodni Bikovi sadaimaju puno dru`enja, neobaveznogflerta i ne}e lako pokloniti svojesrce bilo kome. Sada je potrebnatransformacija i promena rutine dabi ne{to krenulo pozitivnijim tokom.

BlizanciSvima koji suzaposleni sada se

stvaraju lepe mogu}nostii okolnosti vas navode velike uspe-he, posebno ako imate veze sajavno{}u i nekom vrstom prodaje.Pojedini Blizanci mogu imatiu~estala putovanja, kako unutarzemlje, tako i u inostranstvo. Novapoznanstva se stvaraju i neka bitnaprijateljstva koja }e vam mnogozna~iti u budu}nosti. Nezaposleni

Blizanci imaju mogu}nosti da sezaposle, ali to nije posao koji vio~ekujete pa se preporu~uje dakrenete sa tim nekim, da li malimili sezonskim poslom. Preko togasledi bolji jer su ba{ ta poznanstvabitna koji }e odigrati ulogu za va{posao. Emotivno svi vi koji ste uvezi ili braku ne bi trebalo da imateproblema, jedino ako vas va{ part-ner ne poznaje dobro i ne zna {ta vi(ne) volite i {ta pa u tom mo`e bitinesklad. To je jednostavno re{iti,samo mu ka`ite {ta ne volite.

RakOvog meseca imatedosta obaveza i nekih

te`ih poslova, pa ~ak jemogu}e da morate doneti jednubitnu odluku. Sagledajte ~injenice,razmislite dobro pa tek ondaodlu~ite. Ovo je jedan od te`ihposlovnih meseci. Emotivno vamdonosi olak{anje i pomo} da sve toizgurate. Ako ste u vezi ili se sanekim neobavezno vidjate, sadatreba da se dobro zapitate da li taosoba `eli ne{to dublje i ozbiljnijesa vama. Slobodni Rakovi imajuceo mesec pred sobom za punodru`enja, dosta flerta. Ne razmi{ljateo dubokoj ljubavi i vezivanju ve}vam je dovoljno da imate polet ienergiju za poslovne uspehe. SviRakovi koji imaju porodicu trebavi{e da joj se posvete i da planirajuneki odmor zbog iscrpljivanja naposlu i novog talasa koji nadolazi.

LavPravi je mesec i mom-enat da sve ideje,

planove, projekte izapo~ete poslove sprovodite u dela.Sada nije va`no ~ime se bavite ve}da sve sprovedete u realizaciju {to}e vam se sigurno isplatiti. Kakovam u ovom mesecu budu pristiza-le finansije, tako ih mo`ete ulo`iti uneke nove poslove bez da brinete.Emotivno vam nedostajerazumevanje va{eg partnera pa semo`e desiti dosta kritike sa va{estrane, pa ~ak i svadje. Buditeose}ajniji i nemojte sve pogre{notuma~iti da ne dodje do razlaza uvezama ili braku. Nije vreme daslu{ate tudje savete ve} oslu{nitesvoje unutra{nje bi}e i odlu~itesami. Ispravno ~itajte znakove poredputa da bi vam uspeo brak, veza i

DevicaSada sve podredjujetefinansijama pa se ne

preporu~uje da samidonosite odluke ve} da se posavetu-jete sa nekim pre nego ulo`ite u

ne{to ili prosto da ne odete u drugukrajnost, da previ{e {tedite, ve}napravite balans. Device koje rade ubankama ili negde gde se prebroja-va novac ili ispla}uje u menja~nica-ma itd. treba sve da prekontroli{uvi{e puta da ne dodje do gre{ke.Pojedine Device }e sada koristitisvoj {arm da ih nadredjeni primetei sprovedu svoje ciljeve koji ve}odavno ~ekaju na realizaciju.Emotivno ve} odavno treba darazmi{ljate da pravite kompromise ane da radite samo ono {to vamaprija, jer i druga strana ima svojeneke `elje. Bitni su kompromisi dane bi do{lo do konfliktnih situacija.One pet mogu biti vezani za finan-sije jer nemate dovoljno novca pavas to mo`e ~initi nervoznim, a zato nisu krivi va{i voljeni. Potrebnoje da se primirite i ne posmatratesve kroz materijalnu stranu `ivotave} opu{teno, da se dru`ite i pri~atesa svojim voljenima i ne zamaratepri~om ostale.

VagaSvi poslovi vezani zakomunikaciju sada }e

biti uspe{ni jer vam nijeproblem da pri~ate. Mnoge Vagesada mogu da se promovi{u ili dajuoglase za svoj sopstveni rad. Va{agenijalnost je u ubedjivanju i ve{tinidiplomatskih razgovora pa mo`etesada sve iskoristiti u ovom mesecu.Emotivno vama se razne varijante ipitanja motaju po glavi a sada, kadaje Venera u {korpionu, vi idete nasve ili ni{ta {to je prava formulaVenere u {korpionu. Zauzeti }e sadaimati priliku da pri~aju sa partneromo tome {ta ih je mu~ilo u poslednjevreme i taj razgovor mo`e biti dostakonstruktivan. Napokon ste smoglisnage da iska`ete sve {to mislite.Iako Venera u {korpionu zna dapovredi partnera, sada nije takva jerimate konstruktivnost. Vrlo je pozi-tivan period da se realno sagledaveza i njena budu}nost. Su{tina vezeili braka su sada razgovori i kom-promisi. Slobodne Vage, ako neupoznaju nekoga gde vide perspek-tivu, odlu~uju se i dalje da budusame da ne bi tro{ile vreme uzalud.Osoba koja bude zainteresovanamo`e pogre{no protuma~iti da stebezobrazni i hladni dok vi ne viditesebe pored nje.

[korpijaOdli~an period zaposao i sticanje prisnih

prijatelja na poslu ikolega sa kojima radite. Mnogiodnosi i pored zabave mogu bitidosta korisni. Izra`eni su najvi{e

poslovi sa komunikacijom u ve}ojmasi ljudi. Vreme je da seobra~unate i krenete u trku sakonkurencijom. Pokrenite ne{tonovo i ne pla{ite se da ne}ete uspeti.Samo napred. Za sve {korpije kojesu u vezi ili braku divan je periodda se pribli`e partneru, a pogotovoako putuju negde zajedno. Dobro bibilo da se sada opustite i zaboravitena sve probleme iz pro{losti.Odli~no se pokre}e i va{ seksualni`ivot uz podr{ku Neptuna “mojama{ta mo`e sva{ta” , gde razbijatesve tabue. Slobodne {korpije trebada odbace potra`nju za sitnimdetaljima jer niko nije savr{en, paneke stvari mogu biti ~ak i sim-pati~ne iako nisu savr{ene.Izbegavajte impulsivnost i naglostovog meseca.

StrelacPosao zahteva ta~nost,sistemati~nost i dobru

organizaciju. {ta god daradite, ovaj mesec je dobar za vas.Mnogi studenti sada se moguradovati jer im se sme{i sre}a. Bitnoje samo da budete strpljivi i istrajnibez odustajanja i uspeh je zagaran-tovan. Vi dobro znate svoje stan-darde pa ih se i pridr`avajte.Emotivno odli~an mesec za zauzeteStrel~eve, jer }e zra~iti sre}no i isi-javati ljubav i toplinu. Jako vam jebitna fizi~ka ljubav i dobar seks dokpojedini mogu o~ekivati i prinovu usvojoj porodici. Nema potrebe da sebojite jer je to va{a potreba dokosobe koje imaju decu treba da imposvete vi{e pa`nje. SlobodniStrel~evi }e izlaziti, dru`iti se i ne}evam biti dosadno. Poznanik ili pri-jatelj vam mo`e predlo`iti da seupoznate sa nekom osobom, nemo-jte odmah odbiti, bar razmisliteprvo. Mogu}e je poznanstvo i prekointerneta. Vama sada na poslovno,ljubavnom, finansijskom polju pros-to zavide mnogi zbog va{eg uspehai sre}e.

JaracGeneralno gledano,ni{ta se ne menja

poslovno, jedino ako viniste planirali neke nove tehnologijeda uvedete u va{ postoje}i posao {tovam mo`e doneti dobre rezultate.Ako u prethodnom mesecima nistebili zadovoljni sa finansijama, sadaje pravi mesec da to nadoknadite ibudete zadovoljni. Potrebno je, akounosite neke novine ili izmene uposao, da dobro isprobate preuklju~enja u posao. Emotivnozauzeti mogu da tapkaju u mestu ida podetinje usled `elje da budu

mladi i da okrenu stranicu kada jepartner u pitanju. Pojedini moguimati potrebu da budu u blizinisvoje porodice, partnera i dece.Monotoniju i tapkanje u mestumo`ete lako re{iti samo da popri~atesa partnerom koji se mo`e promeni-ti na bolje. Slobodni mogu upoznatineku novu osobu koja im se mo`edopasti i to ne mora ostati samoflert, mogu}e je i ne{to vi{e.Svakako ovo je jedan lep mesec bezmnogo uzbudjenja i trzavica. Dobrose ose}ate i ovog meseca posvetitepa`nju sebi.

VodolijaMogu}i problemi naposlu vas mogu dovesti

do toga da se udaljite odonog {to vas frustrira. Koliko godproblemi delovali veliki i nere{ivi,ipak pomo}u svoje intuicije mo`eteto razre{iti. Sada je bitno da nau~iteiz problema da ne idete srcem ve}se opredelite na razmi{ljanja.Uprkos svim problemima vama ipakpredstoji lepa finansijska dobit.Verujte u sebe i svoju intuiciju!Emotivno zauzete Vodolije seose}aju kao druge osobe usledvelikog uticaja partnera. Uzbudljiv istrastven odnos vama mo`e prijati.Iako se ne sla`ete u potpunosti sapartnerom, nekim ~udom mupopu{tate. Slobodni su preplavljenisa stra{}u i `eljom za ljubavi pamogu se desiti neke neobavezneavanture. Izbegavajte egoizam da nebiste propustili lepe prilike.

RibeSada je jako va`no daslu{ate, da se dogov-

orite i timski rad }e bitidobar. Mogu}e je da dobro prodatesvoj rad i privu~ete pa`nju na sebe.Uglavnom, sve je isto na poslu, ~aki isku{enja su ista. Potrebno je uvekdobro razmisliti pre nego odreagu-jete ili uradite neke stvari. Za sveone koji su u braku ili vezi gde pos-toje i deca mo`e do}i do nesporazu-ma, jer oboje ho}ete da isterate svojemi{ljenje. Savetuje se da je timskirad bitan u poslu, a i u porodici dase zna ko {ta radi i {ta je svrsishod-no za harmoniju tima. Ribe koje susamo`ive i gledaju samo svoje zado-voljstvo u seksu sada je vreme da sepromene. Slobodne Ribe sada mogupromeniti svoj status u vezi.Pojedine Ribe ne treba da dozvoleda ih neko maltretira ve} tra`itekompromisno re{enje koje mo`euvek da se pronadje. Zbog emo-tivnosti mo`ete postati jakonam}orasti i nervozni pa poku{ajteda se isklju~ite i opustite.

26 Oktobar 2018.Astrologija

HOROSKOP ZA OKTOBAR 2018.

Kroz istoriju {e{ira gotovo damo`emo pratiti istoriju ~ove~anstva,od neolita do Isidore Bjelice i

Harisa D`inovi}a, rekli bi {aljivo neki danas.Te{ko je zamisliti srpskog seljaka bez{ajka~e, londonskog policajca “bobija“ bezprepoznatljivog crnog {lema, Meksikanca bezsombrera, ali i Harisa D`inovi}a i IsidoruBjelicu bez {e{ira.

O istorijatu {e{ira i zna~enja koji sumu pridavani tokom milenijuma napisani su~itavi tomovi knjiga, neki iz pera ljudi kojisu ih proslavili kao kreatori, sakuplja~i ili,jednostavno, pojavljuju}i se u javnosti saneobi~nim “modnim skulpturama“ na glavi.

Prvi {e{iri su bili napravljeni odslame, u neolitu, zatim od sirove, ne{tavljeneko`e. U doba egipatskih faraona kape su bilestatusni simbol, u anti~koj Gr~koj nosili suih robovi, ali i bogovi (Hermes, za{titnik put-nika, prikazivan je sa “krilatim“ {e{irom). Ustarom Rimu samo oslobodjeni robovi susmeli da pokriju glavu, dok su sve{tenici toradili za vreme religijskih obreda (otudalatinski izraz “velato capite“).

Crne beretke koje su u srednjemveku nosile sudije i advokati, prete~a su nji-hove dana{nje pljosnate crne kape, oznakeprofesije. A crvene “frigijske kape“ davnihPersijanaca u vreme francuske bur`oaske rev-olucije postale su, na glavama jakobinaca,simbol “slobode, bratstva i jednakosti“. Krozistoriju {e{ira gotovo da mo`emo pratitiistoriju ~ove~anstva.

Danas najpopularniji filcani {e{irisu izum drevnih azijskih nomada, ali je poovom materijalu postao ~uven apostol Jakov,koji je sa svojim bratom Jovanom bio medjuprvim Hristovim u~enicima. {ire}i po svetubo`iju re~, Jakov, budu}i prethodno ribarnesviknut na dugo hodanje, otkrio je da }emu u tvrdim sandalama biti znatno ugodnijeako ih oblo`i pramenovimavune koju su zasobom ostavljaleo v c eprovla~e}ise kroz`bunje.

“Zlatno doba“ {e{ira po~inje u 15.veku, kad se u njihovu proizvodnju uvodesvila, taft, somot i – dabrovina, a u njihovomno{enju primat polako od mu{karaca preuzi-maju ma{tovitije (mada ne i sujetnije) `ene.U prvo vreme su se sa skromnim, a zatim sasve ki}enijim i slo`enijim “konstrukcijama“na glavi pojavljivale samo bogate plemkinje,da bi kasnije sve pripadnice ne`nijeg pola“pod obavezno“ pokrivale kosu. Narednivekovi su iznedrili sve nove i nove oblike{e{ira: za gospodu od mekih i gotovobezobli~nih, do krutih trorogih, paname icilindra (on se pojavio sredinom 19. veka iubrzo postao za{titni znak svakog otmenogd`entlmena, uz frak i {tap), a za dame od~ednih puritanskih platnenih kapica do “plat-formi“ na kojima su nicale cvetne ba{te,plovile galije i ba{karila se raznovrsna florai fauna.

U potrazi za ~uvenim modistkinja-ma (odnosno {e{ird`ijama) prvo nailazimo namilanske zanatlije (u 16. veku), pa naFrancuskinju Karolinu Rebo (sredinom 19.veka), Henrija Bendela i Bergdorfa Gudmena(tridesetih godina 20. veka) na njujor{kojPetoj aveniji… Prva Srpkinja koja je zavr{ilaAkademiju mode u Parizu, Ana Petrovi},otvorila je 1921. salon {e{ira u {afarikovojulici u Beogradu. Po~etkom pro{log vekakonkurencija su joj bili salon “Blan{“Sigmunda Djordja, “Olga“ Mice Djenadi},“Orao“ Olge Milovanovi}, “Mode{“ Jelke iCuce, pa ~uvena madam Gabi, VojislavErcegovac, Ilija Milki}, Elza i Foska…Beogradjanke su izmedju dva svetska ratasvake sezone kupovale od tri do osam {e{irau mnogobrojnim modnim salonima, a medjunajpoznatijima je bio kod Rozalije Smolke(njena mu{terija je bila kneginja Olga) iFlore Dvornikovi}.

I tako sve dok, sredinom minulogstole}a, modna ode}a iz masovne industrijskeproizvodnje, a zatim sve br`i tempo `ivota ukojem nema mesta za neprakti~ne detalje,nisu po~eli da potiskuju {e{ire sa ulica nafilmsko platno i medju “d`et set“. Nekada subili zabranjeni, zatim obavezni deo svakod-nevne garderobe, prvo ih je posedovala priv-ilegovana manjina, pa demokratska ve}ina, a

danas su deo glamura u kojem, kad po`eli,mo`e da u~estvuje svako od nas.

Kao Harisov[e{iri Harisa D`inovi}a, iako jedno

vreme zamenjeni “piratskom“ crnommaramom, odavno su prestali da budu samo

u slu`bi njegovog scenskog nastupa, postalisu neodvojivi deo njegove ukupne pojave.Neretko }ete u ~itavom regionu ~uti mladi}eda tra`e u radnji puteni {e{ir “kao Harisov“.

– Taj crni {e{ir koji je, kako ka`ete,postao deo mog imid`a, sasvim sam slu~ajnostavio na glavu pre tridesetak godina, kadsam nastupao sa grupom “Sare Roma“. ~inilomi se da }u tako izgledati “ciganskije“. Dugosam ga nosio, a posle sam birao i nekedruga~ije, kako mi se koji dopao. Nemamneki omiljeni, niti “sre}ni“ {e{ir, jednostavno,koji mi se tog dana svidi, taj i uzmem.Jedino kad igram karte, obavezno samgologlav – ka`e Haris D`inovi}.

Isidorine “modne skulpture“Pri~a o {e{irima u Srbiji bila bi

nepotpuna bez knji`evnice, rediteljke, televiz-ijske voditeljke i “skandal majstora“ Isidore

Bjelice, koja je svojoj mnogostranosti dodalai umetnost kreiranja, no{enja i sakupljanjaovih odevnih predmeta – i po njima seproslavila. “Magija {e{ira“ je literarni katalogi putopisno-ispovedni roman, na srpskom iengleskom jeziku, u kojem Isidora pi{e onastajanju svoje zbirke {e{ira, “kako se radinjih putovalo, patilo, plakalo, ~ak i razvodi-lo“. Pod istim nazivom autorka je uprili~ila ijavnu prezentaciju “modnih skulptura“ iz tezbirke, do kojih ju je put vodio preko Pariza,Marselja, Londona, Rima i Lisabona doSingapura, Buenos Ajresa, Njujorka, Balija,Japana, Kariba… Na reviji “Magija {e{ira“prikazani su najglamurozniji primerci izIsidorine kolekcije, medju kojima i kreacijeFilipa Trejsija, Helen Kaminski, Marzija,Pitera Betlija, Neride Frajman i “MaksMare“, ali i unikati koje je sama kreirala.

Da li su {e{iri tek zgodna “pokrival-ica“ za glavu ili kazuju i ne{to o onome koih nosi? Bjelica to ovako obja{njava: – {e{iri

nisu samo modni detalj, oni su umetni~kadela, a nositi ih zna~i verovati u filozofijulepote i glamura. Ove umetni~ko-modneskulpture su na~in da pobegnemo od trivijestvarnosti i da artificijelizujemo stvarnost. Onisu moja nasu{na potreba za lepim i otmenim,jer, kako bi rekla Koko {anel, “suprotnostotmenosti nije siroma{tvo, nego prostota“.Dama sa {e{irom je uvek prava dama. Svaki{e{ir nosi neku poruku, iza svakog se skrivaneka pri~a, ve} prema tome gde je kupljen ilinapravljen, ko je njegov autor, kakav mu jeoblik... {e{ir je na~in da ~ovek i sebi i okoli-ni u~ini stvarnost privla~nijom i zabavnijom...Ali i mogu}nost da se sakrijete iza {irokogoboda i pobegnete od neprijatne situacije. Onje i za pokazi-vanje, i za skri-vanje.

27Oktobar 2018. Zanimljivosti

Za{to pokrivamo glavuDa se za{titimo ({lem, kaciga, ribarski i p~elarski {e{ir…)Da lice zaklonimo od sunca (sombrero ili slamni {e{ir)Iz higijenskih razloga (kuvarska kapa, marama)Iz statusnih razloga (cilindar)

Iz verskih razlogaIz politi~kih razloga

Da se ugrejemo (krznene {ubare, kapulja~e)Kao deo uniforme ili no{nje ({ajka~a, beretka, milicijska {apka, mladin veo)Da privu~emo pa`nju

Da upotpunimo odevnu kombinacijuDa prenesemo neku porukuDa se preru{imo

Da izgledamo vi{iDa prikrijemo nedostatak kose ili frizureDa na {e{ir/kapu ne{to stavimo (zastavice, mamce za pecanje, fla{e

s vodom…)

Ko se nikad ne pojavljuje gologlav– Profesor Kosta Vuji} iz romana Milovana Vitezovi}a– Ludi {e{ird`ija iz “Alise u zemlji ~uda“ Luisa Kerola– Brzi Gonzales iz istoimenog crtanog filma– Klint Istvud u vesternima

www.serbianmirror.com

[TITI GLAVU, ALI JE I KRASI

Izvor:Politika

28 Oktobar 2018.In memoriam

UMRLA SMILJAAVRAMOV

Smilja Avramov, poznatistru~njak za medjunarodno pravo,preminula je u 101. godini, u svomstanu u Beogradu. Rodjena 15. feb-ruara, 1918. godine u Pakracu, gim-naziju je zavr{ila u Su{aku 1936. aobrazovanje u Be~u prekinuo jeDrugi svetski rat tokom koga je ubi-jeno 11 ~lanova njene porodice ulogoru Jasenovac. Ovaj genocid, kojijoj je desetkovao porodicu, ostavi}eneizbrisiv trag i uticati na to dazlo~in genocida postane jedna odcentralnih tema njenog nau~nogopusa, a ona jedan od vode}ih svet-skih stru~njaka za problematikugenocida.

Pravni fakultet zavr{ila je uZagrebu 1947, doktorirala je naPravnom fakultetu u Beogradu 1950.godine, a stru~no se usavr{avala uLondonu i u SAD, na univerzitetimaHarvard i Kolumbija.

Od 1973. godine do odlaska upenziju 1985, bila je {ef Katedre za

medjunarodno pravo i medjunarodneodnose. Predavala je po pozivu i nabrojnim univerzitetima u Evropi,Aziji i Americi, od 1980. do 1982.je bila predsednik Svetskogudru`enja za medjunarodno pravo, abila je i predsednik Svetske konfed-eracije za mir i razoru`anje, ~lanIzvr{nog odbora Udru`enja pravnikasveta za borbu protiv nuklearnognaoru`anja, ~lan Odbora zaistra`ivanje ratnih zlo~ina po~injenihu Vijetnamu.

Tokom 1991. i 1992. godine, kaostru~ni konsultant predsednikaRepublike Srbije SlobodanaMilo{evi}a, u~estvovala je na medju-narodnim konferencijama vezanim zaraspad SFRJ. Kasnije }e biti jedanod osniva~a Odbora za za{titu Srbaod Ha{kog tribunala, formiranog1996. godine.

U februaru je povodom njenog100. rodjendana uprili~ena sve~anaakademija na Pravnom fakultetuUniverziteta u Beogradu. Iz braka saDu{anom Avramovim, visokimdr`avnim funkcionerom biv{e SFRJ,bankarom i diplomatom, profesorkaAvramov ima dve }erke, Draganu iRadmilu, kao i unuke i praunuke.

Poznati glumac umro je uBeogradu posle du`e bolesti u 72.godini.

Predrag Ejdus se rodio 24.jula, 1947. godine u Beogradu.Zavr{io je 14. Beogradsku gimnazi-ju, a glumu diplomirao 1972. naAkademiji za pozori{te, film, radio iteleviziju.

Od 1985. do 1989. godine,bio je predsednik Udru`enja dram-skih umetnika Srbije, 1993. godinese priklju~uje Jugoslovenskomdramskom pozori{tu.

Od 2000. godine je vanred-ni profesor glume na Akademijiumetnosti.

Odigrao je oko 200 dram-skih uloga i snimio vi{e od 50 filmo-va, u~estvovao je u 50 televizijskihdrama i 30 tv-serija, ostvario preko200 uloga u radio-dramama sniml-jenim za Radio Beograd

Dobitnik je vi{e nagrada ipriznanja.

Predrag Ejdus je iza sebeostavo suprugu Milicu i dvoje dece.

KOLEGE I PRIJATELJE OPRA[TAJU SE OD

PECE, PRIJATELJA I PRVAKAGLUMI[TA

Glumac Miodrag Radonji}izjavio je: “U emotivnom sam {oku.Znao sam da je lo{e, ali sam senadao da }e uspeti. Se}am se kadasmo igrali “Male tajne“ i kada smomorali da pauziramo jer je bio naoperaciji i oporavio se. Verovali smoi nadali se da }e i ovoga puta bititako. Ba{ mi je te{ko. Ejdus je bioveliki ~ovek i veliki glumac i izasebe ostavio mnogo!“

Tihomir Tika Stani} uemotivnoj izjavi rekao je: “Mnogo

sam ga voleo. To je jedino {to uovom trenutku mogu da ka`em.Izgubili smo velikog glumca, profe-sora i ~oveka“

“Prvu profesionalnu pred-stavu, “Velika Plja~ka”, studentiGlogovac i Trifunovi} su odradili

pored tebe. Jednom toliko zanetitvojom bravurom, da su zaboravilida su na sceni“, napisao je SergejTrifunovi} na svom instagram pro-filu.

“Jedinstven, najistrajniji,neponovljivi... PECA... ostavlja{

neizbrisav trag moj “Kazanova“...napisao je glumac Petar Ben~ina nasvom Instagram profilu.

Ben~ina je igrao na Malojsceni Madlenianuma predstavu“Kazanova protiv Don @uana“ kojuje Ejdus re`irao ali i odigrao auten-

ti~no i nezaboravnokultnog Kazanovu

U imeMinistarstva kulture iinformisanja i u svojeli~no ime, ministarkulture i informisanjaVladan Vukosavljevi}uputio je porodici,prijateljima i brojnimpo{tovacima preminu-log glumca PredragaEjdusa, telegramsau~e{}a:

“U imeMinistarstva kulture iinformisanja i u svojeli~no ime izra`avamdubokosau~e{}e zbogsmrti Predraga Ejdusaporodici, prijateljima ibrojnim po{tovaocimanjegove gluma~keizuzetnosti. Bio je veli-ki glumac na{eg doba,naslednik najboljih, anosilac jedinstveneboje. Rasko{ni tuma~likova od so~nekomike do suptilnihintelektualnih nijansi.Ne}e se brzo na}i

odmena takvom gluma~komrasponu i snazi.“

“Ve~eras su Srbija,Beograd i gluma~ki esnaf izgubilijo{ jednu veli~inu... Zbogom, maes-tro“, napisao je Vujke na svomInstagramu.

PREMINUOPREDRAG EJDUS

ODLAZAK JO[ JEDANOG VELIKAN SRPSKOG GLUMI[TA

29Oktobar 2018.

www.serbianmirror.com

PLUS RADIOsvakog dana od 8 do 10 ujutru

popodne 17-18 h Subotom 20-22h

U ^ i k a g u :Voji Vla, Sne`ani Drenovac,

Biljani Miljkovi} i Ljubi{i Srejovi}u.

Sre}an rodjendanCici Toman, dug `ivot i sve

najbolje `eli Slavica saredakcijom. Iskrenim~estitkama pridru`uje se iMira sa svojima iz Kana.

Sre}no sklapanje braka Vladi Pupinovskom iNikolini Andreskoj , puno sre}e, ljubavi i dece

`eli Slavica sa redakcijom.

Sre}an rodjendan DraganuVujo{evi}u, prijatelju isaradniku Ogledala `eliSlavica sa redakcijom.

^estitke - mediji

30 Oktobar 2018.VedraZa Ogledalo specijalno skandinavke radi Jovan Novakovi} SAVA RAKO^EVI]

AFORIZMI

Nebo u zatvoru je bez Zvezda.

U zatvoru se ne zna

Da li je du`a no} ili dan.

U nepromenljivoj tami

Zvuk postaje ja~i

I no} svaka du`a.

^ovek i ako otvori

Vrata zatvora

Nije siguran

Da je udahnuo slobodu.

U zatvoru se razmi{lja

O ~emu se nije mislilo.

tako se bogate iskustva

{to sloboda ne nudi..

Lak{e je u samici biti sam

Nego u dru{tvu

Sa kvarnom osobom.

^ovek na slobodi

Ne zna va`nost pauka

Ni cvrkut ptice

U snu zatvorenika.

Zatvorenik kad spava

I kad je budan isto misli.

Klju~evi se ~uju

Bravu bude}i

Dok klju~eva ima

Bi}e i zatvora.

Zatvorenik ispunjen ljubavlju

Nemaju}i prozor

Vidi svet.

Pita u~iteljica djecu : -Sto je to belo i ima dve noge?-Marica odgovori isti tren:-Koko{ka!--Ta~no Marice, a mogla je biti iguska! A {to je to crno i ima 4 noge? Joca }e kao iz topa:

-Pas!--Ta~no Joco, a mogla je biti ima~ka! A na to }e Ivica: -Znate li vi u~iteljice {to je suvoi tvrdo kad se stavi u usta, amokro i sme`urano kad se izva-di?-

U~iteljica pocrveni i opali Ivicisamar~inu. Na to }e Ivica: -Ta~no, a mogla je biti i zvaka!-

***Vi~e otac policajac na sina:“Vidi kakav si! Krade{ od majke,psuje{, pu{i{, a tek si petirazred!“

“Ali tata i ti si pu{io u petomrazredu“, na to }e sin.“Da, ali sine, meni je bilo 17godina!“

***

Za{to su Crnogorci od svihsportova uspe{ni samo u vater-polu?

Zato {to je to jedini sport ukome mogu da pobede, a da sene oznoje.

***Tata: Sine, gori ku}a, brzonapolje!Sin: ^ekaj da {erujem na Fejsu!Tata: Taguj meee!

- VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII -VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII

31Oktobar 2018. VedraSSUUDDOOKKUU - SSUUDDOOKKUU

SRPSKE MUDROSTIZa `enom od 40 godina zvi`di

još jedino ekspres lonac!

Potraga za pravim muškarcem jekao tra`enje igle u plastu sena.

Najlakše se nalazi kada senabodeš

Samo vas gledamo – za ostalosmo nesposobni!

Umrite mladi da vam ne moramustajati u autobusu!

Prizna}u genetski in`enjeringkad na vrbi rodi gro`dje!

Strpljenje je vrlina koja se sti~ekroz `ivot, a gubi na letovanju u

Crnoj Gori!

Da komšiji krava bude k’o~ivava!

Kakva je razlika izmedju pamet-nih i glupih muškaraca?

I jedni i drugi znaju da uradesve u ku}i, ali pametni ne dozv-

ole da se to ikada primeti!

RODE MOJ(s posvetom Zlatanu)

^esto sanjam tvoje tugerode moj, rode moj

probudi me usred no}iobezglavljen nespokoj.

Ne znam tamo kako ti jeda l’ je svetlo il’ je mrakpa te molim gore s’ neba

posalji mi neki znak.

Preko zvezde, preko dugeil’ mese~eva srpa tanka

samo da znam da je tvojadu{a, mir i spokoj na{la.

[to godine br`e leteto je dana manji broj

ne bojim se s’ druge strane~eka}e{ me rode moj.

Vladan @ivkovi}, Smederevo

SREBRNA REKA( s posvetom Zlatanu)

Za`uborila srebrna rekana nekog neznanog izdaleka.

Lepo se ~ulo kap po kapkako se raduje svaki slap.

I re~ne travke hte{e da videko je neznanac i kuda ide.

^ak je i doboki re~ni viruspeo da odglumi mir.

I ribe zaklete na }utanjeupita{e ga ~emu lutanje

ali neznanac bez re~i odene prepoznav{i re~i

te vode.

Vladan @ivkovi}Smederevo

Pro~itajte šta nam je naš dragi Duško Radovi} unekoliko re~enica rekao o ljubavi na njegov jedin-stven na~in. Duško Radovi} kao srpski pesnik,pisac, novinar, aforisti~ar i TV urednik je za sobomostavio pregršt lepih i mudrih re~enica a pro~itajtešta je sve rekao o ljubavi.1. Da li je ljubav bolest? Jeste, al’ neprelazna.Mo`ete nekoga ljubiti i ljubiti, ali ga ne}ete zarazitiljubavlju.

2. Mnoge `ene mogle bi mnogo i lepo da vole, alinemaju koga. Svi se prave da su ve} voljeni,sramota ih je da priznaju da nisu.

3. Budni su oni koji vole, još spavaju oni koji suvoljeni.

4. Ju~e je neko našao ono što nije tra`io. Ono što jeon tra`io našao je neko drugi.

5. Mu` je ime za onoga koji vas je nekad voleo.@ena je ime za onu koja je volela nekog drugog, audala se za vas.

6. Ako mo`ete nemojte voleti one koji vas ne vole.Ako to ne mo`ete, volite ih samo malo. Ako ni tone mo`ete, volite ih mnogo ali kratko.

7. Neko je prevario onu koju voli sa onom sakojom `ivi.

8. Lako je voleti one koji vas ne vole. Pokušajtejednom da volite one koji vas vole.

9. Nemojte nikoga toliko voleti da vas on zbogtoga ne voli.

10. Ko je bio voljen, zaboravio je. Uspomene imajusamo oni koji su voleli.

11. Volite se kad niste zajedno. To je prava ljubav.Ko ume da se voli samo kad je zajedno, taj nepravi pitanje s kim je.

12. Jutros je jedan mladi} u tramvaju izgubiopamet. Molimo malu, pegavu plavušu da je vrati.Posle je mogu i zajedno koristiti.

Du{an Du{ko Radovi} o ljubavi, mudre misli

PPOOEEZZIIJJAA IIZZ VVAA[[EEGG PPEERRAA

www.serbianmirror.com