ROMANIKA

karakteristike vremena

- razdoblje 11.st.i 12.st.

- romanika – naziv od lat. romanus = rimski (pretpostavka da se romanika razvila iz rimske arhitekture)

- u 11.st. u Europi postoji dvjestotinjak malih državica – kraljevina, kneževina, vojvodstava koje su bile samostalne (teritorijalna usitnjenost)

- česte su borbe za zemljište – posjedi se ograđuju

- društveno uređenje je feudalističko, postoji hijerarhija:

• plemstvo• svećenstvo• građanstvo• seljaci i kmetovi- plemstvo među sobom bira vladara koji ima ograničenu moć- svaki sloj u hijerarhiji gradi svoju vrstu građevina ( plemstvo – dvorac,

burg; svećenstvo – crkve, samostane; građanstvo – gradove; seljaci-selo)

- razvijeni srednji vijek obilježava vjersko jedinstvo - kršćanstvo su u to vrijeme prihvatili i barbarski narodi

- vrijeme je obilježeno velikim hodočašćima u Jeruzalem (ishodište kršćanstva), Rim (metropola zapadnog kršćanstva), Santiago de Compostela (grob apostola Jakova)

- važni crkveni redovi su benediktinci i cisterciti – osnivaju samostane po cijeloj Europi i nositelji su duhovnog života

- Križarski ratovi – prva 3 vođena između 1096. i 1192. – pokrenuti su za oslobođenje Kristova groba u Jeruzalemu

- osim samostana romanički život se odvija u burgovima i gradovima (građanstvo jača i bogati se jer obrt i trgovina donose ekonomski napredak)

- gradovi se grade uz samostane ili u podnožju burgova, tako da se obrtnici često u slučaju potrebe sklanjaju u burg ( okružen je opkopom koji je često ispunjen vodom)

- burg je obično građen na uzvisini radi lakše obrane

- gradovi nastaju na ostacima rimskih kastruma čije se zidine obnavljaju radi zaštite

- iz razloga teritorijalne usitnjenosti Europe u karakteristikama umjetnosti prepoznajemo zbrajanje (adiciju) i podređivanje (subordinaciju)

- adicija se očituje u tome da se neka cjelina slaže na način da jasno prepoznajemo dijelove od kojih je sastavljena i imamo dojam da bi svaki dio mogao samostalno stajati

- zakon podređenosti vidi se u arhitekturi najbolje na apsidalnom dijelu romaničke crkve – svi se dijelovi stupnjevito snižavaju

- zakon podređenosti je također vidljiv i u odnosu među različitim likovnim umjetnostima –arhitektura je nositelj izraza a njoj su podređene kiparstvo i slikarstvo

Arhitektura romanike

- počeci romanike su u sjeverozapadnoj Europi, u Njemačkoj i Francuskoj, iako svaka pokrajina čak i u istoj državi ima svoju varijantu stila- upravo crkve u Njemačkoj i u Francuskoj smatramo

karakterističnim romaničkim crkvama- karakteristike romaničke crkve• zakon zbrajanja znači da se neku veću cjelinu tako slaže

(komponira) da uvijek prepoznajemo dijelove od kojih je sastavljena i imamo dojam kako bi ti dijelovi mogli i samostalno postojati - tako nam se romanička crkva čini sastavljena od samostalnih tornjeva, trokutnih prizmi transepta, poluvaljakaapside s krovom u obliku polu-stošca, zatim valjkasti ophod –deambulatorij s priljubljenim polukružnim malim apsidama (apsidiolama) – vidljivo izvana

- u tlocrtu također vidimo zbrajanje

model samostanske crkve u Clunyu, Francuska

Tlocrt romaničke crkve

• zakon podređivanja ili subordinacije –manji dijelovi se podređuju većima

- u romanici jako izražena hijerarhija i stupnjevita kompozicija koja se sastaje u najvišoj točki

• horizontalnost

• gradnja kamenom

• masivnost i čvrstoća

• vrlo malo otvora u vanjskim zidovima

• unutrašnjost je tamna

• zvonik – karakteristični element „westverka”- obično dva zvonika na prednjem pročelju

- zid zvonika je rasčlanjen otvorima, u nižim dijelovima to su mali otvori, a prema vrhu otvori su sve veći (prvo su monofore – jedan lučni otvor; zatim bifore – dva lučna otvora; trifore – tri lučna otvora; kvadrifore – četiri lučna otvora)

-na vrhu zvonika piramidalan krov

kvadrifora

trifora

bifora

monofora

• bačvasti i križni svod – novi način zatvaranja crkve s gornje strane

-svod - konstuktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove-bačvasti svod - nastaje kada se dvije kolonade stupova povežu lukovima (pojasnicama) i spoje tako da tvore kontinuirani polukružni svod, vizualno znači veoma čvrsto, stabilno omeđivanje gornje granice prostora jer se potisci zaobljeno spuštaju na bočne strane-križni svod - nastaje poprečnim sijecanjem dva bačvasta svoda (pod kutom od 90∘), te se teret raspoređuje na četiri nosača

prijenos opterećenja kod bačvastog svoda

travej – prostorna jedinica

• travej - postaje konstruktivna prostorna jedinica svođenja dva nasuprotna stupa lukovima i od antike čini jednu od osnovnih mjernih jedinica arhitekture

• pojačano ukrašavanje unutrašnjosti crkve(reljefi i freske ) i vanjskog izgleda crkve (reljefi)

- vanjsko ukrašavanje – lunete portala, dovratnici, kapiteli

• arhitektonski elementi kojima se ukrašavaju crkveni zidovi izvana –slijepe arkade, slijepi lukovi, slijepe galerije

- slijepe arkade - polustupovi spojeni polokružnim lukom (pripijene uz zid, ne može se proći)

- slijepi luk – luk prislonjen na zid, nema otvor

- slijepe galerije – vrlo uske galerije po kojima se ne može prolaziti

Notre-Dame la Grande , Poitiers, Francuska, 12. st.reljef koji ukrašava pročelje crkve

slijepi luk

slijepa galerija

slijepa arkada

Katedrala u Speyeru, Njemačka, 12.st.

primjeri

1. CRKVA ST.FOY, CONQUES, Francuska, 11. st.

tlocrt- longitudinalni tlocrt, 3 broda, 3 brodni

transept, deambulatorij s 3 apside -apsidiole, toranj nad križištem

- gl. brod je visok i uzak, nadsvođenbačvastim svodom, kao i gl. brod transepta

- bočni brodovi i deambulatorij su nadsvođeni križnim svodovima

- zid prema van ojačan kontraforima

unutarnji izgled

-glavni brod i bočni brodovi odvojeni arkadama

-iznad bočnih brodova galerije, biforama odjeljene od glavnog broda

-križište – sjecište gl. brodova – glavnog broda crkve i glavnog broda transepta

-bačvasti svod je pojačan pojasnicama

vanjski izgled

-volumeni crkve stupnjevani – zakoni adicije i subordinacije

-vidimo jednostavne volumene – kvadre, prizme, poluvaljke, polustošce, piramide

-vidljivi jednostavni kontrafori, prozori, slijepe arkade

-zapadno pročelje – dva zvonika

2.CRKVA MARIA LAACH, Njemačka, 11st.

- specifičnost romanike u Njemačkoj – jednako oblikovanje prednje(zapadne) i stražnje (istočne) strane pročelja

- uravnoteženost volumenatlocrt- trobrodna s jednobrodnim transeptom- s prednje strane dodan atrij- crkva nema deambulatorij, gl. brod nakon

transepta završava apsidom- svi prostori imaju križni svodunutarnji i vanjski izgled- imamo ritam traveja u unutrašnjosti- vidljiv zakon adicije i subordinacije

3.KATEDRALA, KRSTIONICA I TORANJ, Pisa, Italija12st.

Pisa (katedrala i krstionica)- 12. st.- sagrađena je na mjestu ranokršćanske crkve- toranj započet u 12.st., dovršen u 14. st. (počeo se

naginjati već prije dovršenja završnog kata)-bazilika s galerijama i ravnim stropom

peterobrodna u uzdužnom dijelu i koru, trobrodna u transeptubogat, ali površinski ukras sastoji se od mramorne oplate, slijepih arkada, slijepih galerijana sjecištu glavnog broda i transepta smještena je

kupola jajolikog oblika -talijanska romanika na pročelju naglašava linearnost i plohu a ne volumen

4.SAN MINIATO AL MONTE, Firenza, Italija12st.

ROMANIKA - KIPARSTVO-romanička skulptura gotovo je isključivo vezana za arhitekturu (portali, kapiteli, dijelovi ili čitave fasade)-portal – naziv za istaknuta i posebno ukrašena vrata crkve ili palače, ima po tri ili više okvira koji pokazuju širinu zida-romanički portal – širok otvor u čijoj sredini je često stup koji podržava nadvratni kamen s lunetom-luneta – polukružni element iznad nadvratnika-uloga jest ukrasiti ili obogatiti površine građevine, ali u prvome redu reljefnim likovima i prizorima prenijeti likovnim govorom određeni vjerski sadržaj-u luneti je često smješten prikaz apokalipse ili posljednjeg suda s Kristom Pantokratorom ili Kristom u slavi (uokviren mandorlom)

luneta romaničkog portala

koncentrični lukovi koji pokazuju debljinu zida

Romanički portal

središnji stup - trimo

KARAKTERISTIKE ROMANIČKOG KIPARSTVA

• zakon kadra – kiparstvo se podređuje arhitektonskom okviru na način da se likovi izobličuju da bi se prilagodili zadanom okviru, tako da ne izgledaju realno

• horror vacui-unutar kiparske kompozicije nema praznog prostora

• plošnost i linearnost

-reljef je plitak, ne izlazi u prostor

-likovi poredani jadan do drugog, ukočeni, postavljeni frontalno ili u profilu

• stroga ikonografska topografija

- značenje mjesta u arhitekturi i načelo rasporeda tema i slika unutar crkvene građevine – postojali su strogi propisi na kojem mjestu može biti koji prizor

• vertikalna perspektiva

-prikazi u horizontalnim pojasevima, ono što je dolje prikazuje 1. plan (najbliže), ono u sredini 2. plan, gornji pojas je 3. plan (daleko)

• zakon hijerarhije

-važne figure su ujedno i veće

• zakon zbrajanja ili adicije – prizori se prikazuju u nekoliko manjih polja, čijim slaganjem dobijemo cjelovit sadržaj – često primjenjenona vratnicama crkvenih portala

• zakon podređivanja ili subordinacije

-podređeni položaj kiparstva u odnosu na arhitekturu

Primjeri:

1.LUNETA PORTALA CRKVE ST.LAZAR, Autun, Francuska, 12.st.

2.LUNETA CRKVE STE.MADELEINE, Vezelay, Francuska,12.st.

ROMANIKA - SLIKARSTVO-mnogi primjeri romaničkog slikarstva u crkvama su uništeni tako da ne možemo dobiti potpunu sliku o romaničkom slikarstvu-vezano uglavnom za arhitekturu (kao freska, oslikani svodovi, vitraj, tapiserija, rjeđe mozaik), za knjigu (iluminacije) ili oltar(oslikane oltarne ploče i sanduci)- romaničko slikarstvo karakterizira linearna, plošna

stilizacija i shematsko pojednostavnjivanje likova (ikonografska metoda redukcije), vertikalna perspektiva bez težnje realističnom opisivanju stvarnosti te, kontrastni odnosi skromne ljestvice boja (zemljane boje: ciglasto-crvena, oker-žuta i rđavo-smeđa)

- prisutna je ikonografska topografija - točno se zna na kojem mjestu se prikazuju koji prizori, kao i zakon podređivanja koji se očituje u prilagođavanju zadanom arhitektonskom okviru

primjeri:

1. primjer – Krist Pantokrator, 12. st. – freska iz glavne apside crkve San Clemente u Tahullu ( Barcelona)

2. primjer – tapiserija kraljice Matilde iz Bayeuxa ( Francuska ), kraj 11. st.- dugačka je 70 m, a uska 50 cm; priča o Normanskom osvajanju Engleske 1066. godine.Iako se naziva tapiserijom, ona je zapravo izvezena tkanina napravljena vunenim koncem u boji na izbijeljenom lanenom platnu- tkanina je ukrašena vezom u osam boja koji prikazuje normansko osvajanje Engleske- prizori se nižu vodoravno, s lijeva na desno, a praćeni su širokim rubnim trakama (jedna pri vrhu i druga pri dnu) s prikladnim prikazom životinja (ptice, psi, jeleni, pijetlovi i dr.) i simboličnih radnji (lov s psima i sl.); prati ih i latinski tekst kojim se objašnjava radnja i likovi.

3. primjer

4. primjer - iluminacije