Rosalind E. Krauss - Kiparstvo u Proširenom Polju, Richard Serra

8/17/2019 Rosalind E. Krauss - Kiparstvo u Proširenom Polju, Richard Serra

1/7

umo (loko) kipto

rosalind e. kruss

parsto u proširenom poluRosalind E. Kraus, The orig!nalty of the Avant-Garde and other moderst mths The MIT pressCambridge Massachusets andLondon 198

USSProfesorica povesti etnosti na Hnter Collage suosnivačica i suzdavačica magazina" October�, veteranka tforma 60-ih i ranih 70h Rosind Krass suelovala je u glanim formuaca to re postodernizma U zbirci od petnaest eseja (»TheOrignality of the AvtGarde and Other Modernist Myths«) od kojih je većina objavljena u magazinu OctobeN autorica istražuje puteve u kojima prijelom sta urokovan elima postmodernzma forsira proenu u našim ionako različitim shvaćjmamjetnosti 20 stoeć počinjući sa skoro mitskom idejom avangde Krassova

upotrebava analitičk8 sredstva semiologije strktrizma i poststrkaizma da bi otkra tnu novog znače a viz uane umjetnost i i da bi dala kritiku istaknutihpraktičara etnosti kao i kritku već napisane povesti umjetnosti U djeima »M·dernist Myths i •Toward PostmoderniBm njeni eseji obuhvaću probleme u uetnosti od Giacomettev skupture do radova J.Poocka Sola Letta i Richarda Serreao i promatranje glavnih trendova u suvremenoj kiževnoj kritici

prjevod: sežana veseca

Prema središtu polja nalazi se humak, zadebljanje u zemji koje je jedinoupozorenje na prisutnost djela. Kada mu s približimo, možemo vidjeti velik četv-asti otvor rupe i krajičke ljestava kojima se spuštamo u udubinu Tako je smodjelo posve ispod razine zemlje napola atrij, napola tunel, granica između vani iunutra, krhka struktura od dVenih stupova i greda Djela Mary Miss iz 1978perimeters l Pavilions/Decoys (Permetri/Paviljoni/Mamci) je naravno kip ili točnijezemljani rad.

posljednjih su deset godina posve neočekivane stvari nazivane kipovima:uski hod nic s monitoma na kraju velike fotografije koje dkmentiraju šetnjepriodom zrcala postavljena u čudsne kutove sasvim običnih soba; privremenelinije urezane u tlo pustinje Ništa, čini se, nije

toj šarenoj zbirci napora moglo

dopustiti da polaže pravo na kategoriju kipartva a što god tko pod time mislioOsim ako se ta kategorija ne učini gotovo beskonačo rastezljivom

Kritički postupci koji su pratili poslijeratn američku umjetnost većinom su biliu službi te manipulacje. U rukama tkve ·kritike kategorije kao što su kiparstvo islikarsvo bivale su gnječene rastezane i izvane neobično dokazujući svoju ela�stičnost pokazujući kako se ojmovi iz kulture mogu rastegnuti do te mjere daobuhvaćaju bi!o što _lako se takvo istezanje i rastezanje pojmova kaošto jekipastvo otvoreno izvodi L ime estetike koja tek dolai ideologije novoga, njegova je prikriven poruka historicistička Privikavamo se na novo jr nam postaje poznato, budući da smo vidjeli kak postupno izrasta iz oblika prošlosti Histocizam sesluži novim i različitim da bi umanjio novinu i ublažio raličitos Prizivajući modelevolucije historicizam u našem iskustvu oslobađa prostor za pomjenu, tako da čovjeka kakav je on sada možemo prihvatiti kao raličitog od djeteta koje je jednombio budući ga možemo istovremeno vidjeti zahvaljujući nevidljivom djelovanjutelsa kao istoga U tomopažanju istovjetnosti toj strategiji usmjerenoj da svestrano i u vremenu i u prostoru svede na ono što nam je već poznato i što jesmo,nalaimo utjehu

304 quo

Tek što se minimalističko kiparstvo pojavilo na obzorju estetskog i$kustva 60ihgodina, kriticizam je počeo sastavljati očinstvo tom djelu niz konstrukivističkihotaca koji bi ozakonili začudnost tih predmeta i time im podarili prizvuk nepatvorenosti Plastika? nepokretne geometrije? tvornička proizvodnja? niša od toga nijebilo doista začudno, kao što bi posvjedočili duhovi Gaba Tatljina i Lissitzkogakada ismo ih prizvali Pritom nije važno što sadržaj jednoga nema nikakve veze,dapače upravo je oprečan sadržaju drugoga Nije važno što je Gabovljev celuloidbio znak lucidnosti i intelektualnosti, dok je Juddova plastika govorila hipsterskimnarječjem iz Kalifornije Nije bilo važno ni što su konstrukivistički oblici bili smišljenikao vizualni dokaz nepobtne logike i koherencije univerzalnih geometrija dok sunjihovi prvidni parovi u minimalizmu očigledno bili slučajni pokazujući univeumkoji na okupu ne di Duh već žice, ili ljepilo ili nezgode gravitacije Požuda zadavanjem svega u povijesnom slijedu jednostavno je zbrisala te razlike

Naravno, kako je vrijeme odmicalo tako je postupke brisanja bilo sve težeizvesti Kako su 60e prelazile u 70e i "kiparsvo« postajal hrpa smeća na podu,ili ispiljene sekvojine grede dokoturane u galeju, ili tone zemlje iskopane u pustinjiili ograde od cjepanica okruene kaminima, riječ kipastvo postajal je sve težeizgovoriti no ipak ne previše teško Povjesničar/kritičar jednostavno je proširiosvoj zamah i rodoslovlja počeo temeljiti na podacima o tisućljećima, radije negodesetljećima Stonehenge, u pustinji linije Naca toltečke plesne dvorane, indijanskigobni humci doista se sve moglo dovući u sudnicu da posvjedoči vezu određenog djela s poviješću i time ozakoni njegov status kao kiparstva Naravno Stonehenge i toltečke plesne dvorane nisu kipovi, u užem smislu pa time njihova ulogapovijesnog prethodnika postaje ponešto sumnjiva u određenom dokazu. li ništazato Trik još uvijek može uspjeti ako se pozovemo na rana primitivistička djelas početka stoljeća Brancusijev Endess Column (Beskonačni Stup) bi doboposlužio kao posrednike između krajnje prošlosti i sadašnjosti No dok smo sveto izvodili upravo se izra koji smo namjeravali spasiti - kpastvo počeo doimatizamagljeno Namjeravali smo upotrijebii općenitu kategoriju da bismo skupinipojedinačnosti podarili istinitost, ali je kategora bila prisiljena pokriti takvu raznolikost da je i sama došla u opasnost da se izgubi l tako zurimo u rupu u zemlji imislimo da i znamo i ne znamo što je kiparstvo.

No, ja bih smjerno primijetila da dobro znamo što je kiparstvo Jedna od strikoju znamo jest da je kiparstvo povijesno ograničena, a ne univealna kategona.Kao i svaka konvencija, kiparstvo ima svoju unutarnju logiku svoj vlastiti skupprava koja, iako se nogu primijeniti na ranolike situacije nisu po sebi previšeotvoren za promjene Logika kiparstva čini mi se, nedjeljiva je od logike spome

nika Zahvaljujući toj logici kip je komemorativni prikaz. On stoji na određenommjestu i govori simboličkim jezikom o značenju ili upotrebi tog mjesta Takav jespomenik kip Marka Aurelija na konju, postavljen u središtu Campidoglia, da bisvojom simboličkom prisutnošću redstavljao odnos između drevnog imperijalnogRima i sjedišta vlade modeog renesansnog Rima Beinijev kip· ObraćenjeKonstantna, smješten u podnožju vatikanskih stepenica koje povezuju BazilikuSv Petra sa srcem papin stva, drugi je takav spomenik, znak koji je na određenommjestu nosilac specifičnog značenja događaja Budući da djeluje u odnosu nalogiku pr ikazivanja i označavanja kipovi su normalno figurativni i veikalni, a njihovasu postolja značajan dio strukure jer posreduju između svaog mjesta i reprezen-tativnog znaka. Nema 'ničega nerazjašnjenog u ovoj logici shvaćena i provedena,ona je stoljećima bila izvorište silnog stvaranja kipova u zapadnoj umjetnosti

Al konvencija nije nepromjenjiva i došlo je doba kada je logika počela propadati.Pri kraju devetnaestog stol jeća bili smo sv jedoci nestanka logike spomenika T aj

se nestanak odvijao postupno Ali nameću se dva slučaja i oba nose oznake svogprjelaznog statusa Rodinova Vrata pakla i njego kip Balzac zamišljeni su kaospomenici. Vata pakla su naručena 188 kao vrata za planirani muzej prmijenjene umjetnosti Balzac je naručen 891 kao spomenik književnom gniju koji

quor 305


2/7

je trebao bt postaljen na određeno mjesto u Parzu. Promaenos oh djela kaospomenka nje dlja samo po tome to u raznm muzejma raznh zemalja mo-žemo pronać čta nz njhoh erzja dok n jedna ezja ne postoj na orgnalnommjestu obje su narudžbe na kraju propale Njhoa je promaenost urezana usamu njhou pornu rata su zdubljena protno lastoj struktur pokrenaukrasma do te mjere da m se eć s la čta njhoo nefunkonalno stanje Baac je zeden s takm stupnjem subjektnost da ak n Rodn nje jeroao (kao topotrđuju njegoa psma) da će djelo bt prhaćeno

Rekla bh da s oa da kpaska projekta prelazmo prag logke spomenka ulazmo u prostor onoga to bsmo mogl nazat rjegom negatnm stanjem sojersnu neukotljenost, bezzaajnost, posemanj gubtak mjesta. to značda ulazmo u modernzam, buduć je kparska produkja uprao u razdoblju modezma djeloala u odnosu na gubtak mjesta starajuć spomenk kao apstrak-ju, spomenk kao puku oznaku l postolje, bez namjenskog mjesta samoupu-ćujuću

Uprao te dje karakterstke modernstčkog kparsa zraža ju njego statusa tme smsao namjenu, kao btno nomadsk Zahaljujuć fetzaj postolja kpse nagnje prema dolje ne b l apsobrao u sebe postolje odmaknuo se odstaog mjesta; a zahaljujuć prkazu lasttog materjala l proesa zgradnje onpokazuje soju samostalnost Branusjea je umjetnost zanredan prmjer kakose to zba Postqlje u djelu kao to Cok (Pjetao) postaje oblkoan ·tora fguratnog d jela predmeta; u Caryatds (Karjatde) Endess Coumn (Besko

načn stup) čta je kp postolje dok je u Adamu Ev u uzajamnom odnosu spostoljem Tako je postolje btno odrđeno kao prenos znak bezzačajnostdjela je ugrađen u samo tk o kpa Branusjeo zanmanje za prkazanje djeloatjela kao ulomaka koj teže radkalnoj apstrakj također sjedočo gubtku mjestau oom slučaju gub ·ga ostatak tjela kostu potporanj koj glaama od bonel mramora pužo dom

Kao negatno stanje spomenka modernstčk kp je stražao neku rst deal-nog postora područje odsječeno od zamsl remenskog pstornog prkazanjanou bogatu žlu koja se neko rjeme mogla plodonosn kopat No žla je blaogrančena 1, poto smo je otorl početkom stoljeća, ona se oko 950 počelasrpljat. Drugm rječma počel smo je se e e dožljaat kao čstunegatnost Tada je modestčk kp zgledao kao sojersna rna rupa u prostorusjest neto čj je poztn sadžaj balo se teže odredt, neto to · se daloodredt smo u okrm·a onogato nje Kp je ono u to bubnemo kada seuspramo da dmo slku, rekao je Barnett Neman 50h godna No jerojatnob za djela kaa nalazmo u ranm 60m godnama bl točnje reć da je kparstoulo u kategojalno čju zemlju kparsto je postalo ono to se nalaz na l spredgrađene koja nje građena,

Hono to je u krajolku koj nje krajolk

Najčć prmjer koj se nameću· z ranh 60h da· su djela Robeta Morrsa Jedno je 96. blo zloženo u Zelenoj galerj azarhtektonske jelne čj jestatus kao kpoa gotoo potpuno seden na jednostano određenje da je kpono to je u sob koja zaprao nje soba drug je zložba na otorenom prostorukutja s ogledalma oblka koj su razlčt od okruženja amo zato to ako saraju zualn kontnutet s traom dećem zaprao nsu do krajolka

U tom je smslu kpasto pose ulo u _ stanje gdje lada obrnuta logka postalo je st negattet kombnaja sključost. Kparso je, mogl bsmo reć presta_ obt pozttet postalo kategorja koja prozlaz z· dodaanja ne-krajoka nearh tektur zraženo pomoću djagrama, grana modestčkog kparsta dodaanja

n/nt zgleda oako

06 quo

nl husv

Dakle ako je samo kparso postalo sojersna ontoloka odsutnost kombnaja sključost zbr n/nt to ne znač da su sam pojmo od kojh je sačnjenonekrajolk nearhtektura nezanmlj On to nsu jer zražaaju strogu oprekuzmeđu zgrađenog nezgrađenog, kultuog prrodnog zmeđu čega lebkparsk staralato Karjere razlčth kpara počele su se krajem 60h usmjeraatna anjske rane oh pojmoa sključost Jer ukolko su t pojmo zraz logčkeopreke skazane kao par negaja on se jednostanom nerzjom mogu preobraztu sto takokrajnje opreke al zražene poztno Drugm rječma, nearhtektua je prema log sojersnog prenja tek drug načn zražaanja pojma krajokaa nekrajok je jednostano arhtektura Prorenje na koje se pozam zoe segrpa Klen kada j e prmjenjen matematčk no ma razna druga određenja međunma grupa Paget kada ga upotrebljaaju strukturalst zaokupljen skranjemoperaja unutar ljudskh zajedna Pomoću takoga logčkog prorenja skupbnarnh paroa postaje četeroktn polje kje storemeno odražaa otarazornu opreku Ono postaje logčk proreno polje koje zgleda oako

." '

kr lk � ar hi tek tu ra • • k ompleks

,nkr k

"·. /• • • • • • • •

• •• •:·• •• • •• • •• • •

/ · e

- itk tu a

nurn

1 Dmenzje ove stuktue se mogu analiza na sledeć! naćin: ) postoe a oose čse konaicie koau nazvna v ( kasne poeljena na k v v oznaena ebljmIpekanim streama; 2 postoje a onos konakie, zažena k o zamršenost koa s naza

oznaena su ostrkm stelcama 3) l ptoe va onosa mpkaCje koja se n· azau els

oznaena su spreanm strecma.

quo 307


3/7

Dgim iječima memo eći da iako se kparstvO moe svesi na ono šo je gpi lein nealni pojam dobiven iz ne�krajlka i nearhtektura nema azlogada ne zamislimo i opečan pojam koji bi bio i krajolk i arhtektura a koji sena ove sheme naziva kompleks o pomišjai kompleks znači dopii da casvo mjenosi đ dva pojma kojima je dosada bio zabanjen pisp krajolki arhtektura pojmovi čija bi svha bila da odede ono kipask kao šo s počeli modeiz} samo negaivnom ili nealnom sanj Bdći je bio ideooškizabanjen, kompleks j osao iskljčen iz onogašo bismo mogli nazvai zakljčni-com posenesansne mjenosi aša kla ijebila sanj pomišljai kompleks

iako s dge kle s lakoćom pomšljale ovaj pojam. Labiini s stovremenokajolik i ahiEka; ialna poja za ige i pocesije devenih civilizacija bila snepini obiavaoci kompeksa ovom smis To još ne znači da s biliani lidegeneiani ili vaijanni oblik k ipasva Oni s činili dio svijea ili klnog posoakojeg je kipasvo jednosavno bio dgi dio a ne kao šo bi naši povjesnosjeei mozgovi o posavili isi dio jihova svha i da je pavo ome šos opečni i azličii

Pošieno se polje ađa pomoć poblemaizianja skpa opeka izmeđ kojihebdi modenisička kaegoija kparstva ada se o jednom dogodilo kada smo

jednom bili sanj pomisii vasii p o pošienje doši smo logično doi osale kaegoije koje moemo azmaai a koje vjej samo polje i ne dajse peopi kparstvo e, kao šo moemo vidjei, kparstvo nije više pivi!egianisednji pojam izmeđ dvje sva koje ono nije Kparstvo je adije samo pojamna vanjskom dijel poja kojem se nalaze dge ičio skane mogćnosi

ime smo dobili dopšenje da mislimo o im dgim obicima Tako je našdijagam popnjen na slijedeći način:

ajl

značna�

msa

aoli

nkca u msu,"', / '. / aritra

• • • koms

+----- .

n-ahikua • • • • • nalo' "

_ "ip

Pilično je jasno da s bojni mjenici o dopšenje ili pisak da pomišjaj pošieno polje osjeii isodobno opiike izmeđ 98 i 970 godine edan zadgim s se Robe Mois Robe Smihson Michael Heize Richad Sea

Wale de Maia Robe Iwin Sol LeWi i Bce aman naši siaciji čiji selogički vjei više nis mogi opisai kao modenisički Da bismo imenovali ajpovjesni lo i skaln peobazb klog polja kojom je on obijeen

q

ene usjn žeje 9

pht: r sjmoamo pibjeći dgom pojm Pojam koji već abimo dgim podčjimakiicizma jes posmodnizam ema azloga da ga i ovdje ne poijebimoo koji god pojam poijebili dokazni maeija već posoji. eć 970. godines Patally Bured Djelomično pokopana damica na davnom svečiliš en Ohio Robe Smihson je počeo zazimai sloen osovin koj ć adi lakšegpćivanja nazvai ste onstuto konska mjes Godine 97. pd- io m se Robe Mois s opseaoijem koji je od dea i bsena izgadio izozemskoj. Oada s se mnogi mjeici Robe Iin ALice Aycock ohnMason, Michael Heize May Miss Chales Simonds bavili ovim novim skpommogćnos

Slično ome kasnim 0im počela se isaivai kombinacija kajolika i neka- jolika Pojam označena mjesta si za označavanje djela kao šo s SmihsonovSpral Jety Spialni lkoban 970 i Heizeov Double Neatve Dvoskinegaiv 99 kao i za opis nekih djela See Mosa Cala Andea DennisaOppenheima ancy Hol Geogea Takisa i dgih nasalih 70im godinama.o z svane fizičke maniplacije poloajima aj se pojam odnosi i na dge oblikeoznačavanja T i oblici mog djelovai pomoć pimjene nesalih oznaka HeizeoeDepressons Depesije Oppenheimove Tme Lnes Linje vemena ii de MaijinMle Lon Dran {Ce dg miljili omoć poebe foogafije SmihsonoviMrror Dsplaements n the Yuatan {Pemj$šaji ogledala Ycaan bili s vjeojano pi poznai pimje no oada s se i adovi Richada Longa i HamishaFlona smjeli na oogafsk isksvo označavanja Chsov Runnn eneOgada koja č moe e pogasii neposojanim foogafskim i poliičkim pmje-om označavaja poloaja Pi mjenici koji s isivali mogćnosi arhtekture pls nearhtekture bilis Robe Iwin Sol LeWi Bce aman Richad Sea i Chiso U svim

q 09


4/7

slučajeima tih aksomatskh stuktura postoji neka sta inteencije u stanposto ahitekue, ponekad putem djelomične ekonstukcje, ponekad putemcreža kao u Moisom nojm djelma, pomoću upotee ogledala Kao to

je o točno za kategoiju onačeno položaja, u tu se srhu može kostt fotogaja mislim na Naumanoe deo hodnke No koj god medj kostil moguć-nost k stažujemo u toj kategoj jest poces skcianja aksiomatskh osotostidožljaja ahitektue apstaktnih ujeta otoenost i zaoenst u staostzadanog postoa

.Poien

o polje koje

oilježaa oo podučje postmodee ima dije kaake

tke nnacene gomem opsu Jedna se od njh odnos na paksu pojednačnihumetk druga .e poe a a s pt jm medja. No u oje su točke ujeti koji suomeđall modezam ll zte logck ujetoanog lomaKa je pojednačna paksa posjedi, lako je udjet da su se mnogi spomenutum etn zatekl k auzmaju jean za d .ugm čita mjesta unuta poenogpola. !ako nas dozla pola naod na posao da e nepestano mijenjanje mjesta

e logičnomjetnčka je ktika jo ujek u sužanjstu moenstčkog etosa,la lo sna a pema tom poketu, naziajući ga eklekčkm Ta sumnjčaostspam aee ka .se eestano na!no keće s onu stanu podučja kpast .čgled 1zlaz1 z modenst1ckog zahtje za čstoćom i odjeljenoćuazč1th meda ( tme nuzno za secijalizaom u odeđenom mediju) Ali ono tose s edne toke g.edta doma e xklekčk, s druge može djeloat kajnje logčno Je, .nuta tae potmoden1zma paksa se ne odeđuje u odnosu na datmed kpasto ec u odnosu na logičke opeacje na skupni pojmoa ikultue za koe saki medij fotogafja, knjige lnije na zidoima ogledala l samkp može poslužit

' Tako polje osguaa umjetniku poien al i oganičen skup poezanh položajakoje on može zauzmat i stažat, kao oganizacju djela koja ie nije dkanaujetima pojednog medija z stuktue koju smo zložili postaje očigledno da logkaprostoa postmodene pakse ni je ie oganiziana oko odeđenja nekog medijana teelju materijala ili na temelju naeg opažaja mateala. Ona je međutmoganz1ana putem unierzuma pojmoa koje osjećamo kao opečne unuta datekultune stuacije. Postmodei posto slkarst očgledno uključao sličnopoenje duog skupa pojmoa z paa arhtektua/kajolk skupa koj i jeojatno poizao z opeke jednstvenost/ mogućnost eprodukcije Zatim sljedda s uuta lo kojeg položaja posteklog iz dtog logičkog postoa mogupotje1ti azličt medj Takođe sljed da sak pojedini ujetnik može zauzimati, eda a dugm lo koji od tih pložaja Takođe se čn da će unuta ogančenog

poaa saog kpa oganzacija i sadžaj ećine najjačih djela odažaat stanjelogčkog potoa Pi tome mslm na kpasto Joela Shapia koje je, ako seesmeta u poam neutalnoga, zaokupljeno postaljanjem ahtekonskh slka unutaeatn gomnh poja (kajolka)postoa (Ta se matanja očigledno mogupm1en1t1 na ostala dela na Chalesa Smondsa, napimje, il na Ann PatickaPoea)

Naglasila sam da se poeno polje postmodenzma zlo u spefičnm te-nutku oje pojesti umjetnosti Ono je poijesn događaj s odeđujućom stukuom Čn m se neočno ažnm skcat tu struktuu i upao sam to počela čnitu oom lanku. No očt je uduć je posjed poijest, jednako ažno stažtidulj niz ta nja koja se odnose na neto e od samog skicanja uključujuprolem asnjenja Ona upućuju na kojent uzok ujete mogućnost oji jeuzokoao pomak u postmodenzmu, ka i na kultune odednce opeke pomoćkoj sestkua dato lje Očigledno je posjedi dugačji pstup pomljanjue

s ka o

pomno

zađenh konstukcija rodoslonh staala kojma se služi

hstotcka kt1ka a pistup petpostalja pihaćanje defntnih lomoa imogucnost pomatana poijesnih poesa iz očta logičke stukueNw Yk

8. O30 q

m () t

rosalind e. krauss

richard sea, prevodRsd E. K au, T e origin f the Avtade d oher mde _st myths, he MlT

Pess-C a mbrid ge, _M ass husetts a d Lond n 1 986 .

pijd: sž vsc

sustav iskstva nije poslagan preda mnom kao da

sam Bog, ja ga proživjavam s određene točke gleišta; ja nisam promatrač ja sam sionik upravo' mojeselovje u točki gledišta omogućava ko ograni-čenost moje percepce tako i njenu otvorenost nad

čitam sijetom kao horizontom svake percepce.Merleau-Pon ako početi goort o djelu Rchada See u ancuskoj? Kako ojasnti ljepotu

nemilosdne agesnosti njegoa djela, pihaćanje teholokog buta kako toojasnt pulic koja je soje pojmoe o ljepoti olkoala u dugačijim kolama idugdje ih pimjenjala? Kako goot o sadžajima apstakcje njegoa djela a dakod čtaoca ne storimo dojam da smo upal u esmslcu pije sega kod onog

čtaoca čja kultua apstaktnoj umjetnosti dosljedno ne doputa mogućnost nadlaženja dekoatnosti?t se tče umjetnost žimo u emenu kultune shizofencje Umjetničko

tržte i pulkacije ntenacionalne su pojae čja je posljedica homogenizacijasega to je izloženo, pkupljeno, spoznat io sjeta. To nas naod na pomsao da je nepekdno kolanje suemene umjetnost od zemlje do zemlje zazintenacionalne kultue jamsto zajedčkh estetskih kteija zajednčkh pojmoao ss umjetnosti, zajedničkh zja

Nta nije dalje od istine ez ozia n zjednačaajući učinak masone kultueupao u onom nijemom ezglasnom postou koji dijel pomatača od umjetnčkog djela, postou kojim polazi samo njego pogled nalazmo na snažan otpontenaconalizacj kultue Je pomatače je pogled podužetak njegoe samoćeu tenutku kada se suseće s djelom, samoće u kojoj naa njegoh estetskhzahtjea nalazi zo asteećenje to on očekuje da će zadooljt umjetnčkmdjelom to ud njegoo zanimanje i zadžaa pažnju kaki su njegoi staoi oodnosu umjetnosti i ozljnosti, umjetnosti i ukusa umjetnosti i zadooljsta Takisu staoi ukoijenjeni u datoj kultui, a kojenje se azja azlčito kako uasa uazlčto tlo.Posto koji tea peć pomatačeo azumjeanje azlčit je u azlčitimzemljaa ako će nam umjetnčke pulikacje eć drugačije

Se me to naodi na kajnje netaktčno pitanje kako da se time ne naneseueda Se (za koga Giacometijeo djelo nije ni najmanje eleantno ni zanmljo,a da se n fancusk čitalac ne doede u zaludu (kojem je malo to tolko dalekokao oa da podučja kpasta jedno fguatn ekspesino ogato konota-cjama, a dugo apstakno, asocijatno nedoađeno, naznačit da je upao zaha

ljujuć oostanom odijanju potuječnost Gacomeijea Sena djela, točnjeupao ahaljujući opeacijama onoga to ismo mogl i nazat modelom negati-nog odnosa, Seno d jelo moglo postati pstupačno u Fancuskoj? zgađujući tajosot dspostv odjanja Giacometi Sea možemo jasno sagledat estet1

Mauc M?la-Poy Feeoa ree {ca pa so a)

q 3


5/7

ske operacje (Serrne) koje svaraju no šo bsmo mogl nazva apsraknm subekom

Ako ovaj dispositiv prdonos jasnoć uvda, on o čn upravo zao šo nedjeluje samo po prncpu obosranog odbjanja već na emelju jednsvenog eksakoj sreduje zmeu a dva korjeno razlča svjea kparsva Posrjed je Merlau PoneV eks Fenomenologija percepcije, občno shvaćen kao naravn predložak za formalne odluke provedene u Gacomejevm posljeranm djelma Tzdužen lkov nalk sječvma reperav u zvedb svoje plasčnos koja h osavljaodređene salno vzualnom maglovošću, česo se shvaćaju kao kparska paralela

fenomenološkog predefnranja percepe kao funkcje nenonalnos, kao sovre-men uzrok posljedca promaračeva prise sur le monde. U svjelu akva čanjanjedan nam predme n da neuralno aav kakav es da b'1 se onda modcraozav no od udaljenos s koje ga mormo l kua gledanja. Udaljenos očkagledša nsu prdodan objeku, on su već sadžan u njegovu značenju kao glasovkoj e sljevaju u jezk s uvjek unaprjed daom smslenom podlogom koja hodvaa od puke buke l buncanja ar nje čovjek s udaljenos od 200 mearaman! nego s 5? obraća se MerlauPony čaocu. On akav posaje ako gazdVm z koneksa opažanja zmjemo njegovu prvdnu velčnu. U provnomon nje n manj n jednake velčne on prehod jednakos nejednakos; on jeisti taj čovjek promatra s veće udaljenosti«? Tme su opažajn podac« rede- fnran kao značenja koja predme prkazuju s dae očke gledša. "onvergencja pvdna velčna nsu n znakov n uzroc dubne on su prsun u skusvu dubnekao šo e motv, čak onda kada ne asno zražen zdvoen psuan u odluc3

ll dalje, On ne djeluju nadnaravno kao uzroc« u svaranju ojavvanja organza-cje u dubn, on u organzacju prešuno movraju buduć da je ona već sadanau njhovu značenju buduć da su on sam već određen načn gledanja z daleka«Upravo je a zamsao određenog gledaja z daleka ponukala oduševljene

promarače Gacomeeva dela da kažu On e zmslo novo pole svaranaUveo e predsavljanje udaljenos u r suće godna saru povjes kparsva«Predsavljanje udaljenos sadžano u Gacomejevm lkovma povezvalo se s fenomenologjom jer je blo shvaćeno kao predsavjanje uzajamnog odnosa objeka !daoca promrača promaranoga Tumačlo ga se kao predočavanje gledana JZ daleka koe se neće rasplnu n u kakvom dealjnom spvanju n raspršpoveavanem Jer, predme je kao svoje značenje noso odlku promaračeveodvoens od predmea kp je predsavljao ljudsko jelo koje je zauvjek uhvaćenou aureo promaračeva pogleda koje zauvjek nos na seb bljeg da je vđeno oddrugoga s mjesa odakle ga on promara Munos, duženos fronalnos Gao-

mejevh lkova smarane su posljedcom romaračeva pogleda zdaleka Ovakvorazum'1evane koe e 948. Satre snažno obežo ao »La Recherche de Abso�lu, ušlo je u lerauru o umjenos posalo opće krčko mjeso jekom 50h

godna u Francuskoj6� Sjednenm ravama pak egzsenalsčk čanje eseskog poja {bez

obz1ra da l e povlačl za sobom nerpreacju Gacomeja l amošnju pojavuslkarsva akcje acon panng blo neobčno lšeno nosa spram fenomenlogje percepcje Jer 50h godna MerlauPony nje bo još preveden naenglesk,a Sarov se čovjekusuacj občno shvaćao kao moralno a ne percepvnobće. Tako je Fenomenologija percepcije prdla u svjes amerčkh umjenkasa zakašnjenjem od dvades godna upravo razdobje kada je amerčka umjenos

Ibid. d d

Aelnhod H et Gacmett, usnne 197 Je-Pu Sartre, ·la reee de '!u• Les Temps Mees

,1948

2 q

dožvljavala radkalnu promjenu sravsveno se predala snaz smslu apsrakneumjenos

Tako je generacja mnmalsa kada su u ranm 60m po prv pua uzel u rukeknjgu MerlauPonyja, za sebe mala Po!ocka Slla, Newmana Rohka. Sogasu on posve drugačje razumjel šo je Mer!auPon mslo sa svojom zamsl o prepredmenom skusvu« nego umjenc ko su 40h godna radl u rancuskoj. ope, na posve su drugač načn prml deu da će »kada je jednom dožvljajprosornos posavljen u odnos s našm ucjepljenjem u sve, uvjek posojaprmarna prosoos za svak modale og ucjepljenja ada se, prmjerce, svje

jasnh arkulranh predmea ukne, naše percepvno bće, odrezano od svogsvjea, razvja prosornos bez sva Takvo se nešo zbva u noć oć nemaobrsa ona je sama u dodru sa mnom Fenomenologija peepcje e, u rukamaAmerkanaca, osala eks koj su on dosljedno umačl u svjelu vlash raganjaza značenjem unuar apsrakne umjenos. U ovome koneksu možemo proča, za projenu, šo je Serra napsao okoncep ogromnog kpa Shifa Pomali ko je konsrurao dvje gone (97092) na jednom polju u anad gdje zaprema 00 meara

S r srane opkoljen sablma močvarom eren je poljoprvredno dobro sasav-ljeno od dva brežuljka odvojena do!lnom U ljeo 90 Joan Jonas) ja smoprovel pe dana šeajuć po om mjesu. Usanovl smo da će dvoje ljud koj šećupoljem jedan nasupro drugomek, nasojeć prom da bez obzra na zakrvljenoserena zade jedan drugoga u vdokrugu zajednčk doć do opološke odredbeprosora. Granca djela posala je maksmalna udaljenos na kojoj dvoje ljud može

saja zada jedno drugoga u vdnom pou Mogućnos odanja ove zajednčkeočke gledša sposavle su horzon djela Cjelokupna se konfguracja _djelarazumjeva z njegovh krajnjh granca Pošo su razne očju ble uravnjene prekoprosransva poja locrala su se uzdgnuća Prosor dolne za razlku od brežu-ljaka bo e ravan

Težo sam posć djalekku zmeđu čovjekove percepcje mjesa u cjeln čovjekova odnosa spram polja dok po njemu šea. Rezula je svojevrsno odmje-ravanje sebe spram neodređenos zemlje

... Sepenase uzvsne (šes zdova koj su zgrađen elemen djela), ukolko funkconraju kao horzon koj se usecaju šre prema zbljskom obzorju, domajuse kao pravokunc unuar danog mjernog susava Usrojstvo renesansnog prosra ovs o mjem jedncma koje osaju salne nepromjenjve. Sepence uPomaku upućuju na salno moblan horzon , kao mjerne jednce, popuno suranzvne: podžu se, spušaju, prošruju, skraćuju, skupljaju, zgušn avaju skrećuao vzualn elemen lna po sepenc posaje ranz'1van glagol.Od samog svog počeka kao naznake obosanog vđenja dvoje ljud koj šećusupronmsranama brjega al uvjek nasoje osa unuar vdnog polja do zamslo mrež perspekva koje b usposavle unuaj hozon djela {u oozcj spramzbljskog horzona), a ovaj b ope salno određvao čovjekovo vđenje predmeazavsno od negova odnosa spram dočnoga do dee o ranzvo akvogodnosa {podzanje, prošrenje zbjanje« okreanje«) ako da djelo posajeznakom prmaračeva akvnog odnosa spram svjea sve o pzlaz začuđu jućm prrodnošću z Fenomenologije percepcije

Tme ne želmo reć da MerlauPonyjev eks predsavlja kakav specfčan zvor1 neposredan ueca naPomak Rade, da e goovo dese godna općeg upanaakvh deja razvlo amerčk koneks u kojem je kparsvo žvjelo u gr pespekva,kao u mnmalsčkm djelma D Judda Robeta Morrsa, gdje su apsrakne

7 u·P8 Rhr d Sea »Sf ts Magaze {al 973)

q


6/7

geomee alno bvale ovgnue oeb gleana mea« e von) Uakvom e koneku elo koe e oblovalo na emelu oboano uoavlenhhoonaa voe lu na ualeno malo voevno nuvno načene Naav-no u okvu eeke omene Pomaka nša ne olko aleko o ove amlhoona kao šo u aleke kake ee Gacomeevh uavlenh lkovaonačenh eceualnm olkama ualeno koe u »Vđen« Je amo geGacome oavla ka ualeno u emenom veu, naočo ka vanu lukog ka Sea žel elova na »eemenom kuvu On e ubokouveen a e en načn a e u om moalnom, eemenom

veu uoeba oblka ko e, ako olv maealan neoeno obuhvaćaonaačevo elo kane nefguavan, ugm ečma aakanTakova e amao aaknog na elu u Pomaku Dok e čovek keće o

lu ela, vhov ova e ouno al neeano eobažavau Po lne užkoh m kl ogle ok čovek o na nh glea ole, uoavauć voono am ualeno, am e, kaa čovek »la n elo, menau ova b oal ogaa koa ga avaa unua ooa Dok h oećamo ae kaoeeku nego eekvu, ov uvećavau naš ožvla fčkog mešaa elaNe kauuć nša ova oblžn luk lk ono ualeno ablo lneaafčkameža ova ažava kako uacu ako ožvlenu eekvu l ona o čnna naaakn moguć načn oacom ema van unua ubne lana.

Uvona oglavla Fenomenoogie percepcie au nac eemenog v ea baveć e unuanm hoonom emea kao mežom oglea ueenhoavua unua koh e eme uhvaćen »aa omaam velku na vom

olu, aem o ne amo olke vlve mea na koem e nalam već onekoe mnak, ov ol mogu »Ve


7/7

kostukja od jevaog željeza e ščezava u ŽelezniČkom pičnom mostukao ni krajolik na kraju mosta koji je cilj kamere. Ai sve je to, u svom predmetnom vdu, zasjejeo apstak subjekto la, o što spujava okv a štozapavo je stva već odos, taztvost Posto koj postaje Vdljv u seb posebi zahvaljujući činjenici da je u pokretu, prostor koji raste uslijed zabljeska jućesvjetlosti koja slu ži kao meta for a viđen ja, a ipak prostor kojim prolazi međusobnaplkaja stažjega pedjega, svaajuć vzual lk petpedetog postoatjela, ta postoa putaja je oo što se vd u Seo u. Fzčk poket ost je podloga ovog skustva, e jegov subjekt. Žejeznički pomični mos je usljedočetiri godine nakon Pomaka, iako je njegov »predlo žak« most, dakle zbiljski a neapstak eleet, o kao djelo odgovaa ooe što je Sea te ste gode kadaga je apavo zekao o toe što zač bt kpa:

Zee to zač sljedt sje

djela koj sa već aje otvoo za sebe stvot ajapstakje pokete uutatoga

Documents

Rosalind E. Krauss - Kiparstvo u Proširenom Polju, Richard Serra